HOJRAT

Lokalna dešavanja, politički život, medijska scena, sve o glavnom gradu BiH i okolini od jutra do mraka.

Moderator: O'zone

User avatar
Miki123
Posts: 1787
Joined: 23/09/2007 12:44

#26 Re: HOJRAT

Post by Miki123 » 13/05/2010 19:55

Odavno ne pročitah bolji članak u novinama. Inače, ovaj feljton V. Žuje je odličan, i petkom, čim kupim SB, njega prvo pročitam.

I šta da kažem.. živim u kući i tu kuburiš sa hojratima, kako je to u stanovima ne mogu ni zamislit :run:


Sarajevski
Posts: 345
Joined: 19/11/2005 12:25
Location: Sarajevo
Contact:

#27 Re: HOJRAT

Post by Sarajevski » 14/05/2010 12:24

valerijan je do sada objavio deset nastavaka svojih kolumni pod nazivom neprijatelji sarajeva :thumbup:
osim hojrata, kao generalno najveceg neprijatelja grada, pisao je jos o eugenu savojskom, generalu filipovicu, yasushiju akashiju, nikoli koljevicu, maksu luburicu...
jucer je izasao deseti nsatavak, pise o abdurahman paši, koji je njapravio pokolj u sarajevu 1827. godine

evo dijelova tog teksta...

Prije, može biti, tridesetak godina, jedan moj poznanik boravio je nekoliko dana u Stambolu na Bosforu. Pronašao je izvrstan mali hotel na Galati, sa pogledom na historiju oličenu u kvartu Sultan Ahmet. Vlasnik hotela bio je čovjek našeg porijekla (od Višegrada). Odlično je govorio naš jezik, razumljivo s ponekim arhaizmom. Osim upravljanjem hotelom, što mu je donosilo zavidan prihod, čovo se intenzivno bavio historijom i to u prvom redu položajem Bosne u osmanskom sistemu. Čak je bio i vanjski saradnik Turske Akademije nauka u Ankari (TÜBA). Elem, njegova teza je bila, da Osmansko Carstvo nikada ne bi propalo, da jedna između provincija te goleme države nije bila upravo Bosna. Razlog je, po njegovom mišljenju, jednostavan. Na jednoj strani u carsku haznu su neuredno pristizali prihodi iz Bosne, a bilo je godina i godina kad nisu pristizali nikako, a na drugoj strani, padišah je stalno slao kaznene ekspedicije ne bi li bosanske prilike doveo u red. Carstvo je nakon višestoljetnog takvog iskustva, prosto kolabiralo. I pomenuti moj poznanik je ugledan naučnik iz oblasti organske hemije, pa iako na historijskom polju ne bijaše na svom terenu, u prvi mah mu je sve zazvučalo kao dosjetka. No, nakon što su se dojmovi slegli, teza mu se učinila sasvim utemeljenom. Ja sam, dakako, kao laik, tu odgonetku otprve prihvatio. Ako pažnju usmjerimo samo na trajno nemirne, neposlušne, prgave i u svojim marifetlucima bezgranično maštovite i preduzimljive Sarajlije, eto, dovoljnog razloga za carske nesanice.

Početkom marta 1827. godine, Abdurahman-paša još ne bijaše stigao u Sarajevo. Iz Zvornika je poručio da mu na noge dođu: Ibrahim-aga Bakarević, Fejzulah-aga Turnadžija, Mustafaga Tahmiščija, Vejsilaga Imaretović, Hadži Abdulah-aga Kobić, Abdulah efendija Fočo... Potom, vezirovi ljudi uhvatiše i okovane dovedoše u Zvornik još: janjičarskog agu Alijagu Ruščukliju, Ibrahima Pinju barjaktara, Mustafagu Bakarevića i Sulejmanagu Tahmiščiju. Kolovođe, Pinju, Ruščukliju, obojicu Tahmiščija, Ibrahim-agu Bakarevića i Fejzulah-agu Turnadžiju, Abdurahman-paša pogubi i njihove glave posla u Stambol. Da je i na tome ostalo, ovaj vezir bi visoko kotirao kao glavosječa. Ali, njemu bi malo, što je skinuo tolike glave i udario teške globe, upropastivši privredu grada. Bilo mu je malo, što je, po dolasku u Sarajevo, naredio da se poruše brojne kafane, kao mjesto kovanja zavjera protiv vlasti i da im se razvale kahve-odžaci...Zločinac je odlučio da osim života i imetka, Sarajlijama uništi i dostojanstvo. Sačekao je prvu ramazansku noć 1827. godine, da bi u tvrđavi posjekao dvadeset i pet janjičara i izbacio njihova tijela pred kapiju...I tako, iz noći u noć, ne hajući ni za Boga, ni za ljude, Abdurahman je klao tokom cijelog svetog mjeseca...

(Digresija: Gledao sam u vrijeme opsade Sarajeva 1992-1995. godine, razne nedovršene tipove karikaturalnog izgleda, sa prijetećim akreditacijama. Oni, uglavnom, nisu imali posebne veze sa odbranom grada, ali jesu sa teroriziranjem Sarajlija. Iz njihovih očiju isijavala je blasfemična poruka: „Ja sam sada Bog i batina!“...biva, i onaj ko kažnjava i ono čime se kažnjava...Jašta radi.).

