Kako provesti dane Ramazana

Rasprave o vjerskim temama.

Moderator: Bloo

Post Reply
deset_u_pola
Posts: 247
Joined: 06/07/2005 14:58

Kako provesti dane Ramazana

Post by deset_u_pola » 28/09/2006 09:21

Malo je duži tekst, ali vrijedi sve pročitati. Predlažem i da tekst kopirate i šaljete dalje.

KAKO PROVESTI DANE RAMAZANA

Ramazan – mjesec islamskog posta

Budući da je ramazan najodabraniji mjesec u godini i da se u njemu dobra djela višestruko nagrađuju, ramazanske dane treba iskoristiti na najbolji mogući način. Ovaj tekst nudi praktične savjete kako to postići. Zato ne propustite priliku koja se ukaže jednom u toku godine!
Muslimani svijeta, pa i bosanskohercegovački muslimani, ramazan doživljavaju na poseban način. Više idu u džamiju, klanjaju teraviju, prisustvuju mukabelama i predavanjima, poste, organizuju iftare, itd. Uglavnom, ramazan provedu u posebnoj atmosferi i dožive ga na poseban način. Tako i treba, budući da je 'u mjesecu ramazanu objavljen Kur'an' (El-Bekare, 185.), da je to najodabraniji mjesec u hidžretskom kalendaru i da se u njemu može zaraditi najviše sevapa i najlakše se kloniti loših djela. O tome Muhammed, s.a.v.s., kaže: 'Ko isposti ramazan, vjerujući i nadajući se (nagradi), bit će mu oprošteni grijesi koje je do tada počinio.' (Buhari i Muslim) Međutim, da bismo blagodati ramazana još bolje doživjeli i iskoristili, pažnju, između ostalog, treba obratiti na slijedeće:

1. Preispitati nijjet s kojim ulazimo u ramazan. Naime, poznato je da ljudska djela zavise od nijjeta, odnosno ispravne namjere, tako da čovjek za neko dobro djelo može dobiti nagradu od Allaha, dž.š., samo ako ima ispravan nijjet, a ako ga nema, onda njegovo djelo nema vrijednosti i za njega neće dobiti nikakvu nagradu. Naprotiv, može biti i kažnjen jer ga je radio u ime nekog drugog a ne u ime Uzvišenog Allaha. U tom smislu Muhammed, s.a.v.s., kaže: 'Zaista se djela cijene prema namjerama i zaista će svaki čovjek dobiti ono što je naumio svojim djelom...' (Buhari i Muslim)
Zato, oni koji žele ramazan sprovesti na ispravan način, na početku toga mjeseca moraju ispitati svoj nijjet: da li klanjaju, poste, i da li ibadete obavljaju u ime Allaha i radi Njegovog zadovoljstva, ili je to zbog drugih ljudi, zbog običaja, navike, itd. Ukoliko nijjet nije čist, mora se obnoviti i biti svjestan da sva dobra djela treba činiti radi Uzvišenog, jer je to On naredio, a loša djela izbjegavati, jer ih je On zabranio. Uz to, treba naglasiti da je to opet za dobro samog čovjeka, jer Allahu ništa nije potrebno. I ono što je naredio i ono što je zabranio je radi ljudskog dobra.

2. Učiniti tevbu, tj. potpuno očistiti dušu. Islam je veličanstven, između ostalog i po tome što čovjeku uvijek daje nadu u popravljanje stanja i uspjeh. Koliko god čovjek bio loš i koliko god da je učinio grijeha, za njega ima nade, pod uslovom da se iskreno pokaje! U više ajeta Allah, dž.š., poziva ljude na pokajanje i čišćenje svoje nutrine, kao npr.: 'O vi koji vjerujete, učinite pokajanje Allahu iskreno, da bi Gospodar vaš preko ružnih postupaka vaših prešao i da bi vas u džennetske bašče, kroz koje će rijeke teći, uveo...' (Et-Tahrim, 8.)
Koliko se Uzvišeni obraduje tevbi samo jednog čovjeka vidi se iz poznatog hadisa u kojem Poslanik, s.a.v.s., kaže: 'Allah se više obraduje pokajanju Svakoga roba, nego što bi se neko od vas obradovao pronalasku svoje izgubljene deve u pustinji bez vode i plodova!' (Buhari i Muslim) Zbog toga, kao i zbog čišćenja duše, da bi mogao prihvatiti Allahove darove uz ramazan, svaki musliman trebalo bi da s nastupom ramazana učini iskrenu tevbu, tj. pokaje se za grijehe koje je prethodno počinio, zamoli Allaha za oprost i nastoji da ih više ne čini.

