GOVOR PREDSJEDAVAJUĆEG KOMŠIĆA NA GENERALNOJ SKUPŠTINI UN-a

[dijaliza]

GOVOR PREDSJEDAVAJUĆEG KOMŠIĆA NA GENERALNOJ SKUPŠTINI UN-a


Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se sinoć na 62. zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku.

Komšićev integralni govor:



Gospodine Predsjedniče,

Ekselencije,

Dame i gospodo,

Čast mi je da u svojstvu predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine sudjelujem na ovom 62. zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda.

Također bih Vama gospodine Predsjedniče želio čestitati na izboru i iskoristiti ovu priliku da izrazim svoje poštovanje i zahvalnost H.E. gospođi Sheikha Haya Rashed Al Khalifa na njenom uspješnom predsjedavanju tokom 61. godišnje skupštine.

Gospodine Predsjedniče, Ujedinjeni narodi, kao i sve druge organizacije, ovise od kolektivne snage njenih članica. Snaga treba da izranja iz konsenzusa zemalja članica.

U tom kontekstu želim istaći žaljenje da je reforma Vijeća sigurnosti izgubila svoj momentum. Posljednjih godina izaslanstva naših zemalja sastajala su se na globalnom nivou spremna za realiziranje ciljeva Milenijumske deklaracije, u čijoj realizaciji uloga efikasnog sistema UN-a ima instrumentalan značaj.

Poznato je da je moja zemlja u skoroj prošlosti platila visoku cijenu nesavršenog i neefikasnog sistema UN-a. Same Ujedinjene nacije su priznale tu grešku, te istakle u svom Izvještaju za Srebrenicu da je “iskustvo Ujedinjenih nacija u BiH jedno od najtežih i najbolnijih u povijesti ove organizacije“, da je „“Srebrenica kristalizirala istinu koja je shvaćena isuviše kasno od strane Ujedinjenih nacija i šireg svijeta: da je BiH jednako bila moralna obaveza koliko i vojni konflikt“ te da će “tragedija Srebrenice nas zauvijek proganjati“. Međunarodni sud pravde, sud Ujedinjenih naroda, je 26.02.2007 godine, donio presudu u slučaju između Bosne i Hercegovine i Srbije i Crne Gore po predmetu Aplikacije Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Sud je odlučio da je počinjen genocid nad bosanskim Muslimanima u i oko Srebrenice u istočnoj Bosni i Hercegovini. Naravno, složićete se da to nije usamljen slučaj. Utoliko više i odlučnije BiH je sa dominantnom većinom članica posvećena neophodnoj reformi svjetske organizacije.

U tom svjetlu, BiH smatra da samo jake UN mogu biti efikasan instrument za kolektivno reguliranje međunarodnih odnosa na osnovu Povelje UN-a i međunarodnog prava. Pored neophodne reforme Vijeća sigurnosti potrebno je dalje raditi na revitalizaciji: to podrazumijeva reformu Generalne skupštine i njenih komiteta, Ekonomskog i socijalnog savjeta, Tajništva i drugih tijela.

Ovo podrazumijeva definiranje niza pitanja kao što su: broj i kategorija članica Vijeća sigurnosti; način izbora novih članica; pravo i upotreba veta; regionalno predstavljanje; radne metode; i drugo, što sve govori o složenosti tog tekućeg procesa reformi. Produktivan put naprijed izvjesno vodi u otvaranje suštinskih pregovora u ovom kontekstu umjesto dosadašnjih konsultacija. Želim naglasiti da je interes Bosne i Hercegovine da - ukoliko reforma rezultira povećanjem broja nestalnih članica Vijeća sigurnosti, Istočnoevropskoj grupi svakako pripada još jedno mjesto.

Bosna i Hercegovina kao multietnička i multikonfesionalna zemlja sa svojim povijesnim naslijeđem, proživljenim promašajima međunarodne zajednice , prije svega Ujedinjenih naroda, sa vrlo teškim posljedicama za moju zemlju, ali i pozitivnim iskustvima u poratnoj izgradnji mira i u saradnji sa predstavnicima, organima i agencijama UN-a, može bitno doprinositi Ujedinjenim narodima da postane efikasan instrument za kolektivno reguliranje međunarodnih odnosa. Moja zemlja smatra da mira i sigurnosti ne može biti bez ekonomskog i socijalnog razvoja. Ona se nastavlja zalagati da Vijeće sigurnosti ostane nezaobilazno tijelo međunarodne saradnje u sferi mira i napretka u pravima svih naroda. Pošto je BiH izdržala probu povijesnih izazova i u mogućnosti je sada da ponudi uznemirenom svijetu svoje iskustvo, odlučna je da intenzivira započete aktivnosti u vezi kandidature BiH za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti u periodu 2010-2012 godina, očekujući razumijevanje i podršku najvećeg broja zemalja članica Ujedinjenih naroda za naš izbor u Vijeće sigurnosti.

