Izračun zaustavnog puta.

[AdnanSA]

Vidio sam na nekoj temi da je već počela polemika oko zaustavnog puta pojedinih vozila te izračunavanja istog.
Mislim da dobar dio vozača tu griješi da nisu svjestni da im ustvari puno duže treba da stanu nego što to oni misle.
Prije par dana sam zgazio cuku na cesti (cuko je ok i pobjegao je sa lica mjesta bez vidljivih posljedica)
Vozio sam samo 40 km/h i kolovoz je bio mokar.Cuko je istrčao sa lijeve strane ceste i pravo pred mene.
To me je ponukalo da probam izračunati koliki je zaustavni put mog vozila sa 40 km/h ukljućujući i vrijeme reakcije.
Pa evo rezultata mog malog testiranja u praksi. Kolovoz suh ali izlizan kao i večina naših puteva u BiH.
Vrijeme reakcije od 0,5 do 1,5 sec neka bude prosječno 0,75 sec to je u metrima pri 40 km/h oko 8 metara plus trag kočenja od 9 metara total 17 metara mi je trebalo da stanem od momenta od kada uočite prepreku do potpunog zaustavljanja.
Pri mokrom kolovozu moja Škoda Fabia sa novim gumama i ABS je staka nakon 15 metara plus vrijeme reakcije koje ostaje isto dakle 8-9 metara što u totalu iznosi neka 23-24 metra.
Nije bas malo šta se dešava pri 100 km/h: 20-30 metara za reakciju i 35-50 metara za samo kočenje zavisno od auta da li je nov BMW ili stari Golf. Nije malo baš pa makar se radilo o BMW ili Poršeu.
To mi niko nikada nije pojasnio u auto školi...

[malizeleni]

Welcome to reality

Ja kad sam polagao, ishli smo specificno na poligon da vidimo sta se deshava na suhom, mokrom, i klizavom putu. Klizav put je simuliran na ogromnoj metalnoj plochi, posutoj mjesavinom ulja i vode.

I onda se zaletis, brzina 40km/h i 60km/h i kocis u razlicitim situacijama. Imas znakove sa metrima sa strane tako da mozes izmjeriti distancu kocenja itd. Isto tako ti nastavnik izbacuje napuhane lutke na put, pa ih moras izbjegavati. Veoma zabavno, specijalno voznja po ulju, a i poucno.

Isto tako, obavezna je i obuka voznje po mraku. Znaci ide se na komad puta bez osvjetljenja, mrkli mrak, kurs se obicno odrzava zimi kada je oblacno. I onda vidis efekte, dugih, kratkih svjetala, razlika vidljivosti kad pjesak ima tamnu i svijetlu odjecu, i znacenje onih reflektivnih plocica sto se zakace na jaknu kad pjesacis po mraku.

[za_sada_bez_dobrog_nicka]

Gdje se to tako polaže ispit?

[AdnanSA]

U Skandinaviji se tako polaže vozački ispit.
Imaš kompletnu stazu gdje sve mozeš da probaš i to moraš proći.
A kod nas te samo nauči da znaš ono što ti treba pred komisijom i ni trunke više.
Ostalo samo nadođe u vožnji samo što cijena NEKADA BUDE STRAŠNO VISOKA I MJERI SE U LJUDSKIM ŽIVOTIMA.

[za_sada_bez_dobrog_nicka]

Ma napredni ljudi...

Kod nas zabranjene ekserice ali dopušteni lanci koji prave 10 x veću štetu na asfaltu, a u Švedskoj ekseica sasvim normalna i poželjna guma. E sad kad smo kod zaustavnog puta - koliki je uzaustavni put sa lancima

[malizeleni]

U Skandinaviji se tako polaže vozački ispit.
Imaš kompletnu stazu gdje sve mozeš da probaš i to moraš proći.
A kod nas te samo nauči da znaš ono što ti treba pred komisijom i ni trunke više.
Ostalo samo nadođe u vožnji samo što cijena NEKADA BUDE STRAŠNO VISOKA I MJERI SE U LJUDSKIM ŽIVOTIMA.

Ako zimi polazes, onda je na stazi pravi led, sto je u neku ruku daleko realisticnije.