3. Što više učiti Kur'an, ali sa razumijevanjem. Ramazan je mjesec objave Kur'ana, mjesec u kojem je Uzvišeni spustio Svoju riječ ljudima da je uče, izučavaju i u životu primjenjuju. Svaki musliman je, inače, dužan učiti i izučavati Allahovu riječ, a naročito u mjesecu u kojem je ona objavljena. Prema hadisima Muhammeda, s.a.v.s., ne bi smio proći mjesec dana a da musliman ne prouči cijeli Kur'an. Onaj ko to, inače, ne čini, ovogodišnji ramazan je prilika da konačno počne sa tom obavezom, a onaj ko još nije savladao arapsko pismo, neka se odluči i neka počne s tim ovoga ramazana. O vrijednosti učenja Kur'ana ima puno hadisa, a u jednom od njih stoji: 'Ko prouči jedan harf iz Allahove Knjige, imat će nagradu, a nagrada se deseterostruko uvećava. Ne kažem da je 'Elif-Lam-Mim' harf, nego: 'Elif' je harf, 'Lam' je harf i 'Mim' je harf.' (Tirmizi, hasen-sahih).
Treba naglasiti da je Kur'an objavljen ne samo da bi se učio na arapskom jeziku, nego i da bi se razumijevao. Stoga, svi oni koji ne znaju arapski jezik trebalo bi da, uporedo sa stranicom koju prouče na arapskom, pročitaju i u prijevodu, kako bi razumjeli ono što uče i što im Uzvišeni poručuje. Ako se i pored toga neki ajet ne razumije, onda se treba obratiti na neki od tefsira, tj. tumačenja Kur'ana, objavljenih na bosanskom jeziku. Tek tako vjernik može zaslužiti potpunu nagradu za učenje Kur'ana, obogatiti se njegovom porukom i sretnije i zadovoljnije živjeti i na ovom svijetu i na ahiretu.

4. Što više čitati hadise Allahovog poslanika, s.a.v.s. Nakon Kur'ana, najvrednija knjiga na Zemlji jeste zbirka hadisa, jer su u njoj navedene riječi najodabranijeg Allahovog stvorenja, Njegovog posljednjeg poslanika, Muhammeda, s.a.v.s. Njegove riječu su drugi izvor islama, te, nakon Kur'ana, najbolji putokaz u ljudskom životu. O obavezi slijeđenja poslanikovog sunneta Uzvišeni kaže: 'Reci: 'Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas će Allah voljeti i grijehe vam oprostiti!'' (Alu 'Imran, 31.)
Zato onaj ko želi uspjeh i sreću na oba svijeta treba imati stalni kontakt sa hadisima, a naročito u mubarek mjesecu ramazanu. U našim krajevima učenje Kur'ana se u popriličnoj mjeri očuvalo u porodičnoj atmosferi, ali čitanje i izučavanje hadisa je skoro nepoznato. Tu praksu treba mijenjati, jer pomoću hadisa čovjek bolje spozna svijet koji ga okružuje, bolje shvati Allahovu poruku, budući da je oni tumače, i lakše prolazi kroz iskušenja i probleme u životu. Kur'an je višeg stila i na nekim mjestima teško ga je shvatiti, ali su zato hadisi jednostavniji i lakše ih čovjek može usvojiti i primijeniti u svome životu.

