(H)ISTORIJSKI MITOVI NA BALKANU

(H)istorija/povijest Bosne i Hercegovine, regiona, itd...

Moderators: _BataZiv_0809, anex

Post Reply
Pera Trta
Posts: 5420
Joined: 06/02/2009 00:20
Location: Zabela kod Požarevca,rodnog mesta predsednika,njegova je zadužbina i njegova verna slika.

#26 Re: Mit o antifašizmu četnika Draže Mihailovića

Post by Pera Trta »

Evo teksta Mihailovićeve naredbe za akciju protiv Muslimana u Sandžaku i jugoistoočnoj Bosni, koju sam maloprije pomenuo:

ZAPOVEST DRAŽE MIHAILOVlCA OD 3. JANUARA 1943. KOMANDANTIMA MILEŠEVSKOG I DRINSKOG KORPUSA I DURMITORSKE BRIGADE ZA UNIŠTENJE MUSLIMANA I PRIPADNIKA NARODNOOSLOBODILAČKOG POKRETA U ČAJNIČKOM SREZU1

KOMANDA JUGOSLOVENSKE
VOJSKE U OTAD2BINI
Gorski Štab br. I2
O. Br. 1
3. januar 1943. g. Najstrožije poverljivo
Položaj

ZAPOVEST. (Sekcije 1 :100.000 Vardište—Višegrad—Žabljak)
Prema prikupljenim podacima ustaško-muslimanske razbojničke bande3, u vidu italijanske milicije, drže položaje kako sleduje:
Neprijateljske snage, poslednjih dana zauzele su skoro ceo Čajnioki srez, sem sela: Ponikve, Trpinje, Šapići i Zaborak. Njihov raspored je sledeći:
U selima Strgačine i Kaoštice ima oko 400 naoružanih ljudi;
U zaseocima oko s. Zaborka ima oko 200 naoružanih ljudi;
Na Metaljci u utvrđenoj kasarni ima oko 500 naoružanih ljudi sa 3 puško-mitraljeza i sa 1 mitraljezom. Ova grupa čuva put: Pljevlja—Cajniče;
Us. Bukovica ima, u poslednje vreme oko 300 naoružanih ljudi sa 1 puško-mitraljezom raspoređenih duž granice prema Fočanskom srezu sa rezervama u selima: Kovačevići, Strečanje i Plansko;
Sem ovih rasporeda po selima ustaško-muslimanske organizacije izvršile su i posedanje ovih položaja:
Rovište k. 1178—Gradina k. 1208—Carevo Guvno k. 1225—Paljike k. 1164—s. Biljin, s tim, što jačim snagama drže deo: Gradina k. 1208—Carevo Guvno k. 1225. Jačina neprijatelja na ovome položaju ceni se oko 600 ljudi sa 3 mitraljeza (severne padine);
Mostobran skele kod s. Kopači na liniji: Gradina k. 1048—Straža—Trebeško Brdo k. 873—Borovska planina. Kao pokretna rezerva ovog mostobrana nalazi se izvestan deo naoružanih ljudi u selima iza linije mostobrana. Celokupna jačina neprijatelja na ovome mostobranu ceni se oko 500 ljudi.
Kako su ustaško-muslimanske organizacije krajem meseca decembra prošle godine, izvršavajući naloge okupatora, upale u Cajnički srez i po srpskim selima ubijali nevino i nezaštićeno stanovništvo, pljačkali i silovali naše žene i devojke, to da bi se ovaj srez zaštitio od daljeg terora i da bi se u ćelom srezu uspostavila četnička vlast4, —

NAREĐUJEM:

Da se za čišćenje Čajničkog sreza od ustaško-mislimanskih organizacija preduzme brza i energična akcija po sledećem:
1) Mileševski korpus:
(Knt kap. Voja Lukačević)5
Knt kapetan Railić Radoman:6
A) Pribojska brigada sa delom Višegradske brigade7 Komandant poručnik Vukola Tomić
250 ljudi iz Pribojske i 200 judi iz Višegradske brig. Svega: 450 boraca.

1) Preduzima napad u dve kolone i to :8
Desna kolona:
Jačina 150 ljudi;
Preduzima nadiranje pravcem: s. Zagrade —Vranja k. 842—Svatovsko groblje k. 763—k. 816—s. Barac—Rudina k. 772—s. Vukove k. 719, sa zadatkom da u toku istog dana izbije na liniju: s. Odžak—s. Koštice—Vukove k. 719.
Po izbijanju na Vranju komandant kolone uputiće desnu pobočnicu pravcem: Vranja k. 842—k. 808—Stankovača—s. Odžak radi obezbe-đenja desnog krila ove kolone.
U toku nastupanja očistiti s. Vitigrab od ustaških bandi.
Leva kolona:
Jačina: 300 boraca; Preduzima nadiranje pravcem: s. Zagrade—Volovica k. 1178 — k. 1024 — s.Zubanj —Stolac k. 1152, sa zadatkom da u toku istog dana izbije na liniju: k. 1118—Stolac k. 1152 — k. 821 — k. 892 (s. Hunkovići) gde ova kolona treba da uhvati vezu sa Mileševskom brigadom, ako ova brigada, u toku ovog dana, izbije na liniju: Barelj — k. 847 — s. Zaborak. U slučaju pak, da Mileševska brigada, ne izbije na označenu liniju, Priboj-ska brigada uhvatiće vezu, po izbijanju na određeni cilj, sa Zaboračkim bataljonom preko Barelj a i to kuririma.
Zona akcije brigade je: desno do r. Lima, a levo do linije: Rudina k. 1160 — k. 1076 — s. Domišići — potok Radojna do s. Hunkovića (sve isključno).

B) Mileševska brigada
Knt potporučnik Krivokapić Ratko
300 ljudi
Svega: 300 boraca

B) Preduzeće napad pravcem: Jožnica k. 1232 — zaseok Braneići — zaseok Đakovići — zaseok Pirni Do k. 1010 — Babino Brdo k. 1114 sa zadatkom, da u toku istog dana izbije na liniju: Babino Brdo k. 1114 — k. 1218 — Vranjača k. 1292 — k. 1264 — k. 1185, na kojoj liniji, da uhvati vezu sa desnom grupom Pljevaljske brigade.
Zavisno od postignutog uspeha kod s. Poblaće ova brigada može produžiti akciju, u toku istog dana, pravcem: s. Đakovići — s. Zaborak, s tim, što će ostaviti deo snaga na Vranjači (50 ljudi) za održavanje veze sa desnom grupom Pljevaljske brigade. Blagovremeno i pre početka napada komandant Mileševske brigade sporazume-će se sa komandantom Zaboračkog bataljona Čajničke brigade za zajedničku akciju prema s. Đakoviću. Napad od Zaborka delom snaga Zaboračkog bataljona u pravcu s. Đakovića treba da počne jednovremeno sa napadom od Babina Brda, te pre početka napada koordinaciju regulisati ugovorenim znacima.
Ako se uspe sa zauzimanjem Đakovića komandant Mileševske brigade stavlja pod svoju komandu Zaborački bataljon i do mraka izbija na liniju: Barelj k. 847 — k. 836 — Zaborak k. 1164 — Zaborske stene k. 1370, s tim što treba da uhvati vezu sa

desnom grupom Pljevaljske brigade na k. 1191.
Po izbijanju na Barelj uhvatiti vezu i sa Priboj skom brigadom kod s. Hunkovići k. 892.
Zona akcije za brigadu: desno do leve granice Pri-bojske brigade (sve zaključno) a levo do linije: Kovač pl. k. 1242 — k. 1221 s. Vrhovine — Kunja k. 1267 (sve isključno).
V) Pljevaljska brigada:
Komandant poručnik Jelovac Jovan9
750 ljudi
Svega: 750 boraca

Kap. Railić objedinjava rad kolona pod A. i B.10
V) Preduzeće napad u dve kolone:
Desna kolona:
Komandant poručnik Jelovac Jovan.
Jačina: 600 boraca.
Kolona će preduzeti nadiranje pravcem: s. Mrčevo — s. G. Dubac — Stražbenica k. 1533. Po izbijanju na Stražbenicu ova kolona podeliće se na dve grupe i to:
Desna grupa:
Jačina 300 boraca.
Komandant poručnik Jelovac
Zadatak: Izbiti najpogodnijim pravcem i neprimetno na liniju: Kunja — k. 1267 — k. 1185, s tim, što će sa ovog položaja preduzeti osmatranje ustaških-muslimana na Metaljki i ako se ovi krenu u pravcu Čajniča ili s. Poblaća najenergičnijim napadom dejstvuje u bok ovih snaga.
Sa k. 1185 uhvatiti vezu sa delovima Mileševske brigade, čije će levo krilo biti na Vranjači k. 1264. —
Leva grupa:
Komandant poručnik Jelovac Jovan
Jačina: 300 boraca;
Zadatak: Zauzeti položaj Svetio Borje k. 1368 — Stražbenica k. 1533 sa koga osmatrati ustaške-muslimane na Metaljki i ako se ovi krenu u pravcu s. Poblaća napasti Metaljku, upaliti kasarnu, razoružati tamošnje snage i pomoći desnoj grupi u njenoj akciji (Sve to u slučaju ako ne dođu okupatori u pomoć Metaljki). U slučaju pak ako ustaše iz Metaljke preduzmu pokret ka s. Bukovica ili ka Čajniču najenergičnijim napadom u bokove sprečiti ove pokrete.
U slučaju da neprijatelj napusti Metaljku, a ostavi samo slabe snage na ovome mestu, obe grupe jednovremeno napadaju Metaljku, pale kasarnu i vraćaju se na prvobitne položaje. Ako pak neprijatelj ne napušta Metaljku obe grupe ostaju na svojim položajima u osmatranju, štiteći pozadinu snaga predviđenih za akciju.
Leva Kolona:
Komandanta će odrediti komandant Mileševskog korpusa.
Jačina: 150 boraca;
Zadatak: preduzima nadiranje pravcem: s. D. Dubac
s. Klapuhe — s. Kukavice — Koprivni Do k. 1243 — Oštra Glava k. 1265 s tim, da izbije na liniju: Vragolija k. 1424 — Suva Kosa k. 1248
Oštra Glava k. 1265. Po izbijanju na Oštru Glavu uhvatiti vezu sa desnom kolonom Durmitorske brigade i posadom u s. Ponikve.

