Kako tzv "RS" i Srbija lobiraju za njihove interese u Americi i Evropi
http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vi ... 35&meni=25
Ko za koga lobira u Vašigntonu
T. Šikanjić, D. Risojević
24.02.2007 23:28
Brojni, uglavnom bivši zvaničnici američke administracije i dio predstavnika domaće političke scene okupili su se krajem protekle sedmice na konferenciji u Vašingtonu, posvećenoj problemima s kojima se suočava BiH. Američke nevladine organizacije "Dejton projekat" i "Centar za strateške međunarodne studije" jedni su od glavnih organizatora skupa.
Na konferenciji je, kako se moglo čuti, uglavnom zagovarana reorganizacija unutrašnjeg uređenja zemlje. To, po mišljenju nekih srpskih eksperata upućenih u dešavanja u Vašingtonu, skreće pažnju na "pokušaje izmjene Ustava posredstvom nekih lobističkih krugova u SAD, okrenutih isključivo jednoj strani". Skup kojim se pokušava ukazati na, manje-više, jednostrane argumente, tvrde upućeni, skreće pažnju na mnogo šire pitanje - snagu raznih lobističkih grupa u Vašingtonu.
KOLIKO PARA, TOLIKO MUZIKE
Ko zaista koga zastupa? Ima li ikakve koristi od toga? Isplati li se plaćati lobiste?
Većina sagovornika "Nezavisnih" tvrdi da se lobiranje, bez obzira na to da ponekad zna biti skupo, uglavnom isplati. Poznate lobističke agencije sa dobrim političkim vezama ne moraju nužno da garantuju uspjeh, ali bar mogu da isprave neke krive slike, tvrde pojedini eksperti.
U praksi, lobira se najčešće na zahtjev vlada, ali i mnogo manje značajnih institucija, asocijacija, udruženja i kompanija. Poratni period, tvrde upućeni, donekle je uticao na smanjeno angažovanje lobista u Vašingtonu, mada mnogi političari u BiH još vjeruju da su lobisti dobar alat za plasiranje svih argumenata. Odnedavno to je prepoznala i Vlada u Banjaluci, angažujući Lobističku agenciju "Capitol Links" iz Vašingtona.
To je, po mišljenju Obrada Kesića, političkog analitičara, dobar potez Dodikove vlade. Jer za uspjeh u odnosima sa SAD, prema njegovim riječima, angažovanje lobističkih agencija je neophodno.
"Ako neko hoće da uspije u odnosima sa SAD, pogotovo jedan predsjednik ili premijer, nužno je da angažuje neku lobističku agenciju koja će mu pomoći, ako ništa drugo, to je način da se 'poravna' teren. Bez lobista, Srbi su posljednjih 10 godina bili izgubljeni. Koliko znam, Dodik je i u vrijeme svog prvog mandata imao lobiste u Vašingtonu, a odnedavno je angažovao jednu ovdašnju agenciju", tvrdi Kesić.
Prema riječima Mladena Ivanića, nekadašnjeg premijera RS, angažovanje lobista u SAD od strane Vlade RS stvara mogućnosti predstavljanja realne slike o RS, za razliku od one koja je već bila formirana. Razlog zbog koga Ivanić, u vrijeme dok je bio premijer, nije angažovao lobiste je, tvrdi, nedostatak novca.
"Tada nije bilo ni finansijskog prostora ni mogućnosti za angažovanje lobističkih agencija, a smatram to veoma korisnim i posebno bitnim za RS, koja je inače imala dosta problema s međunarodnom percepcijom i mislim da će se jednim takvim angažmanom negativna slika o RS promijeniti i učiniti realnom", ističe Ivanić.
ZNAČAJ LOBIRANJA
Analitičar Obrad Kesić, dobro upućen u dešavanja u Vašingtonu, tvrdi da je srpska strana dugi niz godina zanemarivala važnost lobija, za razliku od vodećih bošnjačkih političara, koji su, kako tvrdi, uvijek imali "ogroman broj lobista". Prema njegovim riječima, bošnjački lobisti su zbog uticaja tokom rata još u prednosti.
"Mnoge nevladine organizacije dobrovoljno su radile za bošnjačku politiku, a jedan broj nevladinih organizacija u SAD stvoren je samo s tim ciljem. U tu grupu spadaju i organizacije poput Međunarodne krizne grupe, Instituta za mir i Koalicije za međunarodnu pravdu, koje lobiraju za bošnjačku stvar. Evo, ova konferencija u Vašingtonu, koju organizuje 'Dejton projekt', dobar je primjer, jer ta fondacija od osnivanja radi kao lobi firma za bošnjačku stvar", kaže Kesić.
Prema njegovim riječima, vodeći političari iz Sarajeva i dalje imaju svoje lobiste u Vašingtonu, mada je to, kako tvrdi, u posljednje vrijeme slabije izraženo.
"Imaju ih svi, od Silajdžića do Lagumdžje", tvrdi Kesić.
On tvrdi da oni nisu angažovali poznate lobističke agencije, već one skromnijeg uticaja. U krug takvih, manjih agencija, Kesić svrstava i "Capitol Links", koji radi za Vladu u Banjaluci.
