Jugoslavija

[Truba]

zlocini ustaša su dokumentirani istraženi i osvećeni od 1945 do uhićenja artukovića (DINKO ŠAKIĆ)
ali i prenapuhani kako zbog domaće politike i velikosrfpskih prikrivenih namjera tako i zbog inozemne odstete od njemacke i italije i glumljenja žrtve za kredite i donacije po svijetu

uglavnom jedno je jasno pobjednici pisu povijes i brojke koje su istražene popisane i umetnute u udzbenike koji su postojali 45 godina

to je poznato sve

moj je rad posvećen samo za one fanaticne ljubitelje jugoslavije i tite koji se i nakon 35 45 godina pitaju kako se takva superdržava mogla raspati zašto su nas cija i eu razjebali te zašto je vatikan slao masonske ubice da putem pacovskih kanala ubijaju udbaše

itd...

o istoj tanjugovoj propagandi tijekom drugog svjetskog rata i rata u hrvatskoj i bih ćemo na nekom drugom topiku

[loudness]

koliko znam Marjane, Marjane je bila zabranjena pjesma u SFRJ zbog, navodnog, isticanja nacionalizma.
Glas Koncila je vjerovatno tendenciozno pokušao isticanje navedenog stiha povezati sa kaznom.

ova verzija nije bila zabranjena
stric

Marjane, Marjane,
Ća barjak ne viješ?

Naš barjak slobode,
Milu trobojnicu.
Na kojem se čita,
Ime druga Tita.

A na drugoj strani,
Naprid partizani.
A na vrh barjaka,
Zvizda petokraka.

Ko se pod njim bije,
Kukavica nije.
A ko se ne bije,
Bolje da ga nije.

Siguran sam da su tu verziju pjevali prilikom proslave katoličkog blagdana..

Veoma zanimljivo, slovenska pjesma Janez Kranjski iz okoline Kranja, ima istovjetan notni stav, tj. melodiju, ali je text potpuno različit i sjećam je se iz JLA, jer sam je u Sloveniji odslužio, često su je puštali u više verzija...

U doba afere JBTZ ( pod šaljivo-provokativnim nazivom Josip Broz Tito Zagorski, iliti Janša Borštner, Tasić in Zavrl ), postala je jedna od pjesama okupljanja slovenskog otpora beogradskoj hegemoniji i prijetnjama tada novouspostavljene Miloševićeve klike i politike na rušenju AVNOJ-jevske Jugoslavije........

E ko je sad koga kopirao, podžonio ili nešto treće ili je to bila tek puka slučajnost pitanje je sad.
A Kranj i Split niti su blizu, niti ih baš nešto specijalno veže osim što su s prekidima, oko 70 desetak godina bili u istoj državi...

narodna verzija :


i

slovenska partizanska, a zapravo je muzički aranžman identičan :

[Truba]

https://www.ktabkbih.net/hr/vijesti/rea ... lem/128473

Reakcija komunista na izbor Karola Wojtyłe za papu: „Drugovi, imamo problem“




Povjesničarka Rzeczkowska o izboru Ivana Pavla II.: „Komunisti su zapravo imali problem jer je na najvišu crkvenu dužnost izabran čovjek koji je bio upoznat s komunizmom. On je taj sustav poznavao iz vlastitoga iskustva.“


šta je reko koča "savi" a on titi ne znamo

prilično slično nešto garant

[dr_Evil]

https://www.ktabkbih.net/hr/vijesti/rea ... lem/128473

Reakcija komunista na izbor Karola Wojtyłe za papu: „Drugovi, imamo problem“




Povjesničarka Rzeczkowska o izboru Ivana Pavla II.: „Komunisti su zapravo imali problem jer je na najvišu crkvenu dužnost izabran čovjek koji je bio upoznat s komunizmom. On je taj sustav poznavao iz vlastitoga iskustva.“


šta je reko koča "savi" a on titi ne znamo

prilično slično nešto garant

Moja skromna pretpostavka da Ivan(pokoj mu dusi) nije dosao u carsku stolicu da bi Juga prezivila . Vjerovatno jedan od najodgovornijih za ono sta smo proslih ranih devedesetih.

