Kako pokrenuti proizvodnju

[seldzuk]

Dok se kod nas razmišlja kako otvoriti radna mjesta, malo se uopšte govori o tome šta bi se na tim radnim mjestima moglo proizvoditi.
Država koja je prije rata imala proizvodnju mnogo čega, sada ne proizvodi ni električne šporete. One na drva proizvodi, ali stvarno ne znam ko ih sada kupuje.
http://www.helios.com.ba/
Koliko sam se iznervirao kad sam kupio birin električni šporet. Bio je pristupačan cijenom, ali mi je bilo i drago da pomognem domaću proizvodnju. Al, hoćeš majčin sine. Donijeli mi je pred vrata, a na kutiji piše "Made in Turkey". Ne smeta mi što su braća Turci, već što smo invalidi da nismo ni električni šporet mogli sastavit. A i to što su me slagali. Sad nisam siguran jesu li i oni frižideri proizvedeni u Bihaću.
Otvaram ovu temu da malo popričamo o granama i vrstama proizvodnje za koje u BiH postoje ljudski i drugi resursi. Pa i nek neki pareša pokupi ideju i zaposli 10-20 ljudi, zauhar je.
Ako ima prijedloga za proširenje ankete, dajte ih odmah, dok se nije popunila glasovima.

[fatamorgana]

A neki blaži oblik porno industrije, moraće kad tad,

[poznanik]

Dopada mi se ova tema...za sad se samo "bilježim" zbog praćenja njene rasprave

[sinuhe]

Ova Weso pec im ista kao prije 30 godina. Ama bas istu smo imali

Moderan izgled ove automatske univerzalne peći odlično se uklapa u svaki ambijent

[The 51st State]

sve cetiri imaju prostora, samo valja raditi i biti organizovan.

[Mr.Penguin]

.

[cappy_tempo]

ja sam starom predlago da pocnemo praviti el. grijalice ali nece,a garant ima jake razloge zasto nece. glavnog posla nikad manje,a nece grijalice pa garant ima neka finta tu. prehrambrena inudstrija, cuo sam price da je klas uletio u srednju bosnu al gore majorizirani nisu htjeli jer je klas,a otisli su tamo negdje prema crnoj gori i dali lokalnim seljacima sve zivo i da uzgajaju jagode cini mi se ali dzaba kad su seljaku gladne oci pa on nije mogao cekati godinu dana nego svako malo na pijacu isao pa je klas i od toga odusto. kod nas je inace jebeno bilo sta proizvoditi jer ima par firmi koji mute,politika i slicno i imamo strane firme koje su "uvijek" bolje od domacih eto samo zato sto su stranci.

[Dr.Mr.Fr.]

ma stocarstvo samo...ima pašnjaka koliko hoceš

[seldzuk]

ma stocarstvo samo...ima pašnjaka koliko hoceš

Mada sam ja najviše za preradu metala, ni ta nije za odbacit. Potencijala imamo, a uz malo truda moglo bi se naći tržište. Država koja nam je jako naklonjena - Turska, ima problema sa nedostatkom mesa. Prošle godine su razmišljali da zabrane klanje kurbana za Bajram zbog opasnosti od uništavanja stočnog fonda. Mada ga i dalje maštrafe, meso im je skupo. Pročitah neki dan, stočari iz RS tipuju na tržišta Turske, Sirije i Izraela.
Ovo što sam najviše za preradu metala, ima razlog u tome što imamo dva giganta koji prave gotov metal, a stručnih ljudi i tradicije u tom sektoru takođe, ali sve to stoji neiskorišteno. Što više vremena prođe onoga što smo imali imaćemo manje i morati počinjati sa mrtve tačke.
Naveo sam primjer električnog šporeta, zar je to tako teško za proizvesti pored tolikih inžinjera koje imamo, ili ih možda i nemamo.
Najveći nam je problem u privredi nepostojanje dobrih menadžera.

