Kako su nestali Šipad, Famos, UNIS, UPI, SODASO,...

[bach]

Tekst ispod je nastao 1998. Donosi kratki pregleda najuspješnjijih domaćih preduzeća. U tekstu se spominju mnoga nekad uspješna preduzeća, danas uništena u magli privatizacije.

"AIM, SARAJEVO, 19.08.98. Najveca firma prema ostvarenom ukupnom prihodu u 1997. godini u Federaciji BiH je JP "Elektroprivreda BiH" Sarajevo sa realizacijom prihoda od oko 391 milion DEM, najefikasnije preduzece je JP "PTT saobracaja BiH" Sarajevo sa 35 miliona DEM dobiti, dok je najveci izvoznik sarajevski "Energoinvest" sa 71,2 miliona DEM zaradjenih na stranoj pijaci.

Ovo proizilazi iz ankete Stotinu najvecih koju su medju 300 najvecih drzavnih, mjesovitih i privatnih preduzeca provele "Poslovne novine" Sarajevo i objavile ovih dana. Podaci na osnovu kojih su utvrdjene rang-liste su: ukupan prihod ostvaren u 1997. godini, dobit, izvoz i broj zaposlenih, ali i vrsta vlasnistva firme. Mada su na listama izostala neka manje znacajna, uglavnom privatna preduzeca, jer nisu zeljela javnosti prezentirati svoje finansijske rezultate poslovanja, anketa na veoma zanimljiv nacin odslikava velicinu, stanje, efikasnost privredjivanja i strukturu vlasnistva u privredi FBiH. Zato vrijedi pogledati plasman firmi na pomenutim listama.

Mjereci velicinu firme prema ostvarenom ukupnom prihodu, "Poslovne novine" su dosle do sljedecih podataka: Vodece preduzece u FBiH je JP "Elektroprivreda BiH" Sarajevo sa ukupnim prihodom oko 391 milion DEM, drugi je sarajevski "Energoinvest" sa 272,28 miliona, treca INA BiH Sarajevo sa 272,20 miliona, a potom slijede JP "PTT saobracaja BiH" Sarajevo sa 250 miliona, "Lijanovici" Siroki Brijeg sa 128,6 miliona, Rudnici uglja Tuzla sa 114,1 milion, UPI holding Sarajevo sa 93 miliona, "Krivaja" Zavidovici sa 87,9 miliona, UNIS holding Sarajevo sa 84 miliona i Fabrika duhana Sarajevo sa 65,3 miliona DEM. Od 11 do 20 pozicije slijede: Rudnici uglja "Srednja Bosna" Kakanj, "Klas" Sarajevo, zatim sarajevska "Hidrogradnja", "Prodeks" Grude, "Marketi" Sarajevo, "Sarajevo-osiguranje" Sarajevo, "Vranica" Sarajevo, "Unioninvest" holding Sarajevo, "Sodaso" holding Tuzla i Sarajevska pivara.

Kao sto se vidi, najveca preduzeca u FBiH su i dalje nekadasnji privredni sistemi koji su bili i ostali nosioci razvoja u BiH. Medju 20 vodecih samo su dva preduzeca privatna ("Lijanovici" i "Prodeks"), dok su ostala ili cisto drzavna ili mjesovita sa vecinskim drzavnim kapitalom. Inace, od 100 najvecih firmi 50 je mjesovitih (od cega 30 sa vecinskim drzavnim kapitalom), 32 cisto drzavna i 18 privatna. Ovi pokazatelji upucuju na zakljucak da privatni kapital sporo prodire u vecem obimu u privredu, mada u FBiH od ukupno 16.699 registrovanih preduzeca 14.724 su privatna, 1.144 drzavna, 688 je u mjesovitoj svojini a 127 zadruznih. Stotinu najvecih preduzeca u FBiH je prosle godine ostvarilo tri milijarde i 64 miliona DEM ukupnog prihoda, sto je 27 odsto od cjelokupnog iznosa u privredi Federacije.

