INETRVJU: IBRAHIM EF. MALANOVIC-KOORDINATOR

[zabrinut]

Intervju: Ibrahim ef. Malanović I


IZ-e u Sloveniji još uvijek traga za svojim mjestom u RS. To je Zajednica koja je u procesu razvoja. Još uvijek nije do kraja u potpunosti definiran pravni status. Zajednica je kroz javne medije, i štampane i elektronske, bila dosta prisutna u javnosti u posljednje četiri godine ali to nije realna slika njenog položaja.

BOŠNJAK: Pored toga da ste Imam u Mariboru kakvu još trenutnu funkciju obavljate u IZ Slovenije?

Prema odluci Sabora IZ-e u BiH, koji je održan 30. april 2005. godine, imenovan sam za koordinatora svih poslova pri IZ-e u RS. Prije toga Sabor IZ-e u Sloveniji bio je raspustio Mešihat i predložio Rijasetu IZ-e da se ne produži mandat tadašnjem muftiji Osman efendiji Đogiću. Reisul-ulema IZ-e dr. Mustafa Cerić predložio je mene za koordinatora kako IZ-e u Sloveniji nebi ostala bez odgovorne osobe. U međuvremenu Sabor IZ-e je imenovao Mešihat kojemu sam ja na čelu. Dakle, ja sam trenutno predsjednik Mešihata u RS.

BOŠNJAK: Kakav je trenutni položaj Islamske zajednice u R. Sloveniji?

IZ-e u Sloveniji još uvijek traga za svojim mjestom u RS. To je Zajednica koja je u procesu razvoja. Još uvijek nije do kraja u potpunosti definiran pravni status. Zajednica je kroz javne medije, i štampane i elektronske, bila dosta prisutna u javnosti u posljednje četiri godine ali to nije realna slika njenog položaja. Opća kretanja u svijetu i fokusiranja na pitanja koja se tiču islama i muslimana dovela su IZ-e u središte pozornosti. Međutim, malo se posvećivalo pažnje suštinskim pitanjima pravnog položaja IZ-e i njenom ekonomskom i kadrovskom razvoju.

BOŠNJAK: Kakva je trenutna organiziranost IZ u R. Sloveniji?

IZ-e u RS ima svoje organe, Sabor, Mešihat, odbore. U toku mjeseca ramazana teravija se klanjala na sedamnaest mjesta. Svi su džemati u funkciji i podržavaju rad Mešihata. Postoje česti bočni udari ali Zajednica je brod čiju plovidbu ne može niko zaustaviti. Ona je snažnija i jača od svih nas pojedinačno. Mi ne želimo IZ-e poistovjećivati niti sa ijednom osoboma, bez obzira o kome se radilo. Ja sam imao priliku posjetiti većinu džemata i uvjeriti se da su članovi IZ-e spremni uložiti dodatni napor kako bi se stanje još poboljšalo. Pitanja IZ-e moraju se rješavati kroz njene organe i institucije i time će i njena organiziranost biti jača. IZ-e je okvir koji čuva naš vjerski i kulturni identitet.

BOŠNJAK: S obzirom da je Slovenija članica EU, da li sadašnji vid organizacije odgovara ovom vremenu i ovom prostoru?

Mislim da se pomalo manipulira tim pitanjem. Slovenija jeste članica EU, međutim pitanje organiziranosti IZ-e i pitanje EU nemaju baš presudan značaj. IZ-e u RS djeluje i funkcionira po zakonima ove države. Ne postoji isti zakon na razini zemalja EU kada je u pitanju funkcioniranje vjerskih zajednica. Postoje različiti odnosi u EU čak i prema crkvama. Trebate imati na umu da je većina članova IZ-e u RS porijeklom iz BiH, Makedonije, Sandžaka, Kosova i Crne Gore. Naravno najveći procent je Bošnjaka. Mi nismo sekta. Mi pripadamo organiziranoj Zajednici. Nijedna organizacija nije savršena, a svaka je podložna promjeni. Međutim za to postoje predviđene procedure. U ovom trenutku mi držimo da je ovo najrealniji vid organizacije. Vremenom kako se Zajednica bude razvijala jačat će sigurno i njena organiziranost.