Ekserache se sve vise i vise mjenjaju sa obicnim zimskim gumama. Kad sam 93 doshao vamo, zime su bile duge sa puno snijega. Snijeg se utaba, i s vremena na vrijeme kisa padne. Jedino u tim situacijama je ekseraca bolja od normalnih zimskih guma, inace su manje vise tu negdje. Po vecim gradovima moras placati dodatnu dadzbinu ako hoces da vozas na ekseracama, jer zagadjuju vishe. Ovih dana kad zimi vise kisha pada nego snijeg, daleko je udobnije voziti na obicnim zimskim.

Ja samo ekserace koristim Jbg, kad zivis 50km juzno od polarne paralele 6-7 godina, udje ti u krv

[za_sada_bez_dobrog_nicka]

Uh, vi kad odete ljeti na jednodnevni izlet, pravo se umorite

[atko]

Sper tema

I umjesto strebanja onih clanova i zakona ljudima treba reci gdje mogu naci te zakone ako im zatrebaju a vrijeme je bolje utrositi malo na razumjevanje fizike voznje.

npr... ulazis u auto, stavljas torbu sa laptopom na zadje sjediste (3kg), vezes se i krenes... auto moderno sigurno itd ... udaris u prepreku pri brzini od 60 kmh ... zracni jastuci, sistemi, folovi golovi, sve odradi kako treba al ubi te torba sa zadnjeg sjedista sa (m*v^2)/2

koga zanima moze proguglati "impact force"

Jedan mali kalkulator http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/Hbase/carcr.html

Isto tako ponasanje auta na razlicitim podlogama, zaustavna putanja itd ... mnogo toga ljudi ne razumiju.

P.S. Al nesto imam dojam da ce se tema pretvoriti u prepucavanje"nadri-strucnjaka za sve zivo" sa argumentima tipa, "ti pojma nemas", "jesi glup" itd ...

[malizeleni]

Sve to imao na obuci prije polaganja Sto video sto knjiga + ispiti.
Imali smo neki sto sa modelom jednog dijela puta, i onda se auticima igrali, i objasnjavali gdje krenuti kociti, zimigavac davati i tako dalje.

Mislim nije da tona raje ne gine ovdje u saobracajnim nesrecama, ali ne mozes reci da nisi neke stvari prosao na obuci.

[ado-šampion]

Prije svega, da pohvalim postavljača za jako dobru temu.

Prvo treba definisati šta je zaustavni put. Zaustavni put je put za vrijeme reakcije sabran s vremenom puta kočenja.

Dakle, onih prosječnih 40-ak metara danas je zaustavni put profesionalaca, kojim treba jako malo za reakciju.

Mercedes je prije nekog vremena održao testiranje kočenja, pri kojem je 450 "normalnih" vozača pozvao na "testiranje klima-uređaja". Rezultat: Zaustavni putevi do 73 metra iz brzine 100 km/h! Najbolji od njih su stali za 46 metara, 10 metara previše! Zaključak tog testa je da 90% ljudi ne zna pravilno kočiti!

Najviše vremena ljudi potroše za vrijeme reakcije, prosječno 1 sekundu. To je tzv. "sekunda straha" pri pojavi prepreke. Za to vrijeme automobil pri 100 km/h pređe nekih 28 metara! U usporedbi s ovim, prosječna vremena prebacivanja stopala na papučicu kočnice (0,2 s), odziva kočionog sistema (0,05 s) i vremena podizanja pritiska u kočionom sistemu (0,2 s) su mačji kašalj. Ostatak prođe na vrijeme kočenja, koje je obično nešto manje od 3 sekunde. Dakle, samo kočenje čini tek pola zaustavnog puta.

Tako da gornja računica nije baš dobra. 9 metara zaustavnog puta je realno, ali 0,75 s za reakciju je previše. Vrijeme za reakciju uopšte ne smije da postoji, odnosno ono mora biti jednako vremenu za prebacivanje stopala na papučicu kočnice, koje je u prosjeku 0,2 s.

Pri ovakvoj računici, zaustavni put na suhom asfaltu, sa putem kočenja od 9 metara, iz 40km/h, je nešto preko 11 metara, znači manji je za 6 metara. To znači da kad moje zamišljeno auto stoji, tvoje se kreće brzinom od nekih 20 km/h (otprilike).

Kad već neko spomenu primjer s laptopom, ovaj primjer se može lako prenijeti na nevezanu osobu na zadnjem sjedištu. Prateći ovaj primjer lako možete zaključiti šta vam može uraditi čovjek od 75 kg koji pri sudaru nevezan sa zadnje poleti prema vozačkom sjedištu. Što se tiče laptopa, ako vam je već mrsko stavit isti u gepek, makar ga uspravite iza prednjeg sjedišta, jer je kako Atko reče položen laptop na zadnjem sjedištu pri sudaru je raketa koja leti prema vašim leđima.

