informatičko obrazovanje u BiH

[programiranje]

šta mislite o informatičkom obrazovanju u BiH? Kakvi su nastavni planovi i programi iz informatike? Koliko je zastupljeno programiranje u nastavi osnovnog i srednjeg obrazovanja? Kakav je vaš stav o informatici kao predmetu, koliko je kvalitetno organizovana nastava i osposobljeno nastavno osoblje? Neka ovo budu samo neka od pitanja o kojima ćemo nadam se kvalitetno govoriti u okviru ovog foruma.

[casanova123]

informatika u srednjoj skoli je smijesna.. nista drugo..

[zanimljiv]

Koncept je dobar, samo ga treba i sprovesti kako treba, uključiti informatiku još od nižih razreda osnovne škole...

Više poraditi na programiranju i motivaciji učenika za isto...

[casanova123]

Ja da sam u svojoj osnovnoj ili srednjoj skoli makar jednom upalio PS ili da sam liniju koda napisao u srednjoj bio bih sretan..
Vise sam naucio u osnovnoj iz informatike nego u srednjoj.. i jos je srednja bila druga gimnazija.. hajd da sam isao u drvnu a ne u skolu koja vrijedi za matematicko informaticku gimnaziju..

[Queen_of_hearts]

Osnovna skola -novi racunari,ma da smo ih 3 puta upalili bilo bi odlicno ,programe pisali po tekama ko diktate iz bosanskog Fuj,jos te izvede pred tablu,da "ODGOVARAS " informatiku ,pa crtas po tabli one ko petlje,nesta,majko mila,a u razredu sjede djeca koja ni mejl ne znaju napisati
Srednja skola-priuceni profesor koji je ustvari profesor biologije,krs od racunara ,gasna komora od ucionice kad se ono zagrije sve ,sjedi nas po 3-4 za jednim,klikces enter po nekom programu koji si ko biva trebao napisati ,kome ,cemu,za sta ,to je nebitno ,a prof sjedi za svojim laptopom i dopisuje se zenskim (djaba mu net skolski bio valjda ) XD
Mozda je sad bolje

[manekenka u penziji]

Kao da smo u istu školu isle.

[brankicajokic]

Da se ukljucimo i mi s drugu stranu katedre
Pozdravljam sve vas koje zanima ova tema, nadam se da se dijalog moze voditi veoma korektno iako su mnogi "iza" nick name.
Na ovakvim forumima nemam potrebe biti predstavljena pod drugim imenom iako je to praksa. Radim u osnovnom obrazovanju, mislim da se mnogo toga moze i promijeniti i poboljsati na obostrano zadovoljstvo nasih ucenika i nas predavaca . U RS je zazivio i projekat Dositej, gdje su ucionice nizih razreda (1-5) opremljene sa po 25 malih laptopa i po jedan nastavnicki. Moja skola ima takvih 9 ucionica i naravno kabinet informatike koji je vrlo kvalitetno opremljen za potrebe nase nastave.
Volim cuti misljenja i sugestije mojih ucenika, niko nije nepogresiv.Stoga smatram da nam ovakav dijalog moze biti samo od koristi.

[programiranje]

Informatičke nauke brže evoluiraju od ostalih naučnih oblasti koje se razmatraju u srednjoj školi. Nastavni plan i program se ne obnavlja potrebnim tempom... Cjeloživotno obrazovanje je naročito potrebno kada se radi onima koji predaju informatiku i ono što se podrazumjeva pod informatičkim oblastima... Zašto učenici u srednjoj školi rade 70% ako ne i više istog gradiva koje su obradili u osnovnoj školi? Zašto je web design i programiranje nedovoljno prezentovano i nekvalitetno obrađeno u nastavi? Odgovor nije zato što nemamo tehničkih uslova na nastavi, jer danas 99% učenika ima pristup internetu od kuće i ima vlastiti računar/laptop/mobilni uređaj odgovarajućih specifikacija... Gdje je problem???
PROBLEM JE U NERADU.
PROBLEM JE U NEINTERESU.
PROBLEM JE U NEZNANJU ONIH KOJI BI TREBALI DA ZNAJU.