Pravde ima u tome, što silnik, ponižavajući žrtvu, zapravo kopa vlastiti grob. Zlo postane u tolikoj mjeri nepodnošljivo, da dođe do onog obrta, koji makar malko djeluje kao utjeha. U petak, 8. juna 1828. godine, Abdurahman-paša naredi da se pohvataju prvaci Visočaka, koji su bili došli u Sarajevsko polje, gdje se skupljala carska vojska za popunjavanje garnizona u Srbiji. Vezir je želio razdvojiti Visočake i Sarajlije, pa ako bude trebalo, okrenuti jedne protiv drugih. U svom stilu, odmah naredi da uhvaćene Visočake pogube. Okupljena vojska i narod se suprotstavi ovoj naredbi. Nastade pometnja u kojoj poginu nekoliko pašinih ljudi i nekoliko Sarajlija. Paša se povuče i naredi da se izvuku topovi pred Konak i okrenu prema gradu. Nakon prvih plotuna, koji ne načiniše veću štetu, Sarajlije su krenule u konačan obračun. Ispuha sva Abdurahmanova nadmenost i on se sakri u Konak. Nekoliko dana bilo je napetosti i sporadične paljbe. Nije više moglo biti nikakvog sporazuma. Sarajlije mu poručiše da se odmah gubi iz grada, što ovaj navrat-nanos i uradi. Nije Mejlijinoj kletvi izmakao ni goropadni Abdurahman. Nakon što ga je sultan svrgnuo, susrete ga carski kapidži-baša sa katil-fermanom...Abdurahmanovu glavu odnese pred padišahove noge... U pamet se! Kad se podvuče crta, ako je i bilo razloga za kažnjavanje Sarajlija, sa stanovišta vlasti u Stambolu, zašto toliko okrutnosti, krvi, progona, nepodnošljivih globa, perverznog iživljavanja...a, i o kafanama bi se moglo razgovarati...

Cafe Camargue
Posts: 1043
Joined: 25/09/2008 22:55

#28 Re: HOJRAT

Post by Cafe Camargue » 14/05/2010 15:13

zašto ne stavite čitav tekst?

Sarajevski
Posts: 345
Joined: 19/11/2005 12:25
Location: Sarajevo
Contact:

#29 Re: HOJRAT

Post by Sarajevski » 14/05/2010 15:27

pa mislim da je predugacak za foruma

Cafe Camargue
Posts: 1043
Joined: 25/09/2008 22:55

#30 Re: HOJRAT

Post by Cafe Camargue » 14/05/2010 15:34

Sarajevski wrote:pa mislim da je predugacak za foruma
neće past server garant ;-)
a ovakve tekstove nije problem čitat :thumbup:

User avatar
ofr
Posts: 10412
Joined: 24/05/2009 13:35
Location: Tamo gdje me vole

#31 Re: HOJRAT

Post by ofr » 14/05/2010 17:12

Miki123 wrote:Odavno ne pročitah bolji članak u novinama. Inače, ovaj feljton V. Žuje je odličan, i petkom, čim kupim SB, njega prvo pročitam.

I šta da kažem.. živim u kući i tu kuburiš sa hojratima, kako je to u stanovima ne mogu ni zamislit :run:
Sreća tvoja pa ne živiš u stanu, mene bude stid kad prođem od njihovog hojratluka :twisted:

User avatar
PipiDugaDevetka
Posts: 19072
Joined: 25/12/2003 00:00
Location: Živim u nadi RBiH, druge adrese nemam. Uostalom, mislim da genocidne Kartagene treba demontirati.

#32 Re: HOJRAT

Post by PipiDugaDevetka » 16/05/2010 17:10

Hojrat ne zna da treba jednom, ljeti, zvati dimnjačara da očisti dimnjake generalno, a još dva puta tokom sezone grijanja, pa se onda, čudi što mu se zapali dimnjak.

User avatar
Black swan
Posts: 54054
Joined: 17/03/2004 09:36

#33 Re: HOJRAT

Post by Black swan » 16/05/2010 17:18

zanimljiva pova povijest sarajeva i bosne za vrijeme turske okupacije

valjalo bi ovo proučavati kad se pronađe vremena
:sax:

Sarajevski
Posts: 345
Joined: 19/11/2005 12:25
Location: Sarajevo
Contact:

#34 Re: HOJRAT

Post by Sarajevski » 20/05/2010 12:20

Evo, danas je izašao i 11-ti nastavak feljtona Neprijatelji sarajeva u Sklobodnoj Bosni.
Valerijan piše o požarima, jednim od najvećih neprijatelja šehera
VELIKA JANGIJA