[seldzuk]

Dok nam prerada drveta taji, OBI prodaje drške za lopate, sjekire itd. iz Njemačke.

[Dr.Mr.Fr.]

ma stocarstvo samo...ima pašnjaka koliko hoceš

Mada sam ja najviše za preradu metala, ni ta nije za odbacit. Potencijala imamo, a uz malo truda moglo bi se naći tržište. Država koja nam je jako naklonjena - Turska, ima problema sa nedostatkom mesa. Prošle godine su razmišljali da zabrane klanje kurbana za Bajram zbog opasnosti od uništavanja stočnog fonda. Mada ga i dalje maštrafe, meso im je skupo. Pročitah neki dan, stočari iz RS tipuju na tržišta Turske, Sirije i Izraela.
Ovo što sam najviše za preradu metala, ima razlog u tome što imamo dva giganta koji prave gotov metal, a stručnih ljudi i tradicije u tom sektoru takođe, ali sve to stoji neiskorišteno. Što više vremena prođe onoga što smo imali imaćemo manje i morati počinjati sa mrtve tačke.
Naveo sam primjer električnog šporeta, zar je to tako teško za proizvesti pored tolikih inžinjera koje imamo, ili ih možda i nemamo.
Najveći nam je problem u privredi nepostojanje dobrih menadžera.

ma samo ovce, krave i koze nama trebaju, to ne možeš pokvariti nikako, samo ih vodaš i one jedu i pasu travu, poslje ih prodaš i to je to...


a sve ostalo bi bošnjo pokvario ili bi mu bilo mrsko

[seldzuk]

Prerada drveta
Informacije o industriji i njenom obimu

Industrija prerade drveta u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju, uz stotinama godina razvijeno šumarstvo, te kvalitetnim preduzećima osnovanim još polovinom 19 vijeka. Za vrijeme bivše Jugoslavije, BiH je bila poznata širom svijeta po visokokvalitetnom drvetu i drvnim proizvodima, prihvatljivih cijena. U istom periodu, razvijen je određen broj velikih, sofisticiranih preduzeća, osposobljenih da pokriju svaki aspekt prerade drveta, od rezanja do prodaje namještaja na malo. Preduzeća poput Šipada ili Krivaje bila su poznata svjetskom tržištu po namještaju i proizvodima od drveta, koje su proizvodili i prodavali u mnogim stranim zemljama, uključujući Sjedinjene Američke Države.

U kasnim 90im, veliki broj privatnih preduzeća (uključujući mnogo malih pilana) formirano je u drvnoj industriji u BiH. Procjenjuje se da ih danas djeluje 1500. Neka od njih uspjela su se prilagoditi novim tržišnim zahtjevma, podići komercijalne i razvojne kredite, investirati u novu opremu i povećati kvalitet proizvoda.

Industrija raspolaže širokim asortimanom proizvoda, uključujući trupce i stolariju, montažne kuće, prerađene materijale od drveta i namještaj. Glavni izvor sirovina za drvnu industriju predstavljaju rasprostranjene šume BiH, koje daju visokokvalitetne četinare i lišćare, posebno bukvu.

Sektor prerade drveta izuzetno je značajan u ekonomiji BiH. On predstavlja najmanje jednu petinu ukupnog izvoza zemlje, deset procenata BDP, i petnaest procenata ukupno zaposlenih.

Konkurentnost industrije i prodaja

Politički sukobi iz 1990ih, u bivšoj Jugoslaviji, rezultirali su gubitkom prethodno uspostavljenih tržišta. U međuvremenu, dogodile su se promjene u ukusima potrošača, napretku inustrijske tehnologije, te rastom proizvodne industrije u Aziji, što je dovelo do promjena izgleda globalne drvne industrije. Mnoge bh kompanije, u borbi sa konkurencijom, svele su proizvodnju na niži nivo obrade, tako da proizvode dijelove namještaja ili jednostavno samo rezanu građu.

