Hehehehe Iq test veoma zanimljivo za ispuniti

[manijak1]

Ne može dalje od 168 pa da Bush kaže

[rewritable]

200 imam kad sijalicu mijenjam (kad sam potklocan)
ali voih 87 nikako da skinem

[BigusDickus]

Skromnih 134...

[violentjack]

84+42=75% od 168

Znaci 126 je 75% ..a ja 125..haj mozda sam mogao i ja da udarim 160 i nesto..ali

[manijak1]

[BigusDickus]

Jel' to Anđa najpametnija do sad?

[LudoALudjiJA]

Skromnih 134...

taj manjak u IQ je visak koji je otisao u tvoj nick

[Pooll]

141

jos neke nisam razumiJo jer ne govorim dobro engleski

[LudoALudjiJA]

141

jos neke nisam razumiJo jer ne govorim dobro engleski

da si razumiJo, skontao bi da ti govore da se cifre iz rezultata citaju zdesna nalijevo, tako da broj bodova koji si osvojio ne predstavlja stvarni nivo tvoje inteligencije

[Pooll]

141

jos neke nisam razumiJo jer ne govorim dobro engleski

da si razumiJo, skontao bi da ti govore da se cifre iz rezultata citaju zdesna nalijevo, tako da broj bodova koji si osvojio ne predstavlja stvarni nivo tvoje inteligencije

kako god proctias... 141 je 141

[LudoALudjiJA]

cuuj...

[Pooll]

143, zadovoljan

pa ja... ti si "nas".. manje je smoga gore kod nas

[live]

jebiga pola stvari ne kontam
moram popraviti engleski

[LudoALudjiJA]

jebiga pola stvari ne kontam

i to je pokazatelj IQ-a

[NeKi_LiK]

156, 9 minuta, 2 pitanja ne kontam ( 1 baš al' sam ga valjda ubo ) gledam usput Dementievu na eurosportu nemojte mi je kao doping računati

[NeKi_LiK]

evo i da ne bi bilo prozivanja

[LudoALudjiJA]

inteligentan neki lik

[live]

jebiga pola stvari ne kontam

i to je pokazatelj IQ-a

pasa moj ti mene poce pravo prozivat
koi ti je kurac ohladi malo

[LudoALudjiJA]

ma zeza, jarane, ne zamjeri, mozes i ti mene, necu se naljutiti...to je malo 'nako, a malo sto si pitar

[live]

ma zeza, jarane, ne zamjeri, mozes i ti mene, necu se naljutiti...to je malo 'nako, a malo sto si pitar

ma zeza i ja volim zezu ali nie prvi put

[LudoALudjiJA]

ma zeza, jarane, ne zamjeri, mozes i ti mene, necu se naljutiti...to je malo 'nako, a malo sto si pitar

ma zeza i ja volim zezu ali nie prvi put

nie vala, sto jes'-jes'

[lutkica_lutkica]

134 al nisam skontala par pitanja

[NeKi_LiK]

160 kad sam našao pound/ounce mjere da ne moram ofrlje na to odgovarati.

[MRAVOJED]

8927512538103

pa nije loše

[CiCiban]

o o.oooPcCC(ihhaaaa)enito

Misli se da rijec Mensa dolazi od latinske rijeci za sto(l). Ovo ocigledno nije tacno, jer se sto(l) pise malim slovom, a Mensa velikim. Ocito je rijec o vlastitoj imenici. U javnosti je malo poznato da se radi u stvari o jednoj zeni iz Modrice, Mensura K., znanoj u komsiluku cesce kao Mensa. Usput receno, ovo potvrdjuje cesto nijekanu tezu da sve najbolje stvari na svijetu dolaze iz nasih krajeva (kao npr. nas vlasicki sir, koji je u kategoriji svih svjetskih vlasickih sireva daleko najbolji). Mensa je jos pradavne ‘65 osnovala Organizaciju Zena za Pravljenje Ajvara (OZPA). Tokom sedamdesetih OZPA je prirodno evoluirala u Udruzenje Pametnih i Prepametnih Stvorenja (UPPS). Potom se UPPS internacionalno prosirila, a nedugo nakon toga je i promjenila ime u Mensa, u cast osnivaca. U nasim krajevima je u osamdesetim broj prepametnih preplavio broj pametnih, tako da je i Mensa izgubila na znacaju u tom periodu – cisto iduci logikom da nema smisla imati eksluzivnu organizaciju, a skoro svi inkluzivni. Devedesetih su pametni totalno nestali sa nasih prostora, a prepametni su i dalje uspjesno rjesavali nove izazove, kako vec i prilici. U to vrijeme pojavili su se i super-pametni pa se osjetila sveopsta potreba za vracanjem korjenju. Tako se Mensa i reaktivirala na nasim prostorima, sve u cilju da se jednom i za svagda naucno potvrdi ko je ko.

