Intervju sa Alijom Behmenom i Fikretom Čauševićem

[omar little]

Telecom je zlatna koka i nije za prodaju

Potpredsjednik SDP-a BiH, dr. ekonomskih nauka, redovni profesor na Saobraćajnom fakultetu, Alijansin premijer Federacije BiH, danas je poslanik u Parlamentu FBiH. Za Dane govori o pljačkaškoj privatizaciji, naftnom lobiju, skorašnjem bankrotu i angažmanu svoje partije u borbi protiv kriminala i korupcije

Alija Behmen: "Ne može visoki predstavnik reći: evo, bit će kako se vladajuća elita dogovori"
DANI: Gospodine Behmen, prije nekoliko sedmica federalni ministar finansija Vjekoslav Bevanda je upozorio na mogućnost jesenjeg bankrota Federacije BiH. Jeste li iznenađeni da je federalni budžet već sada prazan i da već kasne isplate budžetskim korisnicima?

BEHMEN: Ne, nisam, ni kao zastupnik u Federalnom parlamentu, a ni kao bivši premijer. Ja se ovdje moram vratiti na period vlade Alijanse, kada smo mi imali stand by aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom: tada je striktno morala postojati finansijska održivost budžeta i svih programa koji proističu iz budžeta, bez obzira da li su oni razvojni ili socijalni. Meni je vrlo neobično gledati kako se ova vlada odnosi prema budžetu: primjera radi, pred samo donošenje odluke o usvajanju budžeta oni ga povećaju za deset miliona kroz amandman koji potpisuju četiri koaliciona partnera. Istovremeno, vlada hladno odbaci naš, SDP-ov, prijedlog za odvajanje deset miliona maraka za Krivaju u Zavidovićima, kako bi kombinat bar djelimično osposobili da likvidno odgovori svojim obavezama. Ovakvo ponašanje aktuelne vlasti ja ne bih mogao nazvati politikom. Kako nema stand by aranžmana, oni se prema budžetu odnose krajnje nedomaćinski, a kao stvarnu obavezu, na svim nivoima vlasti, oni osjećaju jedino vraćanje inozemnih dugova. A to je poraznije zato što su imali više od milijardu dodatnog prihoda od PDV-a i sve je to otišlo u redovnu potrošnju.

DANI: Stvarno je katastrofalno da dobiju dodatnu milijardu prihoda i da sve potroše, a da pritom ne naprave nijednu trafiku...

BEHMEN: Nije napravljeno ništa. To je koncept vladanja kroz budžet. Izuzev strategije razvoja poljoprivrede, koja je usvojena prije tri mjeseca, mi nemamo ne samo strategiju nego ni viziju razvoja nijednog sektora. Tek iza vizije ide strategija, da se inkorporiraju mjere da bi ta vizija mogla zaživjeti. Zato i jeste aktuelan državni plan, razvojni plan: Vijeće ministara je u martu 2007. donijelo odluku da se radi na izradi novog razvojnog plana, ali, naravno, još ništa od toga. A ako država nema razvojni plan, ne može ni prići pristupnim fondovima Evropske unije, jer Evropska unija ne daje sadaku. Evropska unija hoće da država ima razvojni plan, da ima prioritete, da su ti prioriteti političkim konsenzusom doneseni i da ima inicijalna sredstva za finansiranje. Dok to ne završimo, Evropska unija će čekati.

DANI: Kakav je Vaš stav i stav SDP-a povodom najave Vlade da donese odluku o privatizaciji BH Telecoma?

BEHMEN: U dokumentu SDP-a koji sam spomenuo (vidi antre; op. ur.) mi smo iznijeli svoj stav. Recimo to ovako: neka se izvrši privatizacija koja će ojačati konkurentnost, ali moramo prvo vidjeti kakve su namjere, jer ako napravimo štetu danas, ona je poslije nepopravljiva. Telekomunikacioni sektor, plus energetika i transfer čine infrastrukturu infrastrukture. Nema razvoja ostalog dijela privrede i gospodarstva ukoliko to strateški ne riješimo. Svaka pristojna država to drži u svojoj ruci.

DANI: Vjerovatno znate da je Vladina ideja dostavljena kao prijedlog Parlamentu o privatizaciji telekoma da se 70% sredstava dobijenih prodajom upotrijebi za investiciju u infrastrukturu? Kako to komentirate?