2) Durmitorska brigada:
Komandant kapetan II kl.
Bojović Nikola
Sastava:
Durmitorska brig. 600 lj.;
Čelebićski bataljon 110 lj.;
Deo Čajničke brig. iz s. Ponikve i s. Trpanje 200 lj.;
Svega: 910 boraca.

2) Preduzeće napad u dve kolone i to:
Desna kolona:
Komandant
Jačina: 210 vojnika;
Zadatak: preduzima nadiranje pravcem: s. Građo je vici — s. Tatarovine — s. G. Lugovi — s. Raščići — s. Gu-njičići — s. Selište — s. Ponikve —■ s. Drumine k. 1180 s tim, da izbije na položaj: k. 1221 — k. 1280;
Leva kolona:
Komandant kapetan Bojović Nikola.
Jačina: 500 vojnika;
Zadatak: preduzima nadiranje pravcem: s. G. Papratno — s. Rujevica — s. Kržava — s. Kovačevići — s. Marinac — s. Klakorine — Debelo Brdo k. 1331 — Trojan k. 1340 s tim, da izbije na liniju: Trojan k. 1340 — s. Trpinje.
Zona akcije: desno do linije: s. Jahovići — s. Čardak
Rakitova Lokva — s. Ponikve, a levo do linije: Ok-ladnik k. 1372 — s. Vukšići
s. Bavčići — Ilijina Ste-na k. 1182 — s. Trpinje (sve zaključno).
Deo Čajničke brigade iz s. Ponikve i s. Trpinje izbice na liniju: Kruševački Vis — Ilijina Stena k. 1182 — Debelo Brdo k. 1331 — k. 873 — k. 1124, s tim, što će isturiti potrebna obezbeđenja na Oštru Glavu k. 1265 i na Zidine k. 1304.
Zadatak je ovoga dela, da drži sve prelaze, kuda bi us-taški-muslimani mogli da odstupaju iz Bukovice u Cajni-če, tučenje svih neprijateljskih snaga i zaseda i održavanje veza sa nastupajućim kolonama.

3) Drinski korpus:
Komandant kapetan I kl.
Bajo Nikić Sastava:
Fočanska brigada 380 lj.;
Čajnička brigada 150 lj.;
Svega: 530 boraca.

3) U toku ovoga dana preduzeće akciju na sledeći način:
Desna kolona: Komandant Đak-narednik Milan Matović Jačina: 200 boraca; Zadatak:
Preduzima nadiranje pravcem: Vranjača — k. 1255 — Gunjani k. 1212 — s. Plansko — s. Moćevići — Kruševački Vrh — s. Pisanica, s tim, da izbije na liniju: s. Pisanica — k. 1248.

Leva kolona:
Komandant
Jačina: 330 boraca Posešće položaj: Crni Vrh k. 1309 — Carevo Guvno k. 1255 — Paljika k. 1164 — k. 796 — k. 680, na kome ostati sve do sledećeg dana akcije.
Zona akcije ovoga korpusa je sledeća: desno do leve granice Durmitorske brigade (sve isključno), a levo do Drine.

4) Ostatak Drinskog korpusa
300 ljudi
Svega: 300 boraca.

4) Ostaće na svome dosadašnjem položaju: k. 540 — Hrast k. 865 — Grabić k. 1022 — Sešin Vrh k. 1091 — Stolac k. 1519 sa dosadašnjom ulogom.

5) Akciju sledećih dana dok se ne postigne potpuno čišćenje Čajničkog sreza od ustaškm-muslimana izvoditi u svemu po priloženom Planu rada;11

6) Veze:
— Unutrašnje:
Veze održavati u svemu kako je to izloženo u priloženom planu rada a naročito između pojedinih kolona i susednih de-lova. Komandanti korpusa i brigada organizovaće na najbrižlji-viji način veze kod svojih jedinica putem kurira, relejnih stanica i ugovornih znakova. Nastati svim silama, da se ogaran-tuje pouzdana veza, kako bi se zamišljena akcija mogla izvesti sa što manje zastoja i gubitaka.
11— Spoljne:
Sa istaknutim dekan Gorskog štaba Br. 1 održavati vezu na sledeći način:
— Komandant Drinskog korpusa:
Uspostaviće relejne stanice od svoga komandnog mesta do najbliže telefonske stanice i šifrovanom depešom na liniji Foča — Kalinovik slati svakog dana izveštaje o situaciji na svome delu fronta;
Na isti način održavaće vezu i Komandant Durmitorske brigade.
— Komandant Mileševskog korpusa:
Radio stanicu postavljaće duž linije: s. Mrčevo — s. Pob-laće — s. Zaborak.
Na svome delu fronta sve izveštaje upućivati na radio-sta-nicu, pa jedan uskupni izveštaj na šifro vani način dostavljati svakog dana pomenutom štabu u kome navesti situaciju celog korpusa.

7) Snabdevanje:
Komandanti korpusa i komandant Durmitorske brigade regulisaće snabdevanje na najpogodniji način, tako da borci uvek budu blagovremeno nahranjeni i popunjeni municijom.

8) Sanitetska služba:
Bolesne i ranjene upućivati na lečenje i previjanje i to:
Pljevaljska brigada u s. Mrčevo, gde obrazovati previjališ-te, a potom ovo previjalište preneti u s. Zaborak;
Za Pribojsku brigadu regulisaće komandant Mileševskog korpusa u početnoj akciji, a potom ovu službu preneti na s. Zaborak;
Drinski korpus i Durmitorska brigada obrazovaće u s. Slatina svoje previjalište gde upućivati bolesne i ranjene borce. Sledećih dana akcije previjalište preneti u s. Ifsar.
Evakuaciju teže ranjenih i bolesnih regulisaće komandanti korpusa obzirom na mesne prilike.
9) U toku izvođenja akcije nastati, da se svim borbenimmomentima ispolji energija svih starešina i boraca, da rad budebrz i odlučan, kako bi se što pre i sa što manje gubitaka postigli željeni rezultati. Brzina u radu i što pre čišćenje ovogasreza od ustaških-muslimana zatevaju i drugi obziri, koji suovome štabu poznati, pa se zbog toga brzina rada zahteva odsvih jedinica.
10) Pre početka akcije komandanti korpusa i komandant Durmitorske brigade odrediće za svoje jedinice zone prikupljanja saobrazno mesnim prilikama, no s tim, da se ovo prikupljanje jedinica na određena mesta izvede u najvećoj tajnosti, a po potrebi rasturajući i lažne glasove o svojim namerama, samo da bi se do danog momenta sačuvala tajnost zamišljene akcije.
11) U toku izvođenja akcije komandanti će preduzeti najstroži je mere da se svaka pljačka zabrani, ubijanje nevinihljudi, žena i dece spreči i zavede najveći red i disciplina kodsvojih jedinica, kako bi se ugled Jugoslovenske vojske u Otadžbini očuvao na dostojnoj visini.
Isto tako sprečiti svako paljenje kuća.
Ratni plen, do koga će se doći u toku ove akcije pode-liće komandanti korpusa i Durmitorske brigade svojim jedinicama ravnomerno, a naoružanje dodeliti jedinicama koje sada oskudevaju u istom.
Dan početka akcije narediće se naknadno, no s tim, da se prikupljanje trupa izvrši tako, da projektovana akcija ne zakasni, ali voditi strogo računa, da se sa ovim prikupljanjem trupa ne preurani te da se na taj način otkrije, pre vremena, nameravana akcija.
Prilog:
Br. 1. . . . Plan rada12 iBr. 2 Skica.13
M.P.
PO ZAPOVESTI MINISTRA I NAČELNIKA ŠTABA VRHOVNE KOMANDE,
Đeneralštabni major, Zaharije Ostojić
Dostavljeno:
K-omandantu : Drinskog i Mileševskog korpusa i Durmitorske brigade.
Na uviđaj: Gospodinu Ministru vojske, mornarice i vazduhoplovstva.
Tu se vidi kolike su snage učestvovale i kako je akcija brižno pripremljena. Iako se njome "zabranjuje" ubijanje civila, očito je iz prakse da je naređenje o pokoljima dato usmeno, iz razumljivih razloga.
Pominjući ovu naredbu, imao sam dvije, nenamjerne materijalne greške: naredba je datirana 3. a ne 1. januara 1943, kako sam ja naveo, i nije je potpisao major Mirko Lalatović, već major Zaharije Ostojić, ali "po zapovesti ministra i načelnika štaba Vrhovne komande" (Draža Mihailović).
Pera Trta
Posts: 5420
Joined: 06/02/2009 00:20
Location: Zabela kod Požarevca,rodnog mesta predsednika,njegova je zadužbina i njegova verna slika.