[sinuhe]

Zar su jugoslovenski komunisti bili tako ideološki slabi.
Vojtila osamdesetih nije simpatisao saradnju crkve u Južnoj i Srednjoj Americi sa ljevičarima.

[dr_Evil]

Interesantno zaista

[loudness]

O dešavanjima u Sloveniji za vrijeme DFJ, FNRJ i SFRJ, se na ovom forumu prilično malo piše, tu i tamo poneko nešto zabilježi i napiše...

Kao neporecivo najdemokratskija ex. YU republika i Slovenija je imala svoje velike komunističke (socijalističke) afere, npr. čuvenu Cestnu aferu iz 1969.g., još 1,5 ÷ 2 god. prije hrvatskog proljeća u SR Hrvatskoj, koji je vodio poznati slovenski komunistički prvak i rukovodioc reformskih i naprednih svjetonazora, a tada predsjednik Izvršnog vijeća (Izvršnog sveta) Slovenije Stane Kavčič.....

Nedugo poslije organizacije, a potom objave i rušenja te afere, dirigirane iz beogradskog centra Savezne vlade, a pod upravljačkom palicom Edvarda Kardelja, koji je tada predstavljao tvrdolinijaše među slovenskom komunistima, ekspresno je smjenjen Stane Kavčič, i politički trajno kažnjen...

Ali o tome ću drugi put opširnije.

Sada spominjem tkzv. Dahauške procese organizirane od strane samih slovenskih komunista, uglavnom prema vlastitim političkim prvacima, ex. španskim.borcima i partizanskim ratnicima i rukovoditeljima u Sloveniji, koji su surovo kažnjeni i manje više svi poubijani, odnosno "justificirani" kako se to lukavo eufemistički govorilo do kraja 1989.g.

Dachauški procesi u Sloveniji

Dachauski procesi u Sloveniji naziv je za skupinu od deset politički namještenih procesa između 1947. i 1949. godine, u kojima su osuđeni bivši logoraši iz njemačkih koncentracijskih logora Dachau i Buchenwald.
Nakon završetka Drugog svjetskog rata, nova komunistička politička vlast u Sloveniji počela je 1945. koristiti razna sredstva za postizanje svojih političkih ciljeva, uključujući i zlouporabu sudske vlasti. Kako bi se obračunala sa stvarnim, a često i navodnim, protivnicima tadašnjeg političkog režima u Sloveniji, stranka je u godinama nakon Drugog svjetskog rata uspostavila revolucionarno pravosuđe. S praktičnim krajem komunizma prestala je podjela vlasti na zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast. Sudska vlast sve je više bila podložna političkim intrigama i manipulacijama vlasti, posebno stranke, koja je koristila pravosuđe za obračun sa svojim (čak i imaginarnim) protivnicima. Ovakav način djelovanja političke vlasti doveo je do masovnih poslijeratnih suđenja: među ostalima, poznatih, takozvanih "Dachauskih suđenja".
Dachauski procesi u Sloveniji odvijali su se između 1948. i 1949.
Pripreme za procese započele su ranije, 1946. godine. Ukupno je održano deset kaznenih procesa.
UDB-a je isprva sumnjičila 37 osoba. Istraga protiv trojice obustavljena je "zbog nedostatka dokaza", a trojica osumnjičenika umrla su tijekom istrage. Trojica optuženih bili su austrijski državljani, dvojica bivši austrijski španjolski borci i komunisti, a treći supruga jednog od slovenskih optuženika. Osim nje, osuđena je (čak i na smrt strijeljanjem) i supruga još jednog od osuđenika.
Dachauski procesi osudili su 31 osobu koja je bila bivši zatvorenici međuratnih njemačkih koncentracijskih logora. Druga zajednička značajka bila je da je većina osuđenih bila i predratni članovi Komunističke partije, neki čak i španjolski borci, te aktivni sudionici oslobodilačkog pokreta protiv njemačkog okupatora.
Glavni temelj optužbe bili su tvrdnje
- o suradnji s Gestapom u koncentracijskim logorima Dachau i Buchenwald (ilegalni partijski odbori iz Dachaua i Buchenwalda proglašeni su agentima Gestapa, samo zato jer nisu bili pogubljeni) i
- poslijeratni "subverzivni" rad protiv nove komunističke države, na čelu s diktaturom komunističke partije.

