Kasno je za stvaranje bosanske nacije?
- danas
- Posts: 18796
- Joined: 11/03/2005 19:40
- Location: 10th circle...
#1 Kasno je za stvaranje bosanske nacije?
Intervju DANA: Dr. Husnija Kamberović, direktor Instituta za istoriju
Kasno je za stvaranje bosanske nacije
Otkako je prije tri godine na čelo Instituta za istoriju došao dr. Husnija Kamberović, ova institucija je počela agresivnije nastupati u javnosti. Između ostalog, Kamberović je zaslužan za organizaciju niza naučnih skupova koji su trebali ponuditi odgovore za prilično loše stanje u bh. historiografiji. O tim odgovorima, projektu pisanja jednotomne historije Bosne i Hercegovine, bosanskoj naciji, Benjaminu Kallayju, historijskim mitovima i poslijeratnim historijama, autor odlične knjige Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. govori za Dane
Amer Obradović
DANI: Nedavno je u Sarajevu u organizaciji Instituta za istoriju organiziran naučni skup pod nazivom: "Glavni problemi istorije BiH". Ima li Bosna i Hercegovina uopće svoju adekvatnu historiju?
KAMBEROVIĆ: Mi imamo dva problema - pitanje historije i historiografije. Historiografija u Bosni i Hercegovini je u dubokoj krizi. To traje posljednje dvije decenije. Zato smo mi u Institutu odlučili da pokušamo nešto promijeniti što se tiče metodološkog pristupa istraživanjima, što se tiče izbora tema... S druge strane, mi u Bosni i Hercegovini zapravo uopće nemamo bh. historiografiju, čak nemamo dobro razvijene ono što zovemo - nacionalne historiografije. Nemamo bh. historiografsku školu, nemamo historičara koji je iza sebe ostavio jedan dobar koncept, modele istraživanja... Ako uzmemo historiografije Srbije ili Hrvatske, tačno možemo vidjeti koji su to historiografski krugovi, njihov uticaj kojeg su oko sebe širili, poput onog oko profesorice Mirjane Gross. U Beogradu se ti krugovi institucionaliziraju u udruženja, gdje, recimo, presudnu ulogu ima profesor Andrej Mitrović. Mi ni danas nemamo izraslog historičara oko kojeg bi se okupljali mlađi, koji će raditi određene teme oslanjajući se na pomoć i metodološke obrasce. Ovdje postoji nekoliko kvalitetnih historičara, međutim, postoji neka ljudska zavist i imamo one koji su skloni kritiziranju i omalovažavanju svega što rade drugi, umjesto da sami doprinesu da se stanje u historiografiji popravi. U takvom stanju osjetio sam potrebu da nešto promijenimo. Treba razgovarati o prioritetima u bh. historiografiji, koje su tematske oblasti koje možemo postaviti pred nauku i koji su to modeli istraživanja. Pazite, naša je historiografija u posljednje dvije decenije ostala iza svjetskih tokova. Ovdje postoji neko pravilo da se ne piše o svakodnevnom životu, o gender history ili oral history... Moramo prevazići okvire naših ovako zatvorenih institucija, kakve su i Institut za istoriju i Filozofski fakultet.
DANI: Čini se da su najveće rupe u historiografiji u periodu od Drugog svjetskog rata pa do danas?
KAMBEROVIĆ: To je i moje uvjerenje. Mi općenito imamo poprilično dobre istražene teme iz starije prošlosti. Posljednjih godina imamo jako puno tema koje se bave srednjovjekovnom Bosnom. Razdoblje nakon 1945. je poprilično neistraženo. Tek od devedesetih su se otvorile mogućnosti slobodnijeg istraživanja tog razdoblja. Imamo nekoliko radova, ali nemamo cjelovite preglede i nemamo ono što nam posebno treba - ovu našu najnoviju povijest - razdoblje od osamdesetih pa do danas. Nemamo ljudi koji se bave tim periodom. U Hrvatskoj, naprimjer, postoji nekoliko projekata o tzv. Domovinskom ratu. To rade profesionalni historičari i ta istraživanja imaju naučnu snagu. Mi to nemamo. Naravno, historičari imaju dio odgovornosti, ali nije sve do nas. Tražio sam da se na Institutu otvore nova radna mjesta za ljude koji će se baviti periodom od osamdesetih pa do danas, da to ne ostavljamo nekakvim agencijama ili amaterima koji uopće ne poznaju metodologiju istraživanja.
DANI: Poznato je da je sedamdesetih godina prošlog vijeka zaustavljen projekat pisanja cjelokupne višetomne historije BiH. Ima li naznaka da bi se nešto u skorije vrijeme moglo pokrenuti?