#27 Re: Mit o antifašizmu četnika Draže Mihailovića

Post by Pera Trta »

Evo sada naredbe direktnog komandanta akcije, odgovornog isključivo Draži Mihailoviću, majora Pavla Đurišića. Kao što se da vidjeti, naredba je sasvim jasna, precizna i detaljna
ZAPOVEST KOMANDANTA LIMSKO-SANDŽAČKIH ČETNIČKIH ODREDA OD 29. JANUARA 1943. KOMANDANTIMA ODREDA ZA UNIŠTENJE MUSLIMANSKOG ŽIVLJA U FOČANSKOM, ČAJNICKOM I PLJEVALJSKOM SREZU1

ŠTAB
LIMSKO-SANDŽAČKIH
ČETNIČKIH ODREDA

str. Pov. O. Br. 115
29 januara 1943 g. u 24 č.
POLOŽAJ

ZAPOVEST (Sekcija 1 : 100.000 Plevlje — Žabljak — Vardište — Višegrad)

Zverstva Muslimana, komunista i Ustaša u Čajničkom, Fočanskom i pljevljanskom srezu prema Srpskom življu prešla su sve granice.
Da bi se jednom za svagda Srpski živalj spasio narodnih izroda i izdajica, preduzeće se akcije za njihovo uništenje.2

NAREĐUJEM:
U vezi sa ovim, —

1) I ODRED
Komandant, kapetan Lukačević Vojin.3 Štab 1484


Sastav:


I kolona:

Komandant, poručnik Kalajitović Vuk,
Višegradska brigada 200 boraca,
Pribojska brigada 400 boraca,
Novovaroška brigada 200 boraca.
Svega 800 boraca.


II kolona:


Komandant, poručnik Šoškić Aleksandar.


Prijepoljska brigada 100 boraca,
Pljevaljska brigada 200 boraca,
Bjelopoljska brigada 300 boraca,
Leteći odred 150 boraca
Svega: 800 boraca


UKUPNO: 1600 boraca.


I kolona vrši prikupljanje na prostoriji: s. Zabrdski Toci. Prikupljanje završiti 3. februara do 18. časova.
Zadatak: 5. ovog meseca u 24. časa preduzima napad opštim pravcem: s. Zabrdski Toci — s. Zabrđe — Gajeva pl. — Paravačke strane /k. 1118/ — s. Strgačina.
II kolona vrši prikupljanje na prostoriji s. Bučje. Prikupljanje završiti 3 februara do 18 časova.
Zadatak: 5 ovog meseca u 2 časa preduzima napad opštim pravcem: s. Bučje — s. So-čice — s. Đakovići — s. Kovačevići — s. Hladilji.
Zadatak: Prva kolona snažnim, drskim i energičnim napadom na svome pravcu što pre ima izbiti na reku Drinu.
Druga kolona ima manevarsku ulogu da iz pozadine udari na snage ispred prve kolone i da se najvećom brzinom što pre pojavi na reku Drinu.
Jednim malim delom snaga sa severa sprečiti izlazak Turaka iz Metaljke, ne napadajući Metaljku, pošto se tu nalaze Italijani.


2) II ODRED
Komandant, major Vesković Andrija sa svojim štabom.


Sastav:


III kolona:


Komandant, kapetan Pavićević Miloš,


Beranska brigada 300 boraca,
Kolašinska brigada 450 boraca,
Štabski jur. bataljon 350 boraca.
Svega: 1100 boraca.


IV kolona:
Komandant, poručnik Jelovac Jovan,5


Pljevaljska brigada 550 boraca
Svega 550 boraca.


UKUPNO: 1650 boraca.


III kolona prikupiće se na prostoriji sela Gotovuša (jugozapadno od druma). Prikupljanje završiti 3 februara do 18 časova.
Zadatak: 5 ovog meseca do 5 časova ovlađuje Kovač Planinom.
Sa jurišnim bataljonom i Beranskom brigadom vrši demonstracije u pravcu Metaljke, vezujući njene snage za sebe.
Sa Kolašinskom brigadom preduzima napad u 5 časova pravcem Kovač pl. — Rajčevo Brdo, gde će uhvatiti vezu sa [II] kolonom.
Po potpunom ovladavanju Bukovicom, preduzima napad pravcem: Rajčevo Brdo — Borovine — Koprivni Do — Debelo brdo — selo Miljeno — s. Kopači.
Sprečiti svako otstupanje Bukovičkih snaga ka Metaljci.


IV kolona prikupiće se na prostoriji: s. Nange 3. februara do 18 časova.
Zadatak: 5 februara u 2 časa preduzima napad pravcem: s. Nange — s. D. Dubac — Rajčevo Brdo, gde se sastaje sa Kolašinskom brigadom i po tom u sastavu iste preduzima napad njenim pravcem.
Ova kolona treba da izvrši demonstrativan pritisak na širokom frontu na snage Bukovice, da time skrene pažnju na sebe i omogući izvršenje manevarskog zadatka Kolašinske brigade i V kolone.


3) III ODRED
Komandant, major Kasalović Zdravko,


Sastav:


V kolona:
Komandant, kapetan Bojović Nikola,


I Durmitorska brigada 450 boraca.
Svega: 450 boraca.


VI kolona:
Komandant, kapetan Ružić Ivan,


II Durmitorska brigada 450 boraca,
Čelebićski bataljon 150 boraca
Svega 600 boraca.


UKUPNO: 1050 boraca.


Ceo odred 4 februara do 18 časova se prikuplja na prostoriji: s. Vikoč — s. D. Papratno, odakle 5 februara:
V kolona preduzima napad opštim pravcem: s. Tvrđkovići — s. Rujevica — Rajče vo Brdo.
Ovaj napad preduzima 5 februara u 5 časova pre podne.
Zadatak: udarom na bok i pozadinu snaga Bukovice, iste što pre uništiti. Onemogućiti povlačenje Bukovičkih snaga na Metaljci i Cajniču.
VI kolona preduzima na pad 5 februara u 3 časa op štim pravcem: s. Tvrdkovi- ći — s. Madžari — Crni Vrh — Banjuš — s. Kopači.
Zadatak: Da se neopaženo provuče kroz srpska sela u pozadinu neprijateljskih snaga severozapadno od Ifsara i iz pozadine slomi otpor ovih snaga, izvršujući potpuno opkoljavanje sa kolonom, koja će ići duž r. Drine. Naređenje za dalji rad primiće u toku operacija.
Komandant odreda major Kasalović Zdravko ide sa VI kolonom.


4) IV ODRED
Komandant, koga odredi K-nt. Drinskog korpusa.6


Sastav:


Snage Drinskog korpusa:
snage na položaju i
kolona jačine 500 boraca.



Prikupiće se 4 februara do 18 časova na prostoriji: s. Gabelići — s. Drugovići — s. Hodorovići, sem snaga koje se nalaze na položaju.
Zadatak: 5 februara u 4 časa izjutra preduzima napad opštim pravcem: desnom obalom r. Drine s tim, da najenergičnijim dejstvom što pre posedne prelaze na reci Drini do s. Kopači i tako onemogući komuniciranje Muslimana i Ustaša preko Drine.
Snage, koje su sada na položaju vrše u početku samo demonstrativni napad, a po ispoljavanju uspeha kolone pored Drine i ove snage preduzimaju snažno nadiranje pravcem: Grahovišta — Paljika — Jarčišta. Naređenje za dalji rad primiče u toku operacija.
5) Beranska i kolašinska brigada i štabski jurišni bataljon krenuće 30 januara u 12 časova pravcem: Kolašin — Mojkovac — Cer — Barice — Kosanica — s. Kakmuži — s. Brvenica — s. Gotovuša.
Prenoćišta: na Mojkovcu 30/31 januara, Barkama 31/1 februara u 1/2 februara, Kosanica 2/3 februara i Gotovuša 3/4 februara.
Bjelopoljska brigada krenuće 30 januara u 12 časova pravcem Kolašin — Mojkovac — Stožer — Kovren, gde će primiti dalji pravac kretanja od kapetana Lukačevića Vojina.
Prenoćišta: Lepenac 30/31 januara, Stožer 31/1 februara. Na Kovrenu će se u toku 1 februara javiti kapetanu Lukačeviću Vojinu radi prijema naređenja o daljem pokretu.
Snage I i II Durmitorske brigade prikupiće se na Žabljaku 1 februara i zajedno krenuti sa Zabljaka 2 februara na prostoriju prikupljanja pravcem: preko Tepaca ili Sćepan Polja (zavisi od mogućnosti kretanja) na Čelebić, gde ulazi u sastav Čelebićski bataljon, tako da na prostoriji prikupljanja budu 4 februara do 18 časova.
Oružje. Svaki komandant poneće sobom svo automatsko oružje i bacače sa kojim raspolaže. Poneti na pušku najviše po 50 metaka.
Skrenuti pažnju na čuvanje municije, a komandanti I i II Durmitorske brigade o ovome će naročito voditi računa.
Ishrana: Biće na terenu.
Veze: za sve vreme mora postojati međusobna veza. Održavaće se kuririma i radio vezom I i III odreda sa Glavnim Štabom.7 Karakteristike i ključevi isti sa kojima već raspolažu komandanti. Vreme rada u 6, 9.30, 13, 16.30 i 19.30.
10) Sanitetske mere:
Sa I odredom odlazi dr. Šoškić Vukman u sastavu Bjelopoljske brigade.
sa II odredom odlazi dr. Vujisić i sanitetski pomoćnik Popović u sastavu Kolašinske brigade.
v) Sa III odredom odlazi dr. Milan Đurišić u sastavu I Durmitorske brigade.
g) U Šahovićima ostaje Dr. Jovanović, koji će vršiti prihvat ranjenika.
d) Ranjenike I i II odreda evakuisati u Šahoviće, a I odreda na Žabljak, IV odreda u Foču ili Žabljak.
Obezbeđenje: I odred preduzeće mere za obezbeđenje od muslimanskih sela u Pribojskom srezu. II odred od Muslimana u Podpeći, od Italijana u Čajniču i na Metaljci.
Postupak; Italijane ne napadati. Sve borce Muslimane, Ustaše i komuniste ubijati. Žene i decu ne ubijati.8
Zaplenjeno oružje evakuisati: I odred u s. Bučje, II odred na Meljak, III i IV odred na Čelebić. Bukovicu spaliti. Ostala sela ne paliti u koliko to taktički obziri ne nalažu.
13) Ja ću se u toku operacija nalaziti sa štabom na pl. Kovaču (žandarmeriska stanica) gde će mi komandanti slati izveštaje neizostavno ujutro, u podne i na veče.
M.P.
KOMANDANT, Major,
Pav. M. Đurišić
Dostavljeno:
N-ku štaba Vrh. komande . . . (1),
K-tima odreda (4),
K-tima kolona (6),
Za arhivu štaba (1).
Svega 12 k-da,
30. januara u 2 časa.
Načelnik štaba
kapetan
Rad. M. Popović9
Odobreno ML1
I Đurišić samo jednom kratkom rečenicom "žene i decu ne ubijati" pokušava prikriti stvarni karakter akcije, ali mlaka i neodređena formulacija (bez naglašavanja izričite naredbe i prijetnje sankcijama) već ukazuje na čisto formalni razlog ubacivanja ove lakonske rečenice.
Pera Trta
Posts: 5420
Joined: 06/02/2009 00:20
Location: Zabela kod Požarevca,rodnog mesta predsednika,njegova je zadužbina i njegova verna slika.