Polumilenijumska historija Sarajeva puna je pepela i izgoretina. Portret grada nalik je na crtež otet plamenu, uokviren tamnosmeđim i crnim rubom. Sarajevo je, tokom većeg dijela svoje povijesti, građeno najvećma od drveta, ćerpiča, čatme i šindre... a još, ognjišta, odžaci, badže, mangale, i saksije, nargile i čibuci... dušu dalo za dobar požar. Teško je znati kako su požari izbijali... Može biti da je nekad bogda žara iz kakvog odžaka slučajno pala na slamu, na pamuk, na papir... može biti da je i sunčev zrak fokusiran kroz džamli-pendžer ili čije naočale „kriv“ za sarajevske muke s vatrom... ili je mačka u kakvoj strci prevrnula mangalu... Nečija će mašta tražiti prvu varnicu, prvi plamičak i u prostorima u kojima djeluju mutne i nečastive sile, a nešto će iz vatrene prošlosti Sarajeva ostati nejasnim i zagonetnim, za sva vremena.
Dvadesetak strašnih požara rasporedilo se u tih pet i kusur stoljeća po naopakoj logici vatre. Ratnički pustolovi u službi ugarskog kralja Matije Korvina, Vuk Grgurević, Ladislav Egervari i Petar Doci, ni dvadeset godina nakon utemeljenja Isa-begovog grada, prodrli su dolinom Bosne do Bosna Saraja, opljačkali ga i popalili. Istim putem, po istom receptu, ali sve većom vojskom i većom drskošću, grad je 1697. godine opljačkao i popalio vajni Eugen od Savoje...No, to je već opće mjesto. Golema vatra je gutala Sarajevo, sem pomenutog, još i 1616., 1644., 1721., 1724., 1731., 1748., 1759., 1766., 1769., 1773., 1776., 1780., 1788., 1810., 1822., 1831., 1842., 1852., te 1879. godine. Navedeni su samo razorni požari. Onim manjim ni broja se ne zna. Važne građevine, mostovi, bogomolje, bezistani, hamami i utvrde građeni su od kamena, ali bi plamen znao i njih opustošiti. U svijesti nas savremenika agresije na Bosnu i Hercegovinu i pogane opsade Sarajeva, neizbrisivi su prizori plamena koji uništava Vijećnicu, Orijentalni institut, Zetru... O tome se, manje-više sve zna... U dugom nizu primjera ludovanja vatre, usmjeriću vašu pažnju na samo jedan koji se dogodio godinu dana, nakon što je austrougarska soldateska pregazila Sarajevo. Bilo je ovako: U petak 8. avgusta, navedene godine, oko pet sati popodne, neki Švarc, trgovac koji je stanovao u kući Sime Sokolovića u Latinluku, prevrtao se po krevetu, ne mogavši zaspati, kako je bio navikao. Ne dade mu avgustovska vrelina. Nervozni Švarc ustade i siđe u hladnu magazu... i ne uputi se nesretnik, ni prema svili, ni prema kadifi, nego ravno prema buretu sa špiritusom... Ahmak! Njegova nesanica i nervoza, koštale su Sarajevo 304 kuće, 434 dućana, te 135 drugih zgrada u 36 sarajevskih ulica. Propadoše i katolička crkva i četiri džamije i Tašlihan i Đulov han i njemački konzulat i sinagoga...Sasvim u skladu sa svojim prezimenom, trgovac Švarc (Schwarz) u crno zavi Šeher. Kada je vatra stala, kada se dim razišao i Sarajlije se sabrale, ukazao se zastrašujući prizor. Mnogi su pomogli da se Čaršija obnovi... i sultan iz Stambola i ćesar iz Beča, ali ponajviše priloži zemunski trgovac Dušan Kotur. Zahvalno Sarajevo, nazva jednu svoju ulicu Koturovom.
Nakon ovoga požara, poznatog kao „Velika jangija“, Gradska uprava Sarajeva donijela je odgovarajuće propise, „Vatrogasni red za grad Sarajevo“, organizovala prvo dobrovoljnu, potom stalnu vatrogasnu četu i nabavila potrebnu opremu. U zaštiti od požara, starog podmuklog neprijatelja, Sarajevo je tih osamdesetih godina, učinilo odlučujuće krake i požari u gradu nikada više nisu imali katastrofalne razmjere. Od ovoga valja izuzeti minuli rat, koji je jedna haj-huj pojava i po mnogo čemu je izvan svih pravila. Kruna napora Gradske uprave, u zaštiti od požara bijaše izgradnja velike vatrogasne kasarne u Tereziji ulici. Ovo zdanje podignuto prema projektu arhitekta Josipa Pospišila, a u vrijeme načelnikovanja Fehim-efendije Ćurčića 1913. godine. Goleme zasluge što Sarajevo nakon „velike jangije“ nije više tako teško stradalo ima i Huršid efendija Terezinski. On je jedan iz dugog niza stranaca, po rođenju i porijeklu, koji su prihvatili Sarajevo kao svoj grad i činili sve da život u njemu unaprijede. Terezinski je porijeklom Poljak iz takozvane Ruske poljske. U Carigradu je šezdesetih godina 19. stoljeća, promijenio ime Anton u Huršid. Iz Carigrada je došao u Sarajevo kao gradski inženjer. Čim je osnovana stalna profesionalna vatrogasna četa, Terezinski je imenovan njenim zapovjednikom. Kada je umro 1904. godine, tadašnja štampa je o Huršid-efendiji zabilježila, između ostalog, i ovo: „Čeličnim zdravljem, junačkim srcem i vještim okom vršio je Huršid-efendija svoju tešku službu pri požarima, te u spasavanju života i imetka sarajevskih građana...“ Da li je zahvalno Sarajevo nazvalo neku ulicu imenom Antona Huršid-paše Terezinskog, jašta je. Nobelovac, hemičar Vladimir Prelog je i dobro prošao, dobivši ulicu tik do gradske deponije...blizu raspadanja, gasova, hemije...šta li.

User avatar
PipiDugaDevetka
Posts: 19072
Joined: 25/12/2003 00:00
Location: Živim u nadi RBiH, druge adrese nemam. Uostalom, mislim da genocidne Kartagene treba demontirati.

#35 Re: HOJRAT

Post by PipiDugaDevetka » 21/05/2010 07:33

Hojratin kaže šta me briga za komšinicin dimnjak, šta ja imam sa njom jer sam mu u svadji spomenuo činjenicu da sam mu prije mjesec dana otprilike ukazao na čadžav ''horoz'' komšinicinog dimnjaka. Diše na usta, konta više će imati kisika, pa će biti pametniji, yok, ne pomaže hojratu ni dodatni kisik da shvati da može nahrupjela zapaljena čadž kroz otvore na tri sprata možda ''dohvatiti'' i plin koji imamo u zgradi. Morao bi, u tom slučaju komšija promjeniti prezime u Kara-hasanović da bude prezimenjak ovog Švarca što je bunovan krenuo da se špiritusom rashladi ili umije. Nekoliko sati su nasljednici ovog Antona/Hrušid-paše Terezinskog gasili u nedjelju dimnjak na mojoj zgradi što ga moja komšinica - piromanka zapali. Uočila je i ona da joj peć (Koju sam joj ja poklonio) ''ne vuče'', samo je trebalo da obavi jedan telefonski poziv i da od upravitelja traži dolazak dimnjačara. Već je sve plaćeno-redovno plaća upraviteljninu.