KAMBEROVIĆ: Veliki je problem nedostatak jedne historije Bosne i Hercegovine. Postoje razne manipulacije u vezi s tim. Naša historiografija je imala problema šezdesetih i sedamdesetih godina. U to vrijeme na našim odsjecima uopće nismo imali historiju Bosne i Hercegovine. Danas imamo nešto drugačiju situaciju. Često se vraćamo u te godine tvrdeći kako su neki moćnici sprečavali nastanak takve historije. Čini mi se da tu treba biti malo realniji u ocjeni razloga kraha tog projekta. Bilo bi naravno teško reći da jedan Branislav Đurđev ili Esad Pašalić, ljudi koji su aktivno radili u tom vremenu, tu historiju nisu završili zato što su bili antibosanski raspoloženi. Naravno bilo je tu ljudi koji su imali veliki uticaj, a bili su protiv tog projekta, poput Milorada Ekmečića. Možete imati ljude koji vam podmeću noge, ali da je bilo uvjeta i sposobnog kadra, jedan takav projekat se mogao napraviti. Tada jednostvano nisu bili stvoreni uvjeti sa jednu cjelokupnu historiju Bosne. Bivši direktor Instituta za istoriju, profesor Ibrahim Karabegović mi je rekao: "Da je svaki od nas profesora završio svoj dio projekta, ništa nam Ekmečić i ostali ne bi mogli." Problem je bio taj da historijska nauka tada nije bila zrela. Danas imamo potrebu, ali i mogućnost, ne da pišemo, nego da završimo jednotomnu historiju Bosne.
DANI: Kada to možemo očekivati?
KAMBEROVIĆ: Nadam se da će to u naredne dvije godine biti prezentirano našoj javnosti. Knjiga će biti rezultat dostignutih znanja savremene historiografije. Tu su jako važne dvije stvari. Prvo, moramo biti realni: ne možemo očekivati višetomnu historiju Bosne, poput Istorije srpskog naroda, recimo. Međutim, jeste realno da mi dobijemo jednotomnu historiju Bosne i Hercegovine i mi na tome u Institutu poprilično radimo. Ta će knjiga biti puno bolja od, recimo, Malcolmove Kratke historije Bosne, koja naravno jeste dobrodošla, ali je nedovoljna, površna. Ta nova historija će biti puno bolja od svih postojećih i na našem i na stranom jeziku. Evo, recimo, u ratu je nastala knjiga Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata, popularna Armijska historija, koja je izazvala toliko bučnih reakcija od historičara iz susjedstva, možete zamisliti kakve će tek reakcije izazvati jedna ovakva historija. Naravno, mi ćemo dio stvari iz te knjige i sami staviti na provjeru.
DANI: Evo već ste spomenuli Malcolma, njegovu svakako dobrodošlu knjigu, no, kako gledate na ostale knjige iz historije napisane od devedesetih pa do danas?
KAMBEROVIĆ: Ima tu različitih pogleda. Postoje knjige sa velikim naslovima, pretenzijama, a nemaju ništa u sebi. S druge strane, naprimjer, imate jednog doajena Envera Redžića, koji je napravio nekoliko dobrih i manje dobrih knjiga. No, najveći problem je taj da ima jako malo historičara koji su objavili svoje knjige. Za ozbiljnije knjige potrebna su dugotrajna arhivska istraživanja, danas se za to nema vremena niti finansijske podrške, zato nam se dešava da imamo ljude koji se bave srednjovjekovnom historijom, a pišu knjige i tekstove iz novije historije zato što je to politici potrebno. Jako je važno da mi počnemo, rekao bih, izrađivati historičare koji će se specijalizirati za određena razdoblja, ili periode, ali također moramo imati ljude koji su sposobni baviti se dužim periodima, fenomenima. Moderan historičar ne može biti neko ko se bavi samo, naprimjer, srednjim vijekom.
DANI: Zašto je mitomanija još uvijek tako prisutna?
KAMBEROVIĆ:Mi smo radili projekte, konferencije o upotrebi historijskih mitova na Balkanu. Poslije tri godine rada i dvije knjige objavljene o tome, čini mi se da smo malo načeli taj problem. Upotreba historije u tom smislu ostat će prisutna i to mi ne možemo iskorijeniti. Historičari nasjednu na mitove ukoliko žele brzu javnu afirmaciju. Međutim, treba objavljivati članke, radove, knjige kojima se može dokazati koliko je loše po historijsku nauku primjenjivati mitološke obrasce. I udžbenici su veliki problem. Tu je struka opet zakazala. Govori se da mi imamo tri biografije, ja mislim da mi nemamo nijedne biografije. Kada slušate priče o Gavrilu Principu, imate osjećaj da je on jučer izvršio antentat, a ne prije devedesetak godina.
DANI: Je li pokušaj Benjamina Kallaya da napravi bosansku naciju bio iluzoran, odnosno, može li se iz povijesti BiH iščitati budućnost bosanske nacije koju neki prizivaju?
KAMBEROVIĆ: U historiji su sve stvari neponovljive. Ne znam koja ozbiljna politička struktura može na tome insistirati?! Mislim da je to apsolutno nerealno. Možemo intimno željeti ovo ili ono, ali moramo biti realni. Historija govori da je taj koncept stvaranja bosanske nacije propao još u 19. stoljeću. Kallayjev pokušaj je bio možda posljednji, a posljedica je svođenje bošnjaštva na muslimanstvo. Kada su se u 19. stoljeću katolici i pravoslavci u Bosni i Hercegovini definitivno usmjerili ka integraciji u hrvatskom i srpskom nacionalnom smislu, time je jednom i zauvijek završena i zatvorena mogućnost stvaranja jedne bosanske nacije. Naravno, ovdje je moguće insistirati na nečem drugom. Treba raditi na stvaranju bosanskog osjećaja, pripadnosti ovoj zemlji, patriotizmu... ali to nema veze sa stvaranjem bosanske nacije. Ovdje treba prihvatiti činjenicu da su se definitivno integrirale tri nacije i na temelju te činjenice možemo razmišljati o građenju budućnosti u ovoj zemlji. Nemoguće se vratiti na početak 19. stoljeća. Zakašnjela je svaka mogućnost stvaranja bosanske nacije.
