Jezičko tumačenje Kur'ana

[Eborg]

U kojoj mjeri arapski jezik iz VII vijeka odgovara današnjem arapskom jeziku u XXI vijeku te u kojoj mjeri pojedine Kur'anske odredbe mogu biti pogrešno protumačene isključivo zbog jezičkih nesporazuma i izmjena?

Da li će današnji stanovnik Alžira teže tumačiti originalni Kur'anski tekst u odnosu na dnevne novine ili je ta razlika relativno malena kao kada se čita npr. prijevod na bosanskom jeziku koji obiluje arhaičnim izrazima ali ga je lakše pročitati nego npr. dnevne novine iz 1910-ih.

Ispod se nalazi bosanski prijevod sure El-Felek koji zvuči arhaično uz pokoji izraz ali je u potpunosti razumljiv (dakako uzimajući u obzir da je pisan današnjim jezikom), no u kojoj mjeri "arhaični bosanski" odgovara arapskom jeziku iz VII vijeka?

"Reci: "Utjecem se Gospodaru svitanja
od zla onoga sto On stvara,
i od zla sumraka kada tamnine razastire
i od zla onih koji pusu u uzlove,
i od zla zavidnika kada zavist ne krije!"

S druge strane, velike razlike postoje recimo u engleskom jeziku, npr. epitaf iz "ne tako davne" 1371. god. je gotovo nerazumljiv prosječnim govornicima engleskog jezika.

Originalni tekst

man com & se how schal alle ded li: wen yolk comes bad & bare
moth have ben ve awaẏ fare: All ẏs wermēs yt ve for care:—
bot yt ve do for god ẏs luf ve haue nothyng yare:
yis graue lẏs John ye smẏth god yif his soule hewn grit

Moderni engleski prijevod:
Man, come and see how all dead men shall lie: when that comes bad and bare,
we have nothing when we away fare: all that we care for is worms:—
except for that which we do for God's sake, we have nothing ready:
under this grave lies John the smith, God give his soul heavenly peace

Dakle, da li čovjeku kojem je arapski jezik maternji treba ovakav prijevod Kur'ana da bi ga razumio ili su jezičke razlike zanemarive?

[šarf]

U ime oca i s(i)na i s(ve)toga d(u)ha.
Ě banь bosьnьski Kulinь prisezaju tebě kneže Krьvašu i vьsěmь građamь Dubrovьčamь pravy priětelь byti vamь odь sele i dověka i pravь goi drьžati sь vami i pravu věru dokolě sьmь živь.
Vьsi Dubrovьčane kire hode po moemu vladaniju trьgujuke gьdě si kto hoke krěvati gьdě si kto mine pravovь věrovь i pravymь srьdьcemь drьžati e bezь vьsakoe zledi razvě što mi kto da svoevь volovь poklonь; i da imь ne bude odь moihь čьstьnikovь sile i dokolě u mne budu dati imь sьvětь i pomokь kakore i sebě kolikore moge bezь vьsega zьloga primysla.
Tako mi Bože pomagai i sie sveto evanьgelie.
Ě Radoe dijakь banь pisahь siju knigu povelovь banovь odь rožьstva Hristova tisuka i sьto osmьdesetь i devetь lětь měseca avьgusta u dьvadeseti i devety dьnь usěčenie glave Ivana Krьstitela.

Ovo je poznata Povelja bana Kulina pisana 1189.Originalno pisana bosančicom.
Uovom obliku ukojem sam je prenio je na latinici ali opet teško razumljiva.Poneka riječ je ostala ista ali u cjelini nerazumljiv tekst.

Ni arapski niti bilo koji drugi tekst nije imun na jezičke promjene.Praktično samo oni koji proučavaju arapski mogu razumjeti kuranski arapski.Tačnije ,oni kojima je Kuran blizak,(mislim na osobe kojima je arapski maternji) sigurno da ga razumiju jer su od rođenja u doticaju sa njim.Međutim kada bi im se dao na čitanje nekuranski tekst pisan istim jezikom kojim je pisan Kuran,ne bi mogli razumjeti,kao što i mi ne razumijemo teks Povelje,osim stručnjaka.

Ako je 800 godina ovo učinilo od Povelje,koliko li je više promjene učinilo preko 1300 godina arapskom jeziku.