User avatar
alibaba_i_30_godina
Posts: 16994
Joined: 16/01/2010 19:15

#36 Re: HOJRAT

Post by alibaba_i_30_godina » 21/05/2010 08:53

Razumijem da ima strasno nekulturnih gradjana/ljudi u nasem gradu al' nikako da razumijem zasto ovi pojedini 'kulturni' toliko zele da ocrne ove druge a nista ne cine kako bi na neki nacin pomogli tim ljudima da se lakse prilagode novim obicajima i pravilima. Znam da ima ljudi sa cudnom naravi ali to nije razlog, a jos manje opravdanje, da se nesto ne poduzme. Ali ne, lakse je samo gledati u ljude i smijati se i govoriti kako su oni nekulturni i neobrazovani i kako trebaju da idu odakle su dosli - a neki od tih su ovdje i rodjeni, pa gdje onda da odu. :roll:

Nisam procitao tekst do kraja, sam naziv/naslov mi se ne svidja. Zar je autoru bilo potrebno da svoju elokventnost iskazuje tako sto ce preuzeti neku rijec/termin iz drugog jezika a koja se inace ne koristi u nasem jeziku?! Ili je mozda htio da pokaze da je naucio kako se koristi google translate?! :roll:

Nisam pristalica nekulturnih i bezobraznih gradjana, priznajem da ih je pun grad. Medjutim, nisam ni pristalica ove 'gospode' koja je sebi dala za pravo da gleda sta drugi ljudi rade i pri tome ih ocjenjujuci ne osvrcuci se na neke svoje propuste i greske. Poznajem nekoliko takvih gradjana, odnosno 'gospodu' koja jedva doceka da se nesto lose desi nekom drugom, koja se ne obazire na malu djecu pa vozi ko luda u svojim novim autima, koja na salteru u banci ili nekoj drugoj instituciji stanu odmah iza ne obaziruci se na zonu privatnosti i slicno.

User avatar
PipiDugaDevetka
Posts: 19072
Joined: 25/12/2003 00:00
Location: Živim u nadi RBiH, druge adrese nemam. Uostalom, mislim da genocidne Kartagene treba demontirati.

#37 Re: HOJRAT

Post by PipiDugaDevetka » 21/05/2010 11:54

V. Žujo wrote:Hojrat je natopljen prastarim strahom da će biti prevaren...zaogrnut je pranoidnom idejom da svi rade protiv njega i povazdan smišljaju kako će mu nauditi i kako će ga zakinuti. Njegova se promućurnost i vitalnost sastoji u tome da dušmane preduhitri. Uradi ti njima, da ne bi oni uradili tebi! Nije pri tome važno jesu li prijetnje stvarne ili imaginarne. Neka sam ih ojadio!
Kako mu pomoći kada ono ugrožava čak i moj život? Sa puškom mi je došao na vrata, policiju sam zvao.

Prvo je krao hojratin tako što nije plaćao upraviteljninu. Žena mu u njega rekla da ONI ŠTO SU KUPILI STAN, NE TREBAJU PLAĆATI TO, A VI ŠTO STE DOBILI STANOVE, TREBATE PLAĆATI UPRAVITELJNINU.

Kada sam nekako uspio preko Ministarstva ubijediti upraviteljsku/nadograditeljsku firmu da ih uvedu u evidenciju, nastavio je da krade tako što je svojim poznanstvom od ranije sa direktorom upraviteljske firme izvršio izolaciju svih nadogradjenih stanova, a naplatio radove od SVIH vlasnika zgrade. Iz te 2004. godine, nema Godišnjeg izvještaja.

Četiri požara su bila, prouzrokavali ih hojrati nadogradjeni što zazidjuju dimnjačne otvore. Prvi pozar, krali struju preko onih Iskra-EMECO strujomjera, pa se brojilo zapalilo.

Drugi požar curio plin kod hojrata jer mu je zemljak pogrešno uradio porojekat i izveo radove za plinsko centralno, pa protivno propisima spojio uzemljenje na plinske cijevi koje idu u zemlju. Strujni udar pronašao sebi put topeći plinske cijevi.

2007.g. gorio dimnjak kod drugog komšije, a nisu zvali dimnjačara ni tada. Meni ne daju da ih predstavljam jer sam nakon ovog prvog požara nasrnuo na trećeg komšiju hojratina, PEV-a (Predstavnika etažnih vlasnika). MOJA GREŠKA!

Opravdanje za upotrebu sile mi je da mi se nepokretna matera smrzavala jer je Sarajevo-gas iz predostrožnosti bio svima isključio plin dok dimnjačar ne pregleda dimnjake. Mart 2007.g., pa bilo hladno skoro mjesec dana dok nisu odobrili ponovno uklkjučenje plina.

Žujo je genijalno je ''pročitao'' psihologiju hojrata proisteklu iz neopravdanog straha od gradskog načina života:
''Neka sam ih ojadio! I to ja prvi njih, a ne oni mene.''
Last edited by PipiDugaDevetka on 21/05/2010 12:07, edited 1 time in total.

User avatar
ultima_palabra
Posts: 48723
Joined: 15/12/2008 16:53

#38 Re: HOJRAT

Post by ultima_palabra » 21/05/2010 11:59

NeyDan wrote:Nisam procitao tekst do kraja, sam naziv/naslov mi se ne svidja. Zar je autoru bilo potrebno da svoju elokventnost iskazuje tako sto ce preuzeti neku rijec/termin iz drugog jezika a koja se inace ne koristi u nasem jeziku?! Ili je mozda htio da pokaze da je naucio kako se koristi google translate?!
Pročitaj do kraja, nećeš se pokajati ;-) Teško da je mogao odabrati drugu riječ, a da ne bude uvredljiva...

User avatar
Banksy
Posts: 28619
Joined: 18/07/2008 09:33

#39 Re: HOJRAT

Post by Banksy » 21/05/2010 12:15

Sve pet, ali ovo je tako kratkovido, površno i naivno gledanje ...
Sarajevski wrote:
Kako je agresija na Sarajevo bila u osnovi hojratska, nije čudo što su dušmani grada sa naročitom strašću i upornošću pucali upravo na tramvaj. ...
Da je barem bila ...

User avatar
ultima_palabra
Posts: 48723
Joined: 15/12/2008 16:53

#40 Re: HOJRAT

Post by ultima_palabra » 21/05/2010 13:59

Banksy wrote:Sve pet, ali ovo je tako kratkovido, površno i naivno gledanje ...
Sarajevski wrote:
Kako je agresija na Sarajevo bila u osnovi hojratska, nije čudo što su dušmani grada sa naročitom strašću i upornošću pucali upravo na tramvaj. ...
Da je barem bila ...
Pa dobro, čovjek dao sebi malo umjetničke slobode...evo zašto jest bila:
1. Karadžićeve pjesme i sanjarenja o penjanju na brda i uništavanju grada, kasnije je dao sve da se to obistini.
2. Nevjerovatna revnost i uživanje u destrukciji simbola grada
3. Ovo hojratsko: zajebi ti njega, prije nego on tebe :roll: To i danas neki anamo navode kao kvaziopravdanje za agresiju...