Ustaljeno je vjerovanje da je inteligencija nekako vezana sa mozgom. To je, u naucnom svijetu, vec odavno odbacena teorija jer se sasvim pouzdano zna da je inteligencija uvjetovana organom sa vecinom neurona. Ovo nepobitno ukazuje na postovanu kao glavni pokretacki organ, iako ima hipoteza da je to slucaj samo u zena, dok dobar dio muskog svijeta misli “onom stvari”. Kao i kod svakog statistickog istrazivanja, i ovdje se lome koplja oko uzorka na kojem je vrseno istrazivanje i tvrdnji da uzorak ne predstavlja vjerno ostatak populacije. Zagovornici ove teorije tvrde da je cetrdeset i dva ispitanika sasvim dovoljno za generalizaciju, prema Adamsovoj statistickoj raspodjeli. Debata je marginalno prevagnula u korist psihologa protiv nurologa na posljednjoj konferenciji odrzanoj u hotelu Lapad na Babinom Kuku. Odlucujuci argumenti su bili rezultati radjeni drvenim metrom za mjerenje inteligencije (tzv. psihometar), koji je nazalost pretrpio manja ostecenja u pomenutoj strucnoj raspravi. Za zvanican stav bi ipak trebalo sacekati da se oglasi Institut za Inteligenciju i Omlecivanje iz Hadzica. Oni su kategoricki tvrdili da rade punom parom na tematici i da ih u tome nece sprijeciti cak ni eventualno pogorsanje vremena u Dubrovniku.

Izvjesni Paul Broca je tvrdio kako inteligentniji ljudi neminovno imaju i vece glave. Broca je samo otkrio ono sto je nas narod (ili ‘nasi narodi’ – ovo je za ove ravnopravne, da se ne naljute) vec odavno znao. U narodu (narodima) se cesto puta cuje “Mrs otale glavonjo jedan”, “Vidi mu glave k’o Cocin bubanj”, sto odaje priznanje inteligenciji doticnog na jedan prostodusan i nenametljiv nacin. Broca je poslije dobio dio mozga imenovan po njemu, a glavonja je dobio novog mercedesa. Svakome prema zaslugama.

Alfred Binet je ovu Brocinu ideju pokusao i testirati. Buduci da on sam nije bio nesto glavat, odbacio je ovaj nacin testiranja inteligencije kao naucno neutemeljen. Poslije je tvrdio kako rezultati testiranja nisu bili ohrabrujuci. Binet je bio svjestan cinjenice da je kredibilitet istrazivanja direktno proporcionalan duzini trajanja projekta, a ne, kako se obicno misli, rezultatima istog. Ako je projekat jos i na drzavnim jaslama, onda su svi preduvjeti tu za jedno dugo i nadasve plodno istrazivanje. Tako je Binet, razocaran faktom da klempavi ljudi ispadaju pametniji od ostalih, odlucio da ne mjeri obim glave, nego da sastavi jedan broj pitanja i po odgovorima odredi kojim ucenicima treba pomoci. Za svako pitanje bi bile odredjene godine osobe za koju bi se onako razumno (citaj “jedan naprema ofrlje”) ocekivalo da uspije odgovoriti na njega. Test je radjen usmeno, da se da jednaka sansa nepismenima. Na kraju testa ispitanik bi kao rezultat dobio broj koji bi govorio o njegovoj “mentalnoj starosti”. Ovaj broj bi se oduzeo od bioloske starosti i to bi bio nekakav brojcani pokazatelj inteligencije. Binet, na svoju veliku zalost, nije nikad dobio mercedesa.