#28 Re: Mit o antifašizmu četnika Draže Mihailovića

Post by Pera Trta »

I evo kako se sve završilo u praksi. Nakon uspjele akcije, Đurišić šalje izvještaj svom Ministru:
IZVEŠTAJ KOMANDANTA LIMSKO-SANDŽAČKIH ČETNIČKIH ODREDA OD 13. FEBRUARA 1943. DRAŽI MIHAILOVIĆU O IZVRŠENIM ZLOČINIMA NAD MUSLIMANIMA U SANDŽAKU I DELU ISTOČNE BOSNE1

ŠTAB
Liimsko-Sandžačkih četn. odreda
Str. Pov. Broj
13 februara 1943 godine
Položaj.

NAČELNIKU ŠTABA VRHOVNE KOMANDE.

Akcija u Pljevljanskom, Čajničkom i Fočanskom srezu protivu muslimana izvršena je.
Operacije su izvedne tačno po naređenju i izdatoj zapovesti.2 Napad je počeo u određeno vreme. Svi komandanti i jedinice izvršile su dobivene zadatke na opšte zadovoljstvo.
Otpor neprijatelja bio je od početka do kraja slab. Jedini veći otpor bio je na Trebeškom brdu, koji je trajao 4 časa, ali i on je brzo savladan.
Naši odredi 7. ovog meseca u toku noći, već su izbili na r. Drinu, te su borbe zaključno sa tim danom bile u glavnom završene, a zatim je nastalo čišćenje oslobođene teritorije. Sva muslimanska sela u tri pomenuta sreza su potpuno spaljena tako, da nijedan njihov dom nije ostao čitav.
Sva imovina je uništena sem stoke, žita i sena. Naređeno je i predviđeno prikupljanje ljudske i stočne hrane u određenim mestima, za stvaranje magacina rezervne hrane i ishranu jedinica, koje su ostale na terenu radi čišćenja i pretresanja terena i šumovitih predela, kao i radi sprovođenja i učvršćavanja organizacije na oslobođenoj teritoriji.
Za vreme operacija se pristupilo potpunom uništavanju muslimanskog življa bez obzira na pol i godine starosti.
Žrtve.— Naše ukupne žrtve su bile 22 mrtva od kojih 2 nesretnim slučajem i 32 ranjena.
Kod muslimana oko 1200 boraca i do 8.000 ostalih žrtava: žena, staraca i dece.
Za vreme početnih operacija, muslimani su se dali u begstvo ka Metaljci, Čajniču i r. Drini. Na Metaljci je našao sklonište mali deo stanovništva. U Čajniču se računa da ima do 2.000 izbeglica, a jedan deo je uspeo da umakne preko Drine pre nego što su određene jedinice izvršile presecanje mogućih odstupnih pravaca na tom sektoru. Sve ostalo stanovništvo je uništeno.

Obezbeđenje i zaštita prelaza preko Drine i Lima. — Da bi se sprečio svaki povraćaj muslimana sa leve na desnu obalu r. Drine i sa desne na levu obalu Lima, naredio sam ovako posedanje obale:
od s. Dorića do ušća Lima u Drinu jedna četa Višegradske brigade;
prelaz kod Međeđe: Zaborački bataljon;
prelaz kod Ustiprače: Prenćanski bataljon;
prelaz kod Ustiprače do zapadne ivice s. Kopači, jedan bataljon Čajničke brigade; i
prelaz kod Goražda bataljon Fočanske brigade.
U selu Dubac postavljen je jedan bataljon Mileševske brigade, a u selu Bučje jedan bataljon Čajničke brigade sa zadatkom da kao rezerve priteknu u pomoć u pravcu gde bi muslimani eventualno pokušali prelaz.
Posedanje oslobođene teritorije. — Za komandanta zone i svih jedinica na istoj do izvršenja organizacije odredio sam kapetana I klase Lukačevića Vojina.
U selu Poblaće na reonu od sela Ponikve smešten je jedan bataljon Pribojske brigade, do sela Trpinje (3) tri bataljona Pljevaljske brigade; i
— Na reonu od sela Ponikve do sela Trpinje postavljenje jedan bataljon II Durmitorske brigade.
Zadatak ovih jedinica je da svojim prisustvom vrše pritisak na Čajniče i ne dozvole izlazak muslimana iz njega i terorisanje našega življa.
Moral: kod naših jedinica bio je u svakom pogledu izvrstan i na veoma visokom stupnju. Herojski poduhvati svakog pojedinca i čitavih jedinica sa svojim starešinama su u svakoj situaciji dokazali vidnog izražaja i zaslužuju svaku pohvalu.
Moral kod muslimana bio je takoreći strašan. Zavladala je epidemija straha od naših četnika tako, da su bili rposto izgubljeni.
Intervencija okupatora iz Plevalja i Čajniča sastojala se samo u tame—zaštita i obezbeđenje njihovih garnizona od opasnosti usleđenja našega napada.
Detaljan izveštaj podneću naknadno u relaciji sa svima prilozima i skicama.
Komandant, major Pav. I Đurišić
Podebljani dio jasno i nedvosmisleno ukazuje na pravi cilj i rezultat akcije. To potvrđuje i Đurišićeva pohvala jedinica i starješina.
Antifašizam na djelu.
User avatar
pici
Posts: 46211
Joined: 19/07/2007 23:17
Location: zbrinut u kupleraju...
Grijem se na: Ženske gHuzove
Vozim: Trajvan
Horoskop: Djevac

#29 Re: Mit o antifašizmu četnika Draže Mihailovića

Post by pici »

ma nejma kome kokošari nisu gujcu lizali od kofol saradnje s partizanima pa uvlaČenje u gujcu njemcima i talijanima pa do saveza sa ustašama i na kraju spašavanja HameriČkih pilota pa skidanja kokardi i metanja petokraka......Patnja je kokošar bitnut....

Image
Image
Image
Image
Image
Image
Image
Image
Image
Image
Image
Image
Image
Image
Image
User avatar
dr.gog
Posts: 4960
Joined: 09/09/2007 12:52
Location: S@nitet-X
Grijem se na: briketi kanabisa
Horoskop: Vodolija

#30 Re: Mit o antifašizmu četnika Draže Mihailovića

Post by dr.gog »

Glede i unatoč tih fotografija o "druženjima" različitih formacija-postoje slike svih kombinacija.Partizana sa Nijemcima također..po svoj prilici, najčešće se radi o slikama sa službenih sastanaka delegiranih predstavnika za konkretne pregovore, tako da je mogućnost manipuliranja ponavljanjem do besvijesti prilično velika.Dokumenti su najjača stvar ipak...

Jedan detalj iz donjeg scan-a mi nije jasan, a odnosi se na zajedničko djelovanje komunističkog pokreta sa ranim ustaškim formacijama...otkud ovo?Kontam da se radi o periodu od prije rata, ali en mogu da uvežem činjenicu da na jednom mjestu Pavelića opisuju onakvim kakav on u suštini jeste-desničarski nacionalista , a na drugom mjestu se govori o podršci -ustaškom pokretu..

Image

na istoj ravni je i propagandna kopija navodnog sporazuma između Moše Pijade i Mile Budaka, ideologa genocidnih zakona NDH..

Image

Svrha ovog napominjanja je da se pokuša hladno procjeniti i količina manipulacija koju su vršili vrhunski stratezi NOP-a, a nikako abolicija onog što se dešavalo na terenu-sa bilo koje strane.
Pera Trta
Posts: 5420
Joined: 06/02/2009 00:20
Location: Zabela kod Požarevca,rodnog mesta predsednika,njegova je zadužbina i njegova verna slika.

