gorivo skuplje

[Romeo 80]

Ja ne vidim šta je tu sporno!? Kakve veze ima ako voziš 200KS jak motor, pa baš kod takvih motora se i najbrže povrati uloženi novac za plinsku instalaciju. Kontam ja šta ti hoćeš da kažeš, ono kad već imaš para za takvo auto zašto uopšte ugrađivati plin? Međutim, to ipak nije Ferrari, a i situirani vole štediti! Na kraju krajeva, kako onda objasniti popularnost veoma jakih dizelaša u luksuznim automobilima? Meni je stvar logike i pragmatičnosti ugradnja plina, jer ako mogu voziti jak auto a prepoloviti troškove goriva i pritom biti ekološki savjestan, što da ne!? Više mi se isplati benzinac s plinom nego uporediv dizelaš.
I još nešto, gubitak performansi kod vožnje na plin je zanemariv. Praktički i ne primijetiš razliku u vožnji!

Da džaba ne ulazim u tehničke karakteristike plina i kako to utiče na motor, moj komentar je bio logički...

Ljudi koji kupe auta sa motorima 2.0 TFSI, V6 ili sl. sigurno ni ne pomišljaju na nešto kao što je plin...spomeni to nekom ko je kupio GTI-a ili M3-cu ili bilo koje auto visokoturažne mašine i vlasnik će se počet smijat...To meni stvarno nema logike, bez uvrede...

A to da auto ne gubi na snazi i obrtnom momentu, pa ako je tako, pitam se što onda proizvodjači fabrički ne ugradjuju plin

A što se tiče poredjenja sa dizelima, ti izgleda nisi ni svjestan kolko su dizeli napredovali u zadnjih par godina...ja vozim TDI-a koji ima cca 150 KS i mogu se bez problema popitat i sa jačim benzincima... radi se o chipovanom 1.9 TDI-u i ide ko blesav (dosad sam u par navrata poslao kući i 2.0 TDI-e i razne benzince)...a potrošnja, pa recimo da sam vozio relaciju Minhen-Zagreb sa malčice više od pola rezervoara (nekih 28l na 430 km kolko otprilike ima na toj udaljenosti...) ...znači cca 7l na 100 km i to je realno - zadovoljavajuće za auto te snage!

Plin - štedljivost OK, performance not OK

E .ebi ga sad! Imaš svoje mišljenje, poštujem to, ali mi dopusti da kažem da nisi u pravu. Kažeš da vlasnici jakih auta ne koriste plin? Pogrešno, na svijetu a pogotovo u zapadnoj Evropi jako je puno snažnih auta pokretanih plinom! Ne znam da li ti je poznato ali pročitao sam negdje da na primjer u Holandiji je oko 70% voznog parka pokretano plinom. Na zapadu za to postoje čak i poreske olakšice na račun ekološke prihvatljivosti takvih auta. Nedavno je jedan njemački tuner (mislim da je Hartge u pitanju) predstavio najnoviji BMW M3 sa ojačanim motorom na čini mi se preko 500KS, a ugradio mu je plinski pogon!!! To je jednostavno trend koji dobija sve više pristalica jer cijene goriva idu nebu pod oblake. Jesi li i dalje siguran da bogati ne vole štedjeti?
Što se tiče proizvođača automobila i serijske ugradnje plina očito nisi dobro informisan, ali skoro svi renomirani proizvođači u svojoj ponudi imaju tkz. bifuel vozila! Dakle, radi se o tvornički ugrađenim plinskim sistemima u nova vozila. Rade to i Mercedes, Volvo, Opel, Fiat, Subaru itd.
Što se tiče opadanja performansi, mogu se samo ponoviti. Gubitak snage iznosi svega par procenata kod novih multipoint sistema s direktnim ubrizgavanjem plina u cilindre. Raspitaj se. Znam koliko su dizelaši napredovali u posljednjih 10-ak god. To nije sporno, samo kažem da kad su uporedivi motori u pitanju uvijek će se prije isplatiti plinaš u odnosu na dizelaša uz zanemariv gubitak performansi!

[milano]

Pa kupiš auto od 200+ konja i stavit plin na to...alooo Što bi reko narod, to je "hoćeš da se jebeš a da ti ne udje"

Ko hoće plin da stavlja, nek zaboravi na performanse, samim tim - šta će ti jaka mašina kao što je 2.0 TFSI...logički, zar ne
A da ne spominjem što auto s tim motorom (GTI, Leon FR, itd.) ne možeš kupit ispod 50.000 KM, daš tu lovu i onda cigančit na benzinu i budalaštinama...