Da najveca preduzeca nisu uvijek najuspjesnija u radu, potvrdjuje i ova anketa. Na listi 20 najuspjesnijih (sacinjenoj prema ostvarenoj neto dobiti), tek njih trecina je medju vodecim po ukupnom prihodu, sto ukazuje na cinjenicu da realizovati veliki prihod ne znaci isto tako ostvariti i veliki profit. Dakle, vodece firme u FBiH se u vecini slucajeva ne mogu pohvaliti i efikasnoscu privredjivanja, sto je posebna tema za elaboriranje. Stotinu najvecih po ukupnom prihodu ostvarilo je prosle godine dobit oko 78,3 miliona ili trecinu od ukupne dobiti u privredi Federacije. Uostalom, evo i redosljeda najuspjesnijih: Na prvoj poziciji - kako smo vec rekli - je JP "PTT saobracaja BiH" sa 35 miliona DEM neto dobiti, druga je Fabrika duhana Sarajevo sa 15,5 miliona dobiti, trece "Sarajevo-osiguranje" sa 8,7 miliona, cetvrto "Bratstvo holding" Novi Travnik sa 5 miliona dobiti, peta je Fabrika duhana Mostar sa 1,9 miliona, sesta "Bosna" Sarajevo sa 1,67 miliona, a potom slijede: UNIS holding Sarajevo sa 1,66 miliona, "Lijanovici" sa 1,37 miliona, "Klas" sa 1,35 miliona i Pivara Tuzla sa 1,2 miliona DEM. Redoslijed sljedecih 10 je ovaj: "Sirbegovic" Gracanica, UPI holding Sarajevo, "Termoteling" Sarajevo, "Robot komerc" Sarajevo, ZGP Sarajevo, "Bosnalijek" Sarajevo, IGM Visoko, "Vranica" Sarajevo, "Bosna" Gradacac i "Kopeks Sarajlic" Srebrenik.

Interesantno je da od ovih 20 najuspjesnijih samo njih sest zaposljava vise od hiljadu radnika (mahom su to drzavne firme ili sa vecinskim drzavnim kapitalom), dok dvije firme (privatne) imaju manje od 100 zaposlenih. To najbolje potvrdjuje cinjenicu da su privatna preduzeca efikasnija u radu i da ostvaruju daleko vecu dobit po zaposlenom od drzavnih firmi. Uostalom, evo nekoliko komparacija koje ovu tvrdnju ilustruju: Mada sa najvecom dobiti od oko 35 miliona DEM, JP "PTT saobracaja BiH" zaposljava cak 4.829 radnika, pa po zaposlenom nema ni blizu dobit koju ostvaruje, recimo, privatna firma "Lijanovic" iz Sirokog Brijega (sa 437 radnika ima dobit 1,37 miliona DEM). Ili, recimo, "Bratstvo" Novi Travnik sa 2.000 radnika uknjizilo je pet miliona DEM dobiti, a "Robot komerc" Sarajevo sa 40 zaposlenih ostvarilo profit od oko 775.000 DEM.

Detaljnija analiza liste 20 najuspjesnijih preduzeca pokazuje, uz ostalo, i to koji poslovi u FBiH donose najveci profit. Ako je suditi prema anketi "Poslovnih novina", onda su to: telekomunikacije, proizvodnja i prerada duhana, zatim osiguranje imovine i osoba, masinska industrija, proizvodnja hrane i pica, gradjevinarstvo itd. Od 20 najuspjesnijih pet je privatnih firmi.

Vodece firme po ukupnom prihodu su zapravo i najveci izvoznici. Njih sedam drzi vodece pozicije i u izvozu, samo sa nesto izmijenjenim redosljedom u odnosu na listu sacinjenu prema ukupnom prihodu. Najveci izvoznik, kako smo ranije rekli, je sarajevski "Energoinvest" sa 71,2 miliona DEM, dok su drugoplasirani "Lijanovici" sa 39,7 miliona izvoza, trece je JP "PTT saobracaja BiH" sa 27,8 miliona, "Krivaja" je cetvrta sa 20,6 miliona, dok je peto JP "Elektroprivreda BiH" sa 19,9 miliona, a potom slijede: sarajevska "Vranica" (18,5 miliona), "Hidrogradnja" Sarajevo (17,4 miliona), "Borac-konfekcija" Travnik (10,6 miliona), "Uniko filteri" Tesanj (9,3 miliona), "Pobjeda" Tesanj (9,1 milion DEM), itd.

Uocljivo je da i u izvozu dominiraju drzavne firme ili one sa preteznim drzavnim vlasnistvom. Sta se najvise izvozi iz FBiH, tesko je reci na osnovu ove ankete, ali je primjetna sarolika lepeza proizvoda i usluga, bar sudeci prema djelatnostima preduzeca. Jer, vodeci izvoznici imaju ove osnovne djelatnosti: inzenjering i projektovanje, saobracaj, drvna industrija, proizvodnja konfekcije, prehrambena industrija i dr.