BEHMEN: Dobro ste informirani. To je glupost. Ima jedno razmišljanje za koje držim da je apsolutno lažno: ako ja prodam svoj telekomunikacioni sektor tebi, ja sam pogodio posao u kojem ćeš ti biti dobar, zato što ćeš za pet godina vratiti uložena sredstva u telekomunikacioni sektor, a ja ću ta sredstva koja dobijem gurnuti u onaj "dio" razvoja koji ni izdaleka ne oplođava svoj kapital kao telekomunikacioni sektor. Primjer: kad se marka uloži u komunikacioni sektor, godišnji povrat je 20%. Kad se uloži na drugu stranu - onda je to 6%. Dakle, ne postoji multiplikator razvoja.

DANI: Branković kaže ovako: hoćemo li mi da se razvijamo 40-50 narednih godina ili ćemo infrastrukturu izgraditi u sljedećih pet do osam godina? Iskreno, svi bismo više voljeli da imamo autoput za pet godina nego da ga čekamo narednih 50.

BEHMEN: Ali, čak se ni ova sredstva ne predviđaju za autoput, nego za te brze ceste… Dakle, da budem posve iskren: mi u SDP-u smatramo da je tu u pitanju pogodba koalicionih partnera i da budem banalan do kraja - sve će završiti asfaltiranjem nekoliko sokaka. Imali smo priliku vidjeti tu jednu debelu knjigu u kojoj se govori o namjeri finansiranja od ovih sredstava. Evo, samom činjenicom da je pred nama reforma penzionog sistema, s ona tri stupa, dakle svima je jasno da su važan segment u reformi penzionog sistema niskorizična ulaganja. Pa zar telekomunikacije nisu taj dio? Pa pogledajte Hrvatsku: Čačić će ostati zapamćen kao čovjek koji je napravio kilometre ceste, ali oni su izračunali da je veći multiplikator razvoja u stanogradnji nego u cestogradnji.

DANI: Da li to znači da ćemo mi putovati ovakvim cestama i u narednih deset godina?

BEHMEN: Ne znači. BiH ima metoda da se vrlo brzo radi na izgradnji Koridora 5c. Pazite, koridor se u nas vrlo usko shvata. Očigledno je - neke dionice će morati država sama graditi, veliki dio bi se mogao izgraditi preko mješovitog kapitala, privatno-javnog, a jedan dio i na koncesije. Šta je problem kod koncesija? Glavni je minimalni obim prometa koji garantira koncesionaru da će ostvariti povrat sredstava. Država mora da subvencionira koncesiju ukoliko se određeni promet ne napravi, ali ne smije se zaboraviti da se na pravcu koridora nalazi oko 70% stanovništva BiH, što garantira i povrat investicija. Ja bih podsjetio kako je Zlatko Lagumdžija postao neprijatelj bošnjačkog naroda kada je ovim mladićima što prave Bosmal rekao da treba prvo napraviti prostorni plan, pa feasibility studiju, pa onda izvršiti mjerenja, pa idejni, pa glavni projekt, pa tek onda zaključiti ugovor o koncesiji. Nije isto zaključiti ugovor o koncesiji na 25, 30 ili 40 godina. Dakle, ja, koji dajem pravo na koncesiju, moram raspolagati osnovnim elementima, ne da se preplatim jer obojica imamo interes. Tako se radi u svijetu. Hrvatska je napravila jedan divan model koji nije unificiran, nego zavisi od dionice do dionice. To je praktično usavršen slovenski metod koji je isto tako uspješan.

DANI: Mislim da je jako važno objasniti javnosti koju igru Branković igra oko BH Telecoma. On je svjestan da smo svi frustrirani što nemamo autoput i sada nas uvjerava da ako ne prodamo BH Telecom strancima, nema ništa ni od gradnje Koridora 5c!

BEHMEN: Naravno da to nije tačno. Političari imaju pravo da se služe i floskulama. Ne mogu se dovesti u vezu prodaja telekomunikacionog sektora i izgradnja Koridora 5c. Evo opet primjer Hrvatske, veoma tačan primjer: Hrvatska je prodala telekomunikacioni sektor, ostalo joj je još malo, ali istovremeno je povećala svoj dug s deset na 33 milijarde eura. Slovenci koji imaju cirka 50% od svog telekomunikacionog udjela, mislim na državu, šesti put su raspisali tender za prodaju i uvijek nađu nešto što ne odgovara državi Sloveniji, a čak, kako sam obaviješten, imaju namjeru da se natječu i da kupe naš telekom. A napravili su tolike kilometre autoceste. Jednostavan primjer: Vlada planira da iz dijela prodaje Telecoma potroši, mislim, 2,4 milijarde. Gdje? Nema odgovora. Nude brzu cestu prema Vakufu, Travniku, prema Tuzli, sve je to potrebno, ali valja imati na umu da, kada je u pitanju naš telekomunikacioni sektor, nije riječ o državnom monopolu - mi imamo liberalizaciju i deregulaciju tržišta. Da pojednostavim: SDP ne negira da treba razviti know how tehnologije, nove proizvode, ali ne na način koji će žrtvovati zlatnu koku.