Ja ne vidim šta je tu sporno!? Kakve veze ima ako voziš 200KS jak motor, pa baš kod takvih motora se i najbrže povrati uloženi novac za plinsku instalaciju. Kontam ja šta ti hoćeš da kažeš, ono kad već imaš para za takvo auto zašto uopšte ugrađivati plin? Međutim, to ipak nije Ferrari, a i situirani vole štediti! Na kraju krajeva, kako onda objasniti popularnost veoma jakih dizelaša u luksuznim automobilima? Meni je stvar logike i pragmatičnosti ugradnja plina, jer ako mogu voziti jak auto a prepoloviti troškove goriva i pritom biti ekološki savjestan, što da ne!? Više mi se isplati benzinac s plinom nego uporediv dizelaš.
I još nešto, gubitak performansi kod vožnje na plin je zanemariv. Praktički i ne primijetiš razliku u vožnji!

Nije bas tako. Prvo, plin jeste znatno jeftiniji nego benzin (al nije duplo, jer plina trosis vise nego benzina po kilometru), ali u odnosu na dizel ...
Ja vozim auto sa 1.9TDI motorom i u prosjeku trosim oko 6.5 l/100km (pri cemu je 80% kilometraze u mom slucaju gradska voznja). Auto iste velicine i snage, a pogonjen na plin bi u mom slucaju trosio najmanje 11 l/100km. Na pumpi na kojoj ja tocim, dizel je 1.95, a plin 1.07, tako da tu nema nikakve ustede. A kad dodas da plina ima malo gdje tociti, da je radijus kretanja mali itd. - ja bih izmedju dizela i plina uvijek vozio na dizel.
A to da je gubitak performansi pri voznji na plin zanemariv je apsolutno netacno (osim ako je tebi tridesetak posto zanemarivo).

Tvrditi da je dizel stvar prošlosti, a benzin gorivo budućnosti, u nekim srednjim mjerilima od pet do petnaest godina, priznajem, zvuči u najmanju ruku čudno. No, da ne biste pomislili kako sam netom pao s kruške, ili da mi je udarac bočnog zračnog jastuka poremetio logičke sklopove (lončiće) u glavi pa lupam bez veze, evo vrlo razumskog i brojkama potkrijepljenog objašnjenja te teorije.
Teorija, naravno, nije umotvorina potpisnika ovih redaka, nego ju je iznio dr. Rinaldo Rinolfi, Fiatov guru za motore i, gle čuda, otac modernih dizelaša s common-railom. No, bez obzira na to što je upravo on otac tehnologije common-rail, koja je omogućila procvat dizelskih motora u posljednjih nekoliko godina, „dottore“ Rinolfi smatra da će benzinci, dugoročno, nadvladati dizele.
Jedan je od vrlo važnih razloga zbog kojih dizeli trenutačno dominiraju europskim tržištem u legislativi Europske unije, koja kao ni jedna druga na svijetu pogoduje dizelima. Bruxelles je želio nižu potrošnju i niske emisije ugljičnog dioksida (glavni uzrok efekta staklenika i globalnog zatopljenja), što postižu dizel-motori, i zato je proizvođačima automobila ostavio više vremena za redukciju ostalih štetnih emisija (nusprodukata unutrašnjeg izgaranja) kao što su čestice čađe ili NOx.
No, tome dolazi kraj, norma Euro 5, koja na snagu stupa 2009. godine, propisuje drastično smanjenje čestica čađe u ispuhu, a za normu Euro 6 (od 2014.) emisije NOx morat će se smanjiti čak 75 posto. U proizvodnji je dizelski motor trenutačno čak pedeset posto skuplji od benzinskog, a da bi ispunio te buduće norme, postat će još skuplji.
Sad su dizeli osjetno štedljiviji, i ugodniji u upotrebi zbog većeg okretnog momenta, ali dr. Rinolfi smatra da će se to u budućnosti bitno promijeniti, jer će proizvođači moći dio razlike u cijeni ulagati u nove tehnologije, pomoću kojih će sustići prednosti dizela. Prema njegovu mišljenju, ugradnja turbopunjača, izravnog ubrizgavanja i elektrohidraulične kontrole ventila ne bi trebala povećati cijenu benzinskog motora više od 500 eura.
Takav motor imao bi jednako dobar okretni moment pri niskim okretajima, jednako nisku emisiju ugljičnog dioksida, a potrošnja bi mu bila samo 10 posto viša od dizelske, za razliku od sadašnjih 30 posto. Pritom bi se koristili motori puno manjeg obujma. Fiat već razvija tu buduću generaciju agregata, a nazvao ju je twin-air. Motor u puntu obujma 800 ccm razvijao bi oko 100 KS, a 1,4-litreni motor za automobile C-segmenta imao bi oko 160 KS i tako zamijenio dvolitrene atmosferske benzince. Iznad njega, 1,8-litreni turbo obavljao bi posao za koji se sad ugrađuju 2,5- ili 2,7-litreni gutači benzina.
Dok se ta najnovija generacija očekuje na tržištu oko 2009. godine, prethodnica se već pojavila. PSA i BMW razvili su 1,6-litreni turbo sa 150 odnosno 175 KS, VW je prije godinu dana predstavio svoj 1,4-litreni TSI (kombinacija mehaničkog kompresora i turba) sa 140 KS, i tako sve do novih Fiatovih motora T-jet.
Ipak, dizelima dani nisu potpuno odbrojeni. Iako će im, uz višu cijenu, u budućnosti prednosti biti znatno manje, i dalje će biti poželjan izbor u automobilima kao što su SUV-i ili luksuzne limuzine, kod kojih cijena ne igra presudnu ulogu. Uz to, sad se već razvija nova tehnologija izgaranja samozapaljenjem pri niskim temperaturama, kojom bi se izbjegli golemi troškovi sustava za naknadno pročišćavanje ispušnih plinova, čime bi dizeli postali i cjenovno konkurentni.
Na kraju, posebno je zanimljiva tvrdnja dr. Rinolfija da je najkompliciranija stvar u razvoju novog motora razvoj njegovog sve kompliciranijeg softvera: „Većina ljudi, kad pomisli na motor, vidi komad lijevanog metala, ali pravi motor današnjih automobila je njegov kompjutor“…
Samo da nam netko još na mala vrata ne uvali windowse, pa da auto svako toliko moramo „restartati“.