I jos je jedan zanimljiv detalj u vezi sa izvozom. Mada je on u FBiH u 1997. bio skroman i iznosio je 108 miliona dolara, u njegovom ostvarivanju ucestvovalo je vise od 60 preduzeca sa liste 100 najvecih.

Da bi upotpunili predstavu o najvecim preduzecima, pogledajmo i listu najvecih po broju zaposlenih radnika. Deset najvecih su mahom nekadasnji veliki privredni sistemi, pa tako danas najvise radnika je zaposleno u Rudnicima uglja Tuzla (10.074), potom u JP "Elektroprivreda BiH" (6.815), Rudnicima uglja "Srednja Bosna" Kakanj (6.745), te JP "PTT saobracaja BiH" (4.825), a onda slijede "Krivaja" (4.549), UNIS holding (3.994), "Sodaso" holding (2.500), UPI holding (2.480), "Hidrogradnja" (2.199) i "Bratstvo" holding (2.000).

Sve u svemu, moze se sa sigurnoscu reci da u privredi FBiH vlada prezaposlenost u drzavnim firmama ili u onim koji imaju vecinski drzavni kapital, a da su privatne firme, mada sa usitnjenim kapitalom, ekonomicnije i sa vecom dobiti po broju zaposlenih, ali da je, opet, veliki kapital (mjeren godisnjim obrtom i vrijednoscu sredstava) i dalje u posjedu drzavnih preduzeca.

Iz ankete se, naravno, mogu izvlaciti i drugi zakljucci, ali su i ovi dovoljni da bi se stekla jasna predstava o ovdasnjim najvecim firmama.

Gdje su danas Borac, Hidrogradnja. Krivaja, Vranica, UNIS...

Na prvoj poziciji - kako smo vec rekli - je JP "PTT saobracaja BiH" sa 35 miliona DEM neto dobiti, druga je Fabrika duhana Sarajevo sa 15,5 miliona dobiti, trece "Sarajevo-osiguranje" sa 8,7 miliona, cetvrto "Bratstvo holding" Novi Travnik sa 5 miliona dobiti, peta je Fabrika duhana Mostar sa 1,9 miliona, sesta "Bosna" Sarajevo sa 1,67 miliona, a potom slijede: UNIS holding Sarajevo sa 1,66 miliona, "Lijanovici" sa 1,37 miliona, "Klas" sa 1,35 miliona i Pivara Tuzla sa 1,2 miliona DEM. Redoslijed sljedecih 10 je ovaj: "Sirbegovic" Gracanica, UPI holding Sarajevo, "Termoteling" Sarajevo, "Robot komerc" Sarajevo, ZGP Sarajevo, "Bosnalijek" Sarajevo, IGM Visoko, "Vranica" Sarajevo, "Bosna" Gradacac i "Kopeks Sarajlic" Srebrenik.

Peta je bila dakle bila Fabrika duhana Mostar

Iako je prodata skoro sva pokretna imovina Fabrike duhana Mostar (FDM), i to po bagatelnoj cijeni od oko 1,1 milijun maraka, nakon čega su na red došle i nekretnine ovog nekadašnjeg giganta...

koje će biti ponuđene u ponedjeljak na javnoj licitaciji u Općinskom sudu Mostar, to očito ništa ne znače Federalnoj vladi, koja u ovom poduzeću raspolaže sa 67 posto kapitala.
Da Vlada FBiH, kada je u pitanju FDM, pokušava zamazati oči javnosti, posebno ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Jerko Ivanković Lijanović (NSRzB), govori činjenica da su nedavno dali suglasnost za privatizaciju ovog poduzeća?!

-Svjesni smo da se tu ne zna što se može prodati, jer nema bilance već pet godina. Ali, sve dok je FDM u vlasništvu i nadležnosti Federacije, mi ga moramo staviti na listu, znajući da se, vjerojatno, nema što prodati i da je privatizaciju nemoguće provesti - rekao nam je jučer direktor Agencije za privatizaciju u FBiH Šuhret Fazlić.

Zanimljivo je da Nadzorni odbor FDM-a nije upisan u Registar vrijednosnih papira, jer Lijanović nije osigurao za to oko 1.000 KM takse, što nam je i Fazlić potvrdio,piše avaz.ba

Nema više FDM.