[@ngel]

U kojoj mjeri arapski jezik iz VII vijeka odgovara današnjem arapskom jeziku u XXI vijeku te u kojoj mjeri pojedine Kur'anske odredbe mogu biti pogrešno protumačene isključivo zbog jezičkih nesporazuma i izmjena?

Da li će današnji stanovnik Alžira teže tumačiti originalni Kur'anski tekst u odnosu na dnevne novine ili je ta razlika relativno malena kao kada se čita npr. prijevod na bosanskom jeziku koji obiluje arhaičnim izrazima ali ga je lakše pročitati nego npr. dnevne novine iz 1910-ih.


Dakle, da li čovjeku kojem je arapski jezik maternji treba ovakav prijevod Kur'ana da bi ga razumio ili su jezičke razlike zanemarive?

Kur'an kada je dosao kao objava bio je sam po sebi dokaz da je od Allaha, kada su Poslanika Muhammeda a.s. optuzili da je sve izmislio i sam napisao, pozvani su najveci pjesnici iz tog doba da napisu nesto bar slicno, ali nisu mogli. Radi se o tome da je Kur'an napisan kao sto bi bila pisana jedna pjesma ali na takvom nivou koji niko nije mogao dosegnuti, koristen je jezik tzv. visokog nivoa, izrazi koje su koristili samo oni najveci poznavaoci jezika i najveci pjesnici tog doba koji su se medjusobno natjecali ko ce napisati bolje djelo koje obiluje jezickim formama i izrazima kao i rimama koje su karakteristicne za pjesnicki izrazaj , ali kada je Kur'an dosao kao objava to je bilo nesto "vanserisjki" iznad svakog nivoa, pa je to i jedan od najvecih dokaza da je to bozansko djelo

Imajuci u vidu sve to, naravno da Kur'an treba tumaciti, jedan razlog je gore vec pomenuti, a drugi manje izrazeniji razlog su te jezicke promjene danasnjih arapa gdje se jedan alzirac, egipcanin i saudijac razumiju onoliko koliko se otprilike razumiju jedan slovenac, bosanac i makedonac

[apsidejzi]

Ako je 800 godina ovo učinilo od Povelje,koliko li je više promjene učinilo preko 1300 godina arapskom jeziku.

U tih 800 godina preko ove teritorije je proslo najmanje 10 razlicitih vojski i vladara koji su ostavili svog uticaja a preko one tamo pustare nije prosla ni jedna sve do kolonijalnog doba. Baj d vej, u arapskom jeziku, Kur'an sluzi kao osnov za gramatiku i smatra se najciscim izvorom arapskog jezika.

Arapi imaju veoma jak osjecaj pripadnosti grupi za razliku od nas. Nase grupisanje ako potraje vise od par decenija smatra se cudom. Najbolji dokaz toga su nasi nazivi ulica. Kad dodje nova vlast i novo vrijeme, svim silama se trudi obrisati sve ono sto je doslo sa prethodnom vlasti a to naravno ostavlja dubok trag u jeziku i pismu. Mi imamo robovski mentalitet i jos uvijek se ne znamo nositi sa slobodom. Arapi i dan danas pamte porodicno stablo koje seze jos do Muhammedovog a.s. doba. Jednostavno, ljudi cuvaju tradiciju i to smatraju veoma bitnim. Cak i svetim.

Zato... Drugi put vise citaj a manje pisi kako bi se postedio neosnovanih tvrdnji.

[L u c i f e r]

[insomnia78]

Ako je 800 godina ovo učinilo od Povelje,koliko li je više promjene učinilo preko 1300 godina arapskom jeziku.

U tih 800 godina preko ove teritorije je proslo najmanje 10 razlicitih vojski i vladara koji su ostavili svog uticaja a preko one tamo pustare nije prosla ni jedna sve do kolonijalnog doba. Baj d vej, u arapskom jeziku, Kur'an sluzi kao osnov za gramatiku i smatra se najciscim izvorom arapskog jezika.

Arapi imaju veoma jak osjecaj pripadnosti grupi za razliku od nas. Nase grupisanje ako potraje vise od par decenija smatra se cudom. Najbolji dokaz toga su nasi nazivi ulica. Kad dodje nova vlast i novo vrijeme, svim silama se trudi obrisati sve ono sto je doslo sa prethodnom vlasti a to naravno ostavlja dubok trag u jeziku i pismu. Mi imamo robovski mentalitet i jos uvijek se ne znamo nositi sa slobodom. Arapi i dan danas pamte porodicno stablo koje seze jos do Muhammedovog a.s. doba. Jednostavno, ljudi cuvaju tradiciju i to smatraju veoma bitnim. Cak i svetim.