Gospodine Predsjedniče, Dolazim iz zemlje koja je iz postkofliktne, prešla u fazu izgradnje modernog demokratskog društva i krenula putem integracije u evropske i transatlanske strukture. Zato je moja zemlja u potpunosti posvećena jačanju međunarodne saradnje na regionalnom, evropskom i globalnom planu.

Sa posebnim zadovoljstvom danas mogu istaći da je BiH aktivni sudionik u svim inicijativama i procesima regionalne saradnje jugoistočne Evrope.

Tokom 2007. godine BiH je dobila značajna priznanja za proaktivan nastup na regionalnom planu. Na Samitu SEECP održanom u Zagrebu 10. maja 2007. godine usvojena je odluka o izboru Sarajeva za sjedište Sekretarijata Savjeta za regionalnu suradnju (RCC). Formiranje RCC predstavlja završnu fazu transformacija Pakta stabilnosti za Jugoistočnu Evropu, tj. procesa preuzimanja regionalne odgovornosti od strane zemalja članica Pakta stabilnosti, odnosno zemalja članica SEECP. Ovom odlukom, glavni grad Bosne i Hercegovine postaje centar buduće regionalne saradnje.

BiH je također prihvatila da Sarajevo bude domaćin tajništva Regionalne inicijative za spremnost i sprečavanje katastrofa (DPPI), čime je ova inicijativa iz okvira PS JIE transformirana u regionalno vlasništvo. U oktobru ove godine predstavnik BiH preuzima rukovodeću poziciju regionalnog Centra za suradnju u oblasti sigurnosti (RACVIAC), sa sjedištem u Zagrebu.

BiH nastavlja aktivnu saradnju sa zemljama u regiji u oblasti borbe protiv organiziranog kriminala. Aktivno sudjelujemo u radu SECI centra za spjrečavanje prekograničnog kriminala u Bukureštu. Efikasnijom saradnjom sa susjednim zemljama, te uspostavljanjem elektronskog sistema izdavanja ličnih dokumenata, kao i efikasnog menadžmenta kontrole granica, BiH je uspjela značajno smanjiti broj ilegalnih migranata preko svoje teritorije, kao i svih oblika prekograničnog kriminala. Sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA) u Beču, razvijamo saradnju na detekciji i sprječavanju nedozvoljenog prometa, odnosno proliferacije radioaktivnih materijala preko teritorije BiH.

Sa susjednim zemljama BiH gradi odnose na osnovama ravnopravnosti, pune neovisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta. BiH i njeni susjedi su svjesni činjenice da se razvoj može u punoj mjeri ostvariti samo uključivanjem u ujedinjenu Evropu. Cilj će se postići nastavljanjem izgradnje dobrosusjedskih odnosa u svim oblastima, demokratizacijom zemalja Regije uz prihvatanje općih evropskih standarda.

BiH stoji na poziciji nemiješanja u unutarnja pitanja suverenih zemalja, te smatra da je rješenje problema na Kosovu potrebno tražiti u okviru dijaloga zainteresiranih strana. BiH podržava dijalog Beograd – Priština, a u okviru regionalnih inicijativa spremna je da pomogne u iznalaženju rješenja, koje bi bilo prihvatljivo za obje strane. Bosna i Hercegovina pozdravlja angažman posredničke Trojke Kontakt grupe te se nada da će se pronaći modus za rješavanje pitanja statusa Kosova. Duže odlaganje konačnog rješenja statusa Kosova sigurno bi imalo dugoročno negativne posljedice za regiju Balkana.

Na širem međunarodnom planu, BiH je također ostvarila značajne prodore.

Krajem prošle, 2006 godine Bosna i Hercegovina je pozvana da se u svojstvu punopravne članice uključi u NATO program Partnerstvo za mir.

Novo priznanje uslijedio je na izborima za Vijeće za ljudska prava (HRC) održanim maja 2007. godine, kada je BiH postala članicom ovog novog, izuzetno značajnog tijela u sistemu UN-a.

BiH je 31.05.2007 godine preuzela dužnost predsjedanja Haškim kodeksom protiv proliferacije balističkih raketa ( Hague Code of Conduct- HCOC ) kojeg je potpisalo 126 država članica UN-a. Moja zemlja i države potpisnice Kodeksa, vjerujući u kolektivnu sigurnost, spremne su da se bore protiv proliferacije raketne tehnologije i svjesne su velike opasnosti posjedovanja iste od nedržavnih faktora koji bi je mogli zloupotrijebiti u destruktivne svrhe u svijetu. Zato bih želio pozvati zemlje koje još nisu pristupile HCOC, posebno one koje imaju balističke kapacitete, da se pridruže Kodeksu. Isto tako, želio bih pozvati sve članice UN-a da svojim glasom podrže Nacrt relevantne rezolucije koju su pripremile Bosna i Hercegovina i Portugal.

Bosna i Hercegovina je u skladu sa svojim mogućnostima, sudjelovala i sudjelovat će u aktivnostima međunarodne koalicije u borbi protiv terorizma, a deklarativno se opredijelila da je spremna pridružiti se aktivnostima Evropske unije u cilju suzbijanja terorizma.