Mitovi
Zmaj od Bosne na krilima neovisne BiH
DANI: Povodom 200. godišnjice rođenja Husein-kapetana Gradaščevića (1802.-1834.), 2002. godine, objavili ste njegovu biografsku monografiju. Je li Husein-kapetan uistinu bio ispred vremena u kojem je živio? Za njim se posegnulo kad je Bošnjacima trebao heroj protiv "mrskog okupatora"?
KAMBEROVIĆ: Ne bih rekao da je on bio ispred svog vremena, naprotiv. Mislim da je u to vrijeme Bosni bio potreban jedan takav pokret. Dosta stvari oko njega je bilo predmet mitologizacija, ponekad i previše isticanje nečega što Husein Gradaščević i nije bio. On jeste bio Bošnjak, borio se protiv osmanskog sultana, imao je oko sebe i ljude iz drugih vjera, jeste bio vođa jednog velikog pokreta za autonomiju Bosne, ali previše bi bilo reći da je on taj pokret poveo kako bi stvorio neovisnu Bosnu. Taj pokret nije prelazio okvire Osmanskog carstva. S druge strane je pitanje kako se bošnjačka elita toga vremena osjećala, jer je čak nekoliko decenija nakon pokreta, 1878., kod nje bio prisutan veliki osjećaj za osmansku državnu tradiciju. Gradaščević je bio zaslužan da se u Bosni ljudi počnu odvajati od te osmanske tradicije.
Kasno je za stvaranje bosanske nacije
Otkako je prije tri godine na čelo Instituta za istoriju došao dr. Husnija Kamberović, ova institucija je počela agresivnije nastupati u javnosti. Između ostalog, Kamberović je zaslužan za organizaciju niza naučnih skupova koji su trebali ponuditi odgovore za prilično loše stanje u bh. historiografiji. O tim odgovorima, projektu pisanja jednotomne historije Bosne i Hercegovine, bosanskoj naciji, Benjaminu Kallayju, historijskim mitovima i poslijeratnim historijama, autor odlične knjige Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. govori za Dane
Amer Obradović
DANI: Nedavno je u Sarajevu u organizaciji Instituta za istoriju organiziran naučni skup pod nazivom: "Glavni problemi istorije BiH". Ima li Bosna i Hercegovina uopće svoju adekvatnu historiju?
KAMBEROVIĆ: Mi imamo dva problema - pitanje historije i historiografije. Historiografija u Bosni i Hercegovini je u dubokoj krizi. To traje posljednje dvije decenije. Zato smo mi u Institutu odlučili da pokušamo nešto promijeniti što se tiče metodološkog pristupa istraživanjima, što se tiče izbora tema... S druge strane, mi u Bosni i Hercegovini zapravo uopće nemamo bh. historiografiju, čak nemamo dobro razvijene ono što zovemo - nacionalne historiografije. Nemamo bh. historiografsku školu, nemamo historičara koji je iza sebe ostavio jedan dobar koncept, modele istraživanja... Ako uzmemo historiografije Srbije ili Hrvatske, tačno možemo vidjeti koji su to historiografski krugovi, njihov uticaj kojeg su oko sebe širili, poput onog oko profesorice Mirjane Gross. U Beogradu se ti krugovi institucionaliziraju u udruženja, gdje, recimo, presudnu ulogu ima profesor Andrej Mitrović. Mi ni danas nemamo izraslog historičara oko kojeg bi se okupljali mlađi, koji će raditi određene teme oslanjajući se na pomoć i metodološke obrasce. Ovdje postoji nekoliko kvalitetnih historičara, međutim, postoji neka ljudska zavist i imamo one koji su skloni kritiziranju i omalovažavanju svega što rade drugi, umjesto da sami doprinesu da se stanje u historiografiji popravi. U takvom stanju osjetio sam potrebu da nešto promijenimo. Treba razgovarati o prioritetima u bh. historiografiji, koje su tematske oblasti koje možemo postaviti pred nauku i koji su to modeli istraživanja. Pazite, naša je historiografija u posljednje dvije decenije ostala iza svjetskih tokova. Ovdje postoji neko pravilo da se ne piše o svakodnevnom životu, o gender history ili oral history... Moramo prevazići okvire naših ovako zatvorenih institucija, kakve su i Institut za istoriju i Filozofski fakultet.
DANI: Čini se da su najveće rupe u historiografiji u periodu od Drugog svjetskog rata pa do danas?
KAMBEROVIĆ: To je i moje uvjerenje. Mi općenito imamo poprilično dobre istražene teme iz starije prošlosti. Posljednjih godina imamo jako puno tema koje se bave srednjovjekovnom Bosnom. Razdoblje nakon 1945. je poprilično neistraženo. Tek od devedesetih su se otvorile mogućnosti slobodnijeg istraživanja tog razdoblja. Imamo nekoliko radova, ali nemamo cjelovite preglede i nemamo ono što nam posebno treba - ovu našu najnoviju povijest - razdoblje od osamdesetih pa do danas. Nemamo ljudi koji se bave tim periodom. U Hrvatskoj, naprimjer, postoji nekoliko projekata o tzv. Domovinskom ratu. To rade profesionalni historičari i ta istraživanja imaju naučnu snagu. Mi to nemamo. Naravno, historičari imaju dio odgovornosti, ali nije sve do nas. Tražio sam da se na Institutu otvore nova radna mjesta za ljude koji će se baviti periodom od osamdesetih pa do danas, da to ne ostavljamo nekakvim agencijama ili amaterima koji uopće ne poznaju metodologiju istraživanja.
