ISTRAŽIVAČKO RAKETNO DRUŠTVO BIH

[damirb]

I UVOD

Istraživačko raketno društvo je osnovano 8. 7. 1973. godine sa ciljem da okuplja studente tehničkih fakulteta, inženjere i ostale specijaliste iz različitih polja nauke povezanih sa raketnim istraživanjem u razvoju različitih projekata na čvrsta goriva i istraživanju problema raketnog pogona, dinamike leta raketa i sondiranja atmosfere. Voditelj Istraživačkog raketnog društva u prvim godinama njegovog razvoja bio je docent dr. Berko Zečević.
Istraživačko raketno društvo je bilo član SAROJ-a (Savez astronautičkih i raketnih organizacija Jugoslavije), odnosno Astronautičkog raketnog saveza BiH. Istovremeno, kako je IRD organizacija koja djeluje pri Mašinskom fakultetu u Sarajevu, njena aktivnost je vezana i za obrazovne projekte čiji je cilj stvaranje uvjeta da se teoretska znanja primijene u konkretnim projektima. Realizacija svih ovih aktivnosti ne bi bila moguća bez pomoći nastavnika i tadašnjih industrijskih sistema kao što su UNIS, "Energoinvest" i "Zrak". Njihova pomoć se odražavala kroz kontinuiranu finansijsku i materijalnu podršku, ustupanje savremenih laboratorija i opreme i stručnog kadra. Posebnu pogodnost je predstavljala mogućnost da članovi IRD-a nakon završetka školovanja nastave profesionalni rad u istraživackim odsjecima tih institucija. Sve ovo je bilo pravno regulirano na bazi ugovora, kroz sporazume o poslovno-tehničkoj saradnji.
Početak rata u Sarajevu pokazao je da dugogodišnji rad članova IRD-a nije bio uzaludan. Svi članovi IRD-a su se okupili i činili organsko jezgro Centra za istraživanje i razvoj namjenske proizvodnje - CNP pri Glavnom štabu Armije BiH. Tokom prvih dviju godina rata, CNP je postigao zavidne rezultate u uspješnom snabdijevanju Armije BiH neophodnom municijom.
Svoj rad IRD je obnovilo 12.04.2006. godine na Osnivačkoj skupšini održanoj u Sarajevu. Za ovo kratko vrijeme društvo je okupilo značajan broj aktivnih članova koji su u zaista rekordnom roku, sa jako malo materijalno – finansijskih sredstava i u gotovo nemogućim uslovima uspjeli da pokrenu istraživački projekat. Također, u planovima IRD – a značajno mjesto zauzima ideja o obnavljanju rada Raketnog saveza BiH.

II PROJEKTI U TOKU

II 1. OPĆI PODACI
Dakle, IRD od raktiviranja svog rada, pored aktivnosti na obnavljanju svog rada u punom obimu, te obnavljanju rada Raketnog saveza BiH, započelo je rad na dva projekta:

1. IZRADA I RAZVOJ SONDAŽNOG BALONA
2. IZRADA I RAZVOJ SONDAŽNE RAKETE

Naši raspoloživi kapaciteti omogućili su nam da u prvi plan postavimo Izradu i razvoj sondažne rakete, odnosno pokretanje Programa OSA, čiji je cilj sondiranje donjih slojeva atmosfere. Pored dakle ogromne koristi u smislu edukacije, program ima i jednu opće – društvenu korist.