Zbog teškog mučenja u sudskim zatvorima tijekom samog suđenja, troje optuženih umrlo je prije izricanja presude.

Ostali su osuđeni "u ime naroda" u tim fiktivnim procesima, od kojih je jedanaest osuđeno na smrt, 20 osoba osuđeno je na teške zatvorske kazne, od kojih je jedna kasnije ubijena na Golom otoku. Od 11 osuđenih na smrt strijeljanjem, samo je Hildegard Hahn kazna preinačena u 20 godina zatvora. Deset osuđenih na smrt ubijeno je 12. svibnja 1948.
Među osuđenicima na 20 godina bio je, primjerice, Mirko Košir, predratni komunist i kratko vrijeme i sekretar Komunističke partije Jugoslavije za Sloveniju (1936.–1937.), koji je preživio nacistički koncentracijski logor Dachau, a zatim je na dachauskim procesima osuđen na 20 godina zatvora - lišavanje slobode s prisilnim radom. Kad je stigao u logor na Golom otoku na odsluženje zatvorske kazne, osuđenici su ga na vješalima pretukli na smrt.

Za javnost su, međutim, dachauski procesi i osude dugo vremena bili potpuno "tabu" tema. Oni koji su "zakuhali" te procese, a još uvijek su bili aktivni u slovenskom i jugoslavenskom političkom životu, iskoristili su svoj položaj i moć kako bi spriječili da dachauski procesi uopće postanu javni. Prvi pisci koji su na njih neizravno skrenuli pozornost bili su Branko Hofman u romanu "Od noći do jutra" i Igor Torkar, i sam osuđen u jednom od tih procesa, u svojim romantiziranim memoarima pod naslovom "Umiranje na obrocima".
Kasnije, početkom 1980-ih, sve su se više javljali zahtjevi za sudsku i političku rehabilitaciju osuđenika. Godine 1969. Slovensko izvršno vijeće čak je osnovalo svoju, takozvanu Janžekovičevu komisiju.

Na jednom od sastanaka političkog vodstva, Edvard Kardelj je zahtijevao da se izvješće Janžekovičeve komisije stavi u trezor, pod ključ. To pokazuje grižnju savjesti koju je Partija imala zbog Dachauskih procesa.

Kasnije, početkom 1980-ih, sve je više zahtjeva za sudsku i političku rehabilitaciju osuđenika. Sve veći broj zahtjeva doveo je do poništenja osuđujućih presuda svim tada osuđenima u drugoj polovici 1980-ih.
Zanimljivo je da je politička izjava iz veljače 1977. objavljena u novinama tek 1984., što također ukazuje na "teškoću" Dachauskih procesa.
Iz izjave se vidi da vodstvo stranke i dalje vjeruje u postojanje nacističke špijunske mreže u Sloveniji, koja "do danas nije u potpunosti otkrivena", kako su napisali u svom objašnjenju razloga za procese.

Na 10. kongresu Saveza komunista Slovenije, u travnju 1986., osuđenici su konačno i politički rehabilitirani.
Tek tada je Komunistička partija priznala svoju političku pogrešku i proglasila političku rehabilitaciju svih uhićenih, optuženih i osuđenih u tim procesima. Zanimljivo je da iako su deset godina ranije bili pravno i sudski rehabilitirani, slovenska politička elita, vrh ZKS (Zveza komunistov Slovenije-Savez komunista Slovenije)-a i SZDLSl (Socijalistična zveza delovnega ljudstva- Socijalistički savez radnog naroda Slovenije)-a, tada je odbacila političku rehabilitaciju.
Savez komunista je napokon 1989. godine čak podigao simbolični spomenik ili kenotaf na Žalama u Ljubljani. Autor spomenika je sin ubijenog M. Košira, arhitekt Fedja Košir.
Događaji su detaljnije objavljeni u knjizi Dachauski procesi (Istraživački rad s dokumentima), koju je uredio Martin Ivanič, a objavila u Ljubljani 1990. godine, u vrijeme raspada Jugoslavije. Autori su opsežnu knjigu posvetili žrtvama Dachauskih procesa.

Izvornik za ovaj članak je korišten sa adrese:
https://steiermark-stajerska.com/sl/nap ... sloveniji/

[Sanjarko]

Revolucija jede svoju djecu.

