Jedeš kao vo, a ne znaš šta je GMO!

Rasprave na razne teme... Ako ne znate gdje poslati poruku, pošaljite je ovdje.

Moderators: Benq, O'zone

Post Reply
User avatar
PipiDugaDevetka
Posts: 19071
Joined: 25/12/2003 00:00
Location: Živim u nadi RBiH, druge adrese nemam. Uostalom, mislim da genocidne Kartagene treba demontirati.

#1 Jedeš kao vo, a ne znaš šta je GMO!

Post by PipiDugaDevetka »

http://www.ngo.ba/content/view/3249/52/ wrote:
GMO u BiH sve je prisutnija!

Izvor: Društvo za zaštitu prava Životinja Noa

20 Novembar 2008

Kako zemlje u okruženju uvode sve više reda u pogledu zaštite svog stanovništva od GMO proizvoda, na tržištu BiH je stanje sve katastrofalnije jer svakodnevno je sve više GMO proizvoda na našim tržnicama. Uvodeći sve više zaštitnih mjera za ljudsku i stočnu hranu okolna tržišta ujedno štite svoje stanovništvo od neželjenih posljedica ove pošasti, koja im je nametnuta ugovorima o obavezujućem uvozu GMO.

Zemlje u okruženju imaju potpisane ugovore koji ih obavezuju na uvoz određenih količina genetski modifikovane hrane, što im je jedan od nametnutih uslova za primanje u društvo EU ujedno i kao uslov za dobijanje podsticajnih sredstava u poljoprivredi.

Ni jedna od zemalja ne želi ove ugovorima nametnute GMO obaveze uvoza hrane koja je štetna po zdravlje stanovništva, pa ih se rješavaju izvozom na treća tržišta koja su bez pravne zaštite. Građani tih nezaštićenih zemalja postaju prekomjerni konzumenti rizične GMO hrane, a njihovo tržište se pretvara u deponije GMO proizvoda iz svih zemalja svijeta koje se na taj način žele riješiti rizičnih proizvoda.

BiH je upravo regionalna deponija GMO proizvoda, koje niko ne želi. BiH nema ni osnovnu zaštitu, pa su njeni ne edukovani stanovnici lake žrtve "GMO programa za zemlje trećeg svijeta", sa neutvrđenim posljedicama. Za mnoge zemlje najlakši način rješavanja GMO proizvoda je upravo kroz izvoz u zemlje koje nemaju djelotvorne zaštitne mehanizme, a po strukturi su podložne korupciji i jeftinom uvozu bez potpune provjere proizvoda.

U tim slučajevima najčešće se uvoznici oslanjaju na podatke koje izdaje zemlja izvoznik, a ti podaci koji su na dekleracijama za treće zemlje obično nemaju potpune informacije o proizvodima jer su namjenjeni izvozu. U BiH slučaju osnova je profit mešetara koji ne vode računa o nikakvim oznakama, svi vide samo brzu zaradu što je najbrutalniji oblik ponašanja prema potrošačima.

EU ima stroga pravila o podacima za GMO proizvode unutar svog prostora što je poznato svima koji duži niz godina prate otpor GMO-u u EU. Ucjena kroz GMO je strateški projekt SAD. Većine zemalja trpi pritiske na ekonomiju i tržišta ne samo trećeg svijeta već i u svojoj zemalji.

Pritisak je direktno proporcionalan nedjlotvornošću državnih zaštitnih mehanizmima u području GMO proizvoda. Sve zemlje svijeta bez razlike na tehnološki napredak su izložene stalnom pritisku SAD po pitanju uvoza GMO proizvoda. Samo što neke svoj problem nametnutih obaveza rješavaju u zemljama poput BiH na način da vruć GMO proizvod prebace u komšijsko dvorište, smatrajući to barem kratkoročnim rješenjem, za ono što donose posljedice.

BiH kao ni mnoge slične zemlje regiona nemaju djelotvoran zaštitni mehanizam, a ni prave informacije koje su uskraćene i drugim zemljama djelovanjem moćnog sistema lobiranja u korist GMO inženjeringa koji u tajnosti vlada informacijama koje ne želi dijeliti ni sa vladama zemalja koje su na razne načine prinuđene na uvoz GMO proizvoda.