Prodaja i izvoz drvnog sektora BiH utrostručena je posljednjih pet godina, ali se radi o prodaji i izvozu gore navedenih proizvoda. Uz postepeno podizanje vrijednosti proizvoda, te rastom konkurentnosti, značajna snabdijevenost BiH sirovinom za potrebe drvne industrije, može daleko više doprinijeti primanjima države i domaćinstava.

Dok drvni sektor izvozi 60% proizvoda, gotov namještaj čini samo jednu četvrtinu od navedenog iznosa. Trupci čine više od polovine izvezenih proizvoda od drveta. Međutim, primjećen je postepeni rast u proizvodnji namještaja i njegovom izvozu, od čega je najveći izvoz zabilježen na tržištima Njemačke, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, Italije i Velike Britanije.
http://www.usaidcca.ba/?otvori=citaj&id=54&lang=bos

Ne znam je li ovo taj klaster, sajt je zaboravio kad je zadnji put ažuriran.
http://www.drvni-klaster.ba/index.php?lang=bos

[Optimus Prime]

Mislim da si zaboravio na elektroenergetski sektor.

Tu je trenutno nas najveca sansa za progres. Cinjenica da je u BiH samo 30% hidroloskog potencijala iskoristeno je i vise nego porazna.
Takodjer kada se uzme u obtir da smo u vrhu zemalja po rezervama uglja po glavi stanovnika, izgradnja jednog veceg broja termoelekrana i prodaja strujnih viskova po visokim cijenama na evropskom trzistu bi nas mogla izvaditi iz blata.

[cappy_tempo]

Mislim da si zaboravio na elektroenergetski sektor.

Tu je trenutno nas najveca sansa za progres. Cinjenica da je u BiH samo 30% hidroloskog potencijala iskoristeno je i vise nego porazna.
Takodjer kada se uzme u obtir da smo u vrhu zemalja po rezervama uglja po glavi stanovnika, izgradnja jednog veceg broja termoelekrana i prodaja strujnih viskova po visokim cijenama na evropskom trzistu bi nas mogla izvaditi iz blata.

bi da smo normalna drzava ali posto nismo normalni onda cemo jos vise propasti. ako se sta nije promjenilo u 2-3 godine mada sumnjam, mi smo hrtvaskoj prodavali struju pa onda je kupovali nazad ili ti ga pranje para al mangupsko pranje para. inace sto se tice firmi oko struje rekoh gore,imas par firmi koji mute i koji kroz politiku idu,a imas firmi koji sad krpe kraj sa krajem ili ako pokusaju izganjati posao klepi ih "velika" firma koja je uvijek (smijesno postaje) jeftinija makar 10%.

[leo_]

ma ne trebamo mi nista pocinjati niti razvijati, mi smo lijena i nesposobna nacija za bilo sta. uzmi jedan paket opanaka, posalji Adidasu i dokumentuj im to sto si poslao. navedi za sta se koriste, ko ih koristi i za 6 mjeseci ce ti ljudi poslati nove, potpuno prilagodjene nozi, futrovane, sa sredjenim djonom da hanuma moze trcati na 100 metara za 17 sekundi, a kod nas se vec 1200 godina prave iste. svi koji se smiju ideji, imaju primjer zenskih baletanki, koje su u sustini samo moderne tzv. kaljace, imaju primjer gumenih cizama, na kojima ljudi pare uzese, a potrebno je samo da se onim rudarskim promjeni boja i dodaju pertle nekakve na vrhu. da nije Svabo to donio, svi bi i dalje smatrali da je to za seljake, grobare, rudare i malu djecu.
treba neka velika nauka da se napravi ovako nesto?
http://www.gizmodiva.com/home_improveme ... cooler.php
jedan cooler od 3 KM u maloprodaji, par metara drveta, 4-5 sarafa i proizvodi.

dva proizvoda koja sam vidio, da su iz Bosne i da izgledaju fenomenalno upakovani i da su stvarno kvalitetni su vlazne maramice od Violete i AlmaRas potkosulje. tacno da nema natpisa na Bosanskom (na proizvodima AlmaRas), mogao bi u nekom selu prodavati pod Svapske i pricati da mi je zet poslao 200 komada da rasprodam.

