kanadske patke

[slushatelj]

Jedna bezazlena tema:već duže vrijeme na Miljacki se mogu vidjeti kanadske (kažu)
patke u prilično velikom broju.Gnjuraju što bi značilo da u rijeci ima hrane-odlično.
Gdje im je stanište?Da li su selice?Na dva mjesta od Otoke ka džamiji neko je postavio
kućice-vjerovatno za njih.Hoće li izdržati veću količinu vode?Ima li ko više podataka o
ovome-neka napiše ako ga ne mrzi

[halilova vila]

Ove patke?
Slatke su i blesave.Ne znam zasto su u zivotinjskom svijetu muzjaci uvijek ljepsi od zenki.

[amrica]

Ima ih i oko poste i izmedju skenderije i vrabanje, super su i prosto nevjerovatno da nesto zivo i tako lijepo opstaje oko, na i u Miljacki...

Ne znam gdje su pobjegle onih dana kad je padala kisurina i kad se nivo miljacke digao...

Ali se nadam da nas nece napustiti.

[J.B.Tito]

Jesi li sigurna da je to samo kod životinja?

[amrica]

@tito

[Epitop]

Ove patke zadnjih godina provode zimu i u Zenici i svake godine broj se povečava.

[J.B.Tito]

Ovo ljeto su imale i mlade.
Snimak sa Malte


Edit: I nisu kanadske, obicne, divlje patke.

[slushatelj]

Mužijaci su ljepši,možda.Ali,ženke su te koje donose
novi život na svijet.Mogu to i sa vještačkom oplodnjom,
dok to lijepi mužijaci nisu u mogućnosti.To uravnotežava
u razmišljanju!

[J.B.Tito]

Mužijaci su ljepši,možda.Ali,ženke su te koje donose
novi život na svijet.Mogu to i sa vještačkom oplodnjom,
dok to lijepi mužijaci nisu u mogućnosti.To uravnotežava
u razmišljanju!

Jeste, a one tu vještačku oplodnju mogu izvršiti polenovim prahom nevena.
Mislim da ovo još više uravnotežava ravnotežu u razmišljanju.

[DZOMBA]

Ovo ljeto su imale i mlade.
Snimak sa Malte
Edit: I nisu kanadske, obicne, divlje patke.

Ako se rasprava nastavi u ovom smjeru ispsce da su patke iz Dobruna, to su 100% (provjereno) kanadske original patke.

[J.B.Tito]

Moguće, ali ja pitah google i evo šta mi reče.Nigdje ne spomenu Kanadu.

Divlja patka (Anas Platyrhynchos) ili gluhara u nas je kao selica i stanarica najzastupljenija ptica močvarica. Znatan dio pataka gnijezdi i odgaja mlade u našoj domovini. Migratorna kretanja vrlo su nepravilna, ali uvijek postoje. Divlja patka nastanjuje cijelu Europu, Aziju, dio sjeverne Amerike i sjeverni dio Afrike. U listopadu i studenome skupljaju se u velika jata, lete prema jugu, a u veljači i ožujku divlje se patke vraćaju na sjever radi gniježđenja i odgoja mladih.
Izgled i građa tijela
Divlja je patka duga od 50-65 cm, a raskriljena mjeri 80-100 cm. Mužjaci su nešto veći od ženki. Ženke su jednostavno obojene sivo smeđim, zemlji sličnim perjem, a sa strane kao i mužjaci imaju ogledalo plavo ljubičaste boje omeđeno crno bijelim trakama.
Mužjaci su znatno ljepše obojeni od ženki. Mužjak je plavo zelene metalne boje, prsa su mu smeđe do crnkaste boje, gornji dio krila sive dok mu je rep plave boje i bijelo obrubljen. Donji je dio leđa zelenkasto crne boje, a trbuh prljavo bijele do sivkaste boje. Kljun gluhare je žut, a njegovi gornji dijelovi prelaze preko donjih. Noge su smještene na zadnjem dijelu tijela, a između prstiju ima plivajuću opnu. Krila su joj šiljasta i može letjeti velikom brzinom od 65 do 75 km/h.
Način života
Gluhara je od svih vrsta pataka najskromnija u izboru staništa, te se može naći na skoro svakoj slatkoj vodi, a izuzetno i na nekim boćatim. Ipak, najpogodnija staništa su joj plitke stajaće vode.
U pogledu nadmorske visine također nije izbirljiva i nalazimo je sve do srednje visokih planina. Najproždrljivija je od svih pataka, jede travu uz obalu rijeka, jezera ili potoka, pužiće, gliste, crve, hrani se raznim sjemenkama, a hranu uzima i danju i noću.
Na vodu se spušta naglo ponirući i odmah sjeda na površinu vode. Pri uzimanju hrane glavom ide ispod vode, a i polovica tijela joj je ispod vode, tako da je iznad vode samo zadnji dio tijela. Iznimno rijetko radi hrane roni, ali se pritom ne služi krilima te zbog toga spada u patke plivačice. Iz vode se diže gotovo okomito, a da ne uzima zalet te po vodenoj površini trči poput pataka ronilica.
Osjetila su u patke vrlo dobro razvijena, osobito vid i sluh. Divlja patka doživi 25 godina, a prosječna starost je 1,5 godina. Iako su patke jednoženci, tvore u jesen prije seobe obiteljska jata s tisućama jedinki u kojima su svi članovi ravnopravni i pridržavaju se reda jata kojem pripadaju.
Dr.sc. Zlatko Janječić, docent, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska bb, Zagreb