DANI: Kako objašnjavate činjenicu da uoči prodaje BH Telecoma Upravni odbor i menadžment insistiraju na nepotrebnoj kupovini preskupe zgrade OKI-ja?

BEHMEN: To mi malo liči na Dodikove metode. A da budem malo i lokalist: posebno mi smeta njihovo zakopavanje temelja za zgradu u Mostaru, na ulazu u Univerzitet. Ja ne znam čemu to. Ne razumijem. Ta se sredstva mogu upotrijebiti za idućih sedam do deset kilometara ceste, a tamo se pravi karikatura.

DANI: Ali, nije li to dokaz da je kriminal, onaj najdrskiji, toliko postao svojstven ovoj vlasti na svim nivoima da na neki način obesmišljava i pravni poredak, dok s druge strane ugrožava samu supstancu države? Evo primjera: BH Telecom, privatizacija Feroelektra, privatizacija Aluminijskog kombinata, Krivaja Zavidovići, Agrokomerc… Sad Vas pitam kao poslanika u Federalnom parlamentu: koji je put ka izlazu iz ovakvog stanja jer su građani zaista ogorčeni?

BEHMEN: Tvrdim da se ova vlast održava samo na interesnoj bazi, ali interesnoj bazi pojedinih skupina. SDP je zato dostavio onih 14 prijedloga Parlamentu FBiH, ali molim vas - uzmite stenograme sa sjednica Parlamenta i sve će vam biti jasno: od 98 poslanika, 55 je glasalo za prijedlog ove strategije o privatizaciji u Federaciji. A moram ponoviti - ako se ovo napravi, šteta je nepopravljiva.

DANI: Susjedne i zemlje u okruženju, čitav svijet zapravo, pokušava naći odgovor na nezapamćeni rast cijena nafte, a kod nas ništa: sve što smo uradili jeste da smo prodali Energopetrol. Kako to objasniti?

BEHMEN: Bit ću konkretan: sasvim je pristojno uštedjeti 20% troškova na transportu šinama i imati kontrolu nad kvalitetom uvezene nafte. Te mjere naša Vlada nema.

DANI: Kad sam prvi put intervjuirao Hadžipašića, 2003, rekao mi je da će za godinu dana zakonski nametnuti "uvoz nafte na šinama". Bio sam naivan i pitao zašto mu za taj zakon treba čak godina dana. No, ta odluka nije donesena ni danas i BiH je jedina država u Evropi koja naftu i derivate "uvozi na gumama"...

BEHMEN: Troškovi ovakvog transporta povećavaju cijenu i snižavaju kvalitet. Znate li ko jedini uvozi naftu željeznicom? INA.

DANI: Zašto se ne zabrani uvoz cisternama?

BEHMEN: Zato što je jak kamionski lobi. U jednoj Austriji ima zabrana prolaska cisternama kroz tunele i nafta se vozi šinama. Ali, ovdje je jak lobi i onda dolazimo do spontaniteta u ključnim ekonomskim odlukama. A spontanitet znači ne šta radiš, nego ide kako ide.

DANI: Gospodine Behmen, uzimajući u obzir ovoliki stepen pljačke države, čini mi se da ne stoje ocjene o BiH kao izrazito siromašnoj zemlji. Ponekad mi se čini da i mnoge puno bogatije države ne bi mogle preživjeti ovolike razmjere pljačke...