Vijeće ministara BiH je 2006. godine usvojio Strategiju BiH za borbu protiv terorizma za razdoblje 2006-2009. U proceduri je Nacrt izmjena i dopuna Kaznenog zakona BiH u dijelu borbe protiv terorizma u kojem će se preciznije definirati mjere, odnosno sankcije u borbi protiv međunarodnog terorizma, u skladu sa međunarodnim konvencijama.

Bosna i Hercegovina podržava namjeru drugih članica UN-a da se i ubuduće čine zajednički napori kako bi se ojačao sistem UN-a za ljudska prava, sa ciljem osiguranja uslova da svi ljudi uživaju sva ljudska prava - građanska, ekonomska, kulturna, politička, socijalna, pravo na razvoj i druga prava.

BiH je prihvatila inicijativu Vlade Italije da kosponzorira Rezoluciju o univerzalnom moratoriju na izvršenje i ukidanju smrtne kazne o kojoj će se razmatrati tokom zasjedanja GS UN-a.

Ostvaren je važan napredak u ispunjavanju obaveza BiH prema instrumentima za zaštitu ljudskih prava, podnošenjem relevantnih izvješća Visokom komesarijatu UN-a za ljudska prava u Ženevi.

Želim ovom prilikom istaknuti da je Bosna i Hercegovina posljednjih godina u saradnji sa Jordanom u UN promovirala rad na Novom humanitarnom svjetskom poretku, kako bi svijet postao efikasniji u adekvatnom odgovoru i reakciji na humanitarne katastrofe.

Gospodine Predsjedniče

Vlasti Bosne i Hercegovine ostaju trajno opredijeljene za punu saradnju sa ICTY. Sve osobe osumnjičene za ratne zločine na teritoriju bivše Jugoslavije, moraju biti izvedene pred lice pravde.

Do sada su ostvareni pozitivni pomaci saradnje sa Tribunalom u Hagu po pitanju procesuiranja optužnica i isporučenja osumnjičenih, kontakata nadležnih vlasti, osiguranje pristupa dokumentaciji, stvaranja uslova za rad predstavnika suda i drugih na području BiH.

U BiH je načinjen zakonski okvir i sa radom je započelo procesuiranje ratnih zločina u specijalnom odjeljenju Suda BiH za ratne zločine, što je i jedan od uslova za uspostavljanje uzajamnog povjerenja i pomirenja u postkonfliktnoj BiH. I pored toga, ICTY ne bi smio da prestane sa radom dok se licu pravde ne privedu najtraženiji osumnjičeni za ratne zločine, posebno, ratni lideri bosanskih Srba Radovan Karadžić, Ratko Mladić i drugi.

Gospodine Predsjedniče, BiH podržava sve aktivnosti i mirovne inicijative usmjerene ka prevenciji konflikata. Sa pažnjom prati i podržava aktivnosti Mape puta za uspostavljanje trajnog mira na Bliskom Istoku. BiH ima vojne promatrače u Kongu i Etiopiji, i civilnu policiju u Sudanu, Kipru, Liberiji i Haitiju, u sklopu mirovnih operacija UN-a. Također, BiH je u Irak poslala manju jedinicu za deminiranje i uništavanje neeksplodiranih eksplozivnih sredstava, kao našu podršku iračkom narodu u uspostavljanju demokratske samoodržive države.

Uvjereni smo da jačanjem multilateralizma UN može dovesti do efikasnih mjera u prevenciji oružanih sukoba. U tom smislu, potrebno je poštivati principe političke neovisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta svih zemalja, rukovodeći se Deklaracijom o principima međunarodnog prava i uz puno poštivanje ljudskih prava.

BiH podržava inicijativu Kvarteta i „mapu puta“ koja daje osnovu za otvaranje istinskog dijaloga između Izraela i Palestine uz posredovanje SAD-a, te na liniji stavova EU. BiH poziva na sveobuhvatni, bezuvjetni i recipročni prekid neprijateljstava, oslobađanje svih zatočenika, te ponovno otpočinjanje dijaloga o konačnom dvo-državnom rješenju izraelsko-palestinskog pitanja.

BiH poziva sve etničke i vjerske zajednice u Iraku da odbace sektaštvo i da se aktivno uključe u političke procese, te da se zajedničkim naporima međunarodne zajednice i iračke vlade ohrabri sveobuhvatni nacionalni politički dijalog, sa posebnim akcentom na puno poštivanje odredbi Ženevskih konvencija iz 1949.

Imajući u vidu moguće katastrofalne konsekvence zaoštravanja krize iranskog programa razvoja nuklearne tehnologije, BiH pozdravlja spremnost Irana na punu saradnju sa Međunarodom agencijom za nuklearnu energiju i na politički dijalog sa ključnim akterima.