Javnosti većine zemalja je nepoznat GMO inženjering sa ciljem "friziranja prirode" kao i sa tim koji su konačni ciljevi SAD u vezi sa GMO strategijom. Stanovništvo u BiH je bez obzira na prirodne resurse kao i na klimatske pogodnosti u sve većim egzistencijalnim teškoćama jer za hranu izdvaja i do 70% kućnog budžeta za razliku od EU građana koji za hranu izdvajaju 15% od sredstava u domaćinstvu. Povećanjem uvoza osnovnih prehrambenih proizvoda koji svakodnevno poskupljuju povećava se ovisnost BiH tržišta. Samim tim sve je uočljivije sistematsko urušavanje domaće proizvodnje hrane u BiH koja je doskora bila strateški osnov stabilnosti regiona.

Ovaj proces upravo pogoduje GMO stratezima da ovladaju prostorom do tačke sa koje više nije moguće revitizovati domaću proizvodnju zdrave hrane. U tom slučaju daljnji scenario potpune ovisnosti je poznat. Potpuna dominacija širokog spektra. Veći dio stanovništva BiH u neznanju i neimaštini kupuje ove proizvode, a da nije ni elementarno upoznato s tim da je konzument GMO proizvoda sa nepoznatim posljedicama po zdravlje. Zdravlje stanovnika BIH je prešutno prepušteno GMO inženjeringu, a BiH će poslužiti kao prostor za testiranje.
U daljnjem radu građani BiH su idealni kao pokusni kunići za daljnja usavršavanja tehnologije u proizvodnji GMO hrane i sjemena. BiH je već sad veliki regionalni deponij GMO hrane, ne samo za ljude već i za životinje što dodatno povećava rizike po zdravlje stanovništva i okolinu. BiH građani već odavno premašuju sve EU utvrđene postotke o upotrebi GMO proizvoda po stanovniku što ako se uskladi sa podacima o sve većoj učestalosti raznih oboljenja ukazuje na ubrzano skraćenje životnog vijeka građana BiH.
Poražavajuće je da oni koji su odgovorni za ovo stanje mirno i dalje dilaju GMO proizvode, kockajući se zdravljem građana koje je svakim danom sve skuplje s obzirom na stanje u zdravstvu. Na banjalučkoj pijaci svakodnevno se ručno skidaju male naljepnice muhe sa svakog pojedinačno označenog proizvoda namjenjenoga EU tržištu pa tako pripitomljene GMO plodove vraćaju u gajbice sa oznakom EU. Naravno da će ih u dobrom raspoloženju prodavati kao lijevčanski domaći o takvim pojavama inspekcije "ne znaju ništa" biće s razlogom i ako se jasno radi o prevari potrošača.

A što se tiče sjemena zla ne treba ići tražiti ga, jer već je tu, vidljivo na parcelama uz samu cestu, doduše označeno radnim oznakama...
Zna li neko, jesu li usvojeni zakoni o GMO i hrani u Parlamentu BiH?

Moje paranoje,....Evo, izliječen sam,....Nažalost, ostvarilo se ono: Ako si paranoidan, ne znači da te ne prate,....

Više ne govorim samo ja da smo pokusni miševi, pokusni kunići,...
Ništa od našeg turizma, zaobilaziće nas ko god može.

Vjerujem da ambasade i ovih tridesetak hiljada stranaca u Sarajevu imaju svoje puteve nabavke hrane.
nikad_izvini
Posts: 1828
Joined: 16/01/2008 02:44
Location: ma nije ni narod glup...vidi narod sve to

#2 Re: Jedeš kao vo, a ne znaš šta je GMO!

Post by nikad_izvini »

Ako ti nije jasno da smo pokusni kunići od vremena kada su nam uvaljivali lanč pakete iz vijetnamskog rata, mlijeko u prahu, jaja u prahu o bombardovanju "osiromašenim" uranijumskim bombama ne bih ni da pričam, onda yebiga. Balkan je vazda bio poligon. Nekada ratni, nekada politički a sada zdravstveni :skoljka:
User avatar
PipiDugaDevetka
Posts: 19071
Joined: 25/12/2003 00:00
Location: Živim u nadi RBiH, druge adrese nemam. Uostalom, mislim da genocidne Kartagene treba demontirati.