#31 Re: Mit o antifašizmu četnika Draže Mihailovića

Post by Pera Trta »

Dr.gog,
prvi sken očito predstavlja glasilo KPJ iz tridesetih godina prošlog stoljeća. To se lako da odrediti po spominjanju ustaških akcija u Lici i Dalmaciji (vjerovatno se misli na Pavelićev neuspjeli "Lički ustanak" u septembru 1932.) i spominjanju Perčeca i Pavelića kao vođa ustaškog pokreta. Gustav Perčec je bio bivši austrougarski oficir, jedan od osnivača ustaške organizacije i Pavelićev glavni saradnik u ranim godinama njegove prve emigracije. U Mađarskoj je vodio logor Janka puszta za terorističku obuku. Likvidiran je po Pavelićevom naređenju, vjerovatno 1934. (tačne okolnosti nikada nisu utvrđene, jednostavno je nestao bez traga). Znači, ovaj tekst je pisan u vrijeme diktature kralja Aleksandra, kada su komunistima sve snage za rušenje režima (ali i države) bile dobro došle. Ipak, i ovdje oni kritikuju fašistički program vođa ustaškog pokreta, ali odobravaju poticanje hrvatskih seljaka na pobunu protiv države. Ne treba zaboraviti da je KPJ tada (prije dolaska Josipa Broza na njeno čelo) bila ilegalna još od 1921, razjedinjena frakcionaškim borbama, infiltrirana režimskim agentima i spala na nekoliko stotina članova.
Da je drugi "dokument" koji si postavio obična izmišljotina, i bez njegovog čitanja jasno je svakome ko malo bolje poznaje istoriju ustaškog pokreta.
Naime, dr Mile Budak, zagrebački advokat i književnik, bio je rani član Pavelićeve organizacije. Režim ga je u Zagrebu proganjao, 1932. su ga čak i pokušali ubiti (teško ga ozlijedivši) i on je u martu 1933. emigrirao u Italiju, gdje se pridružio Paveliću. U emigraciji je ostao sve do jula 1938, kada je, nakon potpisanog sporazuma Ciano-Stojadinović, mnogim ustaškim emigrantima bio dozvoljen nesmetan povratak u zemlju. Nakon dugih razgovora sa kraljevskim policijskim izaslanikom u Italiji Vladetom Milićevićem, kada su postali i prijatelji, Budak je odlučio da se vrati u zemlju.
Dakle, pošto je cijelo vrijeme od 1933. do 1938. proveo u emigraciji, Mile Budak ni na koji način nije mogao biti supotpisnik nikakvog dokumenta u Jugoslaviji 1935. godine, a pogotovo ne u robijašnici u Sremskoj Mitrovici (u kojoj nije bio zatvaran ni dok je bio u zemlji).
Last edited by Pera Trta on 13/10/2009 19:18, edited 1 time in total.
User avatar
dr.gog
Posts: 4960
Joined: 09/09/2007 12:52
Location: S@nitet-X
Grijem se na: briketi kanabisa
Horoskop: Vodolija

#32 Re: Mit o antifašizmu četnika Draže Mihailovića

Post by dr.gog »

Pomislio sam i ja da je suluda konstrukcija koja uvezuje nekoga kao Moše Pijade sa likom poput Budaka..mislim ..baš bi to bilo bolesno..
Pera Trta
Posts: 5420
Joined: 06/02/2009 00:20
Location: Zabela kod Požarevca,rodnog mesta predsednika,njegova je zadužbina i njegova verna slika.

#33 Re: Mit o antifašizmu četnika Draže Mihailovića

Post by Pera Trta »

dr.gog wrote:Pomislio sam i ja da je suluda konstrukcija koja uvezuje nekoga kao Moše Pijade sa likom poput Budaka..mislim ..baš bi to bilo bolesno..
Pa sad...ni Budak nije uvijek bio to što je postao kasnije. Po priznanju Miroslava Krleže (Enes Čengić:"S Krležom iz dana u dan") branio je neke komuniste pred sudom, dok je još bio u zemlji. Pa je kasnije tražio Krleži pare koje mu nisu nikad platili za odbranu, pa mu on dao iz svog džepa.
Neću da kvarim temu, ali mislim da je danas, uza sve zasluge u antifašističkoj borbi, koje stoje, neosporna uloga Moše Pijade u tzv. lijevim skretanjima u Crnoj Gori, u zimu 1941./1942.
Čak, kad promislim, ova zadnja konstatacija i nije sasvim OT, jer su partizanska "lijeva skretanja" značajno doprinijela jačanju četničkog pokreta u Crnoj Gori.
User avatar
dr.gog
Posts: 4960
Joined: 09/09/2007 12:52
Location: S@nitet-X
Grijem se na: briketi kanabisa
Horoskop: Vodolija

#34 Re: Mit o antifašizmu četnika Draže Mihailovića

Post by dr.gog »

Pera Trta wrote:
dr.gog wrote:Pomislio sam i ja da je suluda konstrukcija koja uvezuje nekoga kao Moše Pijade sa likom poput Budaka..mislim ..baš bi to bilo bolesno..
Pa sad...ni Budak nije uvijek bio to što je postao kasnije. Po priznanju Miroslava Krleže (Enes Čengić:"S Krležom iz dana u dan") branio je neke komuniste pred sudom, dok je još bio u zemlji. Pa je kasnije tražio Krleži pare koje mu nisu nikad platili za odbranu, pa mu on dao iz svog džepa.
Neću da kvarim temu, ali mislim da je danas, uza sve zasluge u antifašističkoj borbi, koje stoje, neosporna uloga Moše Pijade u tzv. lijevim skretanjima u Crnoj Gori, u zimu 1941./1942.
Čak, kad promislim, ova zadnja konstatacija i nije sasvim OT, jer su partizanska "lijeva skretanja" značajno doprinijela jačanju četničkog pokreta u Crnoj Gori.
Ljudi se mijenjaju, posebno u takvom političkom okruženju...ne znam kad je napravio salto mortale i postao ideolog ustaške "revolucije".

To što kažeš o Moši Pijadi, možda i jeste bitno za temu.Ja lično nikada nisam čitao onaj dio literature koji govori o ideološkom dijelu partizanske borbe, tj.radu KP unutar vojske.Priznajem, to je veliki nedostatak ako se zna da su politički komesari bili itekako važni u komunističkoj doktrini ratovanja...

Pominješ lijeva skretanja u Crnoj Gori koja su uzrokovala probleme.Jedino čega se ja sjećam iz proučavanja, a da je vezano za taj period-tiče se i Hercegovine(dakle i "nas" ovamo,ljudi u Bosni).Partizani su pravili greške petljajući surovu, nasilnu sovjetizaciju među siromašnim i krajnje iscrpljenim stanovništvom istočne Hercegovine.Kombinacija oduzimanja privatne svojine uz sukob sa Crkvom, je bila jedan od uzroka rasula NOP-a u Hercegovini što je kasnije rezultiralo strašnim gubicima ,sve do konačne akcije dalmatinskih jedinica.,tj.sloma NDH i Osovine na kraju rata.

Ako je Moša Pijade naredio te stvari svojim komesarima...Četnici nisu mogli tek tako uzeti i držati toliku teritoriju čak i uz italijansku pomoć.Dakle, imali su podršku naroda, iz više razloga.Istovremeno, četnici nisu htjeli krenuti na Nijemce.

Prije nego nastavim, moram se vratiti na osnovno pitanje koje me interesuje, kojim argumentima se služio Draža Mihailović u politici prema Njemcima?
Kraljevska vlada čiji je ministar bio, cijelo vrijeme je boravila u Engleskoj, koja je bila u ratu sa Njemačkom...logično je bilo da četnici od početka otvoreno napadaju Wehrmacht i italijane, a ne da jedne propuštaju i pomažu, a sa drugima potpuno otvoreno sarađuju.

To se i dešavalo, što dokazuju tekstovi sa brojnih linkova koje smo vidjeli, ali je kasnije došlo do totalnog razlaza sa partizanima i otvorenog sukoba, te najpodmuklijih likvidacija,pokolja i pojedinačnih osveta između četničkih i partizanskih grupa.Zatim su četnici počeli sve češće zajedno sprovoditi akcije protiv partizana ili jednostavno-propuštati Nijemce preko četničke teritorije bez borbe.
Još mračniju dimenziju dodaje i činjenica o nacionalnom sastavu NOP-a, koji je prvih par godina bio velikom većinom srpski, tako da je sukob četnika i partizana imao i opravdanu etiketu bratoubilačkog rata jednog naroda ,u velikom broju slučajeva...
Pera Trta
Posts: 5420
Joined: 06/02/2009 00:20
Location: Zabela kod Požarevca,rodnog mesta predsednika,njegova je zadužbina i njegova verna slika.