Sarajevski
Posts: 345
Joined: 19/11/2005 12:25
Location: Sarajevo
Contact:

#41 Re: HOJRAT

Post by Sarajevski » 31/05/2010 12:58

evo priče iz novog broja SB o jednom od najvećih hojrata ikad. Risto Đogo...


RISTO ĐOGO

Đogizam protiv Sarajeva spolja i iznutra

Evanđelje po Ivanu počinje stihom: Na početku bijaše riječ... Život možda najznačajnijeg pjesnika dvadesetog stoljeća, koji je pjevao na ovom našem višeimenom jeziku, Branka Miljkovića, rezimiran je njegovim stihom: Ubi me prejaka reč! Malo je, uopće, stihova, koji su citirani toliko puta kao pomenuta dva. Nema sumnje, riječ pokreće brojne važne mehanizme... Riječ kao otkrovenje, molitva, komanda... Teško je, u ljudskom svijetu, zamislivo neko sasvim gluhonijemo postojanje. Ali i gesta je riječ i grimasa je riječ... Glava se gubila (i gubi) nakon jednog miga nekoga moćnog i surovog... u smrt se slalo (i šalje) i išaretom. Nečiji tik može dobiti snagu smrtne presude. Zavodljiva moć govora, donijela je i puno dobra, ali zadaća ovih zapisa je da naruže prononsirane neprijatelje Sarajeva, dakle one dušmane [ehera, koji su to postali vlastitom odlukom i sa strašću. Duga je povijest ovoga grada, no, vidno mjesto u pomenutoj galeriji zauzima i jedan novinar: Risto Đogo.

Risto Đogo je među onima koji su na najružniji i najopasniji način uzvratili Sarajevu na njegovom gostoprimstvu i širini. Nije teško načiniti kroki ovog nesretnika: inteligentan na jedan sirov, brđanski način... preciznije, prepreden, lukav, proračunat; marljiv i ambiciozan, ali krajnje kooperativan u odnosu na vlast... svaku vlast; školski primjer sluganskog mentaliteta. Prije rata, strelovito je napredovao, dakako, zahvaljujući i talentu i smislu za organizaciju, ali u prvom redu, zahvaljujući naglašenoj ideološkoj pravovjernosti i poslušnosti. Povremene disonance u njegovom djelovanju, kao razumijevanje za pisanje Vuka Draškovića, samo su dodavali težinu ovom režimskom medijskom kapitalcu. Politički i općedruštveni kijamet, koji je zadesio ovaj naš ukleti prostor početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća, nisu ni najmanje zbunili Ristu Đogu. On je, opet, izvrsno radio ono što su od njega tražili njegovi gospodari. Samo što u tim zahtjevima nije više bilo ni traga humanizmu i ideji o jednakopravnosti i... čak, bratstvu među ljudima i narodima...Naprotiv, program je bio izrazito neofašistički, neočetnički... Vajni urednik Paljanske televizije, proslavio se kod istomišljenika ogavnom nekrofilijom, monstruoznim pljuvanjem nevinih žrtava, posežući za falsifikatima i nepojamnim lažima... Evo, nakon toliko vremena, zaraza kojoj je ime Risto Đogo, počinje i mene obuzimati, pa grabim iz bisaga teške, krupne, a u osnovi odavno potrošene i isprazne riječi.

Zahvaljujući mreži svih mreža, moguće je u svako doba poslušati i pogledati sve bisere Riste Đoge. Taj sinhronitet golema je blagodet, koje, može biti, nismo do kraja svjesni. Sve je moguće nebrojeno puta odvrtjeti. Kao da je jučer istresao na Sarajevo i Sarajlije bljuvotine, za koje je bio uobrazio da su cinizam... Cinizam, međutim, valja dosegnuti. Ta oštra, žestoka inetelektualna igračka, baš i nije za fukaru duhom.
Ne treba imati nikakvih iluzija i smatrati ovu pojavu jedinstvenom, ekskluzivnom...Daleko od toga. Pod svim bajracima klijaju, niču i bujaju Đogina braća po poganosti. Rasli su i rastu i u Sarajevu. Oni jednim klikom promijene ideološki, nacionalni ili konfesionalni ključ i počnu obilno povraćati svoju bolesnu suštinu. Ovu vještinu uvježbavaju pod čadorima političkog bašibozuka, pred kamerama i mikrofonima improviziranih i bezvrijednih televizijskih kanala, na populističkim tribinama i skupovima, na stranicama one štampe...Polupismeni i poluusmeni, sasvim demokratski, istrče na nepregledno internetsko i televizijsko polje, pa udri... a pseudoučeni i uistinu učeni, ali pokvareni, zaodjenu šugave ideje blistavim inetelektualnim ornatom. To im uredno plate ili ih, makar, potapšu po ramenu. Niko od njih nije puno bolji od Riste Đoge. Većina je samo bolje ili lošije premazana i zakamuflirana. Đogina sudbina bijaše da je postao tip, da je udžbenički primjer svoje vrste i tu pomoći nema...

Također, poput svih na ovom mjestu, u ovim novinama akcentiranih, stigla ga je Mejlijina kletva. Neki su ljudi, prije pet godina, htjeli krstom obilježiti mjesto uz Zvorničko jezero, na kojem je kletva Mejlije Kuranije postala djelotvornom. Drugi im ljudi to nisu dopustili... pa su znak bacili u vodu. To ne valja. i to je izraz đogizma. Svaki umrli zaslužuje elementarni znak. Znak, čije su dimenzije nesrazmjerno šire i veće od pomenute novinarske ništarije, nije lijepo ni moralno rušiti i bacati. To samo kazuje, koliko je infekcija đogizma jaka i teško savladiva.