5. Okoristiti se čitanjem islamske literature. Posljednjih godina na bosanskom jeziku izdat je veliki broj islamskih knjiga i u njima je sadržano veliko blago za čovjeka. Zato te knjige ne bi smjele truhnuti u rafama, nego bi ljudi trebalo da ih što više nabavljaju i čitaju, opet za svoje dobro. Naročito to treba raditi uz ramazan, jer je to period kada su ljudske duše najčistije i kada su šejtani sputani, pa se njihova poruka može najlakše usvojiti. Ne smijemo zaboraviti da je islam vjera nauke i knjige, da prve riječi objavljene u Kur'anu potiču na čitanje i izučavanje, te da onoga ko cijeni nauku Allah pomaže i uzdiže ga na više stepene još na ovom svijetu. Dok su muslimani imali ispravan odnos prema nauci bili su prvi u svijetu!

6. Što više klanjati nafilu namaz. Nafila namaz, baš zato što je dobrovoljna i što je čovjek ne mora izvršavati, ali to čini drage volje, kod Allaha je posebno cijenjena i On za nju daje veliku nagradu. Ona je potreba ljudima, uz nju se duševno smire i psihički opuste, uz nju duhovno i imanski jačaju i spremniji su za izazove koji ih očekuju. Muhammed, s.a.v.s., kao naš uzor, znatan dio noći provodio je u noćnoj nafili, često je klanjao duha-namaz, istiharu, tehijjetul-mesdžid, itd. U našim uslovima, onaj ko od Uzvišenog želi posebnu nagradu, gledat će da, pored teravije u džematu, klanja nekoliko rekata noćne nafile u tišini svoga doma, što staloženije i sporije, s uživanjem u namazu.
Dva rekata duha (jutarnjeg ili prijepodnevnog) namaza ne uzmu puno vremena, a za njih je obećana velika nagrada. Naime, Poslanik, s.a.v.s., veli: 'Svako jutro na svaki vaš zglob se daje sadaka! Svaki tesbih je sadaka, svako 'el-hamdu lillahi' je sadaka, svako 'la ilahe illellah' je sadaka, svaki tekbir je sadaka, naređivanje dobra je sadaka, odvraćanje od pokuđenog je sadaka, a sve to zamjenjuju dva rekata duha namaza.' (Muslim)
Istihara, npr., veoma je zapostavljena u našoj praksi, a ona bi nam mogla znatno pomoći u današnje vrijeme, kada čovjek sve više dolazi u situaciju da ne zna šta mu je činiti i ne vidi izlaz. Istiharom stupamo u kontakt sa našim Stvoriteljem i Njega molimo da nam pomogne u odabiru onoga što je dobro za nas i na ovom i na onom svijetu. U svakom slučaju, nafila namazi imaju veliku korist i ramazan je prava prilika da ih klanjamo što više.

7. Sjećati se Uzvišenog čineći zikr. Čovjek je po svojoj prirodi ograničen i slab, a snagu crpi iz veze sa svojim Stvoriteljem. Zato je Poslanik, s.a.v.s., stalno bio u vezi s Njim, između ostalog, čineći zikr. On je u svim momentima činio zikr, odnosno veličao Allaha, zahvaljivao Mu i od Njega tražio pomoć: prilikom buđenja i ustajanja, u vrijeme izlaska i ulaska u kuću, prilikom smjene dana i noći, kada bi bio svjedokom neke prirodne pojave, kada bi počinjao neki posao, prilikom ulaska i izlaska iz nužnika, pa sve do lijeganja u postelju. Ugledajući se na njega, trebalo bi da i mi tražimo duševni smiraj i snagu u učenju zikra koji je i on učio, naročito u mjesecu ramazanu.
O vrijednosti zikra Poslanik, s.a.v.s., izrekao je puno hadisa, među kojima je i ovaj: 'Primjer onoga koji čini zikr (spominje) svoga Gospodara i onoga koji Ga ne spominje ja kao primjer živog i mrtvog.' (Buhari i Muslim) Koliko može biti vrijedno samo nekoliko riječi zikra vidimo iz slijedećeg hadisa: 'Ko kaže u toku jednog dana sto puta 'Subhanallahi ve bi hamdihi' (Slavljen neka je Allah i Njemu pripada sva hvala.), bit će mu oprošteni grijesi, pa makar ih bilo kao morske pjene!' (Buhari i Muslim)