#35 Re: Mit o antifašizmu četnika Draže Mihailovića

Post by Pera Trta »

Već sam neka obrazloženja četničke politike prema okupatorima naveo u starom postu, prekopiranom na ovu temu.
Ukratko:
-četnici su tvrdili da ma šta oni učinili, dešavanja na Balkanu neće presudno uticati na ishod rata,
-zbog prethodnog su tvrdili da je njihovo da čekaju konačnu pobjedu i iskrcavanje Saveznika na Jadranu, pa da onda stupe u otvorenu borbu protiv okupatora, a do tada da se štedi ljudstvo, izrađuju mobilizacijski spiskovi i prikuplja oružje
-"čekanje" je Mihailoviću stalno poručivala i izbjeglička vlada, čiji je i sam član bio od januara 1942. Predsjednik prve vlade u izbjeglištvu general Simović je već 12. avgusta 1941. preko BBC-a poručio da sve oružane akcije trebaju prestati, i da će vlada dati znak kada treba krenuti u borbu.
-surove odmazde Wermachta u Srbiji nad stanovništvom (po zloglasnoj formuli "sto za jednog") dale su još jedan izgovor Mihailoviću da ne stupa u borbu i time "čuva srpsku krv"
-sa porastom značaja Balkana za Saveznike (porazom Osovine u Africi u proljeće 1943.) Britanci sve upornije pokušavaju privoljeti Mihailovića na akciju, šaljući mu izvjesne količine materijalne pomoći i svoje vojne predstavnike,
-on se od akcije obično izgovara prisustvom civila na određenom području, lošim terenom, nedostatkom sredstava i sl.
To su, uglavnom, razlozi kojima je Mihailović pravdao pasivan stav prema okupatoru. Kolaboraciju nikada nije priznao (osim jednom, u pripitom stanju pred pukovnikom Baileyem, što je izazvalo oštru reakciju samog premijera Churchilla) pa tako nije ni imao potrebe da je obrazlaže.
User avatar
felipe kajetano
Posts: 4084
Joined: 21/09/2009 19:32
Location: Nachtwerk

#36 Re: Mit o antifašizmu četnika Draže Mihailovića

Post by felipe kajetano »

Ne moze se sve generalizovati pa tvrditi da je "cetnicki"pokret u cijelini bio fasisticki!Npr.da se nisu organizovali i sklopili neko privremeno primirje sa Svabama na teritoriji Ozrena broj odvedenih u Jasenovac i u radne logore u Njemacku bio bi puno veci.Ne znam tacno datume al' pocetkom rata u selo Sockovac upadaju ustase(neki muslimani i neki Hrvati iz okoline Doboja)i odvode 60 ljudi u Gracanicu od kojih se na kraju vratilo dvoje-troje,nakon toga se organizuju i sklapaju neki dogovor sa Svabama da ce drzati ustase daleko od njih i dozvoljavati povremenu opskrbu u Doboju a zauzvrat oni ce se drzati po strani i nece raditi diverzije i sl.stvari i drzati pod kontrolom partizane.U tom trenutku to je bilo jedino realno i prihvatljivo rijesenje jer se radi o velikom podrucju naseljeno iskljucivo Srbima i bio je prevelik rizik upustati se u neku otvorenu borbu.Kasnije ce mali broj Nijemaca i kompletne ustaske i domobranske jedinice napasti na Ozren i jedini otpor(uspjesan)borbom prsa u prsa su pruzile jedinice pod komandom majora a kasnije ppukovnika Cvijetina Todica inace komadanta Ozrenskog odreda.
Partizana tu nije bilo ni u prici al' ih u udzbenicima nakon rata nije nimalo manjkalo :roll:
Tu se radilo o jednostavno dvije koncepcije i filozofije otpora prema okupatoru.Ovaj cetnicki je bio vise lokalni i u cilju zastite srpskog naroda od nepotrebnog stradanja dok je partizanski bio vise ideoloski i malo siri koji je ukljucivao i ostale al' se "junacilo" samo na teritorijama gdje su po pravilu zivjeli Srbi bar ovdje na podrucju o kojem pisem.Kasnije ce taj Todic biti proglasen za izdajnika i izdajom nekog rodjaka biti uhvacen 1947. i bez sudjenja likvidiran i pokopan bez groba.Na kraju krajeva nekih ozbiljnijih sukoba sa Nijemcima nije ni bilo i uglavnom se sve svodilo na cetnici vs ustase vs partizani..klasican gradjanski rat u kojem su partizani dobili na kraju pravo da prave drzavu sigurno ne zbog antifasizma vec zbog vec ucrtanih interesnih zona u svijetu.Sad jbg ko voli Bulajiceva filmska ostvarenja i prikaze epskih bitaka na Neretvi i Sutjesci.. :skoljka:
Pera Trta
Posts: 5420
Joined: 06/02/2009 00:20
Location: Zabela kod Požarevca,rodnog mesta predsednika,njegova je zadužbina i njegova verna slika.

#37 Re: Mit o antifašizmu četnika Draže Mihailovića

Post by Pera Trta »

felipe kajetano wrote: Na kraju krajeva nekih ozbiljnijih sukoba sa Nijemcima nije ni bilo i uglavnom se sve svodilo na cetnici vs ustase vs partizani..klasican gradjanski rat u kojem su partizani dobili na kraju pravo da prave drzavu sigurno ne zbog antifasizma vec zbog vec ucrtanih interesnih zona u svijetu.Sad jbg ko voli Bulajiceva filmska ostvarenja i prikaze epskih bitaka na Neretvi i Sutjesci.. :skoljka:
Evo popisa glavnih bitaka u WW2 u Jugoslaviji (uglavnom, kako se iz naziva i vidi, njemačke operacije protiv partizana i, u manjoj mjeri, protiv četnika):
Operation ??? 17-23 January Second offensive: Bosnia
Operation OZREN 27 January - 6 February Attack on Ozren Partisan detachment
Operation TRIO April - June Third offensive
Operation ??? Italian operations in Montenegro, Sandžak and Herzegovina
Spring Partisan offensive in Dolenjsko and Notranjsko (Slovenia)
Petrova gora
Operation KOZARA? 10 June - 30 July Third offensive: Kozara
Operation RISNJAK 12 July Italian anti-partisan operation in Croatia
Operations ??? 16 July - 4 November Roshka offensive (Roška ofenziva)
Operation GORJANCI
Operation ALBIA 16 August - 2 September Italian anti-partisan operation in Croatia
Operation VELIKA KAPELA 16 - 29 September Italian anti-partisan operation in Croatia
Operation DINARA
Operation JAJCE I 28 September German-NDH-Chetnik attack on Jajce area
Operation ALFA 5 - 11 October Italian-Chetnik attack on Prozor area
Operation JAJCE II 21 October German-NDH-Chetnik attack in Jajce area
Operation BETA late October Italian-NDH attack on Livno
2-14 November Bihać operation (Bihaćka operacija)
Operation TUZLA 24 November

1943
Operation WEISS I 20 Jan - 15 Feb Fourth offensive: Neretva - battle for
saving the wounded
Operation WEISS II 25 February - mid-March -
Operation WEISS III cancelled
Operation BRAUN 20 March - 8 April Psunj-Papuk Operation
Operation OSTERN-15
Operation BOSUT NDH anti-partisan operation in Syrmia
Operation SCHWARZ 15 May - 15 June Fifth offensive: Sutjeska
Operation KLARA 21 - 22 June
Operation PAULA 8 - 19 July
Operation HEU 10 - 15 August
Operation GAMA 17 August
Operation BIOKOVO-MOSOR
Operation GEISERICH 22 - 27 September German attack on Split
Operation WOLKENBRUCH 22 September - 1 November Romel's offenisve (Romelova ofanziva)
Operation WILDSON 7 October -
Donnerkeil (Thunderbolt) Anti-partisan operation carried out in Yugoslavia
Operation BALKANSCHLUCHT 15 - 23 October Balkanski klanac
Operation ARNIN 14 - 27 October
Operation SPATZ 14 - 20 October
Operation AUDREY 15 October 1943 to early 1944
Operation LANDSTURM German recapturing of Makarska area
Operation SEERÄUBER 21/22 October Failed Ustasha landing on Brac island
Operation HERBST 2
Operation ZIPFEL 23 October - ?
Operation HERBSTGEWITTER I 23 October - 11 November German capturing of Peljesac peninsula
Operation HAIFISCH 7-9 November German recapturing of Trogir area
Operation TRAUFE 13 November - Anti-partisan operation in Slovenia
Operation ADLER (Eagle) 22 - 25 November Anti-partisan operation on Ugljen island
Operation DELPHIN 22 - 29 November Landing on the Ugljen and Pasman island
Operation ZIETHEN 4 -8 December German recapturing of Livno-Duvno area
Operation KUGELBLITZ 6 December - Lim-Drina Operation (Limsko-Drinska o.)
Operation WOLF 7 - 29 December Kordun-Banija-Pokupo-Turopolje operation
(Kordunaško-Banijsko-Pokupsko-Turopoljska operacija)
Operation PANTHER 10 - 24 December
Operation SILBERSTREIFEN December
Operation RISTOW
Operation WEIHNACHTSMANN 26 - 30 December
14 - 29 December Anti-Partisan operation launched in Metsovan Pass, SE Croatia by German forces.
Operation HERBSTGEWITTER II 22 - 26 December Landing on the Korcula island
Operation SCHNEESTURM end of December Sixth offensive
Operation HASENJAGD end of December
Operation MERKUR
31 December - 1 January 1944 Banja Luka operation I (Prva Banjalučka o.)