Uloga UN-a u rješavanju konfliktnih situacija u svijetu je ključna. UN nisu odigrale odgovarajuću ulogu, koja im je Poveljom dodijeljena, tokom kriza u svijetu, posebno u bivšoj Jugoslaviji. Iračka kriza pokazuje sa koliko se slabosti UN susreće u rješavanju pitanja prevencije konflikata u svijetu. Ukoliko UN ne preuzmu odgovornosti koje im prema Povelji pripadaju, može doći do pojave velikog broja unilateralnih intervencija, bez kontrole UN-a, što može imati teške posljedice po međunarodnu stabilnost.

Vanjska politika BiH usmjerena je ka očuvanju i unapređenju trajnog mira, sigurnosti i stabilnog demokratskog i sveukupnog državnog razvoja i doprinosu međunarodnom miru i sigurnosti. U međunarodnim odnosima, aktivnosti Bosne i Hercegovine zasnivaju se na principima koji su sadržani u Povelji UN-a, Završnom aktu iz Helsinkija i ostalim dokumentima Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi, te na opšteprihvaćenim principima međunarodnog prava.

Prepoznajući prijetnju koju nuklearno, hemijsko i biološko/bakteriološko oružje predstavlja za mir i sigurnost u svijetu, posebno ako se nalazi u posjedu terorista, BiH je poduzela značajne korake ka uspostavi potpune kontrole i prevencije širenja oružja za masovno uništavanje.

BiH je ratifikovala ili sukcesijom preuzela najznačajnije međunarodne dokumente iz ove oblasti i spremna je, u cilju efikasne borbe protiv širenja oružja za masovno uništavanje i sredstava za njihovu primjenu, na punu saradnju sa drugim zemljama, kako u okviru relevantnih multilateralnih organizacija i inicijativa, tako i na bilateralnom planu.

BiH je usvojila Zakon o implementaciji Konvencije o zabrani hemijskog oružja.

Kao jedna od zemalja najviše pogođenih posljedicama razmještaja eksplozivnih elemenata u proteklom sukobu, BiH posebnu pažnju posvećuje provedbi obaveza koje proističu iz Otavske konvencije.

BiH je aktivno uključena u programe UN-a, koji se odnose na borbu i prevenciju bolesti AIDS, koja zahvata sve veći dio svijeta. Borba BiH protiv ove opake bolesti definirana je u Strategiji za prevenciju i borbu protiv AIDS za period 2004 – 2009.

BiH redovno uplaćuje svoje kontribucije UN-u i svim drugim međunarodnim organizacijama čiji je član. BiH apelira i na druge zemlje, posebno velike kontributore, da na vrijeme izvršavaju svoje obveze. Ovo se prije svega odnosi na finansiranje ICTY i proračuna UN-a za mirovne operacije, u koji zemlje članice do sada nisu redovno uplaćivale svoje kontribucije.

Gospodine Predsjedniče,

Prije dva dana ovdje smo imali nadasve korisnu i konstruktivnu razmjenu gledanja o jednom od najozbiljnijih i potencijalno najopasnijih fenomena našeg vremena - klimatskim promjenama.

Želim i ovom prilikom istaći krucijalan značaj pravovremenog i učinkovitog tretiranja ovog pitanja u Svjetskoj organizaciji. Moja zemlja je ratificirala UN-ovu Okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama još u 2000. godini, a ona je u BiH stupila na snagu 15.07.2007 godine. Pozivam članice UN-a koje to do danas nisu učinile da urade isto bez odlaganja. Zahvaljujem na vašem strpljenju i pažnji.

FENA, 27.09.2007.

[ibro dirka]

Srednja zalost, kao da ga je sveta trojka odnekud lijepo prepisala.

[Truba]

jel mu ovo Amir napiso ocam mog

[sarlo]

Preopsiran mu ovaj seminarski. Nigdje onog "personaliti". Ali se trudio svaka cast, i nije mnogo podjonjen-manje od prosjeka.
-Srednjoskolski profesor bi mu uz ocjenu obavezno naglasio "ovo ti je za trud".-

[cyprus]

Pa dobro, ne može se svašta pričat pred UN-om.

[never no]

Nerazumijem zasto toliki cinizam.
Neka si ziv i zdrav Komsicu i vodi BiH pravim putem.Da hoce biti dozivotni predsjednik najvise bih volio.

[buzzer]

Preopsiran mu ovaj seminarski. Nigdje onog "personaliti". Ali se trudio svaka cast, i nije mnogo podjonjen-manje od prosjeka.
-Srednjoskolski profesor bi mu uz ocjenu obavezno naglasio "ovo ti je za trud".-

a koliko si ti, personalitija ti tvoga, ovakvih "seminarskih" procitao pa da imas osnovu za svoj criticism?

[Dado dijasporitus]

Prototipni govor. A sto neko kaze nije UN pijaca da se moze svasta reci. Na ovakvim visokoprofilnim mjestima kad te citav svijet slusa cesto se gleda na ono sta nije receno a ne sta jeste. Npr za nas licno je dobro sto je skrenuo paznju UN-a na presudu Medjunarodnog Suda Pravde ali nije napomenuo da UN mora implementirati tu presudu kroz rezoluciju UN sto joj je i duznost.

Ipak odmjeren govor dolican predsjedniku drzave.

[basta sljezove boje]

za koga li ova gospoda pisu govore

[sarlo]

Preopsiran mu ovaj seminarski. Nigdje onog "personaliti". Ali se trudio svaka cast, i nije mnogo podjonjen-manje od prosjeka.
-Srednjoskolski profesor bi mu uz ocjenu obavezno naglasio "ovo ti je za trud".-

a koliko si ti, personalitija ti tvoga, ovakvih "seminarskih" procitao pa da imas osnovu za svoj criticism?

Nikad nisam bio predsjednik drzave i nisam imao priliku da govorim pred skupstinom UN. Nikad se nisam u ime nacije (nacija) koja je prezivjela rat i genocid, obracao citavom svijetu.
Nikad nisam nesto potpisao pa poslije toga porekao. I place me samo gazda-odnosno direktor firme u kojoj radim.
Osnovu za svoju kritiku nalazim u bezlicnom obracanju Predsjedavajuceg predsjednistva drzave BiH skupstini UN. Govor sa mnogo rijeci u kojem nije nista receno, a Predsjednik Bosne bi imao mnogo sta za reci i ne samo mogao, nego i morao. On je tamo na radnom mjestu i mora nesto reci o bitnim stvarima u Bosni a i osvijetu. Mora imati svoj stav. On predstavlja sve nas tamo gore (gdje ulice nemaju imena).
Ne sjecam se kad sam zadnji put napisao seminarski rad, prije 10-15 godina vjerovatno. I moji seminarski su bili bitni samo za mene, a njegov govor je trebao biti bitan za citavu Bosnu. Ovako je vrijedan samo negativnog komentara. Iskreno, zbog neinteresantnosti, samo ga sam "preletio".

[basta sljezove boje]

je li ovo bolje, profesori?
24.09.2007. - New York

Govor predsjednika Mesića na UN-ovom sastanku na vrhu o klimi

Poštovani gospodine glavni tajniče Ujedinjenih naroda,
Cijenjeni predsjednici, premijeri i visoki predstavnici zemalja članica,
Gospođe i gospodo,

Okupili smo se da razmijenimo mišljenja o problemu koji nije od jučer, ali koji, figurativno rečeno, tek od jučer zaokuplja pozornost svijeta. Na žalost – tek od jučer. Jer, riječ je o nečemu što u doslovnom smislu riječi ima potencijal ugrožavanja ne samo našega života kakav je on danas, nego života na Zemlji uopće.
Stoga na samome početku želim zahvaliti glavnome tajniku na inicijativi da se ovaj skup održi i na njegovoj organizaciji. Mi se sastajemo ne pet minuta prije dvanaest, nego pet sekundi prije dvanaest. Vremena za razmišljanje nema mnogo. Traži se akcija – hitna i konkretna! To je smisao ovoga sastanka, onako kako ga ja vidim, zato smo ovdje.
Dobro je, da odmah kažem i to, da je predsjednik Opće skupštine odlučio predložiti istu temu i za raspravu što u Skupštini počinje sutra. Neću reći ništa novoga, ali mislim da ipak vrijedi podsjetiti. Ako ništa drugo – vrijedi da sami sebe podsjetimo.
Kao politički vođe mi imamo posebnu odgovornost za budućnost. Ako su osnivači Ujedinjenih naroda u preambuli Povelje s pravom i razlogom naglasili kako žele poštedjeti dolazeće generacije strahota rata, onda mi danas s ništa manje prava i razloga moramo hrabro preuzeti obvezu da sačuvamo planet na kojemu živimo, da onima koji dolaze iza nas ne ostavimo uništeni i za život nepodoban planet.
Međuvladin panel o klimatskim promjenama konstatirao je kako je globalno zatopljavanje neupitno. Jednako je neupitno i to da je čovjek, dakle da smo mi, njegov uzročnik. A to ne samo da nameće, nego dodatno i pojačava obvezu da otklanjamo počinjenu štetu, odnosno da sprečavamo novu.
U glavnome gradu Hrvatske, Zagrebu, početkom ljeta održan je, uz sudjelovanje Ruske federacije, regionalni energetski summit Jugoistočne Evrope. Na tome sam sastanku upozorio na procjep u kojemu se, kao politički vođe, nalazimo – naime da s jedne strane ima stvari koje moramo učiniti, dok s druge strane postoje stvari koje ne smijemo učiniti.
A zašto procjep? Pa zato što moramo našim zemljama i narodima osigurati energiju, a istodobno moramo spriječiti dalje uništavanje okoliša, uključujući i sve pogubnije klimatske promjene. U dosadašnjem razvoju jedno je izazivalo drugo.
Došli smo do točke na kojoj moramo i shvatiti i prihvatiti kako dugoročni opći interes, govorim o interesu ljudske vrste, sviju nas, ima prednost pred kratkoročnim pojedinačnim interesima, drugim riječima pred interesima pojedinih zemalja. I što učiniti?
Prema mojem dubokom uvjerenju, zasnovanome na mišljenjima vrsnim stručnjaka, prijelaz na globalni održivi energetski sustav glavna je osnovica mitigacije. Da bismo došli do toga, mi - svjetski čelnici, moramo djelovati na tri razine: globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj.
U globalnu politiku na ovome području moramo ugraditi i troškove i dobit mitigacije, ali to možemo i moramo raditi samo zajednički. Ispunjavanje obećanja jedne države ovise, naime, o preuzetim obvezama druge države. Stoga držim da će ovaj sastanak biti promašen, da će ostati neiskorištena prilika, ako s njega ne pošaljemo nedvosmislenu poruku da smo odlučni dogovoriti se na koji ćemo način i kakve obveze preuzeti, kako bismo kroz njih stvorili zajednički mitigacijski okvir. Znam da to nije jednostavno. Spomenuo sam već povezanost između potrebe osiguranja energije potrebne za razvoj i rast i sprečavanja danas već apsolutno neprihvatljivih posljedica - proporcionalnog rasta emisija i zagađenja svih vrsta.
Mi, dakle, želimo oslabiti, dozvolite mi da je tako nazovem, povijesnu spregu BND-a i potrošnje primarne energije. Da bismo to mogli, nezaobilazno je da utječemo na promjenu organizacije industrijske proizvodnje, kao i načina života, te navika potrošača, osiguravajući u isto vrijeme ono što bih nazvao kvalitetom svakodnevnog života.
Teško je, doduše, precizno predvidjeti kako će izgledati energetski sustav u budućnosti, no posljednjih se nekoliko godina uočavaju promjene njegove generalne karakteristike u smislu dalje diverzifikacije i korištenja različitih raspoloživih izvora i tehnologija, ovisno o lokalnim uvjetima i mogućnostima.
Sve se više pozornosti posvećuje učinkovitom korištenju energije. Pomak prema korištenju čistijih energenata i tehnologija intenzivirat će se već u prvom, umjesto u drugom desetljeću novoga stoljeća. Ja dolazim iz Jugoistočne Europe, regije koja ne spada među veće zagađivače na Starome kontinentu.
Mada je u takvoj regiji Hrvatska jedan od manjih zagađivača, mi smo već danas opredijeljeni za ostvarivanje gospodarskog i socijalnog napretka uz dugoročno očuvanje okoliša. Radimo to tako, što uvodimo okoliš kao jednu od dimenzija u sve velike teme ekonomskog i socijalnog razvoja što su u 21. stoljeću pred nama.
Moja zemlja stoji na stanovištu da će se provedbom mjera energetske efikasnosti, korištenjem obnovljivih izvora energije, promjenom goriva, hvatanjem i energetskim korištenjem metana na odlagalištima, hvatanjem ugljičnog dioksida i spremanjem u geološke strukture, pošumljavanjem i zaštitom šuma od požara, proizvesti pozitivni učinci na kakvoću zraka, sigurnost opskrbe energijom, konkurentnost i smanjenje troškova proizvodnje, na zapošljavanje, zaštitu tla i podzemnih voda, biološku raznolikost, te zaštitu okoliša u cjelini.
Proteklih mjeseci u više je navrata upozoreno kako se smanjenja, nužna za stabilizaciju emisija stakleničkih plinova na onu razinu koja neće ugroziti klimatski sustav, ne mogu postići uz mjere i tehnologije što se sada primjenjuju.
Nužna je snažnija primjena novih razvijenih tehnologija, te ulaganje dodatnih napora u razvoj novih. Zbog toga je Hrvatska, gdje je Kyoto protokol stupio na snagu upravo ovoga mjeseca, čvrsto privržena ispunjavanju preuzetih obveza u smislu emisije stakleničkih plinova.
No, mi smo svjesni, a ja se nadam da ta svijest počinje prevladavati u većini zemalja, osobito onima što – po prirodi stvari – na ovome području mogu najviše učiniti, kako treba hitno, odmah i odlučno krenuti prema stvaranju budućeg međunarodnog sporazuma o zaštiti klime u razdoblju nakon godine 2012.
Takav se sporazum mora oslanjati na tri, da ih tako nazovem, potporna stupa. To je, prvo, značajno smanjenje emisija od strane stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime - sukladno njihovom doprinosu klimatskim promjenama.
Drugo, to je jačanje međunarodne suradnje i transfera novih tehnologija koje će podržavati održivi razvoj. I, napokon, treće – to je spoznaja o postojanju različitih odgovornosti razvijenih država i onih u razvoju. Zbog svega toga potrebno je da s ovoga skupa ode jasna poruka da smo odlučni i spremni na dogovor o problemu klimatskih promjena. To je problem sviju nas, problem koji pokazuje kako niti jedna država nije «otok za sebe».
Upravo zato savršeno je jasno da ga i samo zajednički možemo rješavati i riješiti, da samo zajedničkim odgovornim djelovanjem možemo ispuniti svoju povijesnu odgovornost prema dolazećim generacijama. Poručimo danas iz New Yorka da smo te povijesne odgovornosti svjesni i da smo je spremni preuzeti – u interesu budućnosti svojih zemalja, ali i cijeloga svijeta.
Hvala!

[ibro dirka]

jao basto, kog god ti branis, taj bas dobro na*ebe

[ibro dirka]

Da malo ozivimo i ovu temu

Silajdžić zamjerio Komšiću

Nataša Krsman27.09.2007 20:24
SARAJEVO - Govor predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija bio je izbalansiran, iako je govorio bez prethodno usvojene platforme.

Ocijenili su ovo juče članovi Predsjedništva Nebojša Radmanović i Haris Silajdžić.
Dok je za Radmanovića Komšićev govor odmjeren i državnički, iz Silajdžićevog kabineta su saopštili da predsjedavajući Predsjedništva, osim poznatih činjenica o presudi Međunarodnog suda pravde za genocid u Srebrenici, nije naveo ko je odgovoran za to.
"Gospodin Komšić uopće nije ni citirao one dijelove presude koji govore o odgovornim za taj genocid, odnosno koji pominju MUP
RS i Vojsku RS kao institucije koje su taj genocid počinile, kao što nije potencirao ni da Srbija i dalje krši presudu Suda svojim odbijanjem da isporuči Mladića i Karadžića", kazala je Sanja Bagarić, Silajdžićeva savjetnica za medije.
Komšić je govoreći u srijedu naveče na 62. zasjedanju Generalne skupštine UN-a kazao da je i primjer Srebrenice dokaz da je potrebna reforma Savjeta bezbjednosti UN-a.
"Poznato je da je moja zemlja u skoroj prošlosti platila visoku cijenu nesavršenog i neefikasnog sistema UN-a. Same UN su priznale tu grešku, te istakle u svom Izvještaju za Srebrenicu 'da je iskustvo UN-a u BiH jedno od najtežih i najbolnijih u povijesti ove organizacije', da je 'Srebrenica kristalizirala istinu koja je shvaćena isuviše kasno od strane UN-a i šireg svijeta', te da će 'tragedija Srebrenice nas zauvijek proganjati'", kazao je Komšić.
On je ocijenio da je osim neophodne reforme Savjeta bezbjednosti, potrebno raditi na revitalizaciji koja podrazumijeva reformu Generalne skupštine i njenih komiteta, Ekonomskog i Socijalnog savjeta, Sekretarijata i drugih tijela.
Komšić je istakao napredak u BiH po pitanju saradnje s Haškim tribunalom, ali i naglasio da ovaj krivični sud ne bi trebalo zatvoriti dok ne budu privedeni i procesuirani optuženi za ratne zločine Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
BiH za regionalnu saradnju
Predsjedavajući Predsjedništva u svom govoru podsjetio da je BiH u posljednjoj godini napravila značajan napredak, između ostalog i zbog članstva u Partnerstvu za mir, ali i Savjetu za ljudska prava UN-a. Komšić je posebno naglasio opredjeljenost BiH za dobrosusjedske odnose, regionalnu saradnju i podsjetio da je Sarajevo postalo sjedište Sekretarijata Savjeta za regionalnu suradnju.
Radmanović: Nikad više bez platforme
Član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović kazao je da on nikada nije bio protiv toga da se u platformi citiraju dijelovi presude za genocid u Srebrenici.
"Sporni su bili komentari na presudu, a to su bili dijelovi pisma koje su dva člana Predsjedništva poslali u pismu Ban Ki Munu, generalnom sekretaru UN-a", rekao je Radmanović i dodao da se nikada više ne bi smjelo desiti da BiH bude predstavljena bez platforme.

[seln]

Preopsiran mu ovaj seminarski. Nigdje onog "personaliti". Ali se trudio svaka cast, i nije mnogo podjonjen-manje od prosjeka.
-Srednjoskolski profesor bi mu uz ocjenu obavezno naglasio "ovo ti je za trud".-

a koliko si ti, personalitija ti tvoga, ovakvih "seminarskih" procitao pa da imas osnovu za svoj criticism?

Nikad nisam bio predsjednik drzave i nisam imao priliku da govorim pred skupstinom UN. Nikad se nisam u ime nacije (nacija) koja je prezivjela rat i genocid, obracao citavom svijetu.
Nikad nisam nesto potpisao pa poslije toga porekao. I place me samo gazda-odnosno direktor firme u kojoj radim.
Osnovu za svoju kritiku nalazim u bezlicnom obracanju Predsjedavajuceg predsjednistva drzave BiH skupstini UN. Govor sa mnogo rijeci u kojem nije nista receno, a Predsjednik Bosne bi imao mnogo sta za reci i ne samo mogao, nego i morao. On je tamo na radnom mjestu i mora nesto reci o bitnim stvarima u Bosni a i osvijetu. Mora imati svoj stav. On predstavlja sve nas tamo gore (gdje ulice nemaju imena).
Ne sjecam se kad sam zadnji put napisao seminarski rad, prije 10-15 godina vjerovatno. I moji seminarski su bili bitni samo za mene, a njegov govor je trebao biti bitan za citavu Bosnu. Ovako je vrijedan samo negativnog komentara. Iskreno, zbog neinteresantnosti, samo ga sam "preletio".

A kako ce, iftara ti, imati SVOJ stav u zemlji u kojoj dva haustora nemaju isti stav. Pa mu Hare zamjera jedno, a Nele drugo...a svaki gradjanin PiH (sve diplomci politickih nauka) ovo ili ono. On je trazio balans. Govor mu jeste malo razvodnjen, ali nije to partijska promocija u Matuzicima, pa da bude "udri, Mitre" .

[seln]

jao basto, kog god ti branis, taj bas dobro na*ebe

Nemoj nas vise braniti, brigom ces nas sahraniti.....

[sarlo]

a koliko si ti, personalitija ti tvoga, ovakvih "seminarskih" procitao pa da imas osnovu za svoj criticism?

Nikad nisam bio predsjednik drzave i nisam imao priliku da govorim pred skupstinom UN. Nikad se nisam u ime nacije (nacija) koja je prezivjela rat i genocid, obracao citavom svijetu.
Nikad nisam nesto potpisao pa poslije toga porekao. I place me samo gazda-odnosno direktor firme u kojoj radim.
Osnovu za svoju kritiku nalazim u bezlicnom obracanju Predsjedavajuceg predsjednistva drzave BiH skupstini UN. Govor sa mnogo rijeci u kojem nije nista receno, a Predsjednik Bosne bi imao mnogo sta za reci i ne samo mogao, nego i morao. On je tamo na radnom mjestu i mora nesto reci o bitnim stvarima u Bosni a i osvijetu. Mora imati svoj stav. On predstavlja sve nas tamo gore (gdje ulice nemaju imena).
Ne sjecam se kad sam zadnji put napisao seminarski rad, prije 10-15 godina vjerovatno. I moji seminarski su bili bitni samo za mene, a njegov govor je trebao biti bitan za citavu Bosnu. Ovako je vrijedan samo negativnog komentara. Iskreno, zbog neinteresantnosti, samo ga sam "preletio".

A kako ce, iftara ti, imati SVOJ stav u zemlji u kojoj dva haustora nemaju isti stav. Pa mu Hare zamjera jedno, a Nele drugo...a svaki gradjanin PiH (sve diplomci politickih nauka) ovo ili ono. On je trazio balans. Govor mu jeste malo razvodnjen, ali nije to partijska promocija u Matuzicima, pa da bude "udri, Mitre" .

Ako ti nemas svoj stav i smatras to prirodnim, neznam zasto se uopce trosis pisuci i razmisljajuci. "Mozak na pasu".

[seln]

Nikad nisam bio predsjednik drzave i nisam imao priliku da govorim pred skupstinom UN. Nikad se nisam u ime nacije (nacija) koja je prezivjela rat i genocid, obracao citavom svijetu.
Nikad nisam nesto potpisao pa poslije toga porekao. I place me samo gazda-odnosno direktor firme u kojoj radim.
Osnovu za svoju kritiku nalazim u bezlicnom obracanju Predsjedavajuceg predsjednistva drzave BiH skupstini UN. Govor sa mnogo rijeci u kojem nije nista receno, a Predsjednik Bosne bi imao mnogo sta za reci i ne samo mogao, nego i morao. On je tamo na radnom mjestu i mora nesto reci o bitnim stvarima u Bosni a i osvijetu. Mora imati svoj stav. On predstavlja sve nas tamo gore (gdje ulice nemaju imena).
Ne sjecam se kad sam zadnji put napisao seminarski rad, prije 10-15 godina vjerovatno. I moji seminarski su bili bitni samo za mene, a njegov govor je trebao biti bitan za citavu Bosnu. Ovako je vrijedan samo negativnog komentara. Iskreno, zbog neinteresantnosti, samo ga sam "preletio".

A kako ce, iftara ti, imati SVOJ stav u zemlji u kojoj dva haustora nemaju isti stav. Pa mu Hare zamjera jedno, a Nele drugo...a svaki gradjanin PiH (sve diplomci politickih nauka) ovo ili ono. On je trazio balans. Govor mu jeste malo razvodnjen, ali nije to partijska promocija u Matuzicima, pa da bude "udri, Mitre" .

Ako ti nemas svoj stav i smatras to prirodnim, neznam zasto se uopce trosis pisuci i razmisljajuci. "Mozak na pasu".

I ker koji digne nogu uz ulicni stub ima stav.
Ali stav je nesto sto treba i zadrzati. Znam da ti je falilo radikalnih izjava a la Hare....koji je danas pojeo sva govna koja je dosada posrao.

[Posten covjek]

i dodao da se nikada više ne bi smjelo desiti da BiH bude predstavljena bez platforme.

Mala drzavica od 3,5 milionja stanovnika, ili koliko danas nitko tacno ne zna, bez platforme. Pa kada ce je jedanput imati?

[Prozor]

Prijevod:

UN ne ponovite gresku!