[programiranje]

Osnovna skola -novi racunari,ma da smo ih 3 puta upalili bilo bi odlicno ,programe pisali po tekama ko diktate iz bosanskog Fuj,jos te izvede pred tablu,da "ODGOVARAS " informatiku ,pa crtas po tabli one ko petlje,nesta,majko mila,a u razredu sjede djeca koja ni mejl ne znaju napisati
Srednja skola-priuceni profesor koji je ustvari profesor biologije,krs od racunara ,gasna komora od ucionice kad se ono zagrije sve ,sjedi nas po 3-4 za jednim,klikces enter po nekom programu koji si ko biva trebao napisati ,kome ,cemu,za sta ,to je nebitno ,a prof sjedi za svojim laptopom i dopisuje se zenskim (djaba mu net skolski bio valjda ) XD
Mozda je sad bolje

ČESTITAM NA DETALJNOM OPISU...a ježim se od surove istine....

[programiranje]

Koncept je dobar, samo ga treba i sprovesti kako treba, uključiti informatiku još od nižih razreda osnovne škole...

Više poraditi na programiranju i motivaciji učenika za isto...

Čini mi se da imate uvid u nastavni plani i program,a s obzirom da sam "googlala" par dana za nastavnim planom i programom informatike za osnovne, a zatim za srednje škole, radi što kvalitetnije komparacije, možda biste mi mogli pomoći (nažalost nisam uspjela pronaći potrebne informacije) ... Motivacija učenika nije problem, sve polazi od prof/nastavnika koji uživa i vlada svojim poslom... A informacione tehnologije su danas IN

[zanimljiv]

Ma problem je u tome što je nekoj djeci nešto dosadno jer predmetni nastavnik ne daje sve od sebe kako bi sve uključio u diskusiju i stvorio, ako ne ljubav, onda bar poštovanje prema predmetu.

A što se tiče plana i programa:
http://www.eduit.ba/index.php?option=co ... &Itemid=58

[Queen_of_hearts]

Ukratko,moras biti uvijek korak ispred djece koja tu sjede ,u znanju i vladanju onim sto prezentujes....smjesno je kad profesoru informatike ,ucenik preuzme kontrolu nad svim racunarima u ucionici sa svog uredjanja
U informatici se vodi najveca utrka u znanju

[guber90]

Informatičke nauke brže evoluiraju od ostalih naučnih oblasti koje se razmatraju u srednjoj školi. Nastavni plan i program se ne obnavlja potrebnim tempom... Cjeloživotno obrazovanje je naročito potrebno kada se radi onima koji predaju informatiku i ono što se podrazumjeva pod informatičkim oblastima... Zašto učenici u srednjoj školi rade 70% ako ne i više istog gradiva koje su obradili u osnovnoj školi? Zašto je web design i programiranje nedovoljno prezentovano i nekvalitetno obrađeno u nastavi? Odgovor nije zato što nemamo tehničkih uslova na nastavi, jer danas 99% učenika ima pristup internetu od kuće i ima vlastiti računar/laptop/mobilni uređaj odgovarajućih specifikacija... Gdje je problem???
PROBLEM JE U NERADU.
PROBLEM JE U NEINTERESU.
PROBLEM JE U NEZNANJU ONIH KOJI BI TREBALI DA ZNAJU.