8. Obraćati se dovom Allahu, dž.š. U Časnom Kur'anu Uzvišeni poručuje ljudima: 'Zovite Me i Ja ću vam se odazvati!' (Gafir, 60.) Dova je sastavni dio zikra i Muhammed, s.a.v.s., se često Uzvišenom obraćao učenjem raznih dova. Koliko je dova važna vidi se, između ostalog, iz hadisa u kojem stoji da jedino dova može izmijeniti ono što je određeno čovjeku! (Ahmed, Tirmizi i Hakim u Mustedreku) Poslanik, s.a.v.s., nam je ostavio u amanet veliki broj dova, pa bismo morali njima davati prednost u odnosu na druge dove, naročito ako nisu utemeljene u ajetima i hadisima.
Tako se u jednom hadisu navodi da je Poslanik, s.a.v.s., najčešće učio ovu dovu: 'Gospodaru moj, podari nam dobro na ovom i budućem svijetu i sačuvaj nas džehennemske kazne!' (Buhari i Muslim) U drugom hadisu stoji da je učio slijedeću dovu: 'Gospodaru moj, zaštiti me od nemoći i lijenosti, škrtosti, duboke starosti i kazne u kaburu! Gospodaru moj, dušu mi nadahni bogobojaznošću i od grijeha je očisti, jer samo je Ti od grijeha možeš očistiti – Ti si njen zaštitnik i njeno utočište! Gospodaru moj, utječem Ti se od beskorisnog znanja, nepokornog srca, nezasite duše i dove koju Ti ne primaš!' (Muslim) Kada je Ummi Selema, jedna od njegovih supruga, upitana koju je dovu najčešće učio dok je bio kod nje, ona je rekla da je to bila slijedeća dova: 'O Ti koji vladaš srcima, učvrsti moje srce u Tvojoj vjeri!' (Tirmizi, hasen)
Nažalost, zna se desiti da počesto tražimo pomoć od raznih institucija i pojedinaca a zaboravimo je zatražiti od Onoga koji sve može, sve zna i svim upravlja! Moramo se, zbog našeg dobra, navikavati na upućivanje dove Allahu u svim prilikama, kao što je to činio i Njegov poslanik, s.a.v.s. Uz to, kod Allaha je posebno cijenjena dova kojom molimo za popravak stanja muslimana u svijetu, pa uz ramazan treba da upućujemoi tu dovu, naročito za muslimane čije je stanje najteže, kao što su sada muslimani Palestine i Iraka.

9. Tragati za noću Lejletul-kadr. Najodabranija od svih noći u toku cijele godine jeste Lejletul-kadr, u kojoj je Kur'an spušten iz Levhi-mahfuza na najniže nebo, odakle je u toku dvadeset tri godine postepeno objavljivan Muhammedu, s.a.v.s. Kolika je njena vrijednost najbolje govori sam Kur'an: 'Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci.' (El-Kadr, 3.), što znači da je ibadet u njoj vredniji od ibadeta hiljadu mjeseci u kojoj nema te noći, odnosno od ibadeta u dužini preko osamdeset tri godine! Iz navedenog se vidi koliko je ta noć značajna, pa treba da tragamo za njom i maksimalno budemo u ibadetu, odnosno u pokornosti Uzvišenom Allahu, tražeći tu noć.
Međutim, Allahova je mudrost da Poslanik, s.a.v.s., ashabima nije otkrio koja je to noć, nego je u jednom hadisu rekao da je traže u noćima zadnje trećine ramazana, a u drugom je rekao: 'Tražite Lejletul-kadr u neparnim noćima zadnjih deset dana ramazana!' (Buhari) Dakle, namjerno nam nije otkriveno kada je ta noć, da se ljudi ne bi oslonili na to i tu noć provodili u ibadetu a ostale zapostavili. Naprotiv, onaj ko hoće blagodati te noći treba svih deset zadnjih noći, naročito neparnih, provesti što više u ibadetu, kako bi na taj način bio siguran da je ibadetio u toj odabranoj noći. Što se tiče posebne dove za tu noć, Poslanik, s.a.v.s., je preporučio da se uči slijedeća: 'Allahumme, inneke 'afuvvun, tuhibbul-'afve, fa'fu 'anni!' (Allahu, Ti si onaj koji prašta, voliš da praštaš, pa mi oprosti!) (Tirmizi, hasen-sahih)