[milano]

Ja ne vidim šta je tu sporno!? Kakve veze ima ako voziš 200KS jak motor, pa baš kod takvih motora se i najbrže povrati uloženi novac za plinsku instalaciju. Kontam ja šta ti hoćeš da kažeš, ono kad već imaš para za takvo auto zašto uopšte ugrađivati plin? Međutim, to ipak nije Ferrari, a i situirani vole štediti! Na kraju krajeva, kako onda objasniti popularnost veoma jakih dizelaša u luksuznim automobilima? Meni je stvar logike i pragmatičnosti ugradnja plina, jer ako mogu voziti jak auto a prepoloviti troškove goriva i pritom biti ekološki savjestan, što da ne!? Više mi se isplati benzinac s plinom nego uporediv dizelaš.
I još nešto, gubitak performansi kod vožnje na plin je zanemariv. Praktički i ne primijetiš razliku u vožnji!

Da džaba ne ulazim u tehničke karakteristike plina i kako to utiče na motor, moj komentar je bio logički...

Ljudi koji kupe auta sa motorima 2.0 TFSI, V6 ili sl. sigurno ni ne pomišljaju na nešto kao što je plin...spomeni to nekom ko je kupio GTI-a ili M3-cu ili bilo koje auto visokoturažne mašine i vlasnik će se počet smijat...To meni stvarno nema logike, bez uvrede...

A to da auto ne gubi na snazi i obrtnom momentu, pa ako je tako, pitam se što onda proizvodjači fabrički ne ugradjuju plin

A što se tiče poredjenja sa dizelima, ti izgleda nisi ni svjestan kolko su dizeli napredovali u zadnjih par godina...ja vozim TDI-a koji ima cca 150 KS i mogu se bez problema popitat i sa jačim benzincima... radi se o chipovanom 1.9 TDI-u i ide ko blesav (dosad sam u par navrata poslao kući i 2.0 TDI-e i razne benzince)...a potrošnja, pa recimo da sam vozio relaciju Minhen-Zagreb sa malčice više od pola rezervoara (nekih 28l na 430 km kolko otprilike ima na toj udaljenosti...) ...znači cca 7l na 100 km i to je realno - zadovoljavajuće za auto te snage!