BEHMEN: Evo, ja ću opet podsjetiti da SDP insistira da se posebnim zakonom o oduzimanju kriminalno stečene imovine sankcioniraju kriminalna djela zloupotrebe i pribavljanja protuzakonite imovinske koristi, mita i korupcije iz domena privatizacije. Ja sam dobro proučio konvenciju Ujedinjenih nacija o pranju novca i korupciji. Zemlje koje su je prihvatile potpisale su ugovor s Ujedinjenim nacijama i BiH će kad-tad morati donijeti taj zakon. Hoće li biti agencija irskog tipa, kao što mi preferiramo, ili će biti neka talijanskog ili njemačkog tipa, nije važno. Pa pogledajte šta se desilo u zadnja dva mjeseca sa Luksemburgom, gdje su pojedini zvaničnici iz Njemačke naplaćivali sredstva preko banaka u Luksemburgu, izbjegavali porez pa su sve morali vratiti jer je i to korupcija. Kako će neko uložiti svoj dolar, euro ili bilo koju valutu na ovo područje ako smatra da tu ima korupcije, da nije politički stabilna zemlja, da nije pravno sigurna? Koje su mu garancije da ulaže, bez obzira na komparativne prednosti koje BiH ima, na prirodne resurse.

DANI: Evo jedno pitanje koje ću preformulirati na način Ede Maajke: kako može neko glasati za Dodika i Silajdžića i za njihove stranke, odnosno kako objasniti činjenicu da i pored toliko dokaza o kriminalu i korupciji vezanoj za njihove stranke ljudi i dalje glasaju za njih? Vjerujete li da će se nešto promijeniti na sljedećim izborima, je li to šansa za opoziciju?

BEHMEN: To bi moglo biti više jedno sociološko i psihološko pitanje, ali u političkom smislu mislim da je ovdje dominantna prezasićenost. Ja zapravo ne znam da li narod vjeruje informacijama koje se prezentiraju.

DANI: Zar nije dovoljno da vjeruje svojim očima? Ljudi vide da oni koji do jučer nisu imali ništa onoga časa kada postanu imenovani na neku ministarsku ili doministarsku poziciju, u neki nadzorni odbor, počinju kupovati bijesna auta, vikendice, kuće...

BEHMEN: To je, po meni, jedno opće stanje bolesti u društvu. Ali, mora se imati na umu da smo mi jedna specifična zemlja tranzicije, nismo kao Mađarska, Poljska, Češka, Bugarska, pa čak ni kao Makedonija. Ovdje je pala krv. Puno je krvi poteklo ovom zemljom. U ljudima je još uvijek neka stabilnost ako su uz nekoga svoga, pa makar on i radio to što radi i ja mislim da je to presudno. Podsjetio bih da su Nijemci već '45. godine imali čuvena 3D: denacifikaciju, denacionalizaciju i demokraciju. Dakle, nije se mogla razviti demokracija bez prethodna dva stupa. Mi samo govorimo o demokraciji, o trećem stupu, iako bi naša skala bila i mnogo veća. Ovdje nema sistematičnosti. Ne može visoki predstavnik reći: evo, bit će kako se vladajuća elita dogovori. Mi znamo na kojim osnovama se vladajuća elita dogovara. Nijedna zemlja nije imuna na korupciju i kriminal. Havel je svojedobno izjavio da je u Češkoj prilikom tranzicije negdje oko sedam milijardi eura nestalo. Ovdje se još dogodio i rat. Ja mislim da se mnogo manipulira ljudima na bazi te svijesti. Uostalom, imamo najsvježiji primjer Srebrenice... Hajdemo biti iskreni: ko je izvršio drugo etničko čišćenje područja Srebrenice i Bratunca? Ja sam obišao sva ta sela.

DANI: Ko?

BEHMEN: Mislim da se u Bosni zaista manipulira narodom.

[ins]

Alija Behmen - jos dugo ce biti vodeci na listi najNEuspjesnijih premijera FBiH ikada...

Ljudsko pamcenje ipak traje duze nego sto Alija B. misli....

[seln]

Alija Behmen - jos dugo ce biti vodeci na listi najNEuspjesnijih premijera FBiH ikada...

Ljudsko pamcenje ipak traje duze nego sto Alija B. misli....

mislis, uporedjen sa hrsuzom Bicakcicem, alkoholicarom hadzipasicem i "po zakonu" brankovicem?

[mostarac]

Alija Behmen - jos dugo ce biti vodeci na listi najNEuspjesnijih premijera FBiH ikada...

Ljudsko pamcenje ipak traje duze nego sto Alija B. misli....

