GarfieldLover wrote:Argeta je.....hrvatska? Pripada Atlantic Grupi. Treba je bojkotovati?
A šta ćemo s tim što se proizvodi u BiH (u Hadžićima)? I što je tamo zaposleno 150-200 ljudi direktno, prijavljeni, osigurani... I što ta firma kupuje sve što može od domaćih proizvođača (meso, kartone, kancelarijski materijal, struju, vodu,...) I što ta firma puni državnu kasu plaćajući carine, poreze, PDV... I što IZVOZI proizvod u Srbiju, Crnu Goru, Kosovo... I plaća domaće prevoznike...
Ako je odgovor na ovo - ima Bajra, Akova,... Mogu li se svi ljudi iz Argete (ako je bojkotujemo i natjeramo da se zatvore) zaposliti tamo? Hoće li Bajra preuzeti cijelu Argetinu proizvodnju (količine) i toliko više platiti dadžbina državi? Hoće li Bajra početi ludo da izvozi jer mu sad samo Argeta smeta?
Generalno, moj je stav da smo u 21.vijeku, vrijeme globalizacije, potrošača NIJE BRIGA čije je nešto, nego da mu se to nešto dopada, da želi, da se lijepo osjeća kad to kupuje i konzumira, da je prihvatljive cijene. DRŽAVA treba da stvori pozitivno ekonomsko okruženje, da stavi sve ponuđače roba (i proizvođače i distributere) u jednake uslove rada, da da poticaj onima koji više vraćaju (državi, priordi, sredini u kojoj rade). Naravno, ne mora značiti da sam u pravu
pusti Argetu ili Perutninu Ptuj koje i mogu proći jer su otvorile fabrike ovde u Bosni
imaš ti do njih milion drugih proizvoda
drži se njih
najgori primjeri kupovina strane vode, piva, sokova, mlijeka...
a za sve to imaju kvalitetni domaći proizvodi
Iz uvoza 78 posto hrane koju konzumiramo
Iz Bosne i Hercegovine je u prvom kvartalu ove godine izvezeno proizvoda agroindustrijskog sektora u ukupnoj vrijednosti
189,4 miliona KM, što je manje za dva posto u odnosu na isti period prethodne godine, dok uvoz tih proizvoda iznosi
724,1 milion KM, što ukazuje da je
78 posto hrane koju konzumiramo u BiH iz uvoza – istaknuto je danas na konferenciji za novinare u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
U ukupnom obimu razmjene, kako je navela Amila Šehić iz Sektora za makroekonomski sistem, agroindustrijski sektor učestvuje samo 12 posto.
Kada je riječ o pivu, pokrivenost uvoza izvozom iznosi samo nepunih dva posto. Analizirajući vanjskotrgovinsku razmjenu piva u posljednje tri godine, uočava se stalan pad uvoznih cijena iz Srbije, Hrvatske i Slovenije, koji su i najveća uvozna tržišta. Prosječna cijena domaćeg piva je veća za oko 40KM/hl u odnosu na uvozne cijene, što pokazuje nepovoljan položaj domaćih u odnosu na uvozna piva.
Što se tiče mlijeka i mliječnih proizvoda u prvom kvartalu je njihov izvoz iznosio 40,6 miliona KM, dok je istovremeno vrijednost uvoza bila 75,5 miliona KM. Ukoliko se posmatra vrijednost u kg, razmjena mlijeka i mliječnih proizvoda rezultira suficitom, međutim deficit se javlja kada se analizira vrijednost u KM. Naglašeno je da je potrebna supstitucija uvoza.
BiH je najveći izvoznik pilećeg mesa i prerađevina od pilećeg mesa među CEFTA zemljama. Izvozimo više od 9.000 tona pilećeg mesa, a očekujemo povećanje izvoznih kapaciteta prije svega izvozom u EU. Ovi benefiti, smatraju u VTKBiH, trebali bi direktno uticati i na visine plata radnika u tom sektoru.
Sektor drvne industrije je jedini sektor privrede BiH koji ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Najviše zastupljen u izvozu je namještaj (u prosjeku 37 posto), međutim još je visoko učešće proizvoda nižeg stupnja prerade (rezana građa, ogrijevno drvo, trupci). Opredjeljenje drvne industrije je viši nivo finalizacije i što veći izvoz finalnih i polufinalnih proizvoda od drveta.
Naglašeno je i da BiH ima dugu tradiciju u proizvodnji dijelova za automobilsku industriju, te da su tokom više decenija, kompanije u automobilskoj industriji razvile snažnu tehnološku bazu za proizvodnju visoko sofisticiranih automobilskih dijelova i danas izvoze više od 90 posto svojih proizvoda, prvenstveno na tržište EU.
U VTKBiH danas su predstavljeni podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH za prva tri mjeseca ove godine.
https://poslovnenovine.ba/2019/05/13/po ... nzumiramo/