DANI: Poznato je da je sedamdesetih godina prošlog vijeka zaustavljen projekat pisanja cjelokupne višetomne historije BiH. Ima li naznaka da bi se nešto u skorije vrijeme moglo pokrenuti?
KAMBEROVIĆ: Veliki je problem nedostatak jedne historije Bosne i Hercegovine. Postoje razne manipulacije u vezi s tim. Naša historiografija je imala problema šezdesetih i sedamdesetih godina. U to vrijeme na našim odsjecima uopće nismo imali historiju Bosne i Hercegovine. Danas imamo nešto drugačiju situaciju. Često se vraćamo u te godine tvrdeći kako su neki moćnici sprečavali nastanak takve historije. Čini mi se da tu treba biti malo realniji u ocjeni razloga kraha tog projekta. Bilo bi naravno teško reći da jedan Branislav Đurđev ili Esad Pašalić, ljudi koji su aktivno radili u tom vremenu, tu historiju nisu završili zato što su bili antibosanski raspoloženi. Naravno bilo je tu ljudi koji su imali veliki uticaj, a bili su protiv tog projekta, poput Milorada Ekmečića. Možete imati ljude koji vam podmeću noge, ali da je bilo uvjeta i sposobnog kadra, jedan takav projekat se mogao napraviti. Tada jednostvano nisu bili stvoreni uvjeti sa jednu cjelokupnu historiju Bosne. Bivši direktor Instituta za istoriju, profesor Ibrahim Karabegović mi je rekao: "Da je svaki od nas profesora završio svoj dio projekta, ništa nam Ekmečić i ostali ne bi mogli." Problem je bio taj da historijska nauka tada nije bila zrela. Danas imamo potrebu, ali i mogućnost, ne da pišemo, nego da završimo jednotomnu historiju Bosne.
DANI: Kada to možemo očekivati?
KAMBEROVIĆ: Nadam se da će to u naredne dvije godine biti prezentirano našoj javnosti. Knjiga će biti rezultat dostignutih znanja savremene historiografije. Tu su jako važne dvije stvari. Prvo, moramo biti realni: ne možemo očekivati višetomnu historiju Bosne, poput Istorije srpskog naroda, recimo. Međutim, jeste realno da mi dobijemo jednotomnu historiju Bosne i Hercegovine i mi na tome u Institutu poprilično radimo. Ta će knjiga biti puno bolja od, recimo, Malcolmove Kratke historije Bosne, koja naravno jeste dobrodošla, ali je nedovoljna, površna. Ta nova historija će biti puno bolja od svih postojećih i na našem i na stranom jeziku. Evo, recimo, u ratu je nastala knjiga Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata, popularna Armijska historija, koja je izazvala toliko bučnih reakcija od historičara iz susjedstva, možete zamisliti kakve će tek reakcije izazvati jedna ovakva historija. Naravno, mi ćemo dio stvari iz te knjige i sami staviti na provjeru.
DANI: Evo već ste spomenuli Malcolma, njegovu svakako dobrodošlu knjigu, no, kako gledate na ostale knjige iz historije napisane od devedesetih pa do danas?
KAMBEROVIĆ: Ima tu različitih pogleda. Postoje knjige sa velikim naslovima, pretenzijama, a nemaju ništa u sebi. S druge strane, naprimjer, imate jednog doajena Envera Redžića, koji je napravio nekoliko dobrih i manje dobrih knjiga. No, najveći problem je taj da ima jako malo historičara koji su objavili svoje knjige. Za ozbiljnije knjige potrebna su dugotrajna arhivska istraživanja, danas se za to nema vremena niti finansijske podrške, zato nam se dešava da imamo ljude koji se bave srednjovjekovnom historijom, a pišu knjige i tekstove iz novije historije zato što je to politici potrebno. Jako je važno da mi počnemo, rekao bih, izrađivati historičare koji će se specijalizirati za određena razdoblja, ili periode, ali također moramo imati ljude koji su sposobni baviti se dužim periodima, fenomenima. Moderan historičar ne može biti neko ko se bavi samo, naprimjer, srednjim vijekom.
DANI: Zašto je mitomanija još uvijek tako prisutna?
KAMBEROVIĆ:Mi smo radili projekte, konferencije o upotrebi historijskih mitova na Balkanu. Poslije tri godine rada i dvije knjige objavljene o tome, čini mi se da smo malo načeli taj problem. Upotreba historije u tom smislu ostat će prisutna i to mi ne možemo iskorijeniti. Historičari nasjednu na mitove ukoliko žele brzu javnu afirmaciju. Međutim, treba objavljivati članke, radove, knjige kojima se može dokazati koliko je loše po historijsku nauku primjenjivati mitološke obrasce. I udžbenici su veliki problem. Tu je struka opet zakazala. Govori se da mi imamo tri biografije, ja mislim da mi nemamo nijedne biografije. Kada slušate priče o Gavrilu Principu, imate osjećaj da je on jučer izvršio antentat, a ne prije devedesetak godina.
DANI: Je li pokušaj Benjamina Kallaya da napravi bosansku naciju bio iluzoran, odnosno, može li se iz povijesti BiH iščitati budućnost bosanske nacije koju neki prizivaju?