SRBI SKUPO PLAĆAJU
Za razliku od BiH, Vlada Srbije angažovala je jednu od tri najuticajnije lobističke agancije u Vašingtonu. Takva praksa traje već nekoliko godina, a ugovor s lobističkim agencijama potpisuju i pojedine srbijanske kompanije, asocijacije i udruženja. Srpsku lobističku mrežu u Americi 2001. godine počeo je razvijati tadašnji srpski premijer Zoran Đinđić, angažovanjem nezavisnog američkog konsultanta Džejmsa Dentona.
Devedesetih godina, ugovore s lobističkim agencijama potpisale su vlade Hrvatske i BiH, te predstavnici Albanaca. Oni su vezani za zastupanje njihovih interesa u Vašingtonu, dok Slobodan Milošević, tadašnji predsjednik Srbije, tvrde analitičari, nije pridavao značaj lobijima.
"Milošević nikada nije razumio potrebu za lobiranjem. On je mislio da sam može da izgladi odnose sa SAD, a pokazalo se koliko je štete nastalo zbog takvog pristupa. Pojedini političari iz Srbije imali su svoje lobiste, ali država nije. Nažalost, ti lobisti su više zastupali lični interes političara, nego interes države", ističe Kesić. On vjeruje da je sada situacija mnogo bolja što se tiče srpske strane, pošto i Banjaluka i Beograd imaju stalno angažovane lobiste.
Prema njegovim riječima, najpoznatiji bošnjački lobista sve doskora bio je bivši američki senator Bob Dol i njegova kompanija "Verner Lipfer". Dolovu kompaniju je 2001. godine angažovala i Vlada Crne Gore, a kasnije i Vlada Slovenije.
Usluge "opšteg predstavljanja crnogorske spoljne politike američkim vlastima" Vlada Crne Gore lobistima je platila 120.000 dolara.
Vlada Srbije angažovala je jednu od tri najuticajnije agencije "Barbur, Grifit i Rodžers" (BGR), kojoj mjesečno plaća po 60.000 dolara. Istovremeno, svoje lobiste, nezavisno od Vlade Srbije, ima i predsjednik Srbije Boris Tadić. On je angažovao drugu agenciju, svojevremeno uključenu i u njegovu izbornu kampanju, koja mu i danas pomaže kod savjetovanja u odnosima s Vašingtonom.
LOBISTA ZA KLAVIROM
Saša Toperić, predsjednik Američko-bosanske fondacije za kulturu i poznati pijanista, u javnosti slovi za jednog od najjačih bošnjačkih lobista u SAD proteklih godina. Toperić je formalno od oktobra 2003. godine obavljao funkciju izaslanika za kulturu Predsjedništva BiH u SAD, a jednom prilikom za internet sajt bošnjačke dijaspore objasnio je angažovanje SAD na pokretanju ustavnih promjena u BiH, što je bilo osnovni cilj njegovog angažovanja.
Za najpoznatiju organizaciju bošnjačke dijaspore u SAD slovi "Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA)". Na svom internet sajtu tvrde da su lobiranjem uspjeli da bosanski jezik bude priznat kao "World heritage language" u Sjevernoj Americi. Tvrde, između ostalog, da su lobiranjem uspjeli da utiču na formiranje Kluba prijatelja BiH u kanadskom parlamentu, sastavljen od najistaknutijih članova kanadskog parlamenta.
"KBSA je predložio bratimljenje Srebrenice i Njujorka, inicijativu koju je potom podržala Hilari Klinton, i izlobirao usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u američkom Kongresu. Organizovali smo manifestaciju 'Never Again', povodom desetogodišnjice agresije na BiH, na kojoj su u jednoj od najvećih univerzitetskih sala na Univerzitetu u Torontu, pred više hiljada Bošnjaka i Kanađana, najistaknutija svjetska pera govorila o BiH", navodi se na njihovom veb sajtu.
Kao svoj osnovni cilj ova asocijacija navodi promjene Dejtonskog sporazuma i lobiranje za ulazak BiH u evroatlantske integracije.
Lobista KBSA je kongresmen Demokratske stranke Ras Karnahan iz države Misuri, u kojoj živi najveći broj Bošnjaka izbjeglih u SAD, gdje je i sjedište ove organizacije.
"Nismo plaćeni da morališemo"
Zadatak lobista najbolje je, još prije 15 godina, objasnio Džim Haris, predsjednik Lobističke agencije "Ruder i Fin".
"Posao lobističkih agencija nije da provjeravaju da li su informacije tačne, već da ih filtriraju i da koriste samo one koje im idu u prilog. Mi nismo plaćeni da morališemo", govorio je Džim Haris.
Ulogu lobista neki stručnjaci porede s ulogom koju advokati imaju u odnosu na sudije i optužene. U svom radu oni se upravljaju zakonima, a mogu biti ljudi iz najrazličitijih profesija. Važno je samo da imaju afinitet za lobiranje i da poznaju politiku, psihologiju, komunikaciju i ekonomiju.
?