Sarajevski
Posts: 345
Joined: 19/11/2005 12:25
Location: Sarajevo
Contact:

#42 Re: HOJRAT

Post by Sarajevski » 08/06/2010 18:19

idemo dalje. malo cudno, ali ne i nevjerovatno. i miljacka je bila jedan od hojrata, neprijatelja sarajeva

MILJACKA
Kako je voda divljala Sarajevom

Osim ljudi-neljudi, na Sarajevo su nasrtali i elementi. Sem vatre, i voda je često divljala Sarajevom, a posebice Sarajevskim poljem. Visoko mjesto među dušmanima te vrste zauzima rječica poetičnog naziva, jedan između nedvosmislenih simbola Šehera, Miljacka. Ovaj vodeni tok ne izvire, nego nastaje kao rezultat susreta Paoštice ili Paljanske Miljacke i Mokranjčice ili Mokranjske Miljacke. To se eonima događa u blizini sela Bulozi istočno od Sarajeva. Nakon toka dugog oko 36 kilometara, pridružuje se rijeci Bosni i njenoj sudbini. U osmanskim i austrougarskim izvorima (putopisi, planovi grada, građevinska dokumentacija, etc...) obično se navodi kao Miljačka, prema turskom Milaçka, a možda i od Muljačka (po mulju). Giljferdingova ideja o imenu “od milja”, ostaje samo kao lirska dosjetka, koju je, istina, prihvatio i putopisac Hajnrih Rener (Heinrich Renner), prevodeći na njemački jezik ime Miljacka kao Lieblichen. Gledajući gotovo presahlu rječicu u julu ili avgustu, teško je zamisliti njenu neodoljivu snagu i bijes kada nabuja. Istina od vremena regulacije njenih obala, najveći dio grada je siguran od poplava, ali su zato još uvijek nezaštićeni krajevi u Sarajevskom polju, koji svake godine, gotovo bez izuzetka, osjete tu snagu i taj bijes. Prva velika poplava o kojoj postoji pouzdan zapis, dogodila se početkom februara 1557. godine, u vrijeme najvećeg uzleta Sarajeva, u njegovom takozvanom zlatnom vijeku. Po svoj prilici, jaka jugovina bijaše otopila snijeg po visovima i padinama u kanjonu. Bujica je zbrisala i veliki bent i Isa-begove mlinove i sve mostove redom. U hronici Osmana efendije Šuglije, stoji, da je 4. aprila 1665. godine tokom tri dana napadalo snijega do visine čovjeka, a onda se taj silni snijeg naglo otopio. Miljacka je ojadila Sarajlije te iste godine i 28. juna, kada je poplavila cijelu čaršiju, potom u avgustu 1696.; 1739.; 1780; 1788; 1790; 1791; 1793 i1798. godine. O poplavi iz 1791., u svom ljetopisu, Mula Mustafa Bašeskija bilježi:

„Iza Mitrova prvi dan pade snijeg, a u mjesecu saferu desi se pomračenje sunca, što je po melhemi značilo da će padati velike kiše, što se i dogodi, te padaše kiša dugo vremena. Devetu noć po Mitrovu, bilo je cijelu dugu noć sijevanje, grmljavina, kiše i južnjaka, usljed čega se u sutrašnji dan u utorak porušiše sve ćuprije osim Šeherćehajine, koju je sagradio Hadži Husein godine 1029. (po Hidžri). Ovo se zbi 15. novembra 1791. godine. Nasip na Bendbaši (voda) sravni sa zemljom. Voda poruši 4 do 5 kuća u Latinskoj mahali oko Miljacke. U Kračulama vode poruši sve kuće izgrađene od ćerpiča. U Zildžiluku, od strane Miljacke porušili su se dućani...“

U devetnaestom stoljeću, Miljacka je plavila 1814.; 1870.; 1875.; 1881. i 1887. godine, svaki put uz golemu štetu.
Nova austrougarska vlast, započela je 1886. , a okončala, uglavnom, 1897. godine regulaciju toka Miljacke u urbanom području. Nakon toga u gradu ne bijaše poplava. Ali, problem je uvijek u ali...Dovodeći u red vode neobuzdane rječice, vlast je načinila štetu, koju Miljacka nikada nije mogla: porušila je desetine izuzetno vrijednih objekata i urbanističkih cjelina. Između ostalog: Osman Šehdijinu kjutubhanu (biblioteku), Bakrbabinu džamiju, Misrijinu medresu, zdravu čitavu Carevu ćupriju, Kjutubhanu Abdulaha-efendije Kantamirije, etc, etc...Uz Miljacku, divljale su, svaka prema svojoj snazi, i njene pritoke: Bistrički potok, Mutni potok, Kovačica, Mošćanica, Buka, Ramića banja, Koševski potok, Sušica, Buča potok...Osim izravne štete koju je nanosila bujica, svaki put bi nemjerljivu šetu predstavljao prekid dopreme građevno drveta i drveta za loženje niz vodu, potom uništenje brana i mlinova, izuzetno važnih za tadašnju privredu (mljevenje žita, obrada koža, rad stupa, ispiranje tkanina... ).

U našem vremenu, kada je ovaj tok postao cloaca maxima, opasnost je možda i veća.

Eto, šta čovjek da kaže nad ovim raskrinkavanjem Miljacke, kojoj su u svim vremenima tepali i cvrkutali...Jedino za nju molim milost i neka je ne sustigne Mejlijina kletva, jer bez ranije pomenutih neprijatelja Šehera sasvim jednostavno možemo, a bez Miljacke, bogami nikako.

User avatar
PipiDugaDevetka
Posts: 19072
Joined: 25/12/2003 00:00
Location: Živim u nadi RBiH, druge adrese nemam. Uostalom, mislim da genocidne Kartagene treba demontirati.

#43 Re: HOJRAT

Post by PipiDugaDevetka » 08/06/2010 20:55

Kloaka je mjesto gdje se skuplja sva nečist, prljavština i ostalo, bilo u nekom živom organizmu ili ovako u Gradu kao što je Miljacka.
Eh, da hoće nabujati Miljacka, pa da odnese svu pogan što hoće da podijele BiH, da nanesu zlo hojratsko, i Gradu, i BiH, Jednoj i Jedinoj!

arwen
Posts: 3
Joined: 12/09/2004 23:12
Location: Sarajevo

#44 Re: HOJRAT

Post by arwen » 29/06/2010 08:26

Na stranici http://www.valerijanzujo.ba mislim da su kompletni tekstovi zapisa o neprijateljima Sarajeva. A izgleda da ce biti i dijelovi Leksikona?