Jest sigurno si upravu. To je onaj lik koji je uveo redovne penzije i vratio dug zaostalih, to je onaj lik koji je pravio mostove i zavrsavao ih na vrijeme, to je onaj lik koji je uveo reda u fiskalnu politiku federacije i sve za 16 mjeseci, to je lik koji je na vrijeme isplatio 10.000 otpremnina prilikom rekonstrukcije vojske federacije i koji je sprijecio finansijski drzavni udar koji je probala da napravi samouprava u hercegovini...
Pa dobro jebiga. Ovi sad su nam uspjesniji, pogotovo ovaj sto je "po zakonu"

[ins]

To iz brosure SDP-a?

[bruce lee]

Alija Behmen - jos dugo ce biti vodeci na listi najNEuspjesnijih premijera FBiH ikada...

Ljudsko pamcenje ipak traje duze nego sto Alija B. misli....

kad se uporedi sa vladajucim koalicijama zadnjih godina, vrijeme alijanse iz danasnje perspektive djeluje kao zlatno doba poslijeratne bh. politike. potpuno dijelim misljenje mostarca

[mostarac]

To iz brosure SDP-a?

Fakti su fakti pa ti sad mozes na glavi dubit i sipat propagandu, al CINJENICE su tu, a one su u ovom slucaju protiv tvoje propagande.

[omar little]

Pa jebote zivot, da li iko vise misli svojom glavom u toj nasoj drzavi?!? Covjek govori najocitije ekonomske cinjenice i to pametno i smisleno, kao pravi ekonomista, ali NEEEEEE...Prva stvar koja se primjeti i na koju se okomi je njegova stranacka pripadnost!?!?!? Strucnjak covjek nije vrijedan slusanja ali je vrijedan pljuvanja?!? A Brankovic je vrijedan slusanja, je li? To je covjek kojem je ekonomska buducnost BiH na prvom mjestu i koji se treba u rjecnik uvesti kao sinonim za patriotizam i ljubav prema domovini

[glavutan]

Pa jebote zivot, da li iko vise misli svojom glavom u toj nasoj drzavi?!? Covjek govori najocitije ekonomske cinjenice i to pametno i smisleno, kao pravi ekonomista, ali NEEEEEE...Prva stvar koja se primjeti i na koju se okomi je njegova stranacka pripadnost!?!?!? Strucnjak covjek nije vrijedan slusanja ali je vrijedan pljuvanja?!? A Brankovic je vrijedan slusanja, je li? To je covjek kojem je ekonomska buducnost BiH na prvom mjestu i koji se treba u rjecnik uvesti kao sinonim za patriotizam i ljubav prema domovini

Jok ba little.
Uzalud ti piskaras o juznoj Koreji kao primjeru i ja o pljacki posredstvom kuplerajkse CB BiH. Djaba sto ti na trepavicama sklekove pravis da objasnis kako strateske sektore treba zadrzati u vlastitim rukama i ja kad kazem da strance treba posutati napolje kada raja hoce jeftin SMS, i ako vec necemo Deutsche Telecom dobar je i Vodafone.
Jebes dugorocno planiranje i vlastiti interes kao zemlje, vazna je ubleha o EU. Bitno je da se komsija ne omrsi a to sto nas stranci poharase i pokarase nije bitno. Strano govno je uvijek bolje jer je strano, nije vazno sto smrdi k'o i domace, mozda cak i gore.
Jebes buducnost nase djece, nek' mi imamo lafo jeftin SMS a njih ko jebe sto ce biti jos veci robovi nego sto smo mi sami i u dugovima preko glave.

Nema nade omar.
Ovaj narod je stoka i k'o stoku ga treba tretirati. Drugo nije ni zasluzio.
Nek proda sve kad je sve duduk do duduka a kad vise para ne bude, jer redovno bira goveda koja se lafo ne sjecaju kako su otkupili stanove ("Po zakonu, ne sjecam se ni ja, po zakonu sam ga otkupio") sjetice se da je posjek'o sve grane na kojima je sjedio. No tada ce vec biti kasno.
Jer, poslije jebanja, nema kajanja.

Glupost je, definitvno, neizljeciva.
http://it.youtube.com/watch?v=liWNyzL-zgs

[omar little]

Evo jos jednog intervjua sa ekonomskim strucnjakom:


Dr. Fikret Čaušević, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu


Federacija treba ostati većinski vlasnik BH Telecoma


Jedan od najuglednijih bh. ekonomista za naš magazin govori o optimalnom modelu privatizacije federalnih telekom operatera, zašto ne treba prodavati većinski paket dionica, kako potrošiti sredstva dobijena privatizacijom, o lažnoj dilemi koju potura federalni premijer Nedžad Branković: "ili većinska prodaja BH Telecoma ili vožnja makadamom još 40 godina"...