1944
Operation WALDRAUSCH 12 January
Operation Napfkuchen (Poundcake) Anti-partisan operation carried out in Yugoslavia
Operation BRANDFACKEL January
Operation ??? Spring offensive in Macedonia
Operation Morgenwind II (Morning Wind 2) 12 January Landing on the Dalmatian island of Solta
Operation Morgenwind I (Morning Wind 1) 13 January Landing on the Dalmatian island of Brac
Operation ADLER II 13 January - ?
Operation WALZERTRAUM 19 January Landing on the Dalmatian island of Hvar
Operation DUBROVNIK 21 January
Operation FREISCHÜTZ canceled The plan for capture of the island of Vis (Lissa) off the Dalmatia coast.
Operation EMIL 3 - 6 February
Operation DUBROVNIK 2 8 February
Operation WOLKENBRUCH Forced partisan forces of II naval-coastal sector to retreat from Istra and Kvarner to Dugi otok island.
Operation FRECHDACHS German navy failed attempt to send supplies to Aegean.
Operation WIKINGER Offensive against outside island chain from Losinj to Sibenik, Dalmatia
Operation FEUERZANGE
Operation KAMMERJÄGER March
Operation WEGWEISER (Sign-post) 10 - 13 March
Operation SAVA 15 March -
Operation DETAINED 18 March Allied raid on Solta island
Operation CANNAE 19 March Occupation of Hungary
Operation ENDOWMENT 23 March Allied raid on Hvar island
Operation DACHSTEIN 24 - 25 March Anti-partisan operation in Slovenia
Operation OSTEREI (Easter egg) 12 - 20 April
Operation MAIBAUM (Maytree) 23 April Anti-partisan operation carried out in Yugoslavia.
Operation BRAUNSCHWEIG 26 April - 6 May
Operation UNGEWINTER 26 April - 7 May
Operation MORGENSTERN 7 - 16 May
Operation SCHACH 21 -30 May
Operation FARRIER 22 May Allied raid on Mljet island
Operation ROSSELSPRUNG 25 May Seventh offensive: Drvar
Operation FLOUNCED 31 May - 5 June Allied raid on Brac island
Operation VOLLMOND (Fullmoon) 8 - 11 June
Operation KORNBLUME 14 June - 6 August
Operation SONENSTICH
Operation BIENENHAUS 25-30 June Anti-partisan operation in Moslavina, Croatia
Operation BLITZ 26 June - 5 July
Operation ROUEN 8 July - Anti-partisan operation in Kalnik, Croatia
Operation TRUMPF ?10 July - 4 August? Toplica-Jablanica o. (Topličko-Jablanička o.)
Operation FLIEGENFÄNGER 14 July
Maiglockchen
Operation DRAUFGÄNGER 18-26 July Andrijevica operation (Andrijevička o.)
Operation ROESLEIN ? - 2 August
Operation HACKFLEISCH 3 August
Operation FEUERWEHR ? August
Operation RÜBEZAHL 12-30 August Durmitor operation (Durmitorska o.)
Operation WOLFSHÖLLE 18 - 20 August
Operation RATWEEK 1 - 7 September Nedelja Pacova
Operation TREUBRUCH September
Operation SEYDLITZ 6-8 September Anti-partisan operation on Hvar island
Operation EISBÄR 11-13 September German withdrawal from Supetar
Operation KRANICH 14-18 September Failed German withdrawal from Sumartin
18-28 October Banja Luka o. II (Druga Banjalučka o.)
8-14 October Niš operation (Niška operacija)
October Podravina operation (Podravska o.)
11-20 October Belgrade operation (Beogradska operacija)
Operation OSTERN German withdrawal from Zadar
Operation EXTERMINATE British hunt for German torpedo-boats
Operation WIKINGER 28 October German evacuation of all ships from Sibenik to Rijeka
15 Oct - 20 Nov Kosovo operation (Kosovska operacija)
9-29 November Batina operation (Batinska operacija)
Operation Schneegestber November The pursuit of Marshall Tito's HQ's.
25 Nov - 4 Dec Knin operation (Kninska operacija)
Operation TREFOIL 28-30 November Operacija Trolist
Operation HEUSCHOBER 19 December
Operation MARS 21 December


1945
Operation VICTORIA January
Operation WINTERGEWITTER 17 - 21 January
Operation SCHLAGETER 27 January
Operation BURA 27 - 29 January Akcija Bura
Operation Waldrausch (Forest Fever)

Operation WEHRWOLF 6-10 February Elimination of Virovitica bridgehead
6-15 February Mostar operation (Mostarska operacija)
Operation RÜBEZAHL February Anti-partisan operation carried out in Slovenia.
Operation WALDTEUFEL 6 - 23 March
Operation MAIGEWITTER 6 - 27 March
Operation BERGWIND 8 - 15 March
Operation FRÜHLINGSANFANG 19 March - ? Anti -partisan operation carried out in Slovenia.
Operation WINTERENDE 19 March - 6 April Anti -partisan operation carried out in Slovenia.
20 March - 15 April Lika-Primorje operation (Ličko-primorska o.)
28 March - 10 April Sarajevo operation (Sarajevska operacija)
12-13 April Srem front (Sremski front)
16 April - 7 May Rijeka operation (Riječka operacija)
29 April - 1 May Trst (Trieste) operation (Tršćanska operacija)
30 April - 7 May Karlovac operation (Karlovačka operacija)
User avatar
felipe kajetano
Posts: 4084
Joined: 21/09/2009 19:32
Location: Nachtwerk

#38 Re: Mit o antifašizmu četnika Draže Mihailovića

Post by felipe kajetano »

@pera trta
Baratas li mozda nekom cifrom poginulih vojnika Wermachta na teritoriji Jugoslavije a posebno na teritoriju HR i BiH iz nekog njemackog izvora?

Sad cu ti napisati anegdotu...sjedimo ja,moj prijatelj i njegov djed inace jedan od malobrojnih zivih vijecnika Avnoja znaci ucesnik rata od samog pocetka.Tako u prici uvijek oko toga pitamo ga mi..djede bolan jesu Svabe stvarno tako zajebane bile?On se smije i kaze jbg ne znam onih 10 sto sam ih vidio i nisu nesto bili :lol: :lol: :lol:
Pera Trta
Posts: 5420
Joined: 06/02/2009 00:20
Location: Zabela kod Požarevca,rodnog mesta predsednika,njegova je zadužbina i njegova verna slika.

#39 Re: Mit o antifašizmu četnika Draže Mihailovića

Post by Pera Trta »

Nemam broj poginulih, ali je ilustrativan broj snaga koje su morali angažovati protiv partizana (i dijelom protiv četnika). Radi ilustracije, navešću samo podatke iz tri ofanzive:
-Prva ofanziva (po komunističkoj istoriografiji) u jesen 1941, pet divizija: 704, 714, 717 (posadne), 342.pješadijska (dovedena iz Francuske) i 113- pješadijska (dovedena sa Istočnog fronta).
-Operacija "Weiss" (Četvrta ofanziva), januar 1943: 717, 718, 7.SS ("Princ Eugen"), 714. (nepotpuna), 187. pješadijska rezervna i 369. pješadijska (hrvatski legionari).
-Operacija "Schwarz", maj-juni 1943: 1.brdska divizija (elitna, dovedena sa Istočnog fronta), 118, 369. (legionari), 104, "Princ Eugen", jedan puk divizije "Brandenburg".
Svi podaci široko dostupni na netu, a ja ih konkretno preuzeo iz Tomasevich ("The Chetniks").
Vrijedi pomenuti da su Nijemci (po ličnom Hitlerovom naređenju) protiv partizana 25. maja 1944. u Drvaru izveli tek treći (i posljednji) svoj vazdušni desant u WW2 ("Operacija Konjićev skok"). Prvi je bio na utvrđenja i mostove u Belgiji i Holandiji u maju 1940, a drugi na Maltu u maju 1941.
User avatar
madner
Posts: 57524
Joined: 09/08/2004 16:35

#40 Re: Mit o antifašizmu četnika Draže Mihailovića

Post by madner »

Izveli su Njemci par desanata vise (Danska, Norveska), medjutim Holandija i Krit (ne Malta, Maltu su trebali 1942 napasti Italijanski padobranci ali je operacija odkazana) su bile daleko najvece operacije.

Drvar je bio jedan bataljon.

Ali dobar je ovaj kajatano. Kakvi izvori nista to, ima on jednu anegdotu koja je mjerodavnija. :D
User avatar
Been
Posts: 1001
Joined: 13/09/2009 00:40
Location: Daleko od očiju, daleko od srca

#41 Re: Mit o antifašizmu četnika Draže Mihailovića

Post by Been »

Svaki normalan historičar odbacuje teoriju o antifašizmu Četničkog pokreta, čije su frakcije bile i Ljotićevci i Nedićevci ( iako su se u nekim djelovima Crne Gore djelili i međusobno ubijali). Inače Dmitrije Ljotić, deklarirani nacista. Milan Nedić, lopov, kvinsling i izdajnik.
User avatar
felipe kajetano
Posts: 4084
Joined: 21/09/2009 19:32
Location: Nachtwerk

#42 Re: Mit o antifašizmu četnika Draže Mihailovića

Post by felipe kajetano »

madner wrote:Izveli su Njemci par desanata vise (Danska, Norveska), medjutim Holandija i Krit (ne Malta, Maltu su trebali 1942 napasti Italijanski padobranci ali je operacija odkazana) su bile daleko najvece operacije.

Drvar je bio jedan bataljon.

Ali dobar je ovaj kajatano. Kakvi izvori nista to, ima on jednu anegdotu koja je mjerodavnija. :D
Ako nisi primjetio u anegdoti je sadrzan izvor koji je mjerodavniji 100% od nekog linka koji ces hipoteticki postaviti ;-)
Ne moras shvatati bukvalno pricu..ima malo i sarkazma i u prici VIJECNIKA AVNOJA.

Poenta je da su glavne borbe vodjene sa ustasama i cetnicima a od Nijemaca su svi bjezali k'o djavo od krsta..
Pera Trta
Posts: 5420
Joined: 06/02/2009 00:20
Location: Zabela kod Požarevca,rodnog mesta predsednika,njegova je zadužbina i njegova verna slika.

#43 Re: Mit o antifašizmu četnika Draže Mihailovića

Post by Pera Trta »

madner wrote:Izveli su Njemci par desanata vise (Danska, Norveska), medjutim Holandija i Krit (ne Malta, Maltu su trebali 1942 napasti Italijanski padobranci ali je operacija odkazana) su bile daleko najvece operacije.

Drvar je bio jedan bataljon.