KAMBEROVIĆ: U historiji su sve stvari neponovljive. Ne znam koja ozbiljna politička struktura može na tome insistirati?! Mislim da je to apsolutno nerealno. Možemo intimno željeti ovo ili ono, ali moramo biti realni. Historija govori da je taj koncept stvaranja bosanske nacije propao još u 19. stoljeću. Kallayjev pokušaj je bio možda posljednji, a posljedica je svođenje bošnjaštva na muslimanstvo. Kada su se u 19. stoljeću katolici i pravoslavci u Bosni i Hercegovini definitivno usmjerili ka integraciji u hrvatskom i srpskom nacionalnom smislu, time je jednom i zauvijek završena i zatvorena mogućnost stvaranja jedne bosanske nacije. Naravno, ovdje je moguće insistirati na nečem drugom. Treba raditi na stvaranju bosanskog osjećaja, pripadnosti ovoj zemlji, patriotizmu... ali to nema veze sa stvaranjem bosanske nacije. Ovdje treba prihvatiti činjenicu da su se definitivno integrirale tri nacije i na temelju te činjenice možemo razmišljati o građenju budućnosti u ovoj zemlji. Nemoguće se vratiti na početak 19. stoljeća. Zakašnjela je svaka mogućnost stvaranja bosanske nacije.
Mitovi
Zmaj od Bosne na krilima neovisne BiH
DANI: Povodom 200. godišnjice rođenja Husein-kapetana Gradaščevića (1802.-1834.), 2002. godine, objavili ste njegovu biografsku monografiju. Je li Husein-kapetan uistinu bio ispred vremena u kojem je živio? Za njim se posegnulo kad je Bošnjacima trebao heroj protiv "mrskog okupatora"?
KAMBEROVIĆ: Ne bih rekao da je on bio ispred svog vremena, naprotiv. Mislim da je u to vrijeme Bosni bio potreban jedan takav pokret. Dosta stvari oko njega je bilo predmet mitologizacija, ponekad i previše isticanje nečega što Husein Gradaščević i nije bio. On jeste bio Bošnjak, borio se protiv osmanskog sultana, imao je oko sebe i ljude iz drugih vjera, jeste bio vođa jednog velikog pokreta za autonomiju Bosne, ali previše bi bilo reći da je on taj pokret poveo kako bi stvorio neovisnu Bosnu. Taj pokret nije prelazio okvire Osmanskog carstva. S druge strane je pitanje kako se bošnjačka elita toga vremena osjećala, jer je čak nekoliko decenija nakon pokreta, 1878., kod nje bio prisutan veliki osjećaj za osmansku državnu tradiciju. Gradaščević je bio zaslužan da se u Bosni ljudi počnu odvajati od te osmanske tradicije.
- manijak1
- Posts: 47640
- Joined: 16/01/2003 00:00
- Location: https://www.klix.ba/
- Contact:
#3
Ovdje treba prihvatiti činjenicu da su se definitivno integrirale tri nacije i na temelju te činjenice možemo razmišljati o građenju budućnosti u ovoj zemlji. Nemoguće se vratiti na početak 19. stoljeća. Zakašnjela je svaka mogućnost stvaranja bosanske nacije.
-
BECHO
- Posts: 2446
- Joined: 03/02/2003 00:00
- Location: Zürich, CH
#6
Ja mislim da se Kamberovic malo zanio u svojoj definiciji naroda i nacije, i to je jedino sto mu zamjerim. Bosanska nacija itekako postoji jer postoje pasosi Bosne i Hercegovine, licne karte Bosne i Hercegovine, zastava i grb Bosne i Hercegovine, kao i politicka i granicna struktura Bosne i Hercegovine koja sa demografski oslanja na pripadnoscu trima konstitutivnim narodima (a ne nacijama) ukljucujuci manjine i ostale. Sa ovakvim stavom, Kamberovic ide direktno na ruku onima koji Bosnu i Hercegovinu nisu priznavali od njenog nastanka pa i od kraja 19 stoljeca pa na ovamo.
- Vodenjak
- Posts: 7416
- Joined: 03/10/2004 18:45
#7
Bas tako BECHO!BECHO wrote:Ja mislim da se Kamberovic malo zanio u svojoj definiciji naroda i nacije, i to je jedino sto mu zamjerim. Bosanska nacija itekako postoji jer postoje pasosi Bosne i Hercegovine, licne karte Bosne i Hercegovine, zastava i grb Bosne i Hercegovine, kao i politicka i granicna struktura Bosne i Hercegovine koja sa demografski oslanja na pripadnoscu trima konstitutivnim narodima (a ne nacijama) ukljucujuci manjine i ostale. Sa ovakvim stavom, Kamberovic ide direktno na ruku onima koji Bosnu i Hercegovinu nisu priznavali od njenog nastanka pa i od kraja 19 stoljeca pa na ovamo.
- manijak1
- Posts: 47640
- Joined: 16/01/2003 00:00
- Location: https://www.klix.ba/
- Contact:
#8
U kojem smislu ?U historiji su sve stvari neponovljive.
a niđe zakašnjelih Bosanaca i HercegovacaMeđutim, jeste realno da mi dobijemo jednotomnu historiju Bosne i Hercegovine i mi na tome u Institutu poprilično radimo. Ta će knjiga biti puno bolja od, recimo, Malcolmove Kratke historije Bosne, koja naravno jeste dobrodošla, ali je nedovoljna, površna. Ta nova historija će biti puno bolja od svih postojećih i na našem i na stranom jeziku. Evo, recimo, u ratu je nastala knjiga Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata, popularna Armijska historija, koja je izazvala toliko bučnih reakcija od historičara iz susjedstva, možete zamisliti kakve će tek reakcije izazvati jedna ovakva historija. Naravno, mi ćemo dio stvari iz te knjige i sami staviti na provjeru.