BOŠNJAK: Da li dijelite mišljenje većine, da muslimani Slovenije u svojoj organiziranosti zaostaju (pošto su nam oni najbliži), recimo za organiziranošću muslimana u Hrvatskoj tj. Zagrebom?

Prvo mislim da donosimo općenite sudove bez provjere. Koje većine i ko je radio istraživanja? Drugo, te su dvije stvari neusporedive. Dobar dio teritorije današnje Republike Hrvatske bio je dugo vremena uključen u Osmaski teritorij. Postoje značajni rukopisi na arapskom i turskom jeziku koji su sačuvani iz tog perioda, mada su materijalni tragovi uglavnom uništeni. U Hrvatskoj je djelovao i šerijatski sudija sve do dolaska komunista na vlast. Postoji još puno pokazatelja o islamskoj prošlosti na tom području. No, o tome možda drugom prilikom. IZ-e u Hrvatskoj je puno ranije organizirana i konsolidirana nego IZ-e u Sloveniji. IZ-e u Sloveniji je sve do 1990. imala samo jedan džemat, u Ljubljani. Od tada pa do 2000. godine, prije nego smo uopće imali muftiju ta se Zajednica razvila brže nego sve zajednice u okruženju. Samo u Zagrebu ima preko stotinu sveučilišnih profesora Bošnjaka. Ta veza bošnjačke inteligencije i sveučilišta u Zagrebu traje skoro jedno stoljeće. To je intelektulna snaga koja je nezamjenljiva u razvoju svake Zajednice. Nije IZ-e kriva što nema takve snage u Sloveniji. Mi smo sretni što se sve veći broj visoko obrazovanih ljudi zanima za rad IZ-e u Sloveniji. Oni će sigurno biti velika snaga naše Zajednice. Mi imamo strateški plan da kadrovski ojačamo IZ-e u Sloveniji. Vjerujemo da će sadašnji učenici medresa iz Slovenije nastaviti studirati i za desetak godina, ako Bog da, biti noseća intelektualna snaga naše Zajednice. U međuvremenu mi ćemo premostiti taj period na što je moguće bolji način za našu Zajednicu. Svaka država je posebna. Mi u Sloveniji imamo svoj put i način djelovanja IZ-e i ona će, ako Bog da, jačati svakim danom.

BOŠNJAK: S obzirom da naši čitaoci nisu dobro upoznati sa pojedinostima od samog početka zbivanja u IZ, objasnite nam iz kojih razloga je izglasano nepovjerenje muftiji Osman ef. Đogiću na sastanku Mešihata 3. decembra 2004.

Ta pitanja smo više puta objasnili. Članovi Mešihata su bili mišljenja da u radu IZ-e mora postojati timski i koordiniran rad. IZ-e ne može ovisiti o pojedincima, bez obzira ko su oni. Vrijeme u kojem živimo ne dopušta nam taj luksuz. Zbog toga je došlo do razlaza.

BOŠNJAK: Kakve posljedice je imala, i da li je ta odluka utiče na sadašnje funkcioniranje zajednice?

Kratkoročno posljedice su bile vidljive, ali dugoročno stvari će biti bolje. Rad u IZ-e podrazumijeva odgovornost pred institucijama IZ-e. Čudim se da neki to ne razumiju. Žalostan sam da ljudi koji su djeca IZ-e, koja im je sve dala u životu, ne razumiju njeno funkcioniranje. Poštivanje odluka najviših instanci IZ-e je, zakonska, ljudska i moralna obaveza, i ja bih rekao svetinja. Uvijek možete naći ljude koji to neće ili ne razumiju i koji će podržati anarhiju. Anarhija vodi u provaliju. Dugoročno mislim da je to bila dobra odluka jer će se situacija u IZ-e pročistiti i pokazati svakom da mi pojedinačno nismo presudni za funkcioniranje i rad IZ-e. Samo timski rad može poboljšati djelovanje IZ-e. Neki bi, da se izrazim sportskim žargonom, samo zabijali golove. Međutim, nama treba organizator igre.

BOŠNJAK: Situacija na terenu kaže, da je smjena muftije došla u nepravo vrijeme. Koliko nam je poznato, to je izazvalo burne reakcije među džematlijama. Kakav je vaš utisak o tome?