Pravi Valter
Posts: 322
Joined: 22/12/2011 09:38
Contact:

#45 Re: HOJRAT

Post by Pravi Valter » 26/01/2012 14:34

.
Last edited by Pravi Valter on 13/06/2012 11:44, edited 1 time in total.

User avatar
ljubav_aha
Posts: 15082
Joined: 03/04/2008 19:25
Location: TURKISH COFFEEBATH

#46 Re: HOJRAT

Post by ljubav_aha » 26/01/2012 15:05

muha_sa wrote:što rekla moja rahmetli nana :-D
sine dragi-sjecam se u toku i poslije prvog svjetskog muhadjera kad su dolazili u Sarajevo--ljudi se trudili da što prije postanu gradjani--sve obicaje prihvatali :-D
sjecam se sine dragi i muhadjera i u toku drugog rata--isto tako--svaka im cast na tome :-D
eee,sine dragi--gledam ove sad--oni nikad nece prihvatit gradske adete :-)

naravno--cast rijetkim izuzetcima :-D
za rahemtli nanu :-D :thumbup:

User avatar
ljubav_aha
Posts: 15082
Joined: 03/04/2008 19:25
Location: TURKISH COFFEEBATH

#47 Re: HOJRAT

Post by ljubav_aha » 26/01/2012 15:06

Cafe Camargue wrote:
Sarajevski wrote:pa mislim da je predugacak za foruma
neće past server garant ;-)
a ovakve tekstove nije problem čitat :thumbup:
voting ZA :thumbup:

User avatar
prilagodjena
Posts: 8080
Joined: 17/09/2010 08:19

#48 Re: HOJRAT

Post by prilagodjena » 26/01/2012 15:16

Sarajevski wrote:genijalan tekst valerijana zuje, majstor pisanja i veliki poznavatelj grada :thumbup:

posto je clanak prevelik, inace ide u SB u serijalu pod naslovom Neprijatelji sarajeva, stavicu samo najvaznije im meni najzanimljivije dijelove
HOJRAT PROTIV SARAJEVA

Bilo je, ima i uvijek će biti licitiranja na temu: Ko je najveći dušmanin Sarajeva!? Poveliko je to društvo, u rasponu od Eugenija palikuće, do bezobzirnog i surovog Durmitorca. Kad čovjek obuzda emocije, onda mu se kao neuporedivo najveći neprijatelj ovoga grada ukaže hojrat i njegova višestoljetna rabota izobličavanja, podrivanja i rastakanja svega urbanog. Da ne bude zabune, jasno i oštro razlikujem ruralno i antiurbano. Nije, dakle, riječ o seljacima, o svim ljudima porijeklom sa sela. Taman posla. Riječ je o neprijateljima grada. Oni su u talasima zapljuskivali Sarajevo u vrijeme krupnih promjena i odsustva reda i zakona. Da opet ne bude zabune, ne mislim na muhadžire, na tužne izbjeglice, što bijegom spasiše glavu. Mislim na bezočne, gramzljive i pogane tipove, čiji je životni plan bio domoći se Sarajeva i čvrsto ga zajahati. Od vremena do vremena, njihov je broj bivao podnošljivo malen, pa bi hojratsko ponašanje služilo kao izuzetak, koji potvrđuje pravilo. Ali, česti društveni potresi, redovno su potiskivali sve urbano i hvale vrijedno, a nanosili ovome gradu, kao i svakom gradu, oprečne običaje. Ono što je protivno gradu, ono što ga nagriza i postupno rastače, širili su ljudi ogrezli u hojratluk. Istina, niko se ne može zakleti, da je sve discipline i predmete škole gradskog života položio sa odličnim uspjehom.

Neprilagođeni stanovnici žive sa mutnom idejom da se stalno nečega odriču, da nešto stalno daruju komšiluku, okolini...da časte i nagrađuju...Čovjek iz predjela "koji nisu grad", čovjek ukoso postavljen prema gradu, pored kompleksa manje vrijednosti (što je počesto sasvim osnovano), boluje i od kompleksa više vrijednosti. On drži i do vlastitog smeća. Žar i lug iz peći posipa po ulici i kad nema leda. Istresa smeće teatralno i važno. Kad iz kanta i "kontejnera" pokulja dim, hojrat je sretan. On je "zaslužan" za to. Gori smeće. To je njegov doprinos čistoći grada, njegov higijenski napor. Valja uništiti kontejner. Sagorjeti gumene dijelove, ogoljeti i hrđi izložiti lim, skinuti točkove. Tek tada je, ova glomazna i nezgrapna sprava dostojna smeća. Ona sama je postala smeće, olupina.

Tramvaj i odnos prema njemu, prvorazredan su test gradskog ponašanja. Nema ništa gradskije od tramvaja. Ovaj dobroćudni mastodont nezamisliv je u bestragijama, u nedođijama gdje je ozbiljna zadaća u svakom trenutku održati ravnotežu, ostati na nogama. Mjera vrijednosti tramvaja u Sarajevu, nije samo u skaski u tome kako je najstariji u Evropi (jedan između poznatijih sarajevskih mitova), nego u očiglednoj prednosti ovakvog prijevoza u duguljastom gradu, čija se najvažnija saobraćajnica proteže dvanaestak kilometara, od Čaršije, do Ilidže. Mjera vrijednosti tramvaja u tek minulom ratu, bijaše svaki njegov pokušaj da uspostavi normalan red stvari i radost s kojom smo te pokušaje dočekivali. Kako je agresija na Sarajevo bila u osnovi hojratska, nije čudo što su dušmani grada sa naročitom strašću i upornošću pucali upravo na tramvaj. Hojrata u tramvaju manje ljuti obaveza da plati kartu, nego činjenica da vrata otvara vozač, jer je vozačeva procjena najbolja. Hojrat, obavezno, vrata tramvaja pokuša (najčešće i uspije) otvoriti silom...rukama, nogama... Građanin, Sarajlija, u potpunosti je svjestan i vrijednosti i važnosti i moći tramvaja. Ta pitoma i korisna naprava, na strogo zadatoj i reguliranoj putanji, ugrožava samo nervozne, nestrpljive, osione, neodgojene, kabadahije... Valja imati na umu da je negradski stvor u stanju i ovoj čeličnoj grdosiji dohakati, ne samo u ratu...