-
majka
- Posts: 51
- Joined: 15/10/2004 13:10
#9
KRAJINA nikad nece biti Bosna, nit ce Posavina, nit Semberija nit Hercegovina.
Krajisnjici, Posavci, Hercegovni ...NIKAD bosanci.
Zbogom muslimani, bosnjaci, bosnjaci.muslimani, bosanci, bosanci i hercegovci, turci wanna be, itd.
odustao sam davno da sanjarim o mogucem suzivotu sa vama.
Dobili ste svoju posebnost i naciju na osnovu vjere, jer ste se poturcili, zovite se kako god hocete, menjajte imena u sta hocete, nit srbi nit hrvati vas bendaju ni 2 %.
Nek vam je sa srecom.
Krajisnjici, Posavci, Hercegovni ...NIKAD bosanci.
Zbogom muslimani, bosnjaci, bosnjaci.muslimani, bosanci, bosanci i hercegovci, turci wanna be, itd.
odustao sam davno da sanjarim o mogucem suzivotu sa vama.
Dobili ste svoju posebnost i naciju na osnovu vjere, jer ste se poturcili, zovite se kako god hocete, menjajte imena u sta hocete, nit srbi nit hrvati vas bendaju ni 2 %.
Nek vam je sa srecom.
-
nebi
- Posts: 1755
- Joined: 27/10/2004 23:55
#11
majka wrote:KRAJINA nikad nece biti Bosna, nit ce Posavina, nit Semberija nit Hercegovina.
Krajisnjici, Posavci, Hercegovni ...NIKAD bosanci.
Zbogom muslimani, bosnjaci, bosnjaci.muslimani, bosanci, bosanci i hercegovci, turci wanna be, itd.
odustao sam davno da sanjarim o mogucem suzivotu sa vama.
Dobili ste svoju posebnost i naciju na osnovu vjere, jer ste se poturcili, zovite se kako god hocete, menjajte imena u sta hocete, nit srbi nit hrvati vas bendaju ni 2 %.
Nek vam je sa srecom.
To se neko najeo pokvarene krmetine?
-
KapFaz
- Posts: 19
- Joined: 03/07/2005 14:35
#12
joj mislim da bi frajer trebo da malo bolje pogleda kartumajka wrote:KRAJINA nikad nece biti Bosna, nit ce Posavina, nit Semberija nit Hercegovina.
Krajisnjici, Posavci, Hercegovni ...NIKAD bosanci.
Zbogom muslimani, bosnjaci, bosnjaci.muslimani, bosanci, bosanci i hercegovci, turci wanna be, itd.
odustao sam davno da sanjarim o mogucem suzivotu sa vama.
Dobili ste svoju posebnost i naciju na osnovu vjere, jer ste se poturcili, zovite se kako god hocete, menjajte imena u sta hocete, nit srbi nit hrvati vas bendaju ni 2 %.
Nek vam je sa srecom.
-
majka
- Posts: 51
- Joined: 15/10/2004 13:10
#13
Republika Srpska
Kao prvo treba da se pomene cvrsta zelja srpskog naroda za slobodom kojoj tezi preko 600 godina od kada dodjose Turci na srpsku zemlju!
Nabijanje na kolac, ubijanje, otimanje djece i srpske zemlje!
U Republici Srpskoj nakon Turaka dodje austro-ugarska okupacija i sa njom nastavi stradanje srpskog naroda
Mnogo naroda izginu, mnogo se odseli!
Jedva smo se izborili za Republiku Srpsku dok su čitavi Dalmaciju, Slavoniju, Hrvatsku, sada muslimansku Federaciju i nasu Krajinu totalno od Srba etnicki ocistile ustaške horde smrti i zla!
Republika Srpske je jedino sto nam ostade od nekada velikih prostora na kojima je srpski narod živio!
Naucili smo za sva vremena ko su ustaše i mudzahedini!
Malo nas je prezivjelo sve genocide ali sve pamtimo!
DANAS JE SVETA DUZNOST SVAKOG SRBINA DA NE ZIVI U BILO KAKVOJ ZAJEDNICKOJ DržavI SA HRVOUSTASAMA I MUSLIBALIJAMA!
SLOBODA JE ZA SRBINA OPSTANAK I GARANCIJA ZIVOTA!
SRBI IMAJU MORALNU DUZNOST DA STVORE SRPSKU DržavU DA BI OPSTALI!
....
Kao prvo treba da se pomene cvrsta zelja srpskog naroda za slobodom kojoj tezi preko 600 godina od kada dodjose Turci na srpsku zemlju!
Nabijanje na kolac, ubijanje, otimanje djece i srpske zemlje!
U Republici Srpskoj nakon Turaka dodje austro-ugarska okupacija i sa njom nastavi stradanje srpskog naroda
Mnogo naroda izginu, mnogo se odseli!
Jedva smo se izborili za Republiku Srpsku dok su čitavi Dalmaciju, Slavoniju, Hrvatsku, sada muslimansku Federaciju i nasu Krajinu totalno od Srba etnicki ocistile ustaške horde smrti i zla!