Prirodno je da se džematlije interesiraju za rad IZ-e. Uostalom IZ-e i postoji kako bi džematlijama organizirala i olakšala primjenu islamskih normi i načina života, pojedinačno ali i u Zajednici. Svako vrijeme u kojem se događaju promjene neko će nazvati, kako Vi kažete, nepravim vremenom. Mandat muftije traje četiri godine. Dakle, muftija Osman efendija Đogić imao je mandat. Po mišljenju Mešihata i Sabora IZ-e u Sloveniji nije ispunio očekivanja. Reisu-l-ulema mu je ipak bio punudio prijelazni period od tri mjeseca da napravi program konsolidacije stanja u IZ-e u Sloveniji. O tome se raspravljalo na Saboru IZ-e u Sarajevu. Pamet ukupne IZ-e koncentrirana je u tom Saboru. Sabornici su odlučili da mu ne daju povjerenje. Ako toliki broj ljudi izglasa jednu odluku onda je ona punovažna. IZ-e ne može biti prepuštena rješavanju problema na ulici i putem neformalnih grupa. Muftiju ne biraju džematlije nego predstavnici džematlija, to jeste Sabornici na prijedlog Reisu-l-uleme. Mislim da se s tim ocjenama o burnim reakcijama manipulira. Tačno je da su pojedinci burno reagirali, ali su institucije IZ-e u Sloveniji i većina džematlija razumjele poruke IZ-e u cjelini. Reisu-l-ulema je predložio Osman efendiju Đogića za muftiju, IZ-e u BiH je snosila četiri godine pedeset odsto plaće za muftiju. Odgovorni ljudi su odlučili, ne pojedinci i ne grupe, više komisija i dva Sabora da stvari ne idu u dobrom smjeru. Narodna poslovica kaže: Ne pljuj na vrelo iz kojeg si pio vodu.

BOŠNJAK: Da li je se vrh IZ u Sarajevu miješao u rad IZ u Sloveniji u smislu odlučivanja i kakve odluke je trebao donijeti slovenski Sabor?

Biranje muftija je u prerogativi Sabora IZ-e u BiH i Reisu-l-uleme. S obzirom da smo mi Mešihat onda je ta funkcija objedinjena kao u Hrvatskoj i Sandžaku. Predsjednik Mešihata je i muftija. Mi biramo predsjednika Mešihata u IZ-e u Sloveniji, a muftiju predlaže Reisu-l-ulema a bira Sabor. Muftija treba biti simbol jedinstva Zajednice. Sve su odluke prvo donesene u Sloveniji, a u BiH su samo poslušali naše prijedloge. Tako da smo mi samostalno djelovali. Mi smo jedno, da se simbolički izrazim, tijelo, ali imamo svoje institucije. Bilo bi besmisleno kada se nebi dogovarali i tražili najbolji put za funkcioniranje IZ-e u cjelini.

BOŠNJAK: Kakva je vaša lična ocjena rada muftije? Da li je Islamska zajednica u Sloveniji zadnje četiri godine napredovala ili stagnirala?

IZ-e u Sloveniji je prvi puta bila zaokružila svoje organe. Ne može se poreći da je početni entuzijazam nakon dolaska muftije vrlo brzo splahnuo. Mnoge stvari su propuštene da se urade. Nije napravljen plan razvoja Zajednice. Previše se vremena trošilo na bespotrebne medijske nastupe. Evo primjera, u Rijeci u Hrvatskoj ima puno manje muslimana nego u Ljubljani, a tamo je redovno uposleno četiri imama i nekoliko muallima. Namjerno ne navodim primjer Zagreba. Ljubljana mora doživjeti preporod, mora biti urađen plan razvoja džemata. To isto važi i za ostale velike centre u Sloveniji. Nije urađen strateški obrazovni program. Dalje, ništa nije urađeno na pitanju mezarluka u Ljubljani i drugim džematima. Umjesto toga energija se trošila na dokazivanje ko je ťglavniŤ. S obzirom da protekle četiri godine ne možemo porediti sa ranijim iskustvom, jer prije nismo imali muftiju u punom kapacitetu, mislim da je moglo biti znatno više urađeno. Pogledajte samo odnos prema našem kadru. Nikada niko nije posjetio naše učenike u medresi u Zagrebu, a kamoli u BiH. Stoga, čini mi se da je stvorena jedna vrsta ťšminkeŤ bez realnog pokrića. Pitajte džematlije u Ljubljani koliko je muftija puta održao hutbu!? Koliko je vremena posvetio posjetama i razgovorima sa džematlijama u drugim džematima u Sloveniji!? Koliko je primio u posjetu članova IZ-e u svom uredu? Koliko je održao tribina u džematima? Ima li Mešihat svoje glasilo? Nama treba muftija koji će raditi u IZ-e, biti posvećen svome primarnom poslu. Ako nekom treba glasnogovornik koji će uvijek imati vremena za medije, a ne za hutbe u džamiji bujrum. Mislim da džematlije i članovi IZ-e zaslužuju da im se daju konkretni programi u okviru Zajednice koji će pomoći i njima i njihovoj djeci. S obzirom na pogodnosti koje smo imali u proteklom periodu urađeno je premalo.