#3 Re: Jedeš kao vo, a ne znaš šta je GMO!

Post by PipiDugaDevetka »

U fokusu debate o GMO u GB je bio dr. Arpad Pusztai. Debata se vodila u medijima, na internetu krajem devedesetih i početkom dvijehiljaditih.

Dr. Arpad je DOKAZAO DA JE Bt. KROMPIR OPASAN PO ZDRAVLJE LJUDI I ŽIVOTINJA.

Za stručne i one manje stručne sa znanjem engleskog jezike evo nekih dijelova iz njegovog naučnog rada ''GM hrana: Da li je opasna za ljude/životinje''?

http://www.actionbioscience.org/biotech ... tml#Primer

Ko ne vjeruje da je GM hrana opasna, evo ovdje, neka se uvjeri:
POTENCIJALNI ZDRAVSTVENI RIZICI GMO-a

Zrinka Petrović, dr.med, mr.sc
Krunoslav Capak,dr.med

Hrvatski zavod za javno zdravstvo SAŽETAK:

Pri liječenju genski uvjetovanih bolesti, ksenotransplantaciji ili u proizvodnji lijekova, dobrobiti za čovjeka koje donosi moderna biotehnologija i njena primjena u medicini su nemjerljive. Već se dvadesetak godina genetičkim inženjerstvom proizvodi humani rekombinantni inzulin koji je dijabetičarima omogućio kvalitetan život, a na isti način se proizvodi cjepivo protiv hepatitisa B - virusne zarazne bolesti koja se prenosi krvlju, krvnim derivatima i spolnim putem, a za koju zahvaljujući cjepivu imamo efikasnu zaštitu. Danas se već i brojni drugi preparati značajni za prevenciju i liječenje bolesti proizvode ovom tehnologijom – alfa 1 tripsin, glukagon, tireotropin, faktori zgrušavanja krvi, imunološki medijatori itd. U daljnjem razvoju medicine te dijagnostike i prevencije, očekuje se prepoznavanje individualnih genetskih sklonosti za obolijevanje od nekih bolesti, a novi načini uporabe genetičkog inženjeringa u terapiji razvijaju se prema genskoj terapiji i terapiji stanicama. No, najveću praktičnu primjenu moderna biotehnologija našla je u poljoprivredi, u stvaranju genetički modificiranih biljnih vrsta s poboljšanim svojstvima. Dok je primjena genetičkog inženjerstva u medicini i farmaciji prihvaćena širom svijeta, primjena ove metode u proizvodnji namirnica izazvala je velike reakcije javnosti i stručnih krugova radi potencijalne opasnosti za okoliš i zdravlje ljudi. Radi ocjene neškodljivosti genetički modificiranih i drugih novih namirnica (namirnice koje su dobivene novim tehnologijama ili se nisu u bitnoj mjeri koristile u prehrani), Svjetskazdravstvena organizacija razvila je poseban pristup koji se temelji na dokazivanju «ekvivalentnosti u bitnoj mjeri». Cilj navedenog pristupa je utvrđivanje istovjetnosti za svakunovu namirnicu s njezinim konvencionalnim pandanom. Ukoliko istovjetnost postoji, nova namirnica se tretira kao i njezin «original», a ako nije - potrebna su daljnja rigorozna ispitivanja neškodljivosti (toksikološka, alergološka, prehrambena i druga ispitivanja). Premanavedenom principu ocjenjuje se da li hrana ili proizvod ima iste razine varijacija ključnih nutrijenata i toksikanata kao konvencionalni pandan ili ne. Princip ekvivalentnosti u predstavlja kriterij prema kojem se zatim na nekoj novoj namirnici treba primijeniti daljnje testiranje neškodljivosti ili ne. Pri ocjeni neškodljivosti svakog GMO-a nužno je zadržati individualni pristup, odnosno ocjenjivati neškodljivost svakog GMO - a ili GM proizvoda za sebe. Ocjena opasnosti GM namirnica po ljudsko zdravlje provodi se s više aspekata, odnosno ispituju se izravni učinci na zdravlje (toksičnost), alergenost, specifične komponente za koje se misli da imaju prehrambena ili toksična svojstva, stabilnost umetnog gena, prehrambene učinke vezane uz genetičku modifikaciju te bilo kakvi slučajni učinci koji bimogli proizaći iz umetanja gena. Kod mogućeg utjecaja genetski modificiranih organizama naljudsko zdravlje, najviše zabrinjava svojstvo alergenosti, prijenosa gena i stvaranja hibrida. Prijenosom svojstava (gena) iz alergogenih biljaka u nealergogene može doći i do prijenosa alergenosti (proteina/alergena). Zabilježena je već i pojava da se prijenosom svojstava iz nealergogene biljke u drugu biljku, pojavila alergenost ili se pojačao alergeni potencijal druge biljke (slučaj s brazilskim oraščićem). No istom tehnologijom potencijalno se može i smanjiti alergenost. Mogućnost razvoja anafilaktične reakcije u senzibiliziranih
--------------------------------------------------------------------------------
Page 2