Plin - štedljivost OK, performance not OK

Tvrditi da je dizel stvar prošlosti, a benzin gorivo budućnosti, u nekim srednjim mjerilima od pet do petnaest godina, priznajem, zvuči u najmanju ruku čudno. No, da ne biste pomislili kako sam netom pao s kruške, ili da mi je udarac bočnog zračnog jastuka poremetio logičke sklopove (lončiće) u glavi pa lupam bez veze, evo vrlo razumskog i brojkama potkrijepljenog objašnjenja te teorije.
Teorija, naravno, nije umotvorina potpisnika ovih redaka, nego ju je iznio dr. Rinaldo Rinolfi, Fiatov guru za motore i, gle čuda, otac modernih dizelaša s common-railom. No, bez obzira na to što je upravo on otac tehnologije common-rail, koja je omogućila procvat dizelskih motora u posljednjih nekoliko godina, „dottore“ Rinolfi smatra da će benzinci, dugoročno, nadvladati dizele.
Jedan je od vrlo važnih razloga zbog kojih dizeli trenutačno dominiraju europskim tržištem u legislativi Europske unije, koja kao ni jedna druga na svijetu pogoduje dizelima. Bruxelles je želio nižu potrošnju i niske emisije ugljičnog dioksida (glavni uzrok efekta staklenika i globalnog zatopljenja), što postižu dizel-motori, i zato je proizvođačima automobila ostavio više vremena za redukciju ostalih štetnih emisija (nusprodukata unutrašnjeg izgaranja) kao što su čestice čađe ili NOx.
No, tome dolazi kraj, norma Euro 5, koja na snagu stupa 2009. godine, propisuje drastično smanjenje čestica čađe u ispuhu, a za normu Euro 6 (od 2014.) emisije NOx morat će se smanjiti čak 75 posto. U proizvodnji je dizelski motor trenutačno čak pedeset posto skuplji od benzinskog, a da bi ispunio te buduće norme, postat će još skuplji.
Sad su dizeli osjetno štedljiviji, i ugodniji u upotrebi zbog većeg okretnog momenta, ali dr. Rinolfi smatra da će se to u budućnosti bitno promijeniti, jer će proizvođači moći dio razlike u cijeni ulagati u nove tehnologije, pomoću kojih će sustići prednosti dizela. Prema njegovu mišljenju, ugradnja turbopunjača, izravnog ubrizgavanja i elektrohidraulične kontrole ventila ne bi trebala povećati cijenu benzinskog motora više od 500 eura.
Takav motor imao bi jednako dobar okretni moment pri niskim okretajima, jednako nisku emisiju ugljičnog dioksida, a potrošnja bi mu bila samo 10 posto viša od dizelske, za razliku od sadašnjih 30 posto. Pritom bi se koristili motori puno manjeg obujma. Fiat već razvija tu buduću generaciju agregata, a nazvao ju je twin-air. Motor u puntu obujma 800 ccm razvijao bi oko 100 KS, a 1,4-litreni motor za automobile C-segmenta imao bi oko 160 KS i tako zamijenio dvolitrene atmosferske benzince. Iznad njega, 1,8-litreni turbo obavljao bi posao za koji se sad ugrađuju 2,5- ili 2,7-litreni gutači benzina.
Dok se ta najnovija generacija očekuje na tržištu oko 2009. godine, prethodnica se već pojavila. PSA i BMW razvili su 1,6-litreni turbo sa 150 odnosno 175 KS, VW je prije godinu dana predstavio svoj 1,4-litreni TSI (kombinacija mehaničkog kompresora i turba) sa 140 KS, i tako sve do novih Fiatovih motora T-jet.
Ipak, dizelima dani nisu potpuno odbrojeni. Iako će im, uz višu cijenu, u budućnosti prednosti biti znatno manje, i dalje će biti poželjan izbor u automobilima kao što su SUV-i ili luksuzne limuzine, kod kojih cijena ne igra presudnu ulogu. Uz to, sad se već razvija nova tehnologija izgaranja samozapaljenjem pri niskim temperaturama, kojom bi se izbjegli golemi troškovi sustava za naknadno pročišćavanje ispušnih plinova, čime bi dizeli postali i cjenovno konkurentni.
Na kraju, posebno je zanimljiva tvrdnja dr. Rinolfija da je najkompliciranija stvar u razvoju novog motora razvoj njegovog sve kompliciranijeg softvera: „Većina ljudi, kad pomisli na motor, vidi komad lijevanog metala, ali pravi motor današnjih automobila je njegov kompjutor“…
Samo da nam netko još na mala vrata ne uvali windowse, pa da auto svako toliko moramo „restartati“.