DANI: Kakav je Vaš stav o prodaji telekom operatera u Federaciji BiH?

ČAUŠEVIĆ: Podsjetio bih da je Agencija za privatizaciju Federacije BiH još krajem 2000. ili početkom 2001. godine bila donijela odluku da se proda paket od 67% dionica BH Telecoma. Ja sam imao priliku da razgovaram s ljudima iz tadašnjeg Javnog preduzeća PTT saobraćaj i da im jedno vrijeme, tri mjeseca, budem i konsultant. U toj funkciji sam i napisao da smatram da privatizacija ne bi trebalo da se radi na takav način jer je privatizacija u paketu od 67% vlasništva nepovoljna za prodavača, odnosno pregovarača. Ja sam svjestan velikih pritisaka iz Evropske unije, interesnih lobija iz zemalja Unije, da se ide na privatizaciju. No, ako se već to mora učiniti, moj i tadašnji i današnji prijedlog je da se ne ide odmah u privatizaciju većinskog paketa, već do nivoa od 30 ili 35 procenata vlasništva. Time bi Vlada Federacije zadržala pregovaračku snagu kojom bi mogla, prije svega, kontrolirati ispunjenje obaveza koje će preuzeti budući strateški partner. Ukoliko on bude ispunjavao preuzete obaveze, Vlada bi mogla u narednom periodu donijeti odluku o prodaji novog dijela vlasništva, čime bi strateški partner postao i većinski vlasnik. No, u svakom slučaju, ja sam na stanovištu da Vlada sada ne bi trebalo da proda u prvom koraku 51% vlasništva BH Telecoma.

DANI: Kako gledate na tvrdnje premijera Brankovića da prodaja paketa manjeg od 51% dionica neće pobuditi tako veliki interes kako bi to bio slučaj kada bi bio ponuđen većinski paket?

ČAUŠEVIĆ: To je kontradiktorna ocjena. Zašto? Pa mi i sada imamo Deutsche Telecom kao strateškog partnera u HT-u Mostar, preko HT-a Zagreb. U HT-u Mostar 50,1 posto vlasništva pripada Vladi Federacije BiH, a ta činjenica ne smeta strateškom partneru da radi na razvijanju preduzeća čiji su poslovni rezultati vidljivi na tržištu. Dakle, po meni, taj argument ne stoji. Postoji puno zainteresiranih iz Evrope i iz drugih dijelova svijeta za ulaganje u BH Telecom i oni bi bili sretni da dobiju 51-postotni paket već u prvom koraku. No, imajući u vidu pregovaračku poziciju Vlade u procesu ostvarivanja preuzetih obaveza od strane strateškog partnera, mislim da to za nas nije dobro rješenje. Podsjećam da uvjeti moraju biti vrlo precizno definirani jer se radi o vrlo senzitivnom sektoru. Mi ne smijemo zaboraviti da on ima svog odraza i u sigurnosnom i obavještajnom sistemu zemlje. To je jedan segment koji se često zaboravlja u ovim diskusijama, a mi već imamo izuzetno složenu situaciju zbog činjenice da postoje tri telekom operatera. No, želim da naglasim, čisto s ekonomskog stanovišta, da je BH Telecom preduzeće u koje je najviše uloženo poslije rata. Dakle, najveće investicije u BiH, uključujući i strane direktne investicije, jesu investicije upravo u ovo preduzeće. Ne znam koliko ste upoznati, ja nemam posljednje podatke, ali prema podacima iz 2005. godine, u to preduzeće je već bilo uloženo 800 miliona maraka. Dakle, više od 400 miliona eura, a ni približno toliko nije uloženo ni u jedno drugo preduzeće u Bosni i Hercegovini. Te pare nisu ostale u zemlji, najveći dio je potrošen za uvoz najmodernije, sofisticirane opreme iz Njemačke i Švedske, čime BH Telecom ne zaostaje za evropskim kompanijama u svojoj branši. Vlada Federacije BiH nije naplatila nijedne marke na dobit tadašnjeg preduzeća PTT saobraćaj u periodu od 1996. do 1999. Zašto? Zato što je tako bilo napisano u Zakonu o porezu na dobit, po kojem preduzeće koje reinvestira dobit ne plaća porez, čak i preduzeće iz oblasti usluga. Time se Vlada Federacije, kao tadašnji 100-postotni vlasnik, praktično odrekla svog profita da bi danas imali preduzeće kakvo imamo. Postavlja se pitanje: ko je platio razvoj BH Telecoma do nivoa na kojem je danas? Platili su korisnici usluga, uglavnom domaći potrošači. I zbog toga je jako važno i treba uzeti u obzir činjenicu da ni u jedno javno preduzeće nije uloženo toliko sredstava po osnovi investirane dobiti.

