Globalizacija

[kustah]

• Znam da niko nema ovu vrstu problema ali eto mala promjena ritma
  
  
  
  Sveopste nezadovoljstvo globalizacijom i vodjstvima vodjecih svjetskih
  kompanija je zahvatilo sve bogate zemlje, FT/Harris anketa je to pokazala.
  
  Velika vecina ljudi u SAD i u Evropi zeli vece poreze na bogate i ogranicenja
  na zarade za izvrsne direktore, zbog toga sto oni vjeruju da je to
  neopravdana nagrada i negativan efekat globalizacije
  
  Videci globalizaciju kao negativnu pojavu, stanovnistvo bogatih zemalja trazi
  o vlada, za ublaze udar koji je dosao od liberalizacije njihovih ekonomija u
  trgovini sa zemljama u razvoju.
  
  Od onih koji su ispitani u Britaniji, Francuskoj, SAD i Spaniji tri puta je vise
  onih koji ce reci, da globalizacija ima negativan uticaj nego pozitivan. Nesto
  manje stanovnistva ce to reci u Njemackoj koja ima veliku izvoznu industriju
  
  
  
  Vodjstvo korporacija stoji nesto bolje, 5 procenata i manje od ispitanih u US i
  najrazvijenijim Evropskim ekonomijama (izuzev Italije) kaze da imaju veliko
  divljenje za lidere velikih kopanija. U ovim zemljama, izmedju trecine i
  polovine, kaze da nisu zadivljenji uopste sa vodjstvima korporacija.
  
  Odgovarajuci na strah od globalizacije i povecanja nejednakosti, javnost u
  svim bogatim zemljama koje su ispitanje - SAD, Njemacka, Velika Britanija,
  Francuska i Italija i Spanija, zeli da njihove vlade povecaju poreze za one sa
  najvisim primanjima. U Evropskim zemljama vecina zeli da vlada ide i dalje,
  i nametne ogranicenja na zarade vodecih ljudi u kompanijama.
  
  Evropljani jos uvijek nadmocno podrzavaju princip slobodne konkurencije
  unutar Evropske Unije, nasuprot Nicholas Sarkozy zelji, na nedavnom
  Evropskom samitu. U Francuskoj, Njemackoj i Spaniji stanovnistvo zeli da
  njihovo politicko vodjstvo igra vecu ