Gramofoni, gramofondzije, gramofonske ploce

Diskusije o bh. i inostranim izvođačima, razmjena pjesama, CD-ova, muzičke oprema...

Moderator: Bobi

Post Reply
User avatar
Ommadawn
Posts: 5947
Joined: 20/02/2014 21:15
Location: ...uvijek na pogresnom mjestu u pravo vrijeme!

#1 Gramofoni, gramofondzije, gramofonske ploce

Post by Ommadawn » 19/12/2016 12:40

Otvaram ovu temu s ciljem da ne zacatavamo druge teme. S obzirom da se u svijetu vec odavno poceo vracati trend da se muzika uzima na gramofonskim plocama, iliti vinilu, a trendovi ne zaobilaze ni nase podrucje (Damir Imamovic je izdao svoj zadnji album na vinilu), interesuje me slijedece:

Koliko vas danas slusa gramofonske ploce?
Koje gramofone koristite (takodjer pojacala, pretpojacala, zvucnice)


Ja sam od bukvalno rodjenja volio gramofone i ta ljubav nikada nije prestala, pa cak ni devedesetih kada su mnogi vec odavno konvertirali na CD-ove a kasnije i na mp3. Tada su ljudi bacali ili prodavali za mizernu cijenu svoje gramofonske ploce vjerujuci da je taj format odradio svoje i da se vise nece vratiti, najvise iz prakticnih razloga - CD je manjeg formata, moze stati vise pjesama, jeftin je za izradu, trpi mnoga ostecenja i kvalitetnog je zvuka. Za razliku od kasete koja je pocela prva polako da potiskava LP ali se vrlo rano javili problemi sa losim zvukom koji vremenom postane jos losiji.
Ja sam, takodjer, nabavio CD-player, doduse nesto malo kasnije ali ploca je imala neku magiju. Uzmes plocu, pa stavis na gramofon, slusas a u rukama okreces omot za ciji se izgled neki umjetnik potrudio, pa gledas ko je sve uradio taj album, a ploca pucketa i ti imas osjecaj da tacno vidis onaj zvuk koji dolazi iz brazde u iglu pa preko zica u pojacalo i zvucnike.

Na ovu bi se temu moglo dodati mnogo toga, pa stoga, izvolite. :) Ja cu ako ugrabim vremena kasnije (trenutno me gripa jebe) napisati malo opsirnije o vrstama gramofona, zvucnicama, iglama i slicno. Pisite i vi.


User avatar
dale cooper
Posts: 21475
Joined: 03/04/2007 09:55
Location: Twin Peaks/Red Room

#2 Re: Gramofoni, gramofondzije, gramofonske ploce

Post by dale cooper » 19/12/2016 14:46

Samo da se upišem i pohvalim temu. :thumbup: Kao što sam spomenuo na drugoj temi imam Pro-Ject Essential
gramofon koji je jedan solidan, entry level, belt drive gramofon (i ortofon igla) sa jako dobrim performansama.
Većina moje kolekcije je na cd-u, ali polako sabirem svoju vinil kolekciju koja se mahom za sada sastoji od nekih
novijih izdanja koja se maksuz izdata samo na vinilu. I slažem se da je nakon godina slušanja cd-a lijepo
čuti krckavu toplinu vinil zvuka. :D

User avatar
Better Man
Posts: 14279
Joined: 01/10/2006 20:10

#3 Re: Gramofoni, gramofondzije, gramofonske ploce

Post by Better Man » 19/12/2016 22:02

Neko spomenu da je kaseta prva počela da potiskava LP, ali bezuspješno. Glavni problem kasete je vrpca koja je sklona oštećenjima, a posebno ako slušate na lošem kasetofonu koji je znao izvući vrpci zapetljati je. Kvalitetni uređaji poput Tehnicsa su po tom pitanju imali dobru zaštitu. naime ako krene da izvlaći vrpcu on odmah zaustavi rad i tako se sprijeći oštečenje vrpce. Ja imam stotinjak ploča i slušam ih na Sharpovom gramofonu. Riječ je u stvari o Sharpovoj lini sa ormarićem za loče i duplim dekom. Dekovi su neispravni,a li gramofon je u savršenom stanju. Imam u planu da kupim dobar gramofon i zapeo mi je za oko jedan Sony model iz ove godine i cijena mu je bilo oko 1600 KM, a onda bi nabavio dobro pojačalo i dva zvučnika. Ipak zvuk ploče je još uvijek nenadjebiv. Spomenuo sam na jednoj temi da je moj rođak iz Zenice imao Rizov Turandot gramofon i ima ga i danas. Izgledom i kvalitetom za mnoge nove gramofone je stroj i kvalitetom daleko ispred. On ga je kupio između 1979 i 1981 godine. Danas izgleda močno, a kamo li u to vrijeme. Šteta što je Tehnics nabio cijenu svom legendarnom gramofonu. Da su mu ostavili cijenu od 1200 KM koliko je bio, dileme ne bi bilo i to bi bio moj prvi i jedini izbor.


User avatar
mayab
Posts: 19307
Joined: 06/03/2008 13:00
Location: SARAJEVO

#5 Re: Gramofoni, gramofondzije, gramofonske ploce

Post by mayab » 19/12/2016 22:44

Nekada davno, 1990. sam imao neki Sansui tangencijalni gramofon, iskreno, neznam jeli oupće još u životu, kod mame!
A bas sam planirao nabavku nekog ovakvog http://www.thorens-info.de/html/thorens ... __115.html
ali mi iskrsnuse bas sada neki neplanski troskovi, tako da je to "na ledu" do daljnjega :sad:
Image

User avatar
Ommadawn
Posts: 5947
Joined: 20/02/2014 21:15
Location: ...uvijek na pogresnom mjestu u pravo vrijeme!

#6 Re: Gramofoni, gramofondzije, gramofonske ploce

Post by Ommadawn » 19/12/2016 22:50

RIZ-ovi gramofoni su bili dobri u doba SFRJ ako se uzme u obzir kakva je tad ponuda bila na Hi-Fi frontu. Neko veliko iskustvo sa njima nemam i ne mogu licno donijeti neki svoj sud o njima ali od dvojice starijih audiofila sam cuo da i nisu bili neki extra kvalitet. To je, ponavljam, njihovo misljenje bazirano na njihovom iskustvu.
Ja sam, s druge strane, kao djecak skupljao pare da kupim jedan RIZ-ov gramofon, ne sjecam se kako se zvao, znam da je imao ugradjeno pojacalo i meni se cinio kao mocan stroj u to vrijeme. Inflacija i rat su ucinili svoje te nikada nisam skupio dovoljno novca.
Moj rahmetli amidza je imao RIZ-ov jeftini gramofon koji je radjen na licenci poljske UNITRA-e i njemu je bio sasvim solidan. Sjecam se da je bio zut :)
RIZ nazalost vec odavno ne postoji a to je ipak bila firma koja je imala potencijal.

Iskra Kranj su bili gramofoni za siroke narodne mase i naravno, moj prvi gramofon. Prije nekoliko godina sam htio da nabavim jedan takav, vise radi nostalgije ali znam da ga ne bih mogao gledati kako mi samo stoji za ukras i kako bih na kraju unistio ploce.

Imam dva gramofona od kojih jedan koristim a drugi mi stoji u ostavi. Onaj koji koristim je Pro-Ject Debut II i to je entry-level gramofon. Imam ga vec dvije godine i radi skoro savrseno. Pogon na remen, brzinu mijenjas tako sto remen prebacis na adekvatan obim tockica na osovini elektromotora. Zvucnica i igla - Ortofon OM.
Drugi gramofon je Luxman PD264 sa Ortofon FF16 MkII zvucnicom ali je direct drive, to jest direktni pogon sto znaci da je tanjir smjesten na osovinu elektromotora i tu je nastao problem u regulatoru za brzine. Naime, nerijetko su direct-drive gramofoni opremljeni stroboskopom pomocu kojeg regulises ravnomjernu brzinu okretanja tanjura. Nastimas i pusti da pjeva. Problem je sto se nekada nije mogla strana ploce preslusati a da nisi morao stajati pored i regulisati brzinu cijelo vrijeme i to je znalo biti pravo frustrirajuce. Nije tu pomoglo ni rastavljanje tanjira, podmazivanje lezajeva - ocito da se radi o nekoj elektronskoj greski a ja nemam bas neko znanje da bih se tu petljao. Medjutim imam prijatelja koji zivi malo dalje od mene i koji se u to razumije pa mi je rekao da ce mi pomoci.

Takodjer, imao sam jedan stari Pioneerov gramofon (moj, reklo bi se, prvi u Swe) koji je bio jeftine izrade ali sasvim solidan za slusanje ploca. Padne mi neka luda ideja i ja ga rastavim skroz u dijelove, napravim nacrte na jednoj drvenoj ploci, izrezem i zapocnem rad. Gotovo je bio pred zavrsetkom, trebao sam samo nabaviti dobru rucicu i nastimati da se lakse mijenjaju brzine. Medjutim, problem je sto ja zivim u stanu i nemam ni prostor niti opremu da bih to sve priveo kraju a sve sam odradjivao kada bih otisao kod oca koji ima garazu i svu mogucu i nemogucu opremu ali zivi podaleko od mene. Slabo sam stajao i sa vremenom, porodica i prijatelji takodjer traze svoje. Projekat je definitivno propao kada sam preseljavao u novi stan, prilikom selidbe sam zakacio slucajno par zica, to se otkacilo - iste sekunde je otisao u kontejner za smece.
No san o svom napravljenom gramofonu me nije napustio i to ce biti pitanje vremena kada naletim na kakvom buvljaku na neki solidan stroj koji ce posluziti za dijelove. Na raznim DIY forumima se moze vidjeti kako to ljudi odradjuju - neki sasvim jednostavno a dobro, neki bogami i umjetnicka djela.

User avatar
Ommadawn
Posts: 5947
Joined: 20/02/2014 21:15
Location: ...uvijek na pogresnom mjestu u pravo vrijeme!

#7 Re: Gramofoni, gramofondzije, gramofonske ploce

Post by Ommadawn » 19/12/2016 22:52

mayab wrote:Nekada davno, 1990. sam imao neki Sansui tangencijalni gramofon, iskreno, neznam jeli oupće još u životu, kod mame!
A bas sam planirao nabavku nekog ovakvog http://www.thorens-info.de/html/thorens ... __115.html
ali mi iskrsnuse bas sada neki neplanski troskovi, tako da je to "na ledu" do daljnjega :sad:
Image
Thorens je kralj! Moj prijatelj ima dva komada i to je jednog nabavio za smijesne pare kod neke babe koja ocito nije znala sta prodaje. Jedan mu je u dnevnom boravku, drugi u kuhinji.

Hakiz
Posts: 17246
Joined: 30/07/2015 20:01

#8 Re: Gramofoni, gramofondzije, gramofonske ploce

Post by Hakiz » 19/12/2016 23:16

Kod mene je jeftina varijanta:

Gramofon Technics BD-20, pojačalo Technics SUV-300, zvučnici Jamo Prestige 70.

Pozitivno je što ništa od toga nije Made in China. Imao sam sreće da nabavim opremu prije nego što su svi otišli da prave u Kinu.

zetareticula
Posts: 1053
Joined: 13/06/2014 12:02

#9 Re: Gramofoni, gramofondzije, gramofonske ploce

Post by zetareticula » 19/12/2016 23:26

Obozavam gramofone i vinyle, a pogotovo slusati na njima prepoznatlivi zvuk. Pogotavo prljavih ploča :D inace svaki dan redovno su upaljeni :D trenutno imam tri vestaxa pdx2000

r_faruk
Posts: 4363
Joined: 20/01/2003 00:00

#10 Re: Gramofoni, gramofondzije, gramofonske ploce

Post by r_faruk » 20/12/2016 13:30

citao sam, a i par puta cuo od ljudi da je zvuk sa ploce neprevazidjen. da li je to subjektivno misljenje zbog zelje za slusanjem vinila ili je to ipak istina....

meni je tesko procijeniti...

User avatar
Ommadawn
Posts: 5947
Joined: 20/02/2014 21:15
Location: ...uvijek na pogresnom mjestu u pravo vrijeme!

#11 Re: Gramofoni, gramofondzije, gramofonske ploce

Post by Ommadawn » 20/12/2016 14:01

r_faruk wrote:citao sam, a i par puta cuo od ljudi da je zvuk sa ploce neprevazidjen. da li je to subjektivno misljenje zbog zelje za slusanjem vinila ili je to ipak istina....

meni je tesko procijeniti...
Po pitanju toga nije nista apsolutno, audiofili se gotovo bacaju govnima oko toga. Jedni zagovaraju plocu, drugi brane CD.
Ja pustim novu plocu na gramofonu mom zetu, koji to ne prati nikako niti ga interesuje i tip ono "Jebote, koji zvuk, jebes CD". Dodje stari kod mene i kaze mi "De mi snimi Dragana Stojnica da slusam i u autu" - ja plocu na gramofon, prikopcam komp na pojacalo, podesim zvuk, snimim, prebacim mu na CD i covjek ono "Imam osjecaj kao da sam plocu ubacio u auto kad slusam Stojnica".

KIseljak12
Posts: 1385
Joined: 11/12/2012 16:14

#12 Re: Gramofoni, gramofondzije, gramofonske ploce

Post by KIseljak12 » 20/12/2016 14:21

Imam neki Pioneer, s pocetka osamdesetih, direct drive, zvucnica je neka Stanton (ne znam model). Prepojacalo je rucno radjeno RIAA, dalje ide na liniju. Ne palim ga cesto, tj. palim ga samo kad hocu da se pocastim, zao mi igle, zao mi ploca :mrgreen:

Sto se tice zvuka, mislim da nije problem u samom mediju, koliko je problem u post-produkciji koja se desi prije snimanja na CD/plocu. Ljudi danas postavljaju citave LP-eve na YouTube (iii presnimavaju na CD, kao sto Ommadawn rece). Samim tim je logicno da ce se zvuk digitalizovati, tako da naizgled nema smisla ako nije zvuk direkt uzivo s ploce. Medjutim, i na takvim snimcima je moguce primjetiti razliku u odnosu na CD izdanja, sto dokazuje da nije (u potpunosti) do medija nego do produkcije.

S pojavom CD-ova, poceo se raditi re-mastering albuma koji podrazumjeva primjenu kompresora i ekvilajzera. Sta najcesce urade je da primjene taj kompresor u toj mjeri da i tihi i glasni djelovi snimka zvuce jednako glasno. Osim sto zbog toga snimak ne zvuci "ispravno", taj efekat dovodi do zamora kod dugotrajnog slusanja.

Hakiz
Posts: 17246
Joined: 30/07/2015 20:01

#13 Re: Gramofoni, gramofondzije, gramofonske ploce

Post by Hakiz » 20/12/2016 14:55

r_faruk wrote:citao sam, a i par puta cuo od ljudi da je zvuk sa ploce neprevazidjen. da li je to subjektivno misljenje zbog zelje za slusanjem vinila ili je to ipak istina....

meni je tesko procijeniti...
Kako meni izgleda, a to postaje generalni zaključak kada čitam razne audiofilske forume i blogove, nije stvar samoj ploči ili CD-u.

Stvar je u produkciji. Muzika je zbog tehničkih zathjeva ploče i CD-a, zbog opreme korištene tokom produkcije, zbog opreme na kojoj se sluša, bila i različito producirana za ploče i CD-ove, a i drugačije zvuči kada je isto producirana.

Nekada se sve radilo analogno. Onda se postepeno počela uvoditi digitalna tehnologija. A to znači da je signal počeo da "putuje" drugačije kroz uređaje.

Imaš slučaj analognog toka signala. Dakle iz mikrofona (ili samog instrumenta ako je električni) signal putuje kroz razne procesore (ekvilajzere, kompresore, reverbe, itd) i snima se kao analogni signal na neki medij. U studiju je to bila magnetofonska traka. I sa te trake možeš direktno slušati snimljeni materijal na zvučnicima ili slušalicama.

Kod digitalnog signala imaš dodatne elemente. Dakle sa mikrofona ili instrumenta koji su analogni uređaji signal se prvo mora konvertovati u digitalni, pretvoriti u niz nula i jedinica. Takav signal ide ili u kompjuter u kojem su onda VST alati, dakle simulatori onih ekvilajzera, kompresora, reverba itd koji su se koristili u analognom sistemu. Ili, može da ne ide kroz kompjuter, može da ide na ekvilajzere, kompresore itd kao posebne uređaje, ali su ti uređaji digitalni. Tako obrađenu muziku snimaš kao digitalni sistem, kao niz nula i jedinica na neki medij, da li je to HDD ili čak i traka (nekada su kompjuteri kao medij za pohranjivanje podataka koristili trake slične magnetofonskim).

Ali, kada hoćeš da slušaš digitalnu muziku, sa bilo kojeg medija, imaš problem. Svi su zvučnici i slušalice analogni. A to znači da moraš taj digitalni signal ponovo konvertovati u analogni.

Dakle, kod analognog sistema si imao analogni ulaz, analogna obrada, analogni izlaz.

Kod digitalnog sistema imaš analogni ulaz, pretvaranje u digitalni sistem, digitalna odrada, pretvaranje u analogni signal, analogni izlaz.

A same te razike moraju uticati na zvuk. Ako imaš loše konvertore analognog u digitalni signal i obratno, ako se analogni signal konvertuje u digitalni malom rezolucijom, to kvari zvuk.

Ali, ako je analogno/digitalna konverzija kvalitetna, ako je digitalni sistem koji obrađuje zvuk dobar, ako je rezolucija dovoljna, digitalni zvuk će biti kvalitetan isto kao i analogni. Čak i kvalitetniji. A ti i digitalno produciranu muziku, i da je slušaš sa CD-a ili FLAC i slično, možeš napraviti da bude topla kao sa ploče. Naravno toj atmosferi doprinose i pojačalo, zvučnici ili slušalice, dakle analogni dijelovi digitalnog lanca produkcije i slušanja.

Zašto je CD standard 16bps/44.100 Hz? Da ne idem u matematiku, ima na internetu o tome sve napisano, zato što se frekvencije koje ljudsko uho čuje za stereo slušanje, mogu digitalizovati sa tom rezolucijom. Veća nije potrebna, čak ova rezolucija ima veći kapacitet, može se digitalizovati veći raspon frekvencija nego što ljudsko uho čuje.

Dakle, ako nije u pitanju da je digitalna muzika producirana nekvalitetno, to jeste ako je i digitalna i analogna muzika producirana kvalitetno, ploča nije bolja od CD-a. Drugačija možda jeste, ali nije bolja.

Ono šta ploču čini "boljom" je to što muzika ne može za ploču biti producirana isto kao za CD. Ne može se ići na isti stepen kompresije, mora se zadržati veća dinamika. To je zato što previše kompresovan i pojačan audio, kada se ploča reže, pravi takve brazde na ploči da igla može da ispadne iz brazdi. CD može podnijeti veću manipulaciju signala od ploče. I upravo zato što je ploča tehnički lošija, što ima više ograničenja za signal od CD-a čini da muzika na ploči bude bolja. Jer je manje kompresovana, tiša. Pa ako hoćeš glasno slušati muziku sa ploče moraš pojačati na pojačalu za zvučnike. Ali zbog manje kompresije tihi dijelovi pjesme su i dalje tiši od glasnih. Kod moderne muzike na digitalnim formatima, pa i CD-u, tihi dijelovi se pojačaju, a glasni stišaju da se skoro izjednače (to je kompresija), a onda se sve zajedno pojača. I dobiješ muziku bez imalo dnamike, dobiješ zvučni zid buke. Nemojmo se zavaravati, producenti bi i na pločama radili to isto, kompresija i pojačavanje, u stvari to su i radili dok nisu došli do tehnološke granice ploče, dakle ploča im svojom tehnologijom to ne dozvoljava da rade koliko hoće, dok na CD-u to mogu raditi koliko hoće.

I to je zašto je muzika sa ploče "bolja" od muzike sa CD-a.

r_faruk
Posts: 4363
Joined: 20/01/2003 00:00

#14 Re: Gramofoni, gramofondzije, gramofonske ploce

Post by r_faruk » 20/12/2016 15:01

zahvaljujem na pojasnjenju i detaljnom odgovoru.... bas si se potrudio :thumbup:

Hakiz
Posts: 17246
Joined: 30/07/2015 20:01

#15 Re: Gramofoni, gramofondzije, gramofonske ploce

Post by Hakiz » 20/12/2016 15:30

r_faruk wrote:zahvaljujem na pojasnjenju i detaljnom odgovoru.... bas si se potrudio :thumbup:
Nema na čemu.

Muzika u pokretu je samo dorpinijela problemu. Naime, ti na mobitelu ili iPodu i slično nemaš jaka pojačala za slušalice, a pogotovo zvučnike. Zbog dimenzija samih uređaja, kao i zato što ih napaja baterija, komponente korištene za pojačala čine da pojačala moraju biti male snage. Tako da ne možeš vani slušati muziku koja je tiha, a ako muzika ima dobru dinamiku (tihe i glasne dijelove) ako i čuješ glasne dijelove nećeš čuti tihe dijelove.

Pa su proizvođači uređaja sa kojima se muzika sluša u pokretu počeli traže od producenata da muzika bude što glasnija i sa što manje dinamke. Niko neće kupiti MP3 ili FLAC ako ga ne čuje u tramvaju, zar ne?

A decenijama prije gore napisanog bilo je i ovo: Producenti prave muziku što glasnijom da bi na radiostanici njihova pjesma bila glasnija od konkurentnog producenta, tako da publika viša obrati pažnju na njihovu pjesmu umjesto pjesme konkurentnog producenta.

To dvoje, prvo radiostanice, a onda dolazak slušanja muzike u pokretu, a naročito MP3 playeri, su doveli do toga da se muzika producira što glasnije i sa što manjom dinamikom.

Kao što rekoh, dok je ploča (pa i kaseta) bila dominantni medij, svojom ograničeom tehnologijom je držala producente "pod kontrolom". KAo i to što se muzika nije slušala vani, pa se mogla komotno producirati sa dobrom dinamikom. Ko je htio glasno, samo pojača na pojačalu. A i muzička industrija, finanasije su bila takve da se moglo zarađivat isa kvalitetno producranom muzikom.

Dolaskom muzike u pokretu, pogotovo CD-a i digitalnih formata MP3, FLAC itd, ta ograničenja nisu više postojala, promijenio se i način slušanja, razlog zbog kojeg se muzika kupuje (u jednom trenutku se desilo da se više muzika kupuje da se sluša u pokretu nego u kući) pa se pojavila potreba za drugačijim pristupom produkciji, I producenti su sebi dali oduška.

Ni SONY niti većina muzičkih izdavača nisu u poslu zato što vole muziku. Tu su da zarade na muzici. I ako treba upropastiti muziku da bi se na njoj zaradilo, to će i uraditi. Producenti koji za njih rade takođe, ako to ne rade, neće biti plaćeni. A konzumenti ća takođe pristati na loš kvalitet ako će time muzika biti jeftinija. Medij na kojem je kao i oprema za slušanje.

Sve to zajedno je dovelo do upropaštavanja kvaliteta. Pa čak i kada imaš sjajnog autora i virtuznog izvođača, sav taj trudi kvalitet nestanu zbog pravila produkcije, industrije i zarade.

Nije da nema izuzetaka, ali mainstream trend je veoma loš.

User avatar
dale cooper
Posts: 21475
Joined: 03/04/2007 09:55
Location: Twin Peaks/Red Room

#16 Re: Gramofoni, gramofondzije, gramofonske ploce

Post by dale cooper » 20/12/2016 15:41

Do masteringa je problem ne do same produkcije, to je završni dio na kojem se određuje glasnost
i dinamika. Može producent uraditi odličan posao, a da ovi sve to zaseru lošim masteringom.
To su odluke diskografskih kuća koje se upliću u taj proces, što frustrira i same producente.
Dobar producent je umjetnik koliko i muzičari sa kojima radi. Sjetimo se samo Georgea Martina,
Phila Spectora, Briana Ena, Teo Macera ili od ovih nešto novije generacije Nigela Godricha, Steve Albinia
i Daniela Lanoisa. Sve redom majstori svog posla sa distinktivnom produkcijom za koju tačno možeš
odrediti da pripada njima.

KIseljak12
Posts: 1385
Joined: 11/12/2012 16:14

#17 Re: Gramofoni, gramofondzije, gramofonske ploce

Post by KIseljak12 » 20/12/2016 16:31

dale cooper wrote:Do masteringa je problem ne do same produkcije, to je završni dio na kojem se određuje glasnost
i dinamika. Može producent uraditi odličan posao, a da ovi sve to zaseru lošim masteringom.
To su odluke diskografskih kuća koje se upliću u taj proces, što frustrira i same producente.
Dobar producent je umjetnik koliko i muzičari sa kojima radi. Sjetimo se samo Georgea Martina,
Phila Spectora, Briana Ena, Teo Macera ili od ovih nešto novije generacije Nigela Godricha, Steve Albinia
i Daniela Lanoisa. Sve redom majstori svog posla sa distinktivnom produkcijom za koju tačno možeš
odrediti da pripada njima.
Zato sam u svom postu spomenuo da su "poceli re-masterovati", pri tome sam mislio da su remasterovali mnoga prethodna izdanja kada su ih prebacivali na CD. Notorni primjerak je Michael Jackson i sve jaca kompresija na svakom slijedecem izdanju istog albuma (ne mogu se sjetiti tacno koji).

User avatar
dale cooper
Posts: 21475
Joined: 03/04/2007 09:55
Location: Twin Peaks/Red Room

#18 Re: Gramofoni, gramofondzije, gramofonske ploce

Post by dale cooper » 20/12/2016 16:36

KIseljak12 wrote:
dale cooper wrote:Do masteringa je problem ne do same produkcije, to je završni dio na kojem se određuje glasnost
i dinamika. Može producent uraditi odličan posao, a da ovi sve to zaseru lošim masteringom.
To su odluke diskografskih kuća koje se upliću u taj proces, što frustrira i same producente.
Dobar producent je umjetnik koliko i muzičari sa kojima radi. Sjetimo se samo Georgea Martina,
Phila Spectora, Briana Ena, Teo Macera ili od ovih nešto novije generacije Nigela Godricha, Steve Albinia
i Daniela Lanoisa. Sve redom majstori svog posla sa distinktivnom produkcijom za koju tačno možeš
odrediti da pripada njima.
Zato sam u svom postu spomenuo da su "poceli re-masterovati", pri tome sam mislio da su remasterovali mnoga prethodna izdanja kada su ih prebacivali na CD. Notorni primjerak je Michael Jackson i sve jaca kompresija na svakom slijedecem izdanju istog albuma (ne mogu se sjetiti tacno koji).
Da, na dosta remastera znaju sjebati stvar sa povećanom glasnoćom i kompresijom.

Hakiz
Posts: 17246
Joined: 30/07/2015 20:01

#19 Re: Gramofoni, gramofondzije, gramofonske ploce

Post by Hakiz » 20/12/2016 18:11

dale cooper wrote:Do masteringa je problem ne do same produkcije, to je završni dio na kojem se određuje glasnost
i dinamika. Može producent uraditi odličan posao, a da ovi sve to zaseru lošim masteringom.
To su odluke diskografskih kuća koje se upliću u taj proces, što frustrira i same producente.
Dobar producent je umjetnik koliko i muzičari sa kojima radi. Sjetimo se samo Georgea Martina,
Phila Spectora, Briana Ena, Teo Macera ili od ovih nešto novije generacije Nigela Godricha, Steve Albinia
i Daniela Lanoisa. Sve redom majstori svog posla sa distinktivnom produkcijom za koju tačno možeš
odrediti da pripada njima.
Mastering je dio produkcije.

User avatar
dale cooper
Posts: 21475
Joined: 03/04/2007 09:55
Location: Twin Peaks/Red Room

#20 Re: Gramofoni, gramofondzije, gramofonske ploce

Post by dale cooper » 20/12/2016 20:34

Hakiz wrote:
dale cooper wrote:Do masteringa je problem ne do same produkcije, to je završni dio na kojem se određuje glasnost
i dinamika. Može producent uraditi odličan posao, a da ovi sve to zaseru lošim masteringom.
To su odluke diskografskih kuća koje se upliću u taj proces, što frustrira i same producente.
Dobar producent je umjetnik koliko i muzičari sa kojima radi. Sjetimo se samo Georgea Martina,
Phila Spectora, Briana Ena, Teo Macera ili od ovih nešto novije generacije Nigela Godricha, Steve Albinia
i Daniela Lanoisa. Sve redom majstori svog posla sa distinktivnom produkcijom za koju tačno možeš
odrediti da pripada njima.
Mastering je dio produkcije.
Jeste, ali taj dio ne obavlja producent albuma, nego inženjer za mastering.

Hakiz
Posts: 17246
Joined: 30/07/2015 20:01

#21 Re: Gramofoni, gramofondzije, gramofonske ploce

Post by Hakiz » 20/12/2016 22:05

dale cooper wrote:
Hakiz wrote:
dale cooper wrote:Do masteringa je problem ne do same produkcije, to je završni dio na kojem se određuje glasnost
i dinamika. Može producent uraditi odličan posao, a da ovi sve to zaseru lošim masteringom.
To su odluke diskografskih kuća koje se upliću u taj proces, što frustrira i same producente.
Dobar producent je umjetnik koliko i muzičari sa kojima radi. Sjetimo se samo Georgea Martina,
Phila Spectora, Briana Ena, Teo Macera ili od ovih nešto novije generacije Nigela Godricha, Steve Albinia
i Daniela Lanoisa. Sve redom majstori svog posla sa distinktivnom produkcijom za koju tačno možeš
odrediti da pripada njima.
Mastering je dio produkcije.
Jeste, ali taj dio ne obavlja producent albuma, nego inženjer za mastering.
A dobro, ko donosi odluku kako će album biti masterovan? Dakle, neko mora donijeti odluku u ime izdavačke kuće da se taj album masteruje tiše, glasnije, sa manje ili više dinamike. Ta se odluka ne ostavlja mastering inžinjeru, jer, mastering inžinjer se brine za zvuk, ne brine za novac. Neko u izdavačkoj kući zaključi da će povrat uloženog novca i zarada na albumu biti maksimalna ako se album masteruje na određeni način. Ko donosi tu odluku? Sigurno ne donosi generalni direktor Sony musica ili neke druge izdavačke kuće. Ima neki, nazovimo ga u ovom slučaju tako, art direktor, neko ko donosi takve odluke. Kako se zove funkcija te osobe?
Last edited by Hakiz on 20/12/2016 22:15, edited 2 times in total.

User avatar
dale cooper
Posts: 21475
Joined: 03/04/2007 09:55
Location: Twin Peaks/Red Room

#22 Re: Gramofoni, gramofondzije, gramofonske ploce

Post by dale cooper » 20/12/2016 22:13

Hakiz wrote:
A dobro, ko donosi odluku kako će album biti masterovan? Dakle, neko mora donijeti odluku u ime izdavačke kuće da se taj album masteruje tiše, glasnije, sa manje ili više dinamike. Ta se odluka ne ostavlja mastering inžinjeru, jer, mastering inžinjer se brine za zvuk, ne za novac. Neko u izdavačkoj kući zaključi da će povrat uloženog novca i zarada na albumu biti maksimalna ako se album masteruje na određeni način. Ko donosi tu odluku?
Nemam pojma, ali sam siguran da bilo koji producent voli da mu neko uništi rad lošim masteringom.
Odgovor vjerovatno leži u pritiscima na mastering inžinjere iz vrha diskografske kuće da rade na
određeni način.

Hakiz
Posts: 17246
Joined: 30/07/2015 20:01

#23 Re: Gramofoni, gramofondzije, gramofonske ploce

Post by Hakiz » 20/12/2016 22:17

dale cooper wrote:
Hakiz wrote:
A dobro, ko donosi odluku kako će album biti masterovan? Dakle, neko mora donijeti odluku u ime izdavačke kuće da se taj album masteruje tiše, glasnije, sa manje ili više dinamike. Ta se odluka ne ostavlja mastering inžinjeru, jer, mastering inžinjer se brine za zvuk, ne za novac. Neko u izdavačkoj kući zaključi da će povrat uloženog novca i zarada na albumu biti maksimalna ako se album masteruje na određeni način. Ko donosi tu odluku?
Nemam pojma, ali sam siguran da bilo koji producent voli da mu neko uništi rad lošim masteringom.
Odgovor vjerovatno leži u pritiscima na mastering inžinjere iz vrha diskografske kuće da rade na
određeni način.
Pa ne dođe izdavačka kuća, zgrada, da pritisne mastering inžinjera da uradi mastering. Neka osoba, neko ko je zadužen za konačni zvuk albuma tu odluku donosi. Ako nije producent, kako se zove funkcija te osobe? Sigurno nije ni generalni direktor, niti marketing direktor, neko je ko je uključen u produkciju albuma. Neko je ko zna da li će album sa takvim zvukom moći da se dobro proda ili neće.

User avatar
dale cooper
Posts: 21475
Joined: 03/04/2007 09:55
Location: Twin Peaks/Red Room

#24 Re: Gramofoni, gramofondzije, gramofonske ploce

Post by dale cooper » 20/12/2016 22:47

Hakiz wrote:
dale cooper wrote:
Hakiz wrote:
A dobro, ko donosi odluku kako će album biti masterovan? Dakle, neko mora donijeti odluku u ime izdavačke kuće da se taj album masteruje tiše, glasnije, sa manje ili više dinamike. Ta se odluka ne ostavlja mastering inžinjeru, jer, mastering inžinjer se brine za zvuk, ne za novac. Neko u izdavačkoj kući zaključi da će povrat uloženog novca i zarada na albumu biti maksimalna ako se album masteruje na određeni način. Ko donosi tu odluku?
Nemam pojma, ali sam siguran da bilo koji producent voli da mu neko uništi rad lošim masteringom.
Odgovor vjerovatno leži u pritiscima na mastering inžinjere iz vrha diskografske kuće da rade na
određeni način.
Pa ne dođe izdavačka kuća, zgrada, da pritisne mastering inžinjera da uradi mastering. Neka osoba, neko ko je zadužen za konačni zvuk albuma tu odluku donosi. Ako nije producent, kako se zove funkcija te osobe? Sigurno nije ni generalni direktor, niti marketing direktor, neko je ko je uključen u produkciju albuma. Neko je ko zna da li će album sa takvim zvukom moći da se dobro proda ili neće.
Pa dobro, vjerovatno da producent izda neke finalne instrukcije. Međutim, ni jedan producent koji drži do svoje reputacije
neće svjesno tražiti glasnu i nabijenu produkciju bez dinamike jer se onda sve finese gube. Postoje producenti koji
se striktno drže instrukcija klijenta za kojeg rade kao i diskografske kuće, a postoje oni koji se zovu da stvarnim
kolaboracijskim radom i svojim idejama doprinesu kvaliteti i izdignu muziku na novi nivo. Da li bi recimo najbolji
radovi Talking Headsa ili U2 bili isti bez produkcijskog rada Brian Enoa i Daniela Lanoisa? Ili da li bi oni legendarni
hitovi kao Be My Baby, Unchained Melody i River Deep, Mountain High bili onako upečatljivi bez Spectorove pionirske
wall of sound produkcije? Produkcija odnosno zvučna estetika je bitan dio svake dobre pjesme.

Hakiz
Posts: 17246
Joined: 30/07/2015 20:01

#25 Re: Gramofoni, gramofondzije, gramofonske ploce

Post by Hakiz » 20/12/2016 22:49

Nekada je mastering bio samo tehnički posao pripreme materijala za medij. Na primjer, pripremu albuma za rezanje na ploču. To su radili, da se tako izrazim, majstori, ljudi u plavim radnim odijelima. Taj posao je zahtijevao skoro nimalo petljanja u zvuk. Sve što se tiče zvuka se završavalo u miksanju.

Vremenom, naročito digitalnim procesom, gubi se razlika između miksanja i masteringa. Iako je mastering zadržao svoje tradicionalne "dužnosti", sve više se masteringom utiče na zvuk pjesme ili albuma. Mastering ljudi su prestali biti majstori i postajali su inžinjeri zvuka, inžinjeri masteringa. Kako producent vodi posao sve do mastering faze, a kako mastering faza već odavno zadire u miksing fazu, gubi se jasna granica između miskanja i masteringa, pa tako ni producent više ne završava svoj posao kada završi mastering.

Dok je mastering majstor nekada bio neko ko je jednu pjesmu rezao, pa pravio razmak, tišinu između dvije pjesme, eventualno koristio ekvilajzer ili kompresor samo da namjesti zvuk pjesme ili albuma ako "vidi" da zvuk neće biti moguće fizički narezati na ploču da se kvalitetno čuje itd, danas je mastering inžinjer neko ko satima sluša album na preskupoj opremi i odlučuje da se malo igra ekvilajzerom, kompresorom, limiterom kada misli da treba mijenjati zvuk. Dakle, ne zbog fizičkih ili tehničkih zahtjeva medija, nego zbog produkcije, zato što misli da bi taj zvuk više odgovarao onome šta je autor htio reći, koncepciji pjesme ili albuma. Mastering je od tehničkog postao skoro autorski rad.

Naše neslaganje u prethodnim diskusijama vjerovatno proizilazi iz gore napisanog.

Post Reply