Bez obzira na brzinu evolucije i napretka informatickih nauka to ne predstavlja niti najmanju prepreku da se drzi nivo kvalitete koji je neophodan, bez ikakve promjene nastavnog plana i programa, jer osnove su najbitnije, nadogradnja je nakon dobrih temelja vrlo jednostavna i poprilicno bezbolna.
Da ne bude da mlatim praznu slamu, evo par primjera, najkoristeniji programski jezik na svijetu je C, koliko god to cudno i neobicno zvucalo taj programski jezik se razvio 1972. godine te i dan danas je ziv, iz njega je evoluirao C++ iz kojeg kasnije nastaje Java. Stoga ako je profesor i prije 30 godina zavrsio fakultet ne bi trebao imati i najmanji problem u postavljanju kvalitetnih temelja za daljni rad.
Medjutim licno smatram da se programiranje ne treba pretjerano potencirati, jer veliki broj djece za isto nije zainteresovan, trebaju se neke osnovne stvari prezentirati, posvetiti recimo 5 do 7 casova u osnovnoj skoli programiranju i ne opterecivati djecu sa tim, ako za isto nisu zainteresovana, ako jesu postoje vannastavne aktivnosti gdje nastavnik moze poduciti djecu koja su zainteresovana za isto. Po meni je daleko bitnije potencirati radi u Wordu, Excelu, Power Pointu (ili besplatnim alternativama istih softwara), zatim rad sa HTML-om je nesto cemu bi se odredjeni broj casova treba posvetiti (nesto slicno programiranju, bez pretjeranog opterecivanja ucenika), nakon toga bih pridodao nesto neobicno, medjutim naisao sam na brdo smijesnih situacija zbog ovoga, izdvoji odredjeni fond sati za koristenje googla. Znam zvuci smijesno, medjutim nerijetko mi se desilo da neko ne zna naci driver za svoj racunar, ne zna pronaci neki naucni rad na odredjenu temu i slicno, jer nije upoznat sa svim mogucnostima googla, primjera radi 'ime rada'.pdf ce vam dati veliki broj pdf filova na vasu pretragu itd. Logicno je da tu postoji i odredjeni teoretski dio u koji ne bih da pretjerano ulazim, poput historije razvora racunara, interneta, mobitela (za mobitele ne znam da se uopste spominju u obrazovanju, a spadaju u informaticki domen i sve su bitniji u danasnjem vremenu), neke osnove arhitekture racunara itd. da ne nabrajam.
Ovo je neko moje vidjenje cijele situacije, mislim da se isti princip moze primjeniti i u srednjim skolama, gdje bi se to radilo detaljnije i kvalitetnije, a neko ko zeli da se u zivotu bavi sa time ima Informaticku Gimnaziju, Elektrotehincku Skolu i slicno, stoga mislim da ne treba nekoga tjerati da pretjerano uci nesto za sto se nije opredjelio, ali opet mu treba dati kvalitetne temelje. Takodjer informatika bi se trebala razlikovati od srednje do srednje skole, recimo u Ekonomskoj skoli bi se trebali posvetiti radu sa tabelama (excel ponajprije), radu sa nekim ekonomskim alatima itd., u gradjevinskoj i masinskoj bi se trebalo raditi sa MATLAB-om, raznim vrstama softwara za simulaciju, to jeste trebali bi se koristiti alati koji su korisni za struku, a ne da svako radi jednako u word, excelu HTML-u itd.

Eto to su neke moje ideje i vidjenja situacije, ono sto bih jos pridodao, na stranu od ove price za plan i program, je da se moraju podici kriteriji na odsjecima koji skoluju ovaj kadar, jer se uspiju provuci kroz neke od ovih fakulteta, ljudi koji nisu strucni da predaju i koji nemaju kvalitetno znanje da budu profesori.

[programiranje]

Informatičke nauke brže evoluiraju od ostalih naučnih oblasti koje se razmatraju u srednjoj školi. Nastavni plan i program se ne obnavlja potrebnim tempom... Cjeloživotno obrazovanje je naročito potrebno kada se radi onima koji predaju informatiku i ono što se podrazumjeva pod informatičkim oblastima... Zašto učenici u srednjoj školi rade 70% ako ne i više istog gradiva koje su obradili u osnovnoj školi? Zašto je web design i programiranje nedovoljno prezentovano i nekvalitetno obrađeno u nastavi? Odgovor nije zato što nemamo tehničkih uslova na nastavi, jer danas 99% učenika ima pristup internetu od kuće i ima vlastiti računar/laptop/mobilni uređaj odgovarajućih specifikacija... Gdje je problem???
PROBLEM JE U NERADU.
PROBLEM JE U NEINTERESU.
PROBLEM JE U NEZNANJU ONIH KOJI BI TREBALI DA ZNAJU.