[nermin-z]

Cinjenice su dostupne na nekoliko klikova.

Predlazem ti npr.da procitas ustav SR BiH.
Tamo lijepo pise da clanovi predsjednistva koji su izabrani na izborima (7 clanova) na prvoj sjednici biraju izmedju sebe predsjedavajuceg.

Znaci, nije narod ista izabrao osim ko ce biti clan predsjednistva. Pa i danas je isti sistem.
I danas na izborima ne biras ko ce biti predsjedavajuci predsjednistva. Samo sto postoji automatska rotacija.
Onda nije bila automatska rotacija, vec to prepustili dogovoru izmedju samih clanova.

Mislim da jos pise i da se za clana predsjednistva bira na mandat od 1 godinu, pa onda treba neko drugi.
To nije pozicija primus inter partes.
Postaje u vanrednim situacijama (rat) drugacija, mislim da tada se i ukida obavezna rotacija.

I naravno, nista ovo tebi nece znaciti.
Cinjenice nisu ono sto tebe zanima. Imas svoj narativ i nastavices piciti na laznim konstrukcijama.

Itekako mi znači.
Nije mi bila poznata ta informacija.
Ja sam bio ubijeđen da predsjednik postaje onaj ko ima najviše glasova.
Sad mi pogotovo ništa nije jasno.
Zašto se onda toliko govori o tome da se Fikret odrekao pozicije u korist Alije a to je i sam više puta ponovio.
Zašto ga nikad niko nije demantovao?
Tu je nešto nelogično.

[PreWiBa]

Cinjenice su dostupne na nekoliko klikova.

Predlazem ti npr.da procitas ustav SR BiH.
Tamo lijepo pise da clanovi predsjednistva koji su izabrani na izborima (7 clanova) na prvoj sjednici biraju izmedju sebe predsjedavajuceg.

Znaci, nije narod ista izabrao osim ko ce biti clan predsjednistva. Pa i danas je isti sistem.
I danas na izborima ne biras ko ce biti predsjedavajuci predsjednistva. Samo sto postoji automatska rotacija.
Onda nije bila automatska rotacija, vec to prepustili dogovoru izmedju samih clanova.

Mislim da jos pise i da se za clana predsjednistva bira na mandat od 1 godinu, pa onda treba neko drugi.
To nije pozicija primus inter partes.
Postaje u vanrednim situacijama (rat) drugacija, mislim da tada se i ukida obavezna rotacija.

I naravno, nista ovo tebi nece znaciti.
Cinjenice nisu ono sto tebe zanima. Imas svoj narativ i nastavices piciti na laznim konstrukcijama.

Itekako mi znači.
Nije mi bila poznata ta informacija.
Ja sam bio ubijeđen da predsjednik postaje onaj ko ima najviše glasova.
Sad mi pogotovo ništa nije jasno.
Zašto se onda toliko govori o tome da se Fikret odrekao pozicije u korist Alije a to je i sam više puta ponovio.
Zašto ga nikad niko nije demantovao?
Tu je nešto nelogično.

Pa isto i kako se vergla da je X ili Y osoba SANU projekat, da je ovo KOS ovo-ono, ili KGB, Amerikanci i slično

Previše je na balkanu budala da bi imao dovoljno snage svaki put demantovati neku njihovu priču.

[QSuzi]

Tito dragi
koji q se više natežeš po temi yuge, kad svi znamo da ti ništa ne može promijeniti ono što su ti u mozak zacrtali

Osmanlije

[Rejhana]

[Haris.ba]

Itekako mi znači.
Nije mi bila poznata ta informacija.
Ja sam bio ubijeđen da predsjednik postaje onaj ko ima najviše glasova.
Sad mi pogotovo ništa nije jasno.
Zašto se onda toliko govori o tome da se Fikret odrekao pozicije u korist Alije a to je i sam više puta ponovio.
Zašto ga nikad niko nije demantovao?
Tu je nešto nelogično.

Podjela je vrsena na nacin da ne moze isti narod da ima predstavnika na najvisim pozicijama.
Tako je premijer bio Jure Pelivan, predsjedavajuci skupstine M.Krajisnik i predsjedavajuci da bude - Musliman.
Da bude izabran za predsjedavajuceg nekog organa onaj sa najvise glasova je jedna od tradicija.
Npr.u skupstini je da prvo zasjedanje prije izbora predsjedavajuceg vodi najstarija osoba.