DANI: Mogu li ovo što ste sada rekli tumačiti i kao Vaš indirektni pledoaje za podjelu besplatnih dionica BH Telecoma svim punoljetnim građanima Federacije BiH?

ČAUŠEVIĆ: Ne. Ja sam u jednom svom tekstu, u projektu koji je za Agenciju za privatizaciju radio Ekonomski institut, bio vrlo izričit što se toga tiče. Ja nisam za besplatnu podjelu dionica...

DANI: Zašto?

ČAUŠEVIĆ: Zato što takve besplatne podjele, po pravilu, vrlo brzo, nakon prvog, drugog ili trećeg koraka transakcija završe u rukama nekolicine operatera na našim finansijskim tržištima. Ovo govorim potpuno svjestan populističkog potencijala korištenja jedne takve odluke - nakon nje bi vlast mogla reći kako je širokogrudna prema građanima, kako im nešto dijeli besplatno...

DANI: Premijer Branković u zalaganju za prodaju većinskog paketa koristi, mora se priznati, zavodljiv argument. Pojednostavljeno, on kaže: "Prodaja većinskog paketa je opcija ako hoćemo autoput za pet ili sedam godina; ako hoćemo da zadržimo većinski paket, vozit ćemo se makadamom još 40 godina." Kako gledate na ovo?

ČAUŠEVIĆ: Takva argumentacija nije sasvim utemeljena. Šta valja imati na umu kod izgradnje Koridora 5c? Evropska banka za obnovu i razvoj je zainteresirana da učestvuje u finansiranju izgradnje, a postoji i dosta stranih kompanija zainteresiranih za dobijanje koncesije nad pojedinim dionicama koridora. Ove činjenice, u kombinaciji sa sredstvima koja bi se dobila prodajom 25 ili 30 procenata telekoma, čine sasvim solidan osnov za izgradnju tog koridora. Dio novca koji bi Vlada dobila od telekoma trebalo bi koristiti za finansiranje onih dionica za koje budući koncesionari nemaju interesa - jer je njihova izgradnja skupa, poput dionice Sarajevo -Mostar.

DANI: Da li je racionalno većinu novca od prodaje telekoma potrošiti na način koji zagovara premijer Branković? Vlada je Parlamentu navodno već uputila prijedlog namjene sredstava u kojem se čak 70% sredstava izdvaja za infrastrukturu, i to bez finansiranja Koridora 5c.

ČAUŠEVIĆ: Mi nikako ne smijemo sve pare od telekoma potrošiti samo za ove namjene. Moramo voditi računa da nam predstoji jedna jako važna reforma, izuzetno bitna za naš, ne samo finansijski sistem: reforma penzionog sistema. To se posebno odnosi na Federaciju, u kojoj su doprinosi za penziona osiguranja jako visoki, mnogo viši nego u Republici Srpskoj. Zašto spominjem reformu penzionog sistema u kontekstu prodaje telekoma? Zato što će vlade i jednog i drugog entiteta morati uložiti dodatna znatna sredstva, podržati uvođenje drugog stuba penzionog osiguranja, privatnog, na kompanijskom nivou. Osim toga, Vlada Federacije mora, po meni, intenzivirati napore i ulaganja u mnogo organiziraniji nastup i povezivanje domaćih poljoprivrednih proizvođača. Proizvodnja hrane je uvijek strateška grana za svaku zemlju. Ne trebamo zaboraviti da se prošle godine i jedna Mađarska, koja je istinska sila kad je proizvodnja hrane u pitanju, suočavala s rastom cijena čak i do 20 posto.


Inflacija

Cijene brašna i plazma televizora


DANI: Možete li mi objasniti očiti nesklad između zvaničnih podataka o stopi inflacije u BiH i onoga s čim se mi svakodnevno susrećemo kada je rast cijena u pitanju? Vjerujem da nisam jedini koji pobjesni kad čuje zvanični podatak da je inflacija kod nas svega nekoliko procenata, skoro kao u euro-zoni, a ja, s druge strane, recimo kiflu, koju sam u pekari prije pola godine plaćao deset feninga, sada plaćam 30?