Bez obzira na brzinu evolucije i napretka informatickih nauka to ne predstavlja niti najmanju prepreku da se drzi nivo kvalitete koji je neophodan, bez ikakve promjene nastavnog plana i programa, jer osnove su najbitnije, nadogradnja je nakon dobrih temelja vrlo jednostavna i poprilicno bezbolna.
Da ne bude da mlatim praznu slamu, evo par primjera, najkoristeniji programski jezik na svijetu je C, koliko god to cudno i neobicno zvucalo taj programski jezik se razvio 1972. godine te i dan danas je ziv, iz njega je evoluirao C++ iz kojeg kasnije nastaje Java. Stoga ako je profesor i prije 30 godina zavrsio fakultet ne bi trebao imati i najmanji problem u postavljanju kvalitetnih temelja za daljni rad.
Medjutim licno smatram da se programiranje ne treba pretjerano potencirati, jer veliki broj djece za isto nije zainteresovan, trebaju se neke osnovne stvari prezentirati, posvetiti recimo 5 do 7 casova u osnovnoj skoli programiranju i ne opterecivati djecu sa tim, ako za isto nisu zainteresovana, ako jesu postoje vannastavne aktivnosti gdje nastavnik moze poduciti djecu koja su zainteresovana za isto. Po meni je daleko bitnije potencirati radi u Wordu, Excelu, Power Pointu (ili besplatnim alternativama istih softwara), zatim rad sa HTML-om je nesto cemu bi se odredjeni broj casova treba posvetiti (nesto slicno programiranju, bez pretjeranog opterecivanja ucenika), nakon toga bih pridodao nesto neobicno, medjutim naisao sam na brdo smijesnih situacija zbog ovoga, izdvoji odredjeni fond sati za koristenje googla. Znam zvuci smijesno, medjutim nerijetko mi se desilo da neko ne zna naci driver za svoj racunar, ne zna pronaci neki naucni rad na odredjenu temu i slicno, jer nije upoznat sa svim mogucnostima googla, primjera radi 'ime rada'.pdf ce vam dati veliki broj pdf filova na vasu pretragu itd. Logicno je da tu postoji i odredjeni teoretski dio u koji ne bih da pretjerano ulazim, poput historije razvora racunara, interneta, mobitela (za mobitele ne znam da se uopste spominju u obrazovanju, a spadaju u informaticki domen i sve su bitniji u danasnjem vremenu), neke osnove arhitekture racunara itd. da ne nabrajam.
Ovo je neko moje vidjenje cijele situacije, mislim da se isti princip moze primjeniti i u srednjim skolama, gdje bi se to radilo detaljnije i kvalitetnije, a neko ko zeli da se u zivotu bavi sa time ima Informaticku Gimnaziju, Elektrotehincku Skolu i slicno, stoga mislim da ne treba nekoga tjerati da pretjerano uci nesto za sto se nije opredjelio, ali opet mu treba dati kvalitetne temelje. Takodjer informatika bi se trebala razlikovati od srednje do srednje skole, recimo u Ekonomskoj skoli bi se trebali posvetiti radu sa tabelama (excel ponajprije), radu sa nekim ekonomskim alatima itd., u gradjevinskoj i masinskoj bi se trebalo raditi sa MATLAB-om, raznim vrstama softwara za simulaciju, to jeste trebali bi se koristiti alati koji su korisni za struku, a ne da svako radi jednako u word, excelu HTML-u itd.

Eto to su neke moje ideje i vidjenja situacije, ono sto bih jos pridodao, na stranu od ove price za plan i program, je da se moraju podici kriteriji na odsjecima koji skoluju ovaj kadar, jer se uspiju provuci kroz neke od ovih fakulteta, ljudi koji nisu strucni da predaju i koji nemaju kvalitetno znanje da budu profesori.