Po politickoj raspodjeli predsjedavajuci u predsjednistvu bi bio neko iz sda. Fikret je imao najvise glasova i imao je pravo tradicije da to trazi.
Dogovorio se sa Alijom da ne bude predsjedavajuci da bi mogao vise da se posveti Krajini. Sam je to izjavio.

[Better Man]

Itekako mi znači.
Nije mi bila poznata ta informacija.
Ja sam bio ubijeđen da predsjednik postaje onaj ko ima najviše glasova.
Sad mi pogotovo ništa nije jasno.
Zašto se onda toliko govori o tome da se Fikret odrekao pozicije u korist Alije a to je i sam više puta ponovio.
Zašto ga nikad niko nije demantovao?
Tu je nešto nelogično.

Podjela je vrsena na nacin da ne moze isti narod da ima predstavnika na najvisim pozicijama.
Tako je premijer bio Jure Pelivan, predsjedavajuci skupstine M.Krajisnik i predsjedavajuci da bude - Musliman.
Da bude izabran za predsjedavajuceg nekog organa onaj sa najvise glasova je jedna od tradicija.
Npr.u skupstini je da prvo zasjedanje prije izbora predsjedavajuceg vodi najstarija osoba.

Po politickoj raspodjeli predsjedavajuci u predsjednistvu bi bio neko iz sda. Fikret je imao najvise glasova i imao je pravo tradicije da to trazi.
Dogovorio se sa Alijom da ne bude predsjedavajuci da bi mogao vise da se posveti Krajini. Sam je to izjavio.

Mislim da Fikret nije govorio istinu oko toga i da je slagao. Kandiduješ se na izborima i pobijediš i onda ko fol zbog Krajine odustaješ od pozicije prvog čovjeka države. Nismo djeca da vjerujemo u ove bajke i izjave Fikreta Abdića.

[Haris.ba]

Mislim da Fikret nije govorio istinu oko toga i da je slagao. Kandiduješ se na izborima i pobijediš i onda ko fol zbog Krajine odustaješ od pozicije prvog čovjeka države. Nismo djeca da vjerujemo u ove bajke i izjave Fikreta Abdića.

Ovo tvoje ce neko procitati i opet sve nakrivo shvatiti.
Fikret, Alija i jos 5 drugih osoba je pobjedilo na direktnim izborima i uslo u predsjednistvo. Predsjednistvo koje se sastoji od 7 osoba.

Predsjedavajuci predsjednistva nije prvi covjek drzave.
On samo predsjedava - vodi sjednicu predsjednistva.
Valjda ne treba objasnjavati sta to znaci?

Nije Alija sam sebe izabrao. Izabrali ga za predsjedavajuceg na samoj sjednici izmedju sebe clanovi predsjednistva. Bukvalno i Fikret glasao za to.
Fikret je (i dalje) clan predsjednistva.
Niko mu nije uzeo nikakvu pobjedu.

Nije to bila toliko bitna funkcija u okolnostima tadasnje politike. Zato je sdsu bilo bitnije da imaju predsjednika skupstine. Pa cak i hdz je imao vece operativne mogucnosti preko vlade.

Drugo je kako su se stvari kasnije odvijale i sto u skupstini je Avdo Campara neutralisao Krajisnika i provukao sto se provuklo (odluka o referendumu, odluka o ratnoj opasnosti...) da je omogucilo da predsjedavajuci predsjednistva postane jaca funkcija nego su bili planirali u sds.

[HelaS]

Mislim da Fikret nije govorio istinu oko toga i da je slagao. Kandiduješ se na izborima i pobijediš i onda ko fol zbog Krajine odustaješ od pozicije prvog čovjeka države. Nismo djeca da vjerujemo u ove bajke i izjave Fikreta Abdića.

Ovo tvoje ce neko procitati i opet sve nakrivo shvatiti.
Fikret, Alija i jos 5 drugih osoba je pobjedilo na direktnim izborima i uslo u predsjednistvo. Predsjednistvo koje se sastoji od 7 osoba.