Zato... Drugi put vise citaj a manje pisi kako bi se postedio neosnovanih tvrdnji.

I pravo im dobro ide, nema govora
Milion sekti, plemena, grupa i svi protiv svih

Ne treba u arapima gledati primjer

[Eborg]

Pa je li se u arapskim zemljama onda Kur'an štampa sa "prijevodom" ili ide samo originalni tekst?

[apsidejzi]

I pravo im dobro ide, nema govora
Milion sekti, plemena, grupa i svi protiv svih

Koliko ja razumijem naslov teme, rijec je o knjizevnosti i jeziku kod arapa a ne o politickim podjelama unutar istog korpusa.Tvoj doprinos temi ima korelaciju = 0 sa postom kojeg sam ja napisao.

[@ngel]

Pa je li se u arapskim zemljama onda Kur'an štampa sa "prijevodom" ili ide samo originalni tekst?

Imas verziju samo sa originalnim tekstom, a imas i verziju slicnu kao kod nas sa prevodom

[šarf]

Ne bih da budem nepristojan,ne znam da li u svom gradu imate osobu kojoj je arapski maternji jezik.Pitao sam i dobio odgovor da kuranskim arapskim niko ne govori,taj jezik je arhaičan da ne kažem zastario.Što je sasvim normalno,pogotovo kao što je neko ovdje napisao,jezik Kurana je pjesnički jezik,pisan je da ima rimu ,ritam.Tako niko u svakodnevom govoru ne izražava svoje misli,ni kod nas pa ni kod Arapa to nije slučaj.Osim toga vokabular Kurana je vrlo oskudan,mnoge riječi i konstrukcije se ponavljaju,tako nešto što je u osnovi vrlo oskudno po logici ne može biti temelj,pogotovo ne arapskog jezika koji je jedan od najbogatijih jezika.
Neko je pomenuo i božansko nadahnuće Kurana.Jedna stvar koja me uvjerila da Kuran nije knjiga od Boga jeste upravo vrlo siromašan vokabular.Upotrijebljena količina riječi u Kuranu odgovara obrazovanju Muhameda,koji je bio nepismen.Nije moguće da ,Bog koji je stvorio dar govora, u prenošenju svojih misli i naredbi koristi tako mali broj riječi,kao da je Božji rječnik toliko siromašan da uvijek iznova koristi jedne te iste konstrukcije i primjere.
Ako i govorimo vrijednosti Kurana,oni koji se bave time ističu uvijek iznova književnu vrijednost,jer je napisan pjesničkim stilom.Kako ovdje neko reče,izazov da se napiše neko slično djelo,upućen je pjesnicima,onog vremena.Što u ono vrijeme nije značilo da su pjesnici bili obavezno obrazovani u školama,niti je bilo obavezno da budu pismeni.Jednostavno išlo im je pamćenje onog što su konstruirali.Kako poezije tako i priča.
Još nešto,izazov nije upućen ljudima od zakona,pa da im kaže,da napišu zakon koji bi bio bolji,nego ljudima od pera,pjesnicima.

[zijancer]

uglavnom ne znam sta hocu rec, bar ne jos uvijek, ali mozda bi ovo moglo pomoci bar malo

Eco began seriously developing his ideas on the "open" text and on semiotics, writing many essays on these subjects, and in 1962 he published Opera aperta (translated into English as "The Open Work"). In it, Eco argued that literary texts are fields of meaning, rather than strings of meaning, that they are understood as open, internally dynamic and psychologically engaged fields. Literature which limits one's potential understanding to a single, unequivocal line, the closed text, remains the least rewarding, while texts that are the most active between mind and society and life (open texts) are the liveliest and best—although valuation terminology is not his primary area of focus. Eco emphasizes the fact that words do not have meanings that are simply lexical, but rather, they operate in the context of utterance.[citation needed] I. A. Richards and others said as much, but Eco draws out the implications for literature from this idea.[citation needed] He also extended the axis of meaning from the continually deferred meanings of words in an utterance to a play between expectation and fulfilment of meaning.

negdje sam procitala to malo jednostavnije objasnjeno ''.. knjiga ciji dijelovi razgovaraju jedan s drugim..''
ohh, izgleda da je ovo vrh ledenog brijega
dodati i pictures can't say ain't sol worth