Veoma opsežno, moram da priznam Upravo opsežnost je ono što odbija učenike... TREBA IM DATI PRAKSU... HTML :/ paaa ok, ALI, ALI to je sporo i ostaje iza...trebamo dinamičke web stranice (I odmah praktično nek se šta napravi i eventualno dinar zaradi )...(Uglavnom se u izlaganju orjentišem na srednje škole. ) Onda programiranje, 5 do 7 casova... malo je to i za osnovce...ZAR NE? Tek kreneš, tek te počnu razumjevati i KRAJ (ovaj, trebate doći na dodatnu nastavu.. ali ipak, to je IPAK nešto ćemu se baš neće radovati, sve dok ne zagrizu, dok im se ne osladi programiranje kao igrice... AKO STE GAMER razumijete me. Onaj trenutak kada pređete level, ravan je onom trenutku kada program proradi, i što je veći level veći je ulog, VEĆE JE USHIĆENJE.. )
Opet sve je do profesora . Sam pristup predavanju zavisi od vašeg "primarnog/sekundarnog" predmeta koji predajete uz informatiku... Lično, ja informatiku gledam kroz prizmu matematike... Danas su djeca upučena mnogo više nego njihovi vršnjaci unazad 5. god, a kamo li 10. ili 15 (Kada sam ja recimo imala 15. ).... Treba im servirati nauku na specifičan način. (Googlaju za 10 kad treba naći lektiru ili maturski rad za pođoniti. ) Ja zapravo žalim jer nemam udžbenik koji bi ispunio barem 60% mojih očekivanja. (Rad sa matematičko-informatičkim područjem u Gimnazijama je svojevrstan veleslalom izbjegavanja ponavljanja i samostalnog uvođenja onog što će im zaista trebati na fakultetima odgovarajučeg informatičkog usmjerenja. )

[guber90]

Upravo je to poenta onog sto ja pricam, bavim se programiranjem vec duzi period i znam da postoje ljudi koji to vole i koji to ne vole, trece nema, stoga ne vidim svrhu da se nekom mozak puni sa necim sto ga ne zanima i sto nece mu ama bas nikada trebati, 5 do 7 casova je vise nego dovoljno da se prezentiraju osnove, poput uslova, petlji, unosa podataka sa ulaza, ispisa podataka i slicno. Jednom osnovcu nista vise i ne treba da vidi da li je to nesto sto bi on volio da radi ili ne. Medjutim slazem se da za jednog gimnazijalca ovako mali fond casova nije dovoljan, pogotovo sto je to skola gdje se spremas da studiras ama bas sve, a posebice se to odnosi na elektrotehniku, nekih 60 do 70% studenata elektrotehnike cine gimnazijalci, stoga sigurno je potrebno vise rada, ali opet se to odnosi na onaj dio gdje sam rekao da bi se od srednje do srednje trebalo razlikovati kako se radi informatika, shodno tome informatika bi trebala biti najopsirnija u Gimnaziji i Elektrotehnickoj (te eventualno na nekim informatickim smijerovima u drugim skolama).
Sto se tice HTML-a, HTML5 bi vrlo lahko mogao da bude buducnost, ukoliko uspije zamjeniti flash, barem vecim dijelom, to bi bio veliki podvig, jer flash je poprilicno zahtjevan za resurse racunara.
Za google i trazenje seminarskih, kako taj ucenik moze naci seminarski, moze i profesor, stoga dobar profesor ce znati koliko je njegov ucenik sposoban, te ako mu isti seminarski ne izgleda dovoljno priblizan sposobnostima ucenika fino ode na google i provjeri, u biti kao sto i ti rece, sve je do profesora. Google je vjerovatno najbitniji internet alat koji postoji, da pronadjete bilo sta sa njim cete se koristiti, ostali pretrazivaci su veoma inferiorni naspram istog. Medjutim na stranu ova ideja, znam da zvuci pomalo radikalna, pa se i ne mora prihvatiti, ali je cinjenica da ljudi ne znaju kako traziti nesto i vjeruj da i to za podjoniti ili seminarski im vjerovatno neko drugi nadje.

Sto se tice toga da nema literature, ja iskreno jako rijetko ili skoro nikako sam koristio knjige u tu namjenu, nikada nisam ucio iz knjige, izuzev ucenja historijskog dijela razvoja racunara itd. Kada se radi o programiranju, HTML-u i slicno, mogu se napraviti fine prezentacije, koje sadrze dovoljno informacija o svemu. Recimo kod mene na fakultetu svaki profesor programiranje drzi na taj nacin i eventualno napise koji kod da vidimo kako sve to funkcionira. Naravno ovdje nastupa limitiranost sredstvima skole, da li postoji projektor u skoli, pa da li skola ili eventualno ti imas laptop i slicno. mada se i to moze zaobici tako sto se ista prezentacija pokrene na svim racunarima (sigurno su umrezeni pa i to nije problem).