Nema više ni Sodaso holdinga, nekada jedane od najvećih kompanija u Jugoslaviji. Danas demonstranti u Tuzi nisu spalili zgradu Vlade TK. Spalili su oupravnu zgradu Sodaso Holdinga. U stečaju. tako se firma zove. Sodaso Holding u stečaju. kako je ona dospjela u stečaj, ko je do toga doveo i zašto, ko su bili ljudi - direktni krivci za to, javnosti nije poznato. Kako je moguće da jedan tako velika firma nestane a da se niko ne počeše???

Stranci danas dolaze ovdje traže da psluju sa Famosom. Barabe koje upravljaju ovom zemljom kažu da Famos više ne postoji. Strmaci zinu od čuda. Isto je sa Šipadom, Željezarom Vareš. Ako već nije mogla biti profitabilna, mogla js služiti kao jedinstven muzej tehničke kulture. Debili su je izrezali u staro željezo.

U nekadašnjoj žejezari Ilijaš radi pogon za proizvodnju kauča i farma koka nosilja. Neko je tamo iza rata rekao adsu njihovi gusani radijatori bezveze, loši i ružni. Danas su vrlo tražena roba u oglasima i ljudi ih trae i ugađuu.

Tako smo izgubili nađu industriju, našu proizvodnju, naše proizvodne gigante.


Kako i zašto?

[vivaldi]

Kako i zašto?

masa industrijskih preduzeca je i prije rata je bila vjestacki prenapuhana - od proizvodnje do broja radnika, oni jednostavno nisu imali nikakve sanse na slobodnom trzistu ni da nije bilo rata.

to naravno ne znaci da se dio toga nije mogao spasiti poslije rata

[dinooh]

svi su radili a niko nista nije radio

[karanana]

rat, unisteni kapaciteti, zastarjeli kapaciteti, razasuti, zdravstveno naceti i zastarjeli radnici bez nove generacije koja ih moze brzo i efikasno zamijeniti....
ako smo mi pauzirali i ubijali i unistavali se 4-5 godina, to ne znaci da je citav svijet cekao da se smirimo. dok smo mi nazadovali, ostali su napredovali.

ne branim ni privatizacijske tajkune i prevare, oni su uletili i maznuli sto se moglo maznuti pa makar to bilo i staro zeljezo, ali i da je naj japanski menadzer uletio u takvo stanje ovih gore firmi, ne bi nista postigao.

[Ricken]

Ima nešto što se zove Vašingtonski konsenzus koji je izvorno nastao 1989, ali je 1997 BiH, kao zemlju u tranziciji u fokus stavio nešto što se zove Srednja i mala preduzeća kao najbolji model za razvoj. Znači strateška greška podmetnuta od strane WB, IMF-a, SAD-a...

Naša privreda koja je u titovoj jugi bila bazirana na velikim sistemima i povezano zavisnim privrednim jedinicama nije imala šansu, a naši glupi lideri i ekonomski stručnjaci za naklonost svjetske banke i mmf-a implementirajući taj model razbijanja privrednih sistema su u biti mnoge gigante pretvorili u staro gvožđe. Naravno u mnogim velikim preduzećima je i do pokvarene uprave, i pljačkaških namjera lokalnih političara i stranaka na vlasti. Ali generalno odgovornst snose lideri sa lošom procjenom i krivim potezima koji su velike sisteme povezane i zavisne rasuli u komade. Problem BiH je svakako politička situacija 3 zavađene strane, ali glavni razlog tomu je nedostatak ekonomske vizije. Mi imamo resurse, ali nemamo ljude koji mogu implementirati industrijalizaciju kao jedini model privrednog oporavka.

Nakon toga dolaze razlozi kao što su tranzicija u glavama naših ljudi i nedostatak edukacije o funkcionisanju tržišta.

Prava je tuga vidjeti danas Agrokomerc, BNT, Željezaru Ilijaš............

Da se razumjemo, mi smo ratom najviše razoreni, ali ekonomsko razvojno nisu puno bolje prošle druge ex ju republike i u suštini nemaju puno šanse.

Da bi se nešto promjenilo i da bi sustigli zapad, treba nam 100 godina mira, političke stabilnosti i konstantne mudrosti ili neki svjetski rat koji će sve zemlje vratiti u isti ravan.

[drndalo]

To se strucno zove ratno-poratna pretvorba drustvenog vlasnistva u privatno vlasnistvo 100 "najboljih familija" sa fermanom stranke... I potpuno je ista u svim bivsim republikama, i rat je i pokrenut zbog toga, kada ogolis sve izgovore do kosti...

[Entropio]

.