BOŠNJAK: Da li se pripremaju kakve reform u radu IZ. Da li se radi na promjeni Statuta IZ i kada se to planira?

Ako Bog da. Kada dođe vrijeme otvorit ćemo javnu raspravu o tome.

BOŠNJAK: Kriza u radu IZ i njenih organa zasigurno postoji. Kakvo je po vama moguće riješenje za izlaz iz trenutne krize?

Ne znam gospodine Gutiću zašto stalno promovirate pesimizam. Kriza postoji u glavama onih ljudi koji ne razumiju šta je IZ-e, kako ona funkcionira. Mi smo uspjeli konsolidirati stanje. Skoro svi džemati su uplatili hardži muhasebu. Time su pokazali svoju odanost i lojalnost IZ-. Očekujemo da nađemo adekvatno rješenje za muftiju. Idemo dalje uz pomoć Uzvišenog Allaha. Ja uopće ne sumnjam u to da se predsjednici odbora, članovi odbora, imami i sabornici mogu nositi sa svim izazovima pred kojima stoji IZ-e. Moj optimizam je s pokrićem. U ramazanskim posjetama i druženjima uvjerio sam se da je tako.

BOŠNJAK: Kakav odnos bi trebala imati IZ Slovenije u smislu organizacije sa IZ u BiH?

Mi smo se razvili iz IZ-e u BiH. Prvi objekat u Sloveniji, odnosno u Ljubljani znatno je finansiralo tadašnje Starješinstvo za BiH, Hrvatsku i Sloveniju. Naš intelektualni i duhovni potencijal jest u Sarajevu. Naš reisu-l-ulema je dr. Mustafa Cerić. Oni nam samo mogu pomoći, a nikako odmoći. Mi smo dio jednog ummeta. Grana koja se odvoji od stabla osuši se. Mi hoćemo da budemo stalno mladi i svježi. Mi funkcioniramo samostalno, a ipak sudjelujemo u radu Sabora IZ-e u BiH. Tri su sabornika iz Slovenije. Muftija, odnosno predsjednik Mešihata, je po položaju član Rijaseta IZ-e u BiH. Niko se iz IZ-e u BiH ne miješa u naš rad u IZ-e u Sloveniji. Naravno, ranije sam objasnio vjerske prerogative reisu-l-uleme u pogledu imenovanja muftije. Mi ne želimo praviti vještački sukob sa IZ-e u BiH. Muslimani su jedno tijelo. IZ-e u Sloveniji funkcionira po zakonima ove zemlje i toga su potpuno svjesni u Sarajevu. Kada je pripreman Ustav IZ-e u BiH Sloveniji je dat povlašteni status. Mi smo mala zajednica u poređenju s Njemačkom ali imamo bolji položaj unutar ukupne Zajednice negoli IZ-e u Njemačkoj, iako tamo ima preko pedeset imama a kod nas jedanaest. Sada je popularno vrijeme disolucija i separacija pa su neki političke ideje prebacili na teren IZ-e. Oprosti im Bože, rekao bi Isa, a.s., oni ne znaju šta čine.

BOŠNJAK: Objasnite našim čitaocima kakva je vaša vizija Islamske zajednice u R. Sloveniji. Kakvu organizaciju bi trebali prepustiti generacijama koje dolaze iza nas?