Predsjedavajuci predsjednistva nije prvi covjek drzave.
On samo predsjedava - vodi sjednicu predsjednistva.
Valjda ne treba objasnjavati sta to znaci?

Nije Alija sam sebe izabrao. Izabrali ga za predsjedavajuceg na samoj sjednici izmedju sebe clanovi predsjednistva. Bukvalno i Fikret glasao za to.
Fikret je (i dalje) clan predsjednistva.
Niko mu nije uzeo nikakvu pobjedu.

Nije to bila toliko bitna funkcija u okolnostima tadasnje politike. Zato je sdsu bilo bitnije da imaju predsjednika skupstine. Pa cak i hdz je imao vece operativne mogucnosti preko vlade.

Drugo je kako su se stvari kasnije odvijale i sto u skupstini je Avdo Campara neutralisao Krajisnika i provukao sto se provuklo (odluka o referendumu, odluka o ratnoj opasnosti...) da je omogucilo da predsjedavajuci predsjednistva postane jaca funkcija nego su bili planirali u sds.

Tako je
U predratno vrijeme i početkom rata, do marta 1993. godine, Predsjedništvo SRBiH brojalo je 9 članova, njih 8 koje bira Skupština SRBiH dok je 9. član po defaultu bio Predsjednik CK SRBiH. Predsjedavajućeg Predsjedništva između sebe birali su članovi Predsjedništva na mandat 1 godina. Predsjedništvo je zajednički odlučivalo o ratnim pitanjima u ratnim okolnostima i neposrednoj ratnoj opasnosti. Njihov mandat, tokom rata, trajao bi sve do uslova za nove izbore.

[dr_Evil]

Cinjenice su dostupne na nekoliko klikova.

Predlazem ti npr.da procitas ustav SR BiH.
Tamo lijepo pise da clanovi predsjednistva koji su izabrani na izborima (7 clanova) na prvoj sjednici biraju izmedju sebe predsjedavajuceg.

Znaci, nije narod ista izabrao osim ko ce biti clan predsjednistva. Pa i danas je isti sistem.
I danas na izborima ne biras ko ce biti predsjedavajuci predsjednistva. Samo sto postoji automatska rotacija.
Onda nije bila automatska rotacija, vec to prepustili dogovoru izmedju samih clanova.

Mislim da jos pise i da se za clana predsjednistva bira na mandat od 1 godinu, pa onda treba neko drugi.
To nije pozicija primus inter partes.
Postaje u vanrednim situacijama (rat) drugacija, mislim da tada se i ukida obavezna rotacija.

I naravno, nista ovo tebi nece znaciti.
Cinjenice nisu ono sto tebe zanima. Imas svoj narativ i nastavices piciti na laznim konstrukcijama.

Itekako mi znači.
Nije mi bila poznata ta informacija.
Ja sam bio ubijeđen da predsjednik postaje onaj ko ima najviše glasova.
Sad mi pogotovo ništa nije jasno.
Zašto se onda toliko govori o tome da se Fikret odrekao pozicije u korist Alije a to je i sam više puta ponovio.
Zašto ga nikad niko nije demantovao?
Tu je nešto nelogično.

Pa isto i kako se vergla da je X ili Y osoba SANU projekat, da je ovo KOS ovo-ono, ili KGB, Amerikanci i slično

Previše je na balkanu budala da bi imao dovoljno snage svaki put demantovati neku njihovu priču.

Ne samo da je SANU projekat, nego i cedo

[Tromblon]

Koliko se sjecam, a mislim da se sjecam, Fikret je dobio najvise pojedinacnih glasova i trebao biti predsjedavajuci, ali je prepustio Aliji to mjesto. Predsjedništvo je imalo sistem rotacije.

[Tromblon]

Mislim da Fikret nije govorio istinu oko toga i da je slagao. Kandiduješ se na izborima i pobijediš i onda ko fol zbog Krajine odustaješ od pozicije prvog čovjeka države. Nismo djeca da vjerujemo u ove bajke i izjave Fikreta Abdića.

Ovo tvoje ce neko procitati i opet sve nakrivo shvatiti.
Fikret, Alija i jos 5 drugih osoba je pobjedilo na direktnim izborima i uslo u predsjednistvo. Predsjednistvo koje se sastoji od 7 osoba.