[samoTEgledam]

...

[The 51st State]

Mislim da si zaboravio na elektroenergetski sektor.

Tu je trenutno nas najveca sansa za progres. Cinjenica da je u BiH samo 30% hidroloskog potencijala iskoristeno je i vise nego porazna.
Takodjer kada se uzme u obtir da smo u vrhu zemalja po rezervama uglja po glavi stanovnika, izgradnja jednog veceg broja termoelekrana i prodaja strujnih viskova po visokim cijenama na evropskom trzistu bi nas mogla izvaditi iz blata.

mozda je nuzno ali je nakaradno razmisljanje, da hoce doci trenutak kada nama bude trebala elektricna energija iz uvoza, to je samo jos jedna sirovina...ti viskovi nisu realni nego su tu zbog nedostatka industrijske aktivnosti.

[Optimus Prime]

Mislim da si zaboravio na elektroenergetski sektor.

Tu je trenutno nas najveca sansa za progres. Cinjenica da je u BiH samo 30% hidroloskog potencijala iskoristeno je i vise nego porazna.
Takodjer kada se uzme u obtir da smo u vrhu zemalja po rezervama uglja po glavi stanovnika, izgradnja jednog veceg broja termoelekrana i prodaja strujnih viskova po visokim cijenama na evropskom trzistu bi nas mogla izvaditi iz blata.

mozda je nuzno ali je nakaradno razmisljanje, da hoce doci trenutak kada nama bude trebala elektricna energija iz uvoza, to je samo jos jedna sirovina...ti viskovi nisu realni nego su tu zbog nedostatka industrijske aktivnosti.

Da, ali sa ovim neiskoristenim hidropotencijalom i ogromnim kolicinama uglja koje posjedujemo mozemo uz malo dobre volje za desetak godina proizvodnju struje komotno udvostruciti ili cak utrostruciti. Tesko da bi je mogli sami potrositi.

[Macintosh]

Investirati u ugalj, dugorocno gledano, nema smisla s obzirom u kom pravcu se krece EU regulativa o zastiti okolisa. Nebi me zacudilo da u skorijoj buducnosti jedan od uvjeta za clanstvo bude i ogranicenje ukupne emisije staklenickih plinova na nivo koji EU odredi kao prihvatljiv za svaku zemlju kandidata odnosno clanicu. Dodatni problem predstavlja i to sto je ugalj u BiH vecinom niskog kvaliteta i previse prljav za koristenje u, za sada jos uvijek samo teoretskim, “cistim” termoelektranama.

U vezi gore navedenog, mislim da je najbolje da postojece termoelektrane koristimo dok im ne istekne upotrebni rok, a da u medjuvremenu radimo na povecanju energetske efikasnosti BiH privrede kao i na razvoju obnovljivih izvora energije za koje imamo stvarnog/komercijalnog potencijala. U tom smislu trebali bi biti i daleko rigorozniji po pitanju izgradnje novih hidrocentrala s obzirom na njihov negativan uticaj na okolinu (promjena mikroklimatskih uvjeta, itd.).

I na kraju, mislim da nam je pametnije koristiti cijenovno konkurentan elektroenergetski sistem kao adut za privlacenje stranih investicija umjesto fokusiranja na izvoz od kojeg ce biti daleko manje koristi za privredu u cijelini. Na taj nacin bi izbjegli ponoviti propust napravljen sa drvnom industrijom gdje smo se sveli na izvoz balvana a onda od stranaca kupovali drvnu gradju, namjestaj i ostale prozvode napravljene od tog istog/naseg drveta.