Između brojnih savjeta i uputa koje hojrat u mladosti dobiva, naročitu težinu ima jedna eliptična rečenica sa prizvukom zakletve: "Ne daj na se!" U prvi mah se može učiniti razumljivim i prihvatljivim "ne dati na sebe", oduprijeti se tlačenju i ponižavanju. Međutim, ovu rečenicu, moguće je i drugačije pročitati. Ne daj na se...hojratu znači: Ti budi "onaj gornji!" Hojrat ne poznaje sredinu i kompromis. Ili gore ili dolje! Ovakvo shvatanje ima pogubne posljedice na ukupnost odnosa među ljudima i njihovim zajednicama. U tom sistemu vrijednosti, primjerice, biti ravnopravan, znači biti dominantan. Mi smo ravnopravni samo onda kada nas ima toliko, da se o svemu pitamo i o svemu odlučujemo. Stvarna ravnopravnost, naš je poraz. Hojrat je natopljen prastarim strahom da će biti prevaren...zaogrnut je pranoidnom idejom da svi rade protiv njega i povazdan smišljaju kako će mu nauditi i kako će ga zakinuti. Njegova se promućurnost i vitalnost sastoji u tome da dušmane preduhitri. Uradi ti njima, da ne bi oni uradili tebi! Nije pri tome važno jesu li prijetnje stvarne ili imaginarne. Neka sam ih ojadio! Ako mi nisu ni smišljali kakav dušmanluk i poganštinu, a kamoli uradili, nije važno. Mogli su! Što nisu! S glavom u kojoj stanuju ovakve ideje, teško je hodati gradom...bilo kojim gradom, a posebno Sarajevom. Jedan pjesnik osrednjeg talenta porijeklom iz predjela oštro različitih od grada i gradu na mnogo načina suprotstavljenih, iskazao je svojevremeno u stihovima (koje navodim po sjećanju), svu dramu ruralnog čovjeka, kada upadne u zamke gradskog življenja.

Hojrat grubo presađen u grad, iščupan iz pejzaža u kojem je sazrio, jednostavno "visi u zraku". Istina, nije visoka zgrada najsretniji izum. I samo ime "neboder" i "oblakoder" ima ružan prizvuk...moguće je čitati i kako: "dere nebo"..."dere oblake". Ali, visoka zgrada jest dio urbanog pejzaža. Ona jest prepoznatljiv simbol grada. Stanovnik visoke zgrade mora živjeti u skladu sa njenom tehnologijom, mora poštivati posebnost takvog življenja. Visoka zgrada je zadaća za gradskog čovjeka, test koji on mora svakodnevno polagati. Hojrat toj zadaći nije dorastao. Za njega je visoka zgrada "čardak ni na nebu, ni na zemlji". Hojrat "visi u zraku". Kada pogleda sa desetog sprata, sa petnaestog sprata, on po logici stvari vidi sićušne ljude, automobile-igračke, drveće kao iz crtanke... To je čovjek na putu, nesretno stvorenje, koje je otišlo iz rodne zabiti, ali psihološki nikada nije stiglo u grad. Grad mu jest cilj, ali on još nije doputovao. Njemu je sve uz put i usput i malo ga zanima. Kao da vječno putuje vozom. Zarad te perspektive, hojrat bez dvoumljenja u taj daleki prostor baca smeće, boce, istresa deke...u težim slučajevima baca šerpe, sanduke, sulunare etc...etc... Ono što izbaci u toaletu voza ili kroz prozor, ostaje daleko iza njega. Veliku zgradu u gradu, posebice neboder, hojrat upravo doživljava kao voz. Dugi hodnik i brojni kupei. Ni pozor ni sanitarije njega previše ne obavezuju. To je tužna storija o čovjeku, koji je mogao postati ne samo stanovnikom grada, stanovnikom Sarajeva, nego i Sarajlijom. Da je tako svjedoče deponije smeća uz visoke zgrade. Hojrat je žrtva optičke varke. On brka ono što je duboko i ono što je daleko. Bacajući nepotrebne stvari kroz prozor, on to čini vjerujući da ih baca daleko od sebe. Ništa nije naučio iz činjenice, da ga vlastito smeće uvijek dočeka kraj ulaza u zgradu. Teško je i zamisliti koliki napor je potreban hojratu da shvati, da pristojan čovjek, čovjek dorastao životu u gradu, kroz prozor baca samo pogled, te pokoju mrvicu ili zrno pticama...
:thumbup: :thumbup: :thumbup:

User avatar
Jara
Posts: 30990
Joined: 27/03/2006 00:36

#49 Re: HOJRAT

Post by Jara » 27/01/2012 23:02

arwen wrote:Na stranici http://www.valerijanzujo.ba mislim da su kompletni tekstovi zapisa o neprijateljima Sarajeva. A izgleda da ce biti i dijelovi Leksikona?
Pogledah i saznadoh da je V. Žujo autor teksta pjesme Sve smo mogli mi koju pjeva Jadranka Stojaković. 8-)

IHAVEDREAM
Posts: 4591
Joined: 08/12/2008 05:03

#50 Re: HOJRAT

Post by IHAVEDREAM » 28/01/2012 05:55

vjesticanametli wrote:i onda tepihe iznese i pere li pere sa vodom koju placaju drugi.............preimenujte SA u Hojratovac
To su HOJRATKE...... :lol: :lol:
(jos je gore kada ih peru na balkonu .....sa sedmog-osmog sprata)..... :x

Post Reply