Potom je William Stern odlucio da “mentalna starost” treba da se podjeli sa bioloskom umjesto da se oduzme, jer propisna matematska izvedba je nuzna bez obzira na kvalitet polazne osnove. Kao sto svi studenti svijeta znaju, ako je postupak u redu, polazne osnove su nebitne i svaki neuspjeh je samo rezultat mrznje profesora prema studentu. I tako postade koeficijent u IQ.

Sve to nije nikako moglo proci bez Amerikanaca, pa je test ubrzo usavrsen, prosirujuci broj pitanja sa pedeset i cetiri na devedeset. To je omogucilo da se inteligencija izmjeri na do dvije decimale, daleko preciznije od mjerenja kupusa na kile. Test se nazvao Stanford-Binet test, jer nekako zvuci pravo naucno. Stanford-Binet test postaje osnova za sve ostale testove. Ostali testovi prolaze kroz dvije faze tokom stvaranja. Prvo se smisli pedesetak pitanja, pa se onda ispituje na velikoj grupi ljudi. Test se modificira dok ne proizvede rezultate koji su visoko korelirani (hoce reci da postoji neka tajna veza) sa Stanford-Binetovim testom. Korelacija je genijalna stvar uzeta iz statistike. U pravim rukama je toliko upotrebljiva da se pocesto moze naci oglas u novinama tipa:
“Radim dokaze o vezanosti ili nevezanosti (po potrebi) stvarnih i jezickih fenomena, koristeci korelaciju. Za sve vrste radova, diplomske, magistarske, doktorske kao i za naucna istrazivanja. Uspjeh zagarantovan, cijena povoljna. Studentima 25% popust. Zivko M., samouki statisticar iz Nevesinja”

Pouzdani izvori tvrde da se Mensin test sastoji od cetrdesetak pitanja, svako sa 3x3 polja i osam slicica. U deveto polje treba staviti jednu slicicu od ponudjenih odgovora. Ovakav stil pitanja je navodno da bi se izbjegle jezicko-brojcane poteskoce i socijalno-ekonomski faktori. Brojcani ekvivalent ovakvog slikovnog testa bi bio: “Koji broj nastavlja niz 1,2,3,4 ?” Moguce je naci beskonacno puno zakonitosti koje nastavljaju dati niz, pa i odgovor na pitanje moze biti bilo koji broj. Tokom procesa testiranja, odvija se jedna slozena interakcija izmedju psihologa i studenta. Naravno ne u isto vrijeme sto ovu interakciju cini jos interesantnijom. Psiholog izabere jednu od relacija koja nastavlja niz i proglasi je logicnom i ujedno tacnim odgovorom. Student onda treba da pogodi koja je to relacija. Student je svjestan da je svaki broj jednako dobar odgovor. Student je isto tako svjestan da psiholog nije neki matematicar i da psiholog podsvjesno podcjenjuje studentov intelekt. Iz ta dva razloga student misli da ce psiholog izabrati neku od jednostavnijih relacija. Najvjerovatnije najjednostavniju zakonitost po nekim nasim subjektivnim mjerilima koje smo u medjuvremenu proglasili objektivnim. Psiholog ne bi bio psiholog da ne zna da student tipuje na najjednostavniju relaciju, pa razmislja da uzme jednu za stepen komplikovaniju. Ali psiholog zna da student nije potpuno iskljucio ni tu varijantu. Stvari bi mogle postati izuzetno komplikovane, a zena mu je rekla da svrati u samoposlugu na putu sa posla. Studenta opet ceka raja da idu izaci, jer ko je jos od ucenja vidio haira. Uostalom uciti se uvijek pocinje sutra. Tako da se na kraju obojica odlucuju na onu zakonitost za koju misle da je najjednostavnija i koja ce im omoguciti da formalno odrade posao u najkracem mogucem vremenu.

Ko je procit’o, neka je. Ko nije…govno mu pod nos.