10. Ustajati na sehur i požurivati sa iftarom. Ima ljudi koji, iz raznih razloga, ne ustaju na sehur, nego poste od odlaska u postelju. Takav postupak nije zabranjen, ali jeste pokuđen, pa bi trebalo da se potrudimo da ustajemo na sehur kada god to možemo, te da jedemo do pred samu zoru, kako se to traži u hadisima. O vrijednosti ustajanja na sehur Poslanik, s.a.v.s., je rekao: 'Ustajte na sehur, jer je u sehuru zaista berićet!' (Buhari i Muslim)
Isto, tako, kao znak zahvalnosti Uzvišenom na blagodati koju nam daje, treba odmah iftariti, čim nastupi akšamsko vrijeme, jer je Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Ljudi će biti u dobru, sve dok budu žurili sa iftarom.' (Buhari i Muslim). Tamo gdje su zajednički iftari pa se oduži sa jelom, zbog čega se akšam kasno klanja, treba uvesti u praksu da se iftari sa malo hrane, npr. sa hurmama i vodom, pa nastaviti sa jelom nakon klanjanja akšam-namaza.
11. Ne prejedati se. Nakon gladovanja tokom cijelog dana, neki navale na jelo u toku iftara, pa se prejedu i time sami sebi naprave problem. Nakon iftara osjećaju se teško sve dok želudac ne svari hranu, a na kraju ramazana dobiju nekoliko kilograma, jer su tokom tog mjeseca jeli više nego izvan ramazana! Islam u svemu traži umjerenost, pa i u vezi s uzimanjem jela i pića: 'I jedite i pijte, ali ne pretjerujte! On ne voli one koji pretjeruju.' (El-A'raf, 31.) Uz to, treba skrenuti pažnju i na način i količinu jela koja se spremaju uz ramazan. Naime, često se dešava da se uz ramazan pripremaju posebna jela, sa izvanrednim okusom – što zna biti razlog prejedanja, ili se pripremaju velike količine, za koje se unaprijed zna da neće moći biti pojedene, pa se poslije znatan dio hrane baca! Ramazan je prilika za imanski i duhovni preporod, ali isto tako i za odmor i obnovu organizma, pa treba izbjegavati prejedanje i luksuz u hrani.
12. Truditi se da se ne umanji efekat na poslu. Ako se bez problema može isposlovati skraćeno radno vrijeme u toku ramazana, to treba uraditi. Ali, ako je posao takav da se mora raditi puno radno vrijeme, onda se vjernik treba potruditi da post ne bude razlogom njegove smanjene efektivnosti na poslu. Naprotiv, on treba i drugima da pokaže da se i uz post može kvalitetno obavljati posao. Činjenica je da je to teže, ali je zato i nagrada velika, jer hadisi koji govore o sedamdeset puta većoj nagradi uz ramazan odnose se i na hairli posao, a ne samo na ibadet u užem smislu značenja te riječi!
13. Davati sadaku i zekat, te činiti općekorisna djela. Sadaka se daje tokom cijele godine, ali je najveći sevap uz ramazan, pa je zato i sam Poslanik, s.a.v.s., iako je inače bio darežljiv, najdarežljiviji bio uz ramazan – naročito u zadnjoj trećini. Zekat se daje jednom u toku godine, a pošto je za sva dobra djela nagrada daleko najveća uz ramazan, oni koji su dužni davati zekat trebalo bi da to čine u tom mjesecu. Isto tako, uvećana nagrada u toku ramazana odnosi se na sva hairli djela, pa bi u tom mjesecu trebalo raditi općekorisna djela, kao što je: pomirenje zavađenih, održavanje rodbinskih veza, posjeta bolesnicima, pomaganje siromašnim, akcije od zajedničkog interesa, itd.