O tome sam već govorio u prethodnim odgovorima. Moramao jačati institucije a ne slaviti pojedince. To je Zajednica koja će nositi emanet islama, razvijati pluralitet mišljenja, poticati sve projekte koji vode ka njenom jačanju. Mi smo Zajednica u razvoju. Tek smo počeli, a neki su već mislili da je postignut vrhunac u razvoju.

BOŠNJAK: Kakvo je vaše mišljenje u vezi izbora u organe vašega dšemata kao i u organe IZ?

IZ-e u Sloveniji funkcionira po važećim propisima. IZ-e moraju voditi ljudi koji razumiju njeno poslanje, ljudi visokih moralnih kvaliteta. IZ-e nije politička stranka koja traje od danas do sutra. Misija IZ-e je puno važnijeg i trajnijeg karaktera. Svi džemati u IZ-e u Sloveniji normalno funkcioniraju. Kada se ispune svi preduvjeti propisani pravilima i normativnim aktima IZ-e u Sloveniji i kada bude vrijeme za to onda će se birati članovi svih organa. Mi smo sada napadnuti, pojedinci iz nekih samo njima poznatih interesa nastoje rastočiti jedinstvo IZ-e. Zašto predsjednik Sabora IZ-e u Sloveniji odbija sazvati sjednicu Sabora? Je li to odgovornost u vođenju Zajednice? To je obećao učiniti kada je bila delegacija iz Sarajeva. Odaziv sabornika na moje pozive, predsjednika džemata i imama pokazuje da smo mi uspjeli sačuvati jedinstvo Zajednice. Uopće nije bilo potrebe za sudske sporove. Neki su pokazali da im upće nije stalo do odluka najviših organa IZ-e. Eto, to vam je odgovornost pojedinaca i njihovo razumijevanje Zajednice koji su namjeravali unijeti pometnju i bezvlašće u rad Zajednice. Teško Zajednici u kojoj sila nadvlada um.

BOŠNJAK: Kakav odnos gradite do države R. Slovenije? Da li radite na potpisivanju sličnog dogovora sa državom Slovenijom kakvog je potpisao i Vatikan? Ko vodi i kordinira tu vrstu pregovora?

To je jedno od ključnih pitanja u našem trenutnom angažmanu. Taj prijedlog je dugo vremena stajao skriven, u ladici. Prvo moramo saznati zašto o tome do sada nismo ništa znali. Već su poduzete konkretne mjere na realizaciji potpisivanja sporazuma sa državom. Sabor Iz-e u Sloveniji naložio mi je kao predsjedniku Mešihata da se ubrzaju aktivnosti na tom polju.

BOŠNJAK: Da li ste zadovoljni sa odnosom R. Slovenije do svojih državljana -muslimana, s obzirom na dugotrajno čekanje za dozvolu izgradnje Islamskog kulturnog centra?

To pitanje je postalo suštinsko pitanje za muslimane u Sloveniji. Nažalost, ono je bilo postalo glavno političko pitanje na političkoj sceni u Sloveniji, a unutra IZ-e pitanje za koje su neki mislili da treba biti samo njihovo. IKC je projekt muslimana Slovenije, projekt na kojem se testiraju naše mogućnosti da se suočimo sa izazovima modernog i posve transparentnog odnosa izgradnje Centra. Mi smo poduzeli sve potrebne radnje da se taj problem okonča. Mi držimo da državni organi rade profesionalno svoj posao. IKC ostaje projekt ove generacije i mi ćemo ga, ako Bog da, uz sve scile i haribde, uspjeti izgraditi.

BOŠNJAK: Koja su prava i obaveze koordinatora IKC s obzirom da ta funkcija nije predviđena u Statutu?

Koordinator IKC je bio pomoćnik muftije u administrativnom vođenju dokumentacije oko izgradnje IKC. Ta pitanja i sva druga ćemo raspravljati unutar organa i instanci IZ-e. To je unutarnje pitanje IZ-e i prvo ga treba izdefinirati a onda o tome obavijestiti javnost.

BOŠNJAK: Neki od imama su od bivšeg muftije tražili dnevnice za angažman na projektu Islamskog kulturnog centra. Sa druge strane, ekipa dvadesetak ljudi koji uopće nisu zaposleni u IZ, radila je na projektu potpuno besplatno. Imate li kakve informacije o ovim zahtjevima?