A kad upitah za kanadsku patku, dade mi ovo:


No, ja nisam lovac, ja sam ribolovac

[Romanija]

Najuobicajena divlja patka, praotac domace patke, ne toliko izbirljiva kako u hrani tako i u vrsti vode, zato je rasprostranjena po gotovo cijeloj Evropi. Nekad je dovoljno i veoma malo jezerce u gradskom parku od samo 15-ak metara promjera i dubine od 30-40cm da se par 'mallard-a' sasvim komforno nastani, pa jos ako ima raslinja i natalozenog otpalog lisca, to jos bolje. Jedino ne vole led. Zato se na prostorima bivseg CCCP-a i Skandinavije vidjaju samo ljeti u toku parenja, dok se u ostatku Evrope mogu naci cijele godine. Interesantno da se po prirucnicima za ptice na prostorima Balkana(ex-Yu) nalaze samo u toku selidbe, ali sad je ocigledno da se odredjeni broj nastanio i po BiH. Mozda zbog globalnog otopljavanja, jer nema vise tako ledenih zima, a i kad snijegovi i minusi nalete ne traju tako dugo kao nekada. U svakom slucaju jedna od jako pozitivnih stvari za Sarajevo, i Miljacku jos vise. I da, jako ukusna, meni bolja nego fazan, ali obzirom na malu populaciju u BiH, gre'ota ih je dirati.

[amrica]

Mužijaci su ljepši,možda.Ali,ženke su te koje donose
novi život na svijet.Mogu to i sa vještačkom oplodnjom,
dok to lijepi mužijaci nisu u mogućnosti.To uravnotežava
u razmišljanju!

Jeste, a one tu vještačku oplodnju mogu izvršiti polenovim prahom nevena.
Mislim da ovo još više uravnotežava ravnotežu u razmišljanju.

Sljedeci filmski uradak iz Holivuda ce biti: Trudan patak, u glavnoj ulozi paciji svarceneger

[Ponekad s'proljeca]

Kada divlje zivotinje silaze u gradove znak je nekih nesreca. Sjecam se prije rata si po Sarajevu mogao vidjati fazane uz tramvajsku prugu od Ilidje do Alipasinog polja, takodje su galebovi dolazili i bili citavu zimu na miljacki. Meni nesto ne mirise tu na dobro, gluho bilo!!!!!

[potpuni stranac]

Kada divlje zivotinje silaze u gradove znak je nekih nesreca. Sjecam se prije rata si po Sarajevu mogao vidjati fazane uz tramvajsku prugu od Ilidje do Alipasinog polja, takodje su galebovi dolazili i bili citavu zimu na miljacki. Meni nesto ne mirise tu na dobro, gluho bilo!!!!!

istina, sjecam se, cak se pricalo da su i ajkule plivale miljackom.