[AdnanSA]

Ado mislim da si u svom postu izrekao dvije kontradiktorne stvari.
Prvo kažeš da je vrijeme reakcije 1 sekunda a potom kažeš da vrijeme reakcije nesmije da postoji.
Kako god hoćeš ali pri bilo kojoj brzini vrijeme reakcije je isto dakle zavisno od vozača 0,5 do 1,5 sekundi, samo što pri većoj brzini pređeš više puta za to vrijeme reakcije a pri manjoj brzini manje puta se pređe.
Prvo trebaš uočiti problem očima pa onda info ide do mozga koji naređuje nozi da se prebaci sa gasa na koćnicu i onda imaš te tehničke stvari poput podizanja pritiska itd eto tu ti prođe jedna sekunda što je u stvari vrijeme reakcije.
Pri 40 km/h za sekundu prelaziš 11 metara u sekundi (vrijeme reakcije jedna sekunda plus 9 metara zaustavnog puta pri suhom kolovozu što ti u totalu daje nekih dvadesetak metara) a ne 11 kako si ti napisao.
Naravno ovo važi za prosječne vozače ali za iskusne gradske trkače zakoni fizike ne važe tako da oni staju u mjestu najćešće zaustavljeni od: drveta,bandere ill Fapa trinestke šticara ako je kome sa Igmana pošao da isporuči drva u Sarajevo.

[atko]

Jedna tabela u kojoj su dati maseni ekvivalenti u [kg] prilikom direktnog udara u prepreku za predmete/ljude razlicitih masa pri razlicitim brzinama



Masa se "povecava" eksponencijalno (kvadrat brzine)

[Drvosjeca iz Dejcica]

Evo jedna simulacija za izracunavanje zaustavnog puta u naseljenim mjestima.

http://www.stoppingdistances.org.uk/sim ... ances.html

Ovo je jos bolje.

http://experimentsatschool.ntu.ac.uk/ex ... /stopping/

Ovo moze isto biti intesentno.

http://www.agencijams.com/Primer.htm

[ado-šampion]

Ado mislim da si u svom postu izrekao dvije kontradiktorne stvari.
Prvo kažeš da je vrijeme reakcije 1 sekunda a potom kažeš da vrijeme reakcije nesmije da postoji.
Kako god hoćeš ali pri bilo kojoj brzini vrijeme reakcije je isto dakle zavisno od vozača 0,5 do 1,5 sekundi, samo što pri većoj brzini pređeš više puta za to vrijeme reakcije a pri manjoj brzini manje puta se pređe.
Prvo trebaš uočiti problem očima pa onda info ide do mozga koji naređuje nozi da se prebaci sa gasa na koćnicu i onda imaš te tehničke stvari poput podizanja pritiska itd eto tu ti prođe jedna sekunda što je u stvari vrijeme reakcije.
Pri 40 km/h za sekundu prelaziš 11 metara u sekundi (vrijeme reakcije jedna sekunda plus 9 metara zaustavnog puta pri suhom kolovozu što ti u totalu daje nekih dvadesetak metara) a ne 11 kako si ti napisao.
Naravno ovo važi za prosječne vozače ali za iskusne gradske trkače zakoni fizike ne važe tako da oni staju u mjestu najćešće zaustavljeni od: drveta,bandere ill Fapa trinestke šticara ako je kome sa Igmana pošao da isporuči drva u Sarajevo.

Nisi pažljivo čitao moj post. Vrijeme reakcije koja sam ja rekao je tzv. "sekunda straha", tj. vrijeme koje vozaču treba da se sabere od iznanađenja i/ili straha. Zato sam rekao da ne smije da postoji.
Ono što mozak "naređuje" mjeri se u milisekundama a ne sekundama kao što ti tvrdiš. Prebacivanje noge s gasa na kočnicu je prisječno 0,2 s. Plus odziv kočionog sistema 0,05 s i podizanje pritiska u kočionom sistemu, to je manje od pola sekunde. Ja sam se malo preračunao gore jer nisam uzeo u obzir dva potonija vremena koja zajedno iznose 0,25 s, a to produžava zaustavni put za manje od tri metra. To je opet tri metra manje od tvoje računice.

Uglavnom sve što sam gore napisao vrijedi. Sekunda straha je ključni element.