Imami su najvažniji faktor u radu IZ-e. Ne želim o tim pitanjima govoriti na način žute štampe ili mahalsko-seoskog mentaliteta. Mi moramo štititi dignitet imama. Ima dovoljno prostora za rad i profesionalno uposlenih u IZ-e i ljudi koji hoće dobrovoljni, volonterski angažman. No, svi koji prigovaraju za sevap koji učine dolaze u poziciju da izgube taj sevap. Svi koji budu htjeli da se angažiraju u radu IZ-e i na izgradnji Centra bit će im omogućeno. Ipak, svaki angažman mora biti koordiniran i dogovoren. Mi ćemo se truditi uvesti javne rasprave i tribine o svim tim pitanjima kako bi se energija koju imamo usmjerila u pozitivnom smjeru. Čini mi se da postoji sitnih, malih interesa kod nekih ljudi koji plove u mutnom nastojeći sebi priskrbiti zasluge za rad oko Centra. To moramo nadići. Rekao bih, moramo nadići sami sebe kako bi se poslovi i aktivnosti razvijali u željenom smjeru.

BOŠNJAK: Smatrate li da IZ u Sloveniji osigurava svojim zaposlenim dobru materijalnu sigurnost?

Ne.

BOŠNJAK: Sabor je na zadnjoj redovnoj sjednici ukinuo dosadašnji Odbor za izgradnju Islamskog centra. Kome je bio cilj raztjerati visokoobrazovane ljude koji su sastavljali potencialni odbor za izgradnju IKC?

Opet Vi o rastjerivanju. Svi ljudi koji budu htjeli pošteno i odgovorno sudjelovati u radu oko IKC imat će priliku. Shvatite ovo je vrijeme konsolidacije IZ-e, odgovorni i oni koji čuvaju jedinstvo IZ-e u Sloveniji poduzimaju sve potrebne mjere da se stvari poprave. Kome su u interesu samo, ne kažem da ima takvih, ovozemaljski razlozi uključenja u rad IZ-e i ukupnih njenih djelatnosti brzo se naljute i zakunu da više neće ni u džamiju dok je u tom džematu taj i taj imam. IZ-e nikoga ne tjera, to je moralna snaga našega naroda i to će ostati. Ponavljam, svi dobronamjerni imaju priliku da se dokažu i pokažu.

BOŠNJAK: Da li trenutno postoji povjereništvo Mešihata i Odbor za izgradnju Islamskog centra?

Konsolidiran je Mešihat. To će trajati do izbora novog muftije. Paralelno teku aktivnosti oko izgradnje IKC. Imali smo ozbiljne razgovore sa gradonačelnicom Ljubljane gosp. Danicom Simšič. Imamo uvjeravanja da se stvari razvijaju u dobrom smjeru. Također smo zadovoljni uplatama u toku mjeseca ramazana za IKC. Moram pohvaliti Odbor džemata Ljubljana koji je poslao pisma na više od pet hiljada adresa i to je dalo značajne rezultate u prikupljanju sredstava.

BOŠNJAK: Dokle se je stiglo sa projektom Islamski kulturni centar u Sloveniji?

Dovoljno daleko da budemo optimistični. Zato od Vas očekujemo da i vi širite dobre vijesti.

BOŠNJAK: Muslimani u Beču, Rimu, Briselu& su za izgradnju IKC dobili džabe zemljište. Koliko ćemo mi morati platiti zemlju da bi postavili IKC u Ljubljani?

Svaka zemlja ima svoje zakone. IKC u Ljubljani gradit će ljudi porijeklom iz Slovenije, BiH, Makedonije, Kosova, Sandžaka, Crne Gore, Hrvatske itd. Centar u Rimu je sagrađen političkim dogovorom nekih vlada iz islamskih zemalja i vlade Italije. To nadilazi naše mogućnosti. Taj Centar, kao ni druge koje ste spomenuli, nisu pravili džematlije nego veliki sistemi. Nama ne treba takva vrsta Centra. Mi IKC u Ljubljani vidimo kao Centar u Zagrebu otvoren za svoje članove, sa puno obrazovnih i kulturnih sadržaja. Džamiju prave ljudi koji vole istinu i vrijednosti svoje vjere. Mi imamo povijesno iskustvo koje potvrđuje da se naši ljudi znaju nositi s tim idejama. Ako je jedan mali grad Zavidovići u BiH, usprkos svim ekonomskim problemima, uspio izgraditi prelijepu džamiju od donacija samo svojih građana u visini milion eura onda možemo i mi. Mi ćemo se boriti da dobijemo zemljište što je moguće jeftinije, no to nije samo do nas. U svakom slučaju mi gradimo džamiju da bi ona gradila nas.