Ali dobar je ovaj kajatano. Kakvi izvori nista to, ima on jednu anegdotu koja je mjerodavnija. :D
Ispričavam se za Krit, na njega sam i mislio, a pišem Malta. Malo kasni, noćni sati, malo piva... :)
A i tu Norvešku sam izgubio iz vida, oni su prvi koji su se dobro borili protiv Švaba, ako ništa spasili su kralja koga su Nijemci žarko željeli uhvatiti. Danska je pala takoreći bez borbe, bilo je nešto malo puškaranja oko kraljevske palate.
Drvar nije bio brojno značajan, ali jeste po svome cilju (napad na sami Vrhovni štab NOVJ, sa vrlo konkretnim ciljem hvatanja njegovog komandanta).
User avatar
felipe kajetano
Posts: 4084
Joined: 21/09/2009 19:32
Location: Nachtwerk

#44 Re: Mit o antifašizmu četnika Draže Mihailovića

Post by felipe kajetano »

Been wrote:Svaki normalan historičar odbacuje teoriju o antifašizmu Četničkog pokreta, čije su frakcije bile i Ljotićevci i Nedićevci ( iako su se u nekim djelovima Crne Gore djelili i međusobno ubijali). Inače Dmitrije Ljotić, deklarirani nacista. Milan Nedić, lopov, kvinsling i izdajnik.
Proucavanje istorije treba biti liseno svih ideoloskih sranja i samo tako se moze dobiti priblizno neka slika jednog vremena.Kod nas se to nece desiti sigurno jos dugo.."nenormalni" i "normalni istoricari" pretpostavljam po tvom nekom subjektivnom uvjerenju ;-)
User avatar
madner
Posts: 57524
Joined: 09/08/2004 16:35

#45 Re: Mit o antifašizmu četnika Draže Mihailovića

Post by madner »

felipe kajetano wrote:
madner wrote:Izveli su Njemci par desanata vise (Danska, Norveska), medjutim Holandija i Krit (ne Malta, Maltu su trebali 1942 napasti Italijanski padobranci ali je operacija odkazana) su bile daleko najvece operacije.

Drvar je bio jedan bataljon.

Ali dobar je ovaj kajatano. Kakvi izvori nista to, ima on jednu anegdotu koja je mjerodavnija. :D
Ako nisi primjetio u anegdoti je sadrzan izvor koji je mjerodavniji 100% od nekog linka koji ces hipoteticki postaviti ;-)
Ne moras shvatati bukvalno pricu..ima malo i sarkazma i u prici VIJECNIKA AVNOJA.

Poenta je da su glavne borbe vodjene sa ustasama i cetnicima a od Nijemaca su svi bjezali k'o djavo od krsta..
Poenta ja da to nacin vodjenja diskusije u kafani. On rekao mojoj tetki, da je njena strina...
Ime i prezime vjecnika pa da vidimo u kojoj je brigadi uspjesno izbjegao svabe.

Glavne borbe kada? Cetnici zapadno od Drine su na Neretvi vojno pregazeni, ustase su vojno gledano marginalne jedinice. NDH vojska je opcenitno gledano poprilicno jadna i bjedna. Poslje kapitulacije Italije, Njemci puno vise paznje posvjecuju prostoru i puno bolje jedinice se angazuju.
User avatar
Been
Posts: 1001
Joined: 13/09/2009 00:40
Location: Daleko od očiju, daleko od srca

#46 Re: Mit o antifašizmu četnika Draže Mihailovića

Post by Been »

felipe kajetano wrote:
Been wrote:Svaki normalan historičar odbacuje teoriju o antifašizmu Četničkog pokreta, čije su frakcije bile i Ljotićevci i Nedićevci ( iako su se u nekim djelovima Crne Gore djelili i međusobno ubijali). Inače Dmitrije Ljotić, deklarirani nacista. Milan Nedić, lopov, kvinsling i izdajnik.
Proucavanje istorije treba biti liseno svih ideoloskih sranja i samo tako se moze dobiti priblizno neka slika jednog vremena.Kod nas se to nece desiti sigurno jos dugo.."nenormalni" i "normalni istoricari" pretpostavljam po tvom nekom subjektivnom uvjerenju ;-)
sorry... mislio sam na uredno završene, psihički zdrave historičara, po mogućnosti, sa dužim radnim vijekom... ;-) Gledao sam na RTSu jednu debatu historičara o tome. Zanimljivo da je 78 % građana Srbije protiv rehabilitacije Dragoljuba Mihajlovića
User avatar
madner
Posts: 57524
Joined: 09/08/2004 16:35

#47 Re: Mit o antifašizmu četnika Draže Mihailovića

Post by madner »

Pera Trta wrote:
madner wrote:Izveli su Njemci par desanata vise (Danska, Norveska), medjutim Holandija i Krit (ne Malta, Maltu su trebali 1942 napasti Italijanski padobranci ali je operacija odkazana) su bile daleko najvece operacije.

Drvar je bio jedan bataljon.

Ali dobar je ovaj kajatano. Kakvi izvori nista to, ima on jednu anegdotu koja je mjerodavnija. :D
Ispričavam se za Krit, na njega sam i mislio, a pišem Malta. Malo kasni, noćni sati, malo piva... :)
A i tu Norvešku sam izgubio iz vida, oni su prvi koji su se dobro borili protiv Švaba, ako ništa spasili su kralja koga su Nijemci žarko željeli uhvatiti. Danska je pala takoreći bez borbe, bilo je nešto malo puškaranja oko kraljevske palate.
Drvar nije bio brojno značajan, ali jeste po svome cilju (napad na sami Vrhovni štab NOVJ, sa vrlo konkretnim ciljem hvatanja njegovog komandanta).
Nisu se ni Poljaci predali bez borbe, samo nije bas lagano dobro izgledat kad se tuces sa puno jacim i sposobnijim protivnikom.
Oslobadanje Musolinija, kidnopovanje Hortija juniora i ubacivanje jedinica u zadnjoj zapadnoj ofanzivi spada u operacije te velicine izvedene od Njemackih padobranaca. Dakle stvari za komandose a ne za padobrance. Panzerfaust (ovo u Madjarskoj) je daleko najvaznija stvar, uspjeli su ostaviti Madjarsku u ratu na svojoj strani.
User avatar
felipe kajetano
Posts: 4084
Joined: 21/09/2009 19:32
Location: Nachtwerk

#48 Re: Mit o antifašizmu četnika Draže Mihailovića

Post by felipe kajetano »

@madner

Zelim samo da kazem je uloga Nijemaca u borbama u Jugoslavija minorna i da su uglavnom koristili Talijane do njihove kapitulacije i naravno ustase za koje ne vjerujem da su bile bas tako beznacajne kako kazes..i nekad cetnike kojima je primarni cilj po mom misljenju zastita srpskog naroda od nepotrebnog stradanja i eliminacija partizana iz prakticne borbe za vlast koju je neko trebao preuzeti nakon rata i tu su im se interesi podudarali sa njemackim.Ovdje se zeli predstaviti k'o da je Hitler u najmanju ruku planirao operaciju "Barbarossa"u Jugoslaviji.Uglavnom i to ljudi sto je poginulo na strani nasih naroda,nastradalo je iz ciste borbe za vlast i prevagu izmedju cetnika i partizana i od ustasa sa druge strane..slabo je tu Hans sta napravio ;-)


A vijecnik se zove drug Pišta :-D Prototip hrabrog partizana :)
User avatar
madner
Posts: 57524
Joined: 09/08/2004 16:35

#49 Re: Mit o antifašizmu četnika Draže Mihailovića

Post by madner »

Drago mi je da sam cuo tvoje misljenje, i nisam odavno procitao vise mastarija u manje recenica. Imas Italijanske i Njemacke izvore ako vec sumnjas u komunisticke pa se informisi.
Bez Njemaca ne postoji NDH, bez Njemackih jedinica i ono malo gradova sto su drzali bi izgubili. Italijane nisu koristili, nego su Italijani imali svoju zonu okupacije. Mislio ili ne mislio, nadji borbeni raspored ustaskih jedinica. Onda se vrati pa nam objasni kako to predstavlja znacajnu borbenu snagu.

Cetnici su pokusali da su uvuku u supak svim silama i da izbjegnu nezgodnu stranu gerilskog ratovanja. Umisljanje da je tu bilo nesto pozitivno je samozavaranje. Kvislizni cisti.

Da je bio minoran front za Njemacku tu nema sumnje. Medjutim isto tako nema sumnje da je bio front koji je vezao sve veci i veci broj Njemackih jedinica, jedinica koje Njemacka nije imala.
User avatar
piupiu
Posts: 16760
Joined: 05/01/2008 05:08

#50 Re: Mit o antifašizmu četnika Draže Mihailovića

Post by piupiu »

Bosnohercegovac wrote:
madner wrote:
madner wrote:Da vidimo najvecu operaciju cetnika 1943, Cilj - muslimanska naselja u oblasti Pljevalja i Čajniča
Ova "akcija" ćetnika mi je poznata iz novina, sa foruma, ali iz prića lokalnog stanovništva. Je li bilo nekih slićnih akcija ćetnika tokom rata kao na ovom podrućju od 30-40km izmeđžu Ćajnića i Pljavalja?
Ima knjiga Vladimira Dedijera na ovu temu. Sa dokumentacijom, prepiskama, slikama i popisom (izvrsenim od strane vlasti nakon rata) pobijenog stanovnistva. Nekih 100,000 ljudi, mahom zena, djece, staraca ... Svasta ces naci u njoj. Naredbe, prepiske, sudjenja, slike, citava istorijska dokumentacija o zlocinima protiv -- u ovom slucaju -- muslimanskog stanovnistva -- te se zove "Genocid nad Muslimanima". Knjiga je, inace, puna korisnih informacija o akcijama vodjenim na sve strane, razlozima, ideoloskoj argumentaciji za iste, kontra-akcijama, itd.
Post Reply