[slushatelj]

Da li su ovo stvarno divlje patke ili su "divlje",jer su ipak u gradu,
dok su stvarno divlje u lovištima tj u ritovima.
Kako da jeste,one su ipak znak da je naša Miljacka prestala biti
zatrovana,jer se one hrane-gnjuraju.
Što se tiče - divlje biće rata to su priče gatara,jer nam je svima
rata preko glave.

[Wind]

Bilo kako bilo, to je za mene, u zadnje vrijeme, jedan od najljepsih dogadjaja u ovom gradu.

Napokon neki zivot u nasoj rijeci. Odmah je i grad nekako prirodniji, ljepsi, cistiji. Samo ne znam
do kada ce da pozive. Cudi me da ih vec neki pametnjakovic nije pohvatao i odnio na pijacu.

SUPER SU! ZIVJELE PATKE!

[svirac]

U/na Miljacki ne zive samo patke, ima tu jos stosta ... u aprilu iz rijeke Bosne dodju klijenovi .... pa ih cijelo ljeto lovim/pustam na slapu ispod mosta na Skederiji. Na Bentabasi ispod brane u slapu zive autohtone potocne pastrmke ... ima ih preko 4-5 kg .... itd

[Romanija]

Jel pustas ove klenove? I dvije trokuke, pa i nije bas sportski.......

[svirac]

Naravno da pustam ... cak su me neki balavci na trolejbuskoj stanici za*ebavali kad su vidjeli da pustam svaku ribu.
Sto se trokuka tice, vobler je tako napravljen ... dakle, catch&release bilo da je 1, 2 ili 3 trokuke ....

[Romanija]

Svaka cast. Ja sam uz komsiju koji je pasionirani ribic, i to onaj bosanski netipcni, "ulovi pa pusti", dosta ribario a da nikada nisam postao ribolovac. U nekom casopisu iz Srbije, jel'se Zov zvao ili tako nekako, smo nasli neke likove iz okoline Beograda kako musicare klenove, pokusali smo to na Krivaji, i znam da nema veceg uzitka nego okrenuti klena na jednokuku u kasno podne, i vazda veci nego oni sto ih dusmani namlate nocima na ribice i mrmke. A jel' se bas pastrmke spustaju do samog slapa? Cime se hrane, sagama ili kako se vec zovu?

[svirac]

Stari moj ... ne spustaju se one .... to su autohtone pastrmke koje ne mogu uzvodno zbog brane, pa se skupljaju ispod i oko slapa. Ima tu par "mama" od oko 4-5 kg .... glavna hrana su im pijori ili gage kako ih ovdje zovemo. Naravno, muhe, nimfe ... itd.

[svirac]

Da ne bude da pricam uprazno ..... evo, divlja potocara 51 cm, ulovljena (necu reci lokaciju) na Miljacki ljeta gospodnjeg 2008 u vecernjim satima. na ultralaki varalicarski pribor.

[stochar]

http://www.sarajevo-x.com/bih/sarajevo/clanak/091211066

Kako je za Sarajevo-x.com kazao ornitolog Dražen Kotrošan, predsjednik udruženja "Naše ptice", patke koje se posljednjih dana mogu vidjeti na Miljacki u samom centru Sarajeva su autohtone, i najvjerovatnije nisu došle iz drugih krajeva već se postojeća populacija naglo proširila tako da dobijamo neku vrstu "gradskih patki".

[Broj 1]

Jos kad se moje pastrmke i sarani sto sam pustio nedavno gore kod Popovac i Kozje Cuprije razmnoze, to ce biti uzivancija!
Dadoste mi ideju za ove patke da ih takodje naselim gore oko Popovca i Zelenog Vira u divljinu, samo tesko naci ove divlje u prodaji.
Hajmo probat kod opcinskih vlasti Stari Grad da nekako izmudrujemo moju ideju pa da od Babinog Zuba pa do Kozje cuprije naparvimo prelivne brane i mala jezera???? Ja mislim da bi turizam cvjeto, alpinisticka vjezbalista, rijeka sa puna ribe i cevapi iz malih kioska pa to bi raj bio. Kod Kozje Cuprije restaurirati obaj stari han i napraviti atrakciju.