[ivana78]

Uz pretpostavku da bi kabineti informatike trebali biti "solidno" opremljeni, problem u nastavi mogu biti i neadekvatno edukovani nastavnici koji su prekvalifikovani za nastavnike informatike uvodjenjem ovog predmeta. Svako onaj, ko je u nastavi, a i sam nije podlozan samoedukacije vrlo brzo moze biti prevazidjen. Djeca su danas prilicno informaticki pismena sto s jedne strane cini problem a s druge prednost u nastavi informatike.
Problem je, ako je nastavni plan prevazidjen,ako sadrzaji ne prate zelju i mogucnosti ucenika a da pretpostavimo da nije do nastavnika.
Cinjenica je da su nastavni planovi odavno prevazidjeni, da se jos u njima nalaze nastavne jedinke manipulacija misem, formatiranje diskete isl.....
Nastavne planove treba mijenjati, i nastavne planove treba sinhronizovati sa nastavnim planovima srednjih skola.
Ucenici cesto znaju reci da im je dosadno na casovima inf srednje skole jer se nastavne jedinke bukvalno ponavljaju.
Sta hocu reci:
Ako su ucenici u osnovnj skoli stekli elementarna znanja iz MS Office, onda u srednjoj treba da nastave sa naprednim, a ne da krecu iz pocetka. Sto se tice programskih jezika - ista stvar.
Zagovornik sam prakticnih znanja, primjenivosti. Medjutim, informaticki pismena osoba mora vladati i strucnom terminologijom shodno dobi u kojoj stice osnove informaticke nauke.
Prednost samog predznanja ucenika je za one koji djeci hoce, mogu i zele pruziti vise.To se vidi i na ovim klasifikacionim takmicenjima, pogotovo ucenika osnovnih skola, koji su stekli i pokazali izvanredno znanje iz oblasti gdje imaju mali fond sati u nastavi.
To najcesce postizu na vannastavnim aktivnostima i sve zavisi od nastavnika koliko je spreman da prati potrebe posebno zainteresovane i nadarene djece, a ima ih.
Tema siroka, ovo je pocetak....

[modem33]

Informatika u skolama je katastrofalna i kasni jedno 13 godina od normalnog toka... Puno teoretisanja ..... npr: napisano 50 stranica: sta je mis a sta memorija ... umjesto da ljudi samo rukuju misem odmah...


Ja sam padao iz informatike ....... a drugi prijatelj je imao 5 iz informatike ali je samo blejao u monitor kao tele ....

To su ti standardni BH informatike.

[ivana78]

Informatika u skolama je katastrofalna i kasni jedno 13 godina od normalnog toka... Puno teoretisanja ..... npr: napisano 50 stranica: sta je mis a sta memorija ... umjesto da ljudi samo rukuju misem odmah..

MIsem savrseno vec rukuju djeca sa 3 god.
Trebaju ucenici u nastavi informatike znati sta je mis i na kom proncipu radi. Treba da znaju kako se dijele racunarski uredjaji i gdje koji pripadaju. Ali nikako da to uceniku 6 razreda bude "SMOR"
Ili istorijski razvoj racunara koji karekterisu osnovne komponenete...., a sta ucenik 6. razreda zna sta je elektronska cijev ili integrisana kola itd....
To je vec stvar nastavnog plana i nastavnika koji ima pravo 30% sadrzaja da prilagodi po svom izboru.

Drugi veliki problem je organizacione prirode. Ne moze se cas inf izvoditi sa citavim odjeljenjem kao ni cas tehnickog vaspitanja.
Neminovan je rad u grupi i da bude jedan ucenik-jedan racunar. Ucenik mora biti uposlen a ne najmanje pola casa samo pasivni posmatrac ako su dva ucenika za jednim racunarom. Neminovno je da svaki kabinet informatike ima video bim kako bi predavac istovremeno svima moga prezentovati vjezbu korak po korak.
Udzbenici su vec prica za sebe!