II 1.1. PROGRAM OSA
U poslijeratnoj BiH, iznimno je uočljiv zaostatak naše zemlje za zemljama Zapadne Europe, pa čak i za zemljama u regionu, po pitanju primjena svih vrsta tehnologija, uključujući i onu koja je postala standard u svakodnevnom korištenju.
Dok u zapadnim zemljama, društva poput našega i projekti koje ona pokreću, predstavljaju objekte od najvećeg društvenog intresa, kod nas to nije slučaj, te se sve posmatra kroz jednu prizmu misterije, napovjerenja, pa i straha. Pored toga, dosta je jasno da određenim strukturama ovakvo stanje odgovara i ne nastoje ništa promijeniti po ovom pitanju. Kao rezultat toga imamo činjenicu, (na osnovu anketa provedenih u našoj zemlji), da gotovo svaki treći stanovnik pripadnih mlađe populacije bi otišao iz BiH, samo kada bi imao priliku za to.
Na ovaj način onemogućavaju se sva akademska društva da vrše svoje osnovne funkcije: da budu rasadnici kadrova i nosioci inteligencije jedne zemlje, te da predstavljaju drušveno korisne organizacije od čijeg rada imaju koristi svi građani jedne zemlje.
Statistički podaci pokazuju da u modernim društvima, članovi društava poput našeg, predstavljaju stalan izvor novih kadrova koji postaju nosioci daljeg razvoja svoje zemlje. Ako samo malo pažnje obratimo na društva ovoga tipa u SAD – u, vidjet ćemo da ona u svom razvoju imaju podršku od cjelokupne američke administracije, uključujući i NASA – u.
Posebna korist od našeg projekta jeste što je ovo samo prvi, skromni korak ka postepenom smanjivanju ovisnosti naše zemlje o stranim resursima, a znamo da i najveća putovanja počinju upravo tim malim, skromnim prvim korakom. Na ovaj način ćemo pokazati da nismo zemlja destrukcije i stalne stagnacije, već naprotiv da možemo i hoćemo ovladati i najkomplikovanijim tehnologijama i iskoristiti ih u praksi.
Smatramo poraznom činjenicu da se protekle zime na našim ulicama moglo uočiti vozilo koje je mjerilo nivo zagađenosti zraka, ali koje je i prema registarskim oznakama i prema firmi kojoj pripada austrijsko vlasništvo. Na taj način određeni novčani iznosi umjesto u rukama građana naše zemlje, završili su u stranim rukama. Potpuno opravdano pitanje je zašto mi ne bi svi zajedno, bili aktivni činioci ovog i ovakvog procesa?

II 1.2. OPIS PROJEKTA
Mala sondažna raketa ima za cilj ispitivanja donjih slojeva atmosfere. Prema posljednjim istraživanjima, a kako i sami osjetimo, ogromne klimatske promjene uzrokovane raznim zagađenjima, ozbiljno utiču na sve aspekte života. Najzagađeniji dio prostora u kojem obavljamo sve svoje funkcije su svakako donji slojevi atmosfere!
Zadatak naše rakete i jesu ispitivanja upravo ovih slojeva, te kontinuirano praćenje svih promjena u njima. Dakle, uz minimalne rizike i razmna kontinuirana ulaganja, dobijamo nešto čiji ogroman značaj će se shvatiti tek sa vremenom.

II 1.3. VREMENSKI OKVIR PROJEKTA
Sam vremenski okvir ovog projekta mora se posmatrati kroz dvije prizme:

1. prizmu svih radnji potrebnih za reaktiviranje rada Društva, (registracija, dobijanje ostalih potrebnih rješenja), te obezbjeđivanje minimalnih uslova za rad. Ovaj dio je, unatoč svim preprekama na koje smo nailazili, samo uz nesebično zalaganje svih članova Društva, u velikoj mjeri završen.

2. prizma koja obuhvata sve radnje na samom Projektu OSA a koje se odvijaju u više faza:

Faza 1. Okvirno određivanje osnovnih parametara projkta. Ovdje je potrebno definisati osnovne zadatke koje bi projkat trebao da ispuni, a to je provjera mogućnosti ispitivanja atmosfere, te realne mogućnosti sa kojima raspolažemo. Posebna pažanja se mora obratiti na sve potrebne segmente kojima raspolažemo, kao i one koje nemamo a koje možemo na neki način dobiti. Posebna pažnja se usmjerava na mogućnosti proizvodnje određenih dijelova u okviru naših mogućnosti.

Faza 2. Pripremne radnje na izradi Projekta OSA. Ova faza se odvija u više podfaza:

Podfaza 1. Tačno definiranje zadataka koje projkat mora izvršiti. Mi smo se odlučili da naš prvi projkat treba da izvrši ispitivanja donjih slojeva atmosfere.
Podfaza 2. Obuka članova IRD – a vezana za sve neophodnosti koje su neophodne u radu na ovakvom jednom značajnom projktu.
Podfaza 3. Izrada potrebne projktne dokumentacije i detaljnija procjena mogućnosti nabavke određenih materijala i opreme koji zadovoljavaju postavljene uslove i standarde.

Faza 3. Nabavka tačno određenih materijala i sklopova.