Republika Srpske je jedino sto nam ostade od nekada velikih prostora na kojima je srpski narod živio!
Naucili smo za sva vremena ko su ustaše i mudzahedini!
Malo nas je prezivjelo sve genocide ali sve pamtimo!
DANAS JE SVETA DUZNOST SVAKOG SRBINA DA NE ZIVI U BILO KAKVOJ ZAJEDNICKOJ DržavI SA HRVOUSTASAMA I MUSLIBALIJAMA!
SLOBODA JE ZA SRBINA OPSTANAK I GARANCIJA ZIVOTA!
SRBI IMAJU MORALNU DUZNOST DA STVORE SRPSKU DržavU DA BI OPSTALI!
....
-
digger
- Posts: 2925
- Joined: 03/12/2004 02:10
- Location: blizina Toronta
#14
Nadam se da ce poneki nesto nauciti iz gornjeg.KAMBEROVIĆ: Mi imamo dva problema - pitanje historije i historiografije. Historiografija u Bosni i Hercegovini je u dubokoj krizi...
Kada slušate priče o Gavrilu Principu, imate osjećaj da je on jučer izvršio antentat, a ne prije devedesetak godina...
Treba raditi na stvaranju bosanskog osjećaja, pripadnosti ovoj zemlji, patriotizmu... ali to nema veze sa stvaranjem bosanske nacije. Ovdje treba prihvatiti činjenicu da su se definitivno integrirale tri nacije i na temelju te činjenice možemo razmišljati o građenju budućnosti u ovoj zemlji. Nemoguće se vratiti na početak 19. stoljeća. Zakašnjela je svaka mogućnost stvaranja bosanske nacije...
Ne bih rekao da je on (Husein-kapetana Gradaščević) bio ispred svog vremena, naprotiv. Mislim da je u to vrijeme Bosni bio potreban jedan takav pokret. Dosta stvari oko njega je bilo predmet mitologizacija, ponekad i previše isticanje nečega što Husein Gradaščević i nije bio.
Jos da oko G. Principa dodam da se danas na isti nacin promatra Njegos.
- Bosanac sa dna kace
- Posts: 10156
- Joined: 27/06/2005 20:21
- Location: ponutrače
#15
oh ma hov jes no!majka wrote:Republika Srpska
Kao prvo treba da se pomene cvrsta zelja srpskog naroda za slobodom kojoj tezi preko 600 godina od kada dodjose Turci na srpsku zemlju!
Nabijanje na kolac, ubijanje, otimanje djece i srpske zemlje!
U Republici Srpskoj nakon Turaka dodje austro-ugarska okupacija i sa njom nastavi stradanje srpskog naroda
Mnogo naroda izginu, mnogo se odseli!
Jedva smo se izborili za Republiku Srpsku dok su čitavi Dalmaciju, Slavoniju, Hrvatsku, sada muslimansku Federaciju i nasu Krajinu totalno od Srba etnicki ocistile ustaške horde smrti i zla!
Republika Srpske je jedino sto nam ostade od nekada velikih prostora na kojima je srpski narod živio!
Naucili smo za sva vremena ko su ustaše i mudzahedini!
Malo nas je prezivjelo sve genocide ali sve pamtimo!
DANAS JE SVETA DUZNOST SVAKOG SRBINA DA NE ZIVI U BILO KAKVOJ ZAJEDNICKOJ DržavI SA HRVOUSTASAMA I MUSLIBALIJAMA!
SLOBODA JE ZA SRBINA OPSTANAK I GARANCIJA ZIVOTA!
SRBI IMAJU MORALNU DUZNOST DA STVORE SRPSKU DržavU DA BI OPSTALI!
....
ah sto
ah sto ga
-
digger
- Posts: 2925
- Joined: 03/12/2004 02:10
- Location: blizina Toronta
#16
Bilo bi interesantno s tobom polemisati, ali nazalost to nije moguce obzirom da si ti ovdje dosao da provociras. Sve sto (pogresno) mislis i sto nije tema stavio si u svoj post. Ako zelis da nesto raspravljas oko istorije BH, izvoli. Inace, ovo sto ti pises je ono protiv cega se ja na forumu stalno borim bez obzira da li dolazi od zadrtih Srba ili zadrtih Bosnjaka.majka wrote:DANAS JE SVETA DUZNOST SVAKOG SRBINA DA NE ZIVI U BILO KAKVOJ ZAJEDNICKOJ DržavI SA HRVOUSTASAMA I MUSLIBALIJAMA!
SLOBODA JE ZA SRBINA OPSTANAK I GARANCIJA ZIVOTA!
SRBI IMAJU MORALNU DUZNOST DA STVORE SRPSKU DržavU DA BI OPSTALI!
....
FYI, i ja sam pravoslavac kao i ti.
-
majka
- Posts: 51
- Joined: 15/10/2004 13:10
#19
diggeru brate,
prvo i prvo muslimani svo vrijeme dokazuju koliko nas mrze, ja sam istinski pokusavao da se oduprem svim vrstama nacionalizma, ali opet sve iznova slusas.. da smo mi srbi genocidni narod, fasiste itd.., ? Evo u mom starom rodnom gradu nieki dan spalili nasu zastavu na crkvi, i sta dalje, nego nas hoce preko drine i jos kazu da je i crkva na redu, kao da crkva odobrava zlocine?
Pun mi je k. .... vise svih,
a ti samo igraj kako oni sviraju i pravi se glup, zar nevidis kako je biti srbin u federaciji.