pojedinaca nakon neželjenog izlaganja GM namirnicama, predstavlja pravu opasnost za zdravlje. Ukoliko se gen prenosi iz izvora poznatog alergenog potencijala, procjena alergenosti GM biljke provodi se putem in vitro testova sa serumom senzibiliziranih na alergen iz originalnog izvora. S testovima kao što je radio-imunosorbentni test (RAST), lako je moguće izmjeriti alergeni potencijal neke biljke. Problem je veći ukoliko se prenosi gen iz biljke nepoznatog alergenskog potencijala jer se može dogoditi da se uslijed transfera gena ili insercije vektora, razvije novi alergen ili poraste ekspresija manjeg alergena u GM biljci. Kako bi se to utvrdilo, uspoređuje se da li homologne sekvence u transgenom proteinu imaju sličnosti s 200 poznatih alergena te ukoliko slićnosti postoje provode se in vitro testovi za reaktivnost Ig E. No, odsutnost pozitivne reakcije ne garantira da preneseni protein nije alergen. Za procjenu alergenosti proučava se: izvor genetskog materijala, molekularna masa (alergeni između 10.000 i 40.000), homologna sekvenca aminokiselina kao u poznatih alergena, stabilnost na toplinu, učinak pH i/ili želučanih sokova i prevalencija u namirnicama. Iako se alergenost GMO-a ispituje homologijom te in vitro i in vivo testovima, nastoji seizbjeći prijenos gena iz namirnica koje obično izazivaju alergije, osim ukoliko se dokaže da proteinski proizvod prenesenoga gena nije alergen. Prijenos gena iz GM namirnica u stanice našeg organizma ili u bakterije u gastrointestinalnom traktu, može zabrinjavati ukoliko genetski materijal nepovoljno utječe na ljudsko zdravlje. To je osobito važno ukoliko bi se prenijeli geni za otpornost na antibiotike koji se upotrebljavaju u stvaranju GM organizama. U tehnologiji genetičkog inženjerstva se za označavanje mjesta djelovanja restrikcijskih enzima, kao i za obilježavanje i selekciju stanica u kojima je došlo do prijenosa transgena, koriste geni markeri koji u nekih bakterija kodiraju rezistenciju na antibiotike. Stoga se smatra da bi horizontalnim prijenosom gena, koji je među bakterijama prirodna (doduše rijetka) pojava, moglo doći do prijenosa rezistencije naantibiotike, na druge bakterije ili na bakterije iz gastrointestinalne flore čovjeka. Iako je vjerojatnost prijenosa mala, nedavno održani skup stručnjaka FAO/SZO podržao je primjenu tehnologije bez gena za otpornost na antibiotike. Prilikom utvrđivanja toksičnosti ili kancerogenosti produkta ekspresije novog gena, zbog nepreciznosti tehnologije «izrezivanja» gena i zbog novonastalog biokemijskog miljea u stanici domaćinu s novim genom, ne možemo biti sasvim sigurni koji će biti rezultati izmjene enetskog materijala. Naime, navedeno može rezultirati i produkcijom toksičnih tvarigPri proučavanju mogućnosti interakcije između transgene DNA i ljudske ili životinjskestanične DNA, utvrđeno je da su fragmenti DNA koji su se resorbirali iz gastroinestinalnogtrakta štakora, vezani kovalentnim vezama za njegovu DNA stanice jetre. Iako je upitna aktivacija ovih vezanih gena, ne treba zanemariti i mogućnost interakcije fragmenata transgena staničnom DNA konzumenta. saRezultati novijih studija koji nisu publicirani u recenziranoj znanstvenoj literaturi, a provedene su u norveškom Institutu za ekologiju gena i objavljene u internim publikacijama Instituta, ukazali su na potencijalne zdravstvene opasnosti GM namirnica i cjepiva po zdravlje ljudi. Tako je utvrđeno da je na Filipinima, Bt kukuruz u vrijeme polinacije izazvao bolest uljudi koji su živjeli u blizini polja navedenog kukuruza. Također, mozaični virus cvjetače (CaMV) promotor koji se upotrebljava u većini GM namirnica, utvrđen je intaktan i u tkivu štakora, a potvrđena je njegova aktivnost u ljudskim stanicama. Utvrđeno je i da se genetičkiminženjeringom proizveden virus boginja u staničnim kulturama rekombinira s prirodnim virusima i tako stvara novi hibridni virus s nepredviđenim i potencijalno opasnimkarakteristikama. Kao primjer, prikazan je slučaj s Filipina kada se u cijelom selu s 39 stanovnika, a koji žive u blizini velikog polja Bt kukuruza na otoku Mindanao, pojavila bolest s respiratornim i intestinalnim simptomima, kožnom reakcijom i groznicom, i to u vrijemepolinacije. Prepostavljalo se da etiologija bolesti može biti infektivna ili se radi o inhalaciji polena kukuruza. Navedeni kukuruz bio je genetički modificiran za proizvodnju insekticida
User avatar
PipiDugaDevetka
Posts: 19071
Joined: 25/12/2003 00:00
Location: Živim u nadi RBiH, druge adrese nemam. Uostalom, mislim da genocidne Kartagene treba demontirati.