Faza 4. Asembliranje svih dijelova Projekta.

Faza 5. Lansiranje.

Faza 6. Obrada dobijenih rezultata i prezentacija istih.

Faza 7. Obrada stručnih aspekata Projekta i pripreme za početak novog projekta, sa formiranjem stalnoga nosača sistema.

Faza 8. Prezentacija rezultata na međunarodnim simpozijumima i konferencijama.

II 1.4. CILJEVI PROJEKTA
U prethodnim poglavljima naveli smo koje ciljeve ovaj Projekat ima pred sobom, tako da ćmo ih sada samo taksativno pobrojati:

1. Ispitivanje donjih slojeva atmosfere i praćenje promjena u njima.
2. Stvaranje i stalna edukacija stručnog kadra.
3. Povezivanje svih institucija sa istom ili sličnom problematikom u BiH.
4. Smanjenje ovisnosti naše zemlje o stranim potencijalima.
5. Ostvarivanje saradnje sa inozemnim organizacijama i asocijacijama ovog tipa.

III. DO SADA URAĐENO
U dosađašnjim aktivnostima IRD-a je urađeno:
1. Definisani ciljevi koje treba da sondažna raketa da izvrši.
2. Koncipirana kopletna sondažna raketa
3. Kompletan proračun raketnog motora i definisanja tehnička dokumentacija.
4. Definisan način veze raketnog motora raketnog motora sa padobtanom.
5. Definisan modul za razdvajanje.
6. Definisana elektronika za paljenje raketnog motora i tajmer.
7. Kompletirana tehnička dokumentacija svih modula rakete.
8. Izradeni svi moduli.
9. Izrađena elektronika za paljenje raketnog motora
10. Komletirana dokumentacija lansirne rampe.
11. Izrađena lansirna rampa.

IV. U NASTAVKU RADA POTREBNO JE IZVRŠITI
1. Konstruisanje Sigurnosno Armirajućeg Sistema.
2. Izrada elektronike.
3. Ispitivanje svih modula.
4. Montaža modula u jednu cjelinu.
5...

V. POZIV...
Istražvaèko raketno društvo, IRD poziva sve one koji su zainteresovani da se ukljuèe u rad IRD-a. Prijem članova nije ničim uslovljen, važna je samo dobra volja.
Detaljne informacije možete dobiti na Mašinskom fakultetu u sobi 503 (5. sprat) svakim radnim danom, web sranici: http://www.ird.ba/ ili na e-mail: [email protected], [email protected], i [email protected]; ili da dođete na sastanak IRD-a koji se održava svake srijede na Mašinskom fakultetu u 18:30 h.

[ljubav_aha]

kao dio clnarine,clan ulaze u sredstva projekata vlastitim novcem

[damirb]

Istraživačko Raketno Društvo, osnovano kao nevladina organizacija, i kao takva ima pravo da se prijavi za buđete, svih nivoa. To je osnovni nacin finansiranja svih projekata. Do sada je IRD-e, finansiran srestvima Katedre za odbradbenih tehnologija Mašinskog fakulteta, i srestvima koja su dobivena od opštine.
ČLANOVI IRD-a, NEPLAĆAJU ČLANARINU, NITI SE PLAĆA UČLANJENJE U DRUŠTVO.

[ljubav_aha]

Istraživačko Raketno Društvo, osnovano kao nevladina organizacija, i kao takva ima pravo da se prijavi za buđete, svih nivoa. To je osnovni nacin finansiranja svih projekata. Do sada je IRD-e, finansiran srestvima Katedre za odbradbenih tehnologija Mašinskog fakulteta, i srestvima koja su dobivena od opštine.
ČLANOVI IRD-a, NEPLAĆAJU ČLANARINU, NITI SE PLAĆA UČLANJENJE U DRUŠTVO.

zanci,clanovi ne moraju placati za projekte,super nadam se da se koriste kvalitetna srdstva i oprema za rad

[damirb]

Da članovi ne snose nikakve troškove. Što se tiče kvaliteta srestava za rad...hmmm
...naj važnije srestvo za rad su naše znanje i mašta, a što se tiče ostalih srestava, snalazimo se. Naše prostorije se nalaze u zgradi mašinskog fakulteta, tako da koristimo dio opreme mašinskog fakulteta, nekih katedri...