Predsjedavajuci predsjednistva nije prvi covjek drzave.
On samo predsjedava - vodi sjednicu predsjednistva.
Valjda ne treba objasnjavati sta to znaci?

Nije Alija sam sebe izabrao. Izabrali ga za predsjedavajuceg na samoj sjednici izmedju sebe clanovi predsjednistva. Bukvalno i Fikret glasao za to.
Fikret je (i dalje) clan predsjednistva.
Niko mu nije uzeo nikakvu pobjedu.

Nije to bila toliko bitna funkcija u okolnostima tadasnje politike. Zato je sdsu bilo bitnije da imaju predsjednika skupstine. Pa cak i hdz je imao vece operativne mogucnosti preko vlade.

Drugo je kako su se stvari kasnije odvijale i sto u skupstini je Avdo Campara neutralisao Krajisnika i provukao sto se provuklo (odluka o referendumu, odluka o ratnoj opasnosti...) da je omogucilo da predsjedavajuci predsjednistva postane jaca funkcija nego su bili planirali u sds.

Tako je
U predratno vrijeme i početkom rata, do marta 1993. godine, Predsjedništvo SRBiH brojalo je 9 članova, njih 8 koje bira Skupština SRBiH dok je 9. član po defaultu bio Predsjednik CK SRBiH. Predsjedavajućeg Predsjedništva između sebe birali su članovi Predsjedništva na mandat 1 godina. Predsjedništvo je zajednički odlučivalo o ratnim pitanjima u ratnim okolnostima i neposrednoj ratnoj opasnosti. Njihov mandat, tokom rata, trajao bi sve do uslova za nove izbore.

Ne siri lazi. Poslije izbora 1990. Predsjedništvo RBiH je imalo 7 SEDAM clanova. Po 2 iz svakog naroda i 1 ostali.

[DaysleepeR]

Ovo tvoje ce neko procitati i opet sve nakrivo shvatiti.
Fikret, Alija i jos 5 drugih osoba je pobjedilo na direktnim izborima i uslo u predsjednistvo. Predsjednistvo koje se sastoji od 7 osoba.

Predsjedavajuci predsjednistva nije prvi covjek drzave.
On samo predsjedava - vodi sjednicu predsjednistva.
Valjda ne treba objasnjavati sta to znaci?

Nije Alija sam sebe izabrao. Izabrali ga za predsjedavajuceg na samoj sjednici izmedju sebe clanovi predsjednistva. Bukvalno i Fikret glasao za to.
Fikret je (i dalje) clan predsjednistva.
Niko mu nije uzeo nikakvu pobjedu.

Nije to bila toliko bitna funkcija u okolnostima tadasnje politike. Zato je sdsu bilo bitnije da imaju predsjednika skupstine. Pa cak i hdz je imao vece operativne mogucnosti preko vlade.

Drugo je kako su se stvari kasnije odvijale i sto u skupstini je Avdo Campara neutralisao Krajisnika i provukao sto se provuklo (odluka o referendumu, odluka o ratnoj opasnosti...) da je omogucilo da predsjedavajuci predsjednistva postane jaca funkcija nego su bili planirali u sds.

Tako je
U predratno vrijeme i početkom rata, do marta 1993. godine, Predsjedništvo SRBiH brojalo je 9 članova, njih 8 koje bira Skupština SRBiH dok je 9. član po defaultu bio Predsjednik CK SRBiH. Predsjedavajućeg Predsjedništva između sebe birali su članovi Predsjedništva na mandat 1 godina. Predsjedništvo je zajednički odlučivalo o ratnim pitanjima u ratnim okolnostima i neposrednoj ratnoj opasnosti. Njihov mandat, tokom rata, trajao bi sve do uslova za nove izbore.

Ne siri lazi. Poslije izbora 1990. Predsjedništvo RBiH je imalo 7 SEDAM clanova. Po 2 iz svakog naroda i 1 ostali.

U ratu je prošireno za dva dodatna člana koliko se sjećam, sa ministrom odbrane i sa zapovjednikom ARBiH.

[Haris.ba]

Koliko se sjecam, a mislim da se sjecam, Fikret je dobio najvise pojedinacnih glasova i trebao biti predsjedavajuci, ali je prepustio Aliji to mjesto. Predsjedništvo je imalo sistem rotacije.