[Ajatolah_]

Za vrijeme koje smo mi u školi posvetili HTML-u stigne se zaista steći solidno znanje iz HTML-a i CSS-a.
Ali kad se uzme u obzir da za to vrijeme profesor CSS nije ni spomenuo, da smo koristili zastarjele elemente i atribute poput, šta ja znam, font, bgcolor, te radili dizajn preko tabela - mogu samo reći žali bože vremena.

[ivana78]

Zanima me sta mislite o elektronkom ucenju ili tzv. ucenju na daljinu.

[zanimljiv]

Evo da kažem ponešto: Pratim situaciju što namjerno, što slučajno i siguran sam da u svakoj gimnaziji u KS postoji više nego adekvatna oprema za nesmetan rad na raçunaru, čak i rad sa grafikom ili gaming.
Kad pogledam malo ove planove za matematičko-informatičko IP u gimnazijama, uočavam da je koncipirano jako dobro.
Treći razred se jedno polugodište radi Access, a drugo SQL uz aplikacije/razvojna okruženja/UI orijentirane ka serverima i izradi web stranica.
Dosta dobro koncipirano, jako izvodivo, profesori bi trebali ovo jako dobro znati, u pitanju je korisna i jako tražena stvar sa kojom se većina učenika nije susrela.

S druge strane, plan za četvrti razred je nerealan, nevjerovatno mnogo gradiva za ukupno 34 časa ako se ne varam.
Obim gradiva je nevjerovatan, neko ko bi ovo svladao bi definitivno bio na Olimpijadi iz Informatike, bez ikakvog pretjerivanja. U BiH postoji možda 5 srednjoškolskih profesora koji poznaju sve navedene stvari.

Ovaj broj lekcija je nemoguće ispredavati, ima previše grasiva da i kad bi učenici pisali po čitav čas, vjerovatno ne bi mogli napisati ni četvrtinu potrebnog gradiva.

Ove stvari se uče i preko godinu dana, kod ljudi koji se gim bave, to vole i to ih motiviše.
A nisu sigurno baš svi sa ovog smjera zainteresovani baš za Informatiku.

[cyprus]

Ja se sjećam da u drugom razredu srednje (2003/04) nismo niti jednom upalili kompjutere na času informatike... Cijelu školsku godinu smo nešto pisali po sveskama To mi je bio zadnji kontakt sa informatikom kao predmetom...

[alkalna_baterija]

Sve ljude koji su mi predavali tokom osnovne i srednje škole ovdje kad sastaviš (mijenjali se, bolešljivi nekakvi) neće razumjeti 90 % postova

i to nije moje mišljenje, to su činjenice...

u osnovnoj gdje sam išla još uvijek predaju "ovo vam je hardver, a ovo je softver" i to je svo znanje koje se ponese... u srednjoj opet profesor je zvao druga iz razreda da mu očisti privatni PC od virusa i sl...

[Drinski]

A zasto se u sklopu nastave u srednjoj skoli ne osigura obavezno polaganje ECDL ispita?
to bi bilo jeftinije nego ovo klasicno polaganje, povecavas nivo informatičke pismenosti i konkurentnosti radne snage na trzistu i sl.

[Symantec]

Informatičke nauke brže evoluiraju od ostalih naučnih oblasti koje se razmatraju u srednjoj školi. Nastavni plan i program se ne obnavlja potrebnim tempom... Cjeloživotno obrazovanje je naročito potrebno kada se radi onima koji predaju informatiku i ono što se podrazumjeva pod informatičkim oblastima... Zašto učenici u srednjoj školi rade 70% ako ne i više istog gradiva koje su obradili u osnovnoj školi? Zašto je web design i programiranje nedovoljno prezentovano i nekvalitetno obrađeno u nastavi? Odgovor nije zato što nemamo tehničkih uslova na nastavi, jer danas 99% učenika ima pristup internetu od kuće i ima vlastiti računar/laptop/mobilni uređaj odgovarajućih specifikacija... Gdje je problem???
PROBLEM JE U NERADU.
PROBLEM JE U NEINTERESU.
PROBLEM JE U NEZNANJU ONIH KOJI BI TREBALI DA ZNAJU.