#4 Re: Jedeš kao vo, a ne znaš šta je GMO!

Post by PipiDugaDevetka »

nikad_izvini wrote:Ako ti nije jasno da smo pokusni kunići od vremena kada su nam uvaljivali lanč pakete iz vijetnamskog rata, mlijeko u prahu, jaja u prahu o bombardovanju "osiromašenim" uranijumskim bombama ne bih ni da pričam, onda yebiga. Balkan je vazda bio poligon. Nekada ratni, nekada politički a sada zdravstveni
Ma, još otkako je Franjo Josip naredio da se ispita ta novotarija od TRAMVAJA u Sarajevu, mi smo vazda pokusni kunići.
Zna li neko kakvo je stanje u Javnom zavodu za zdravstvo FBiH, tu je ishodište gdje se slijevaju podaci o tome od čega Bosanci i Hercegovci boluju, od čeaga umiru,... a sve s obzirom da način ishrane korespondira sa povećanjem broja boleština, smrtnih slučajeva,...
Last edited by PipiDugaDevetka on 26/01/2009 04:43, edited 1 time in total.
User avatar
PipiDugaDevetka
Posts: 19071
Joined: 25/12/2003 00:00
Location: Živim u nadi RBiH, druge adrese nemam. Uostalom, mislim da genocidne Kartagene treba demontirati.

#5 Re: Jedeš kao vo, a ne znaš šta je GMO!

Post by PipiDugaDevetka »

I naša država, podržava sijanje otrovnog krompira po BiH:
http://www.poljoprivreda.ba wrote:
DANI KRUMPIRA U FOJNICI 2007.g.

Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo u suradnji sa zemljoradničkim zadrugama Fojnica i PUP istraživao je mogućnosti uvođenja novih sorti i primjenu novih tehnologija u proizvodnji krumira.
Rezultati istraživačkog rada bit će predstavljeni

Te dvije zadruge zasadile su veće površine pod sjemenskim krumpirom, što prati i certificira Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo.
Zemljoradničke zadruge Fojnica i PUP stoga i široj javnosti žele predstaviti rezultate zajedničkog rada organiziranjem manifestacije ''Dani krumpira“ 27. srpnja.
Prisustvovat će od 100 do 150 sudionika, od kojih je 70 posto proizvođača krumpira. Tu će biti i predstavnici Osječke županije iz RH , Petrokemije iz kKutine, Agroplanta iz Nizozemske, Bayer Cropsa, te Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Izvor: Bljesa.info
Bayer=Lider u genetskoj modifikaciji.

Čak i ovaj tzv, organski krompir, koji se može kupiti u Merkatorima, 3,5KM za 2kg, i to je GM Bt. krompir. Ako za neki od GM proizvoda nema naučnih dokaza za to da je otrovan, ZA GM Bt. krompir je NAUČNO DOKAZANO DA JE OTROVAN I ZA LJUDE, I ZA ŽIVOTINJE.

Šta je to Bt. (Bacillus thuringiensis)?
Evo ovdje objašnjenja:

http://www.vjesnik.com/html/2004/02/21/ ... ?r=sta&c=1
User avatar
pojedinac
Posts: 1494
Joined: 02/06/2006 19:02
Contact:

#6 Re: Jedeš kao vo, a ne znaš šta je GMO!

Post by pojedinac »

Eh, šta smo mi toga pojeli!!!!!!!!!

Oni stariji će se sjetiti herbicida i pesticida, a sada već uveliko se koristi GMO.

Za one koje interseuje više:

... Genetically Modified Food - Panacea or poison ...

Kakav je samo paradajz u mojoj mladosti bio. Ma i ostalo voće i povrće.

Današnji mladi ne znaju uopšte kako izgleda i kakav ukus ima prirodna hrana.

A bolesnih nikad više nije bilo??!!!!!!!!!
User avatar
nostalgicar
Posts: 1150
Joined: 23/07/2003 00:00

#7 Re: Jedeš kao vo, a ne znaš šta je GMO!

Post by nostalgicar »

Image

Mrkva koja ce se sama braniti od zekoslava... :run:
nikad_izvini
Posts: 1828
Joined: 16/01/2008 02:44
Location: ma nije ni narod glup...vidi narod sve to

#8 Re: Jedeš kao vo, a ne znaš šta je GMO!

Post by nikad_izvini »

nostalgicar wrote:Image

Mrkva koja ce se sama braniti od zekoslava... :run:
:lol: :lol: :lol: :lol: :lol: :lol:

Kad malo bolje razmislim, to nije smiješno :roll:
User avatar
PipiDugaDevetka
Posts: 19071
Joined: 25/12/2003 00:00
Location: Živim u nadi RBiH, druge adrese nemam. Uostalom, mislim da genocidne Kartagene treba demontirati.

#9 Re: Jedeš kao vo, a ne znaš šta je GMO!

Post by PipiDugaDevetka »

User avatar
PipiDugaDevetka
Posts: 19071
Joined: 25/12/2003 00:00
Location: Živim u nadi RBiH, druge adrese nemam. Uostalom, mislim da genocidne Kartagene treba demontirati.

#10 Re: Jedeš kao vo, a ne znaš šta je GMO!

Post by PipiDugaDevetka »

zagazaga wrote:bolje bi bilo da ovo nisam pročitala :-?
Ne može se pobjeći od ovoga.

Evo šta kažu Nezavisne:
http://www.nezavisne.com/nedjeljne/vije ... avlje.html

Komšijski forum hr. otvorena tema: ''BIH-ovci legalizirali GMO'', ali na priloženim linkovima ti nigdje ne možeš naći tu vijest, da pročitam taj novousvojeni BH. Zakon o GMO:
http://www.forum.hr/archive/index.php/t-305728.html
User avatar
ljubav_aha
Posts: 15082
Joined: 03/04/2008 19:25
Location: TURKISH COFFEEBATH

#11 Re: Jedeš kao vo, a ne znaš šta je GMO!

Post by ljubav_aha »

dobra tema,ponekad pomislim da bih trebala licno obratiti paznju na GMO,koji se obavezno mora postirati na etiketi proizvoda,ali i FDA ima svojih loopholes
Post Reply