Uvijek zaboravim detalje oko toga, ali mislim da se moglo glasati za dva kandidata za clana predsjednistva. I tacnije bi onda bilo da je imao najvise glasova.

U ratu je prošireno za dva dodatna člana koliko se sjećam, sa ministrom odbrane i sa zapovjednikom ARBiH.

Je li prosireno u smislu da je bila obaveza prisustva, ili su mogli i glasati?

[Tromblon]

Drugo je u ratu, ali on pise u predratno i ratno vrijeme do 1993. Nije bilo 9 clanova prije rata.

[DaysleepeR]

Ono što jeste činjenica je da BiH nije nikad imala Predsjednika.
Niti je A-I. iko tako titulirao dok se nisu u ratu pojavili strani novinari i zbog skraćivanja počeli zvati Aliju mr. president pa onda ušlo i našim novinarima u usta. A i dobar je PR koliko vidimo poslije rata.

"Prvi predsjednik nezavisne BiH" je nepostojeće zvanje po Ustavu RBiH.

[Haris.ba]

Iako sumnjam da ce iko odstupiti od svojih misljenja i osjecanja, evo.

Cak i ustavu ima taj dio koji se odnosi na predsjednika predsjednistva kojim ga titulira "predsjednikom".
Ali, hajd. Nebitno. Ustav vjerovatno laze.

Član 220.

Članove Predsjedništva biraju građani neposredno, opštim i tajnim glasanjem, u skladu sa zakonom.

Članovi Predsjedništva biraju se na četiri godine i mogu biti birani još jedanput uzastopno.

Predsjedništvo kome je prestao mandat ostaje na dužnosti do izbora novog Predsjedništva Republike.

Predsjedništvo sačinjava sedam članova.


Predsjednika Predsjedništva bira Predsjedništvo iz reda svojih članova na jednu godinu i može biti biran još jedanput uzastopno na ovu funkciju.


U slučaju ratnog ili vanrednog stanja mandat članova Predsjedništva i predsjednika se produžava dok ne budu stvoreni uslovi za izbor novih članova Predsjedništva.

Član Predsjedništva ne može biti predstavnik u skupštini društveno-političke zajednice, sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i drugih sudova, ni izabran, odnosno imenovan funkcioner drugog državnog organa.

Član Predsjedništva uživa imunitet kao i poslanik u Skupštini Republike.

O pitanjima imuniteta člana Predsjedništva odlučuje Predsjedništvo.

Član 222.

Za vrijeme ratnog stanja sastav Predsjedništva se proširuje sa predsjednikom Skupštine, predsjednikom Vlade i načelnikom Štaba Vrhovne komande oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine.


Za vrijeme ratnog stanja Predsjedništvo je Vrhovna komanda oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine.

Predsjedništvo u proširenom sastavu za vrijeme ratnog stanja organizuje i rukovodi odbranom i svim oblicima opštenarodnog otpora na teritoriji Republike.

Predsjedništvo za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja na prijedlog Vlade ili po svojoj inicijativi, donosi uredbe sa zakonskom snagom o pitanjima iz nadležnosti Skupštine i bira, odnosno imenuje i razrješava funkcionere koje bira, odnosno imenuje i razrješava Skupština, ako ne postoji mogućnost da se sazovu nadležna vijeća. Predsjedništvo podnosi ove uredbe, odnosno odluke o izboru ili imenovanju i razrješenju na potvrdu Skupštini čim ona bude u mogućnosti da se sazove.

[HelaS]

Drugo je u ratu, ali on pise u predratno i ratno vrijeme do 1993. Nije bilo 9 clanova prije rata.

Ustav SRBiH iz februara 1974. bio na snazi sve do Ustava RBiH - Pročišćeni tekst od 14.03.1993. godine. U Ustavu iz 1974. godine Predsjedništvo je imalo 9 članova, u Ustavu iz 1993. godine Predsjedništvo je imalo 7 članova. Po ovom Ustavu, članovi Predsjedništva su birani neposredno na izborima, predhodnim Ustavom Ustavu iz 1974. godine, predsjednika i 7 članova birala je Skupština SRBiH.