Bez obzira na brzinu evolucije i napretka informatickih nauka to ne predstavlja niti najmanju prepreku da se drzi nivo kvalitete koji je neophodan, bez ikakve promjene nastavnog plana i programa, jer osnove su najbitnije, nadogradnja je nakon dobrih temelja vrlo jednostavna i poprilicno bezbolna.
Da ne bude da mlatim praznu slamu, evo par primjera, najkoristeniji programski jezik na svijetu je C, koliko god to cudno i neobicno zvucalo taj programski jezik se razvio 1972. godine te i dan danas je ziv, iz njega je evoluirao C++ iz kojeg kasnije nastaje Java. Stoga ako je profesor i prije 30 godina zavrsio fakultet ne bi trebao imati i najmanji problem u postavljanju kvalitetnih temelja za daljni rad.
Medjutim licno smatram da se programiranje ne treba pretjerano potencirati, jer veliki broj djece za isto nije zainteresovan, trebaju se neke osnovne stvari prezentirati, posvetiti recimo 5 do 7 casova u osnovnoj skoli programiranju i ne opterecivati djecu sa tim, ako za isto nisu zainteresovana, ako jesu postoje vannastavne aktivnosti gdje nastavnik moze poduciti djecu koja su zainteresovana za isto. Po meni je daleko bitnije potencirati radi u Wordu, Excelu, Power Pointu (ili besplatnim alternativama istih softwara), zatim rad sa HTML-om je nesto cemu bi se odredjeni broj casova treba posvetiti (nesto slicno programiranju, bez pretjeranog opterecivanja ucenika), nakon toga bih pridodao nesto neobicno, medjutim naisao sam na brdo smijesnih situacija zbog ovoga, izdvoji odredjeni fond sati za koristenje googla. Znam zvuci smijesno, medjutim nerijetko mi se desilo da neko ne zna naci driver za svoj racunar, ne zna pronaci neki naucni rad na odredjenu temu i slicno, jer nije upoznat sa svim mogucnostima googla, primjera radi 'ime rada'.pdf ce vam dati veliki broj pdf filova na vasu pretragu itd. Logicno je da tu postoji i odredjeni teoretski dio u koji ne bih da pretjerano ulazim, poput historije razvora racunara, interneta, mobitela (za mobitele ne znam da se uopste spominju u obrazovanju, a spadaju u informaticki domen i sve su bitniji u danasnjem vremenu), neke osnove arhitekture racunara itd. da ne nabrajam.
Ovo je neko moje vidjenje cijele situacije, mislim da se isti princip moze primjeniti i u srednjim skolama, gdje bi se to radilo detaljnije i kvalitetnije, a neko ko zeli da se u zivotu bavi sa time ima Informaticku Gimnaziju, Elektrotehincku Skolu i slicno, stoga mislim da ne treba nekoga tjerati da pretjerano uci nesto za sto se nije opredjelio, ali opet mu treba dati kvalitetne temelje. Takodjer informatika bi se trebala razlikovati od srednje do srednje skole, recimo u Ekonomskoj skoli bi se trebali posvetiti radu sa tabelama (excel ponajprije), radu sa nekim ekonomskim alatima itd., u gradjevinskoj i masinskoj bi se trebalo raditi sa MATLAB-om, raznim vrstama softwara za simulaciju, to jeste trebali bi se koristiti alati koji su korisni za struku, a ne da svako radi jednako u word, excelu HTML-u itd.

Eto to su neke moje ideje i vidjenja situacije, ono sto bih jos pridodao, na stranu od ove price za plan i program, je da se moraju podici kriteriji na odsjecima koji skoluju ovaj kadar, jer se uspiju provuci kroz neke od ovih fakulteta, ljudi koji nisu strucni da predaju i koji nemaju kvalitetno znanje da budu profesori.

Razdvoj' razdvoj' malo na paragrafe.
Ovako kad' vidim odmah preskačem i nečitam.