[zlatan01]

Gorivo buducnosti ne moze biti fosilnog prijekla! Ono mora biti potpuno obnovljivo i istovremeno ekonomski isplativo. E sad ako ljudi uspiju proizvoditi biodizel ili sinteticki benzin u skladu sa dva navedena kriterija, ja to mogu prihvatiti. Medjutim ako se ovdje govori o benzinu i dizelu proizvedenom od sve skuplje nafte koja je ogranicen resurs te dovodi do ociglednih klimatskih promjena, onda je to sasvim pogresna procjena.

[van Basten]

eno barel nafte na londonskoj berzi pao na 88$... hoće li sada i cijene goriva kod nas pasti?

[Romeo 80]

eno barel nafte na londonskoj berzi pao na 88$... hoće li sada i cijene goriva kod nas pasti?

Odmah da te razuvjerim, jok!

[dr.iver]

Sramotne su cijene goriva.
Muhidin Alić i njegovi kompanjoni samo znaju dizati cijene naftnih derivata, možda ih spuste za 20-ta feninga kada barel bude 50$

[nineac]

eno barel nafte na londonskoj berzi pao na 88$... hoće li sada i cijene goriva kod nas pasti?

Evo barel 94 dolara na NYSE!
Ceka se izvjestaj o americkim rezervama, ali s obzirom da ide tradicionalno masakriranje curki iduce sedmice vrlo lako moze opet otici na 98 dolara!

[nineac]

Evo dobre vijesti!
Zalihe su se neocekivan povecale takod da je barel pao na 92.17 dolara, ali s obzirom da je to americka "sweet" nafta, znaci da se na brentu (London) moze ocekivati pad i ispod danasnji 90 dolara, na koliko se nafta zaustavila kada je berza zatvorena, jer brent obracunava cijene nafte nizeg kvaliteta.
Medjutim, maloprodajne cijene jos nisu uhvatile korak sa berzom, tako da iako nafta pada u americi cijena jos skace, tako da se neiznenadite ako nafta opet poskupi bez obzira na pad cijene barela!

[Better Man]

Na pumpi Kopex preko puta groblja Bare gorivo nije poskupilo. Sipao kad sam kući sa posla i plaćao 1,93 KM bezolovni 95.

[abondanzieri]

litar krvi litar benzina..pumpadzija pumpash moj, koliko cu ja dobiti...

Jarane evo ti jedan dobar savjet od mene,kad krenes da izvrsis razmjenu ponesi kakvu dobru flasu sa cepom,nemoj da ti se prospe ko onom sto je ceko u redu 20 godina

[motor]

Gorivo buducnosti ne moze biti fosilnog prijekla! Ono mora biti potpuno obnovljivo i istovremeno ekonomski isplativo. E sad ako ljudi uspiju proizvoditi biodizel ili sinteticki benzin u skladu sa dva navedena kriterija, ja to mogu prihvatiti. Medjutim ako se ovdje govori o benzinu i dizelu proizvedenom od sve skuplje nafte koja je ogranicen resurs te dovodi do ociglednih klimatskih promjena, onda je to sasvim pogresna procjena.

Mislim da se ovdje prije svega mislilo na neku blizu buducnost, a sigurno je da ce sljedecih 20-tak godina vladati motori sa unutarnjim sagorjevanjem modernih tehnologija kao hcci, hpli i sl. sa ne puno promjenjenim fosilnim sastavom goriva. (mislim da biodiesel nece nikada u potpunosti zamjeniti diesel) Toj blizoj buducnosti pripadaju i hibridi, sto se tice dalje buducnosti moze se puno ocekivati prvenstveno od vodika

[za_sada_bez_dobrog_nicka]

Hibrid hvali samo ko ga nije koristio, tako kažu oni koji su ga koristili ili koriste.

Kako motor reče budućnost je u podizanju stepena iskoristivosti motora - raznim tehnikama.

Adijabatski motor, čuo neko? Motor bez rashladnog sistema, full keramika. I naravno dizla. NATO ga već uveliko koristi. Postiže se visok stepen korisnosti smanjenjem gubitaka na hlađenju.

Sa druge strane mislim da će se uveliko dogoditi ekspanzija električnih vozila.
Električni motor je puno iskoristiviji od SUS motora. Problem je baterija.
Tesla cars su postigli autonimiju od nekih 400 km (SUPER) za pilu koja od 0 do 60 milja ubrzava za nekih 4 sekunde.
Ustvari problem je riješen ali oil-motive lobiji guše takve ideje. Ipak se u auto industriji vrti velika lova.
Sa druge strane ne smijemo zanemariti sve vreći pritisak ekologa.

Ipak misim da ćemo za desetak-dvadeset godina uglavnom voziti na struju.