ČAUŠEVIĆ: Prvo, što se tiče stope inflacije u BiH, ona već ni u 2006. i 2007. nije bila tako niska kako se zvaničnici uobičajeno vole pohvaliti. Jeste tačno da je u periodu od 2003. do 2005. godine Bosna i Hercegovina imala jednu od najnižih stopa inflacije u Evropi. No, 2006. godine stopa inflacije je 6,1 posto, prema nekim podacima, prošle godine je 7,1 posto i to našu zemlju već svrstava tek na 60. mjesto u Izvještaju o globalnoj konkurentnosti. Prošle i pretprošle godine je bilo dosta zemalja s prihvatljivom stopom inflacije ispod četiri posto. Zašto dolazi do zabune između zvaničnih podataka i svakodnevnog rasta cijena kojem svjedoče naši građani? Prošle godine je izvršeno redefiniranje praćenja i usklađivanje metodologije praćenja stope inflacije s metodologijom Eurostata. Po metodologiji Eurostata, u potrošačkoj korpi se nalazi 626 proizvoda i usluga, među kojima se nalaze i proizvodi koje mi godišnje puno rjeđe kupujemo, kao i usluge koje veoma rijetko ili nikako koristimo. Cijene nekih od tih roba čak i padaju, dok cijene nekih proizvoda koje kupujemo 52 ili 180 puta godišnje rastu...

DANI: ...Aaa, to je ono: plazma televizori jeftiniji 40 posto, brašno skuplje 40 posto, inflacija - nula!

ČAUŠEVIĆ: Postoje dvije osnove po kojima mi osjećamo znatna poskupljenja roba koje svakodnevno kupujemo, kad se svakog dana mašimo za novčanik: jedno je poskupljenje tih roba i na svjetskom tržištu, a mi ih uvozimo; drugo je uvođenje PDV-a na proizvode koji nekada nisu bili oporezovani. Naš problem je što, nažalost, u našim domaćinstvima i preko 60 posto kućnog budžeta se troši na osnovne proizvode koji čine potrošačku korpu, poput hrane, a u razvijenim društvima ti izdaci ne prelaze jednu petinu. Cijene hrane brzo rastu u posljednjem periodu, ali u Eurostatovoj metodologiji praćenja stope inflacije one nemaju takav odraz kao što ga mi objektivno osjećamo u našim novčanicima.

[winabike]

To iz brosure SDP-a?

Ne, nego iz pamcenja! To sto je kod nekih koka-mozak, drugi je problem. Procitaj opet mostarcev post.

[Pasiflora]

Alija Behmen - jos dugo ce biti vodeci na listi najNEuspjesnijih premijera FBiH ikada...

Ljudsko pamcenje ipak traje duze nego sto Alija B. misli....

Jest sigurno si upravu. To je onaj lik koji je uveo redovne penzije i vratio dug zaostalih, to je onaj lik koji je pravio mostove i zavrsavao ih na vrijeme, to je onaj lik koji je uveo reda u fiskalnu politiku federacije i sve za 16 mjeseci, to je lik koji je na vrijeme isplatio 10.000 otpremnina prilikom rekonstrukcije vojske federacije i koji je sprijecio finansijski drzavni udar koji je probala da napravi samouprava u hercegovini...
Pa dobro jebiga. Ovi sad su nam uspjesniji, pogotovo ovaj sto je "po zakonu"

Tako je. Vise je napravio reda nego sve vlade prije i poslije njega. Sto mozemo kada smo mi debilni pa vise volimo imati alkose i ove "po zakonu" nego ekonomske eksperte za premijere.
Da ima iko dovoljno pametan i mocan u ovoj drzavi pozvao bi sve doktore ekonomije i zadao im domaci: izvlacenje BIH iz rupe (u kojoj smo evo vec drugu deceniju) - s tim da bilo kakvo stranacko navijanje povlaci za sobom najteze sankcije.
Pa da vidite kako domaci mozgovi znaju raditi...

p.s. "doktori ekonomije" se odnosi na one koji su stvarno doktorirali, a ne na kupljenje i poklonjene diplome.

[jefferson]

To iz brosure SDP-a?

Da mi je tvoj mozak na bar dva dana da se malo odmorim!