BOŠNJAK: Na koji nčin mislite obezbijediti toliku svotu novca? Posebno za zemlju a posebno za sam projekat IKC od temelja pa naprijed?

Mi ne sumnjamo u svijest naših ljudi. Pa mi smo dio jedne Zajednice. Vjerujem da ćemo imati punu podršku i rukovodstva IZ-e u BiH i reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića. A to je već respektabilna snaga.

BOŠNJAK: Na kraju jedno pitanje koje je zadnjih godina aktualno u vezi muslimana u cijelom svijetu. Naime, mnogo se govori o muslimanima kao islamskim teroristima i taj termin se po mojim ocjenama namjerno upotrebljava i protura. Kakvo je vaše mišljenje u vezi toga?

Mislim da su to svjesne zloupotrebe za mobilizaranje negativnih snaga protiv demokratskih vrijednosti. Ipak, držim da sazrijeva svijest da je to pogrešan put. Primjetit ćete da postoje sve veći zahtjevi ozbiljnih političara i znanstvenika na Zapadu da se prestane s takvom vrstom zloupotrebe. Ta dva pojma su nespojiva. Ne može se politička, ekonomska ili kulturna borba reducirati na vjersku.

BOŠNJAK: Takva vrsta poređenja sa teroristima se protura i muslimanima u na području bivše Jugoslavije. Posebno su tu aktualni Bošnjaci koji su u proteklom križarskom ratu bili napadnuti od tih i takvih koji proturaju takve teze. Kako mislite da bi trebali reagitrati da bi odbaciti i samu pomisao o Bošnjacima muslimanima, kao potencijalnim teroristima?

To su rijetke ali opasne informacije. Bošnjaci su svoj obraz pokazali kada im je bio ugrožen biološki opstanak. Sačuvali su kršćanske i jevrejske sakralne objekte. Mislim da nije dobro uopćavati taj problem. Ne smijemo podleći svijesti da su svi protiv nas, da nas sve kolektivno optužuju itd. Ako ima pojedinaca iz bilo kojeg naroda koji počine nelegalan čin neka odgovaraju kao počinioci tog djela. Znači biti svjestan pripadnosti svojoj vjeri, svojoj zajednici zanči voljeti svoje a tuđe poštovati; znači cijeniti svoje vrijednosti a tuđe ne vrijeđati; znači živjeti u skladu sa svojim uvjerenjima a tuđe ne omaložavati; znači biti slobodna ličnost a drugog ne ometati u njegovoj slobodi. Svi ljudi su stvorenja Božija. Bog (dž.š.) život daje i On ga održava. Ko spasi jedan ljudski život kao da je spasio cijelo čovječanstvo. Ko uništi jedan ljudski život kao da je uništip cijelo čovječanstvo.Zato Ovaj svijet postoji na povjerenju i solidarnosti među ljudima. Uzvišeni Bog hoće da se ljudi pomažu u dobročinstvu i čestitosti, a ne voli da se ljudi pomažu u grijehu i neprijateljstvu.

BOŠNJAK: Na kraju, šta bi poručio muslimanima u R. Sloveniji?

Pred nama su veliki poslovi. Mi smo generacija koja ima priliku razviti dobre pretpostavke za dalji razvoj našeg sveukupnog identiteta. Vjerujem da ćemo u tome imati vašu podršku. Mi smo Zajednica, ummet Muhammeda, a.s., čuvari svetoga. Čuvajmo i razvijajmo vrijednosti naše vjere i ustrajmo na putu istine. U svojstvu predsjednika Mešihata IZ-e u Sloveniji čestitam vam bajramske mubarek dane. Bajram šerif mubarek olsun.

Fahir Gutić