[muha_sa]

-još samo da smo vrijedni bili bi haman pa u vrhu--neobradjene zemlje koliko hoŠ.
-pardon obradjene veoma veoma malo
-jebeš zemljoradnju i rintanje na vlastitoj zemlji

[HM 2011]

Uz proizvodnu čelika, aluminija i obradu drveta nemati proizvodnju oružija -

Uz postojanje kompanije kao Zrak, nemati proizvodnju digitalnih fotoaparata, dvogleda, durbina, periskopa, teleskopa FLIR, kamera za video nadzor -

Uz postojanje Aluminija i Željezare nemati proizvodnju Vjetroturbina,

Uz postojanje Aluminija i TAS-a FAMOS-a nemati avio i auto industriju....

[leo_]

-još samo da smo vrijedni bili bi haman pa u vrhu--neobradjene zemlje koliko hoŠ.
-pardon obradjene veoma veoma malo
-jebeš zemljoradnju i rintanje na vlastitoj zemlji

ma ne vrijedi rintati, kad svi sa sobom nosimo mentalitet sa sela, a svi zivimo u gradu. covjece, obradjuj zemlju i pokusaj prodati 400 kila krompira od jedne ture, jednostavno ne ide. prodaces 50 kila Zejnebi, po cijeni od 1KM po kg, dok dodjes do Zumrete, skontas da je ona vec u Konzumu kupila za 0,80KM i da joj ne znaci nista to sto mora nositi dva kilometra tih 50 kila do kuce, jer njoj je draze 10KM u dzepu. lupam cijene, ali prijatelj je pokusao tako, pa cak i kad spusti cijene, ljudi jednostavno nece, jer vjeruju vishe Konzumu, nego njemu, a on im doveze namirnice na vrata, po narudzbi i daje po istoj ili malo visoj cijeni, cisto zbog goriva. ako mislis raditi na zemljoradnji, to mora biti nesto veliko, dovoljno da pokrijes svoje trziste, tj. da kolicinom pokoris cjenovnu konkurenciju, a to znaci da ce samo jedan-dva uspjeti u takvom slucaju, i da imas za izvoza. e sad je pitanje kome izvesti, kad imas normi koliko i slova u kineskoj abecedi i opet ako sve ispostujes, pitanje je hoce li neko kupiti od tebe. ja mislim da se mi moramo okrenuti prodaji magle, nisu dzaba amerikanci uspjesni.

[sanaman]

-još samo da smo vrijedni bili bi haman pa u vrhu--neobradjene zemlje koliko hoŠ.
-pardon obradjene veoma veoma malo
-jebeš zemljoradnju i rintanje na vlastitoj zemlji

mi necemo imati ni da jedemo a kamoli da prodajemo hranu, evo konkretan primjer za psenicu:

u 2009. godini je proizvedeno 255.848 tona psenice a u 2010. godini 145.412 tona, manje za 43%, detaljnije mozes procitati:

http://www.mvteo.gov.ba/izvjestaji_publ ... godinu.pdf

...al smo zato u 2010. godini i janurau 2011 godine ukupno uvezli 350.000 tona ... http://www.poljoprivreda.ba/info-servis ... -poremeaja

[seldzuk]

Ne znam šta bi ovoj firmi http://www.pksa.com.ba/natron/ trebalo da proizvodi papir A4. Koliko se tog papira svakodnevno skrši, još kad uzmemo u obzir kolika nam je administracija.
Zadnji paket koji sam kupio bio je švedske proizvodnje.
Asortiman im i ovako nije loš, samo kad bi još mogli proizvoditi A4.

[seldzuk]

Prehrambena industrija u BiH pred kolapsom: Ulazak Hrvatske u EU blokira bh. izvoz
http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/6 ... izvoz.html

U Sloveniji štite proizvodnju i discipliniraju trgovce
http://www.poslovni.hr/vijesti/u-sloven ... 85090.aspx