Nikad vise
prvo i prvo muslimani svo vrijeme dokazuju koliko nas mrze, ja sam istinski pokusavao da se oduprem svim vrstama nacionalizma, ali opet sve iznova slusas.. da smo mi srbi genocidni narod, fasiste itd.., ? Evo u mom starom rodnom gradu nieki dan spalili nasu zastavu na crkvi, i sta dalje, nego nas hoce preko drine i jos kazu da je i crkva na redu, kao da crkva odobrava zlocine?
Pun mi je k. .... vise svih,
a ti samo igraj kako oni sviraju i pravi se glup, zar nevidis kako je biti srbin u federaciji.
Nikad vise
- danas
- Posts: 18796
- Joined: 11/03/2005 19:40
- Location: 10th circle...
#20
jos samo da mogu i da se izjasnim kao bosanka, i gotovoVodenjak wrote:Bas tako BECHO!BECHO wrote:Ja mislim da se Kamberovic malo zanio u svojoj definiciji naroda i nacije, i to je jedino sto mu zamjerim. Bosanska nacija itekako postoji jer postoje pasosi Bosne i Hercegovine, licne karte Bosne i Hercegovine, zastava i grb Bosne i Hercegovine, kao i politicka i granicna struktura Bosne i Hercegovine koja sa demografski oslanja na pripadnoscu trima konstitutivnim narodima (a ne nacijama) ukljucujuci manjine i ostale. Sa ovakvim stavom, Kamberovic ide direktno na ruku onima koji Bosnu i Hercegovinu nisu priznavali od njenog nastanka pa i od kraja 19 stoljeca pa na ovamo.
-
digger
- Posts: 2925
- Joined: 03/12/2004 02:10
- Location: blizina Toronta
#21
Mislim da je "ljubav" obostrana. Problem je da sa retorikom kao sto je tvoja, situacija ne moze da bude bolja. Problema ima na obje strane i tu niko nije bolja strana.majka wrote:diggeru brate,
prvo i prvo muslimani svo vrijeme dokazuju koliko nas mrze, ja sam istinski pokusavao da se oduprem svim vrstama nacionalizma, ali opet sve iznova slusas.. da smo mi srbi genocidni narod, fasiste itd.., ? Evo u mom starom rodnom gradu nieki dan spalili nasu zastavu na crkvi, i sta dalje, nego nas hoce preko drine i jos kazu da je i crkva na redu, kao da crkva odobrava zlocine?
Pun mi je k. .... vise svih,
a ti samo igraj kako oni sviraju i pravi se glup, zar nevidis kako je biti srbin u federaciji.
Nikad vise
Biti Srbin u federaciji je vjerovatno kao biti musliman u RS. Ja ne znam detalje (daleko sam), ali me sve vodi na isto citajuci dnevnu stampu. S druge strane, u Hercegovini se na isti nacin prepiru Hrvati sa muslimanima. Znaci, sve je slicno.
Imam osjecaj da si dosta mlad. Ne izgleda mi da su ti drugi direktno napravili neko zlo. Zasto onda ne gledati realno da postoje problemi i ekscesi ali ih ne podgrijavati sa "superbalija" ili slicno?
- danas
- Posts: 18796
- Joined: 11/03/2005 19:40
- Location: 10th circle...
#22
idi se lijeci...majka wrote:Republika Srpska
Kao prvo treba da se pomene cvrsta zelja srpskog naroda za slobodom kojoj tezi preko 600 godina od kada dodjose Turci na srpsku zemlju!
Nabijanje na kolac, ubijanje, otimanje djece i srpske zemlje!
U Republici Srpskoj nakon Turaka dodje austro-ugarska okupacija i sa njom nastavi stradanje srpskog naroda
Mnogo naroda izginu, mnogo se odseli!
Jedva smo se izborili za Republiku Srpsku dok su čitavi Dalmaciju, Slavoniju, Hrvatsku, sada muslimansku Federaciju i nasu Krajinu totalno od Srba etnicki ocistile ustaške horde smrti i zla!
Republika Srpske je jedino sto nam ostade od nekada velikih prostora na kojima je srpski narod živio!
Naucili smo za sva vremena ko su ustaše i mudzahedini!
Malo nas je prezivjelo sve genocide ali sve pamtimo!
DANAS JE SVETA DUZNOST SVAKOG SRBINA DA NE ZIVI U BILO KAKVOJ ZAJEDNICKOJ DržavI SA HRVOUSTASAMA I MUSLIBALIJAMA!
SLOBODA JE ZA SRBINA OPSTANAK I GARANCIJA ZIVOTA!
SRBI IMAJU MORALNU DUZNOST DA STVORE SRPSKU DržavU DA BI OPSTALI!
....
-
in&san
- Posts: 100
- Joined: 07/02/2005 14:57
#23
[/quote]digger wrote:[Biti Srbin u federaciji je vjerovatno kao biti musliman u RS. Ja ne znam detalje (daleko sam),
[/quote]
vidi se da nisi u Bosni, u Federaciji ako je lose Bosnjaku toliko je
i Srbinu, i bilo kome drugom, znaci isti im je tretman... a Hrvatima i Bosnjacima kao konstutivnim narod nije isto u RS kao Srbinu.... ali ide na bolje.... koliko je Banjaluka srspka toliko je i hrvatska i bosnjacka, tako je
bilo i ostat ce zauvijek