14. Izbjegavati neprikladne TV-programe i štampu. U mnogim našim domovima navika je da televizijski aparat bude uključen veći dio dana, ako ne i tokom cijelog dana. Međutim, imajući u vidu da na našim tv-stanicama ima malo čega korisnog, morali bismo se navići da tv-program gledamo manje, naročito u ramazanu. Korisni programi, kao što su informativne emisije, obrazovne i vjerske emisije, mogu se gledati, ali, nažalost, one su u manjini na našim tv-stanicama. Neselektivnim gledanjem tv-programa omogućavamo da šejtani slobodno ulaze u naše domove, da djeluju na nas i naše porodice, a nemoralne scene u filmovima, serijama i reklamama sigurno negativno utječu na odgoj naše djece i vode ih nemoralu, izopačenosti i raznim porocima!
Slično je i sa novinama i časopisima, pa zato dobro treba da pazimo šta unosimo u naše domove i da li i sami, nesvjesno, našoj djeci nudimo slike i štiva koji pozivaju na nemoral! Ako se ništa drugo ne može učiniti, roditelj može makar isjeći iz novina ono što bi moglo negativno djelovati na kompletnu porodicu a naročito djecu, pa tek onda te novine ponuditi ukućanima. Ako hoćemo ramazan da doživimo kako treba, onda nam je to obaveza!
15. Kloniti se ogovaranja, laži, nepravde i ostalih harama. Svako dobro djelo koje radimo, pa tako i post, može biti pokvareno ukoliko se ne čuvamo harama i onoga što kvari dobra djela. Tako se može desiti da neko isposti cijeli ramazan ali od toga posta nema koristi, jer je npr. ogovarao ili lagao. U tom smislu Muhammed, s.a.v.s., kaže: 'Ko ne napusti ružan govor i postupke po njemu, Allahu nije potrebno ni da napušta jelo i piće!' (Buhari i Ibn Huzejme) Zato, ukoliko želimo da nam budu primljeni: post, namaz, zikr, i ostala dobra djela uz ramazan, moramo dobro paziti da ih ne uprljamo bilo kakvim haramima, a naročito: ogovaranjem, laži, psovkom, prevarom, nepravdom, neposlušnosti prema roditeljima, ohološću, haram zaradom, itd.
16. Krajem ramazana napraviti bilans uspjeha. Mnogo je ljudi koji ramazan provedu u dodatnom ibadetu, ali nakon ramazana se u potpunosti vrate svojim starim navikama, ne osjećajući nikakav trajniji efekat tog mubarek mjeseca. Takav pristup je pogrešan i njegov rezultat može biti da čovjek nema ništa od ispoštenih dana, od klanjanih teravija, i od cjelokupnog ramazana! U tom smislu Muhammed, s.a.v.s., kaže: 'Koliko ima postača koji od svoga posta nemaju ništa drugo do gladi i žeđi, i koliko je klanjača nafile koji od te nafile nemaju ništa drugo do nesanice!' (Ahmed i Darimi)
Da se i nama to ne bi desilo, pred kraj ramazana treba da se preispitamo i izvršimo obračun učinjenog u tom mjesecu, sa naglaskom na pitanje: Da li sam se ikoliko popravio u ovom mjesecu, odnosno, da li ću nakon ramazana i u čemu biti bolji nego prije ramazana? Ako osjetimo da ima napretka, da smo se popravili i da ćemo u nekom segmentu našega života trajno biti bolji, iskoristili smo taj mubarek mjesec. Ali, ako to nismo osjetili, onda treba hitno popravljati svoj nijjet, ponovo donijeti tevbu i maksimalno se potruditi da ostatak ramazana provedemo na najbolji mogući način i tako makar djelomično iskoristimo blagodati toga mjeseca. Pri tome, treba imati u vidu hadis Poslanika, s.a.v.s.: 'Džibril mi je rekao: 'Propao i ponižen je onaj kome ramazan dođe i prođe a ne budu mu oprošteni grijesi!' Ja sam na to rekao: 'Amin!'' (Ahmed, Tirmizi, Hakim, Ibn Huzejme)

Molimo Uzvišenog Allaha da nas učvrsti na pravom putu, da budemo svjesni vrijednosti mubarek mjeseca ramazana i da dane ramazana provedemo na najbolji način, te da tako steknemo Njegovo zadovoljstvo i na ovom svijetu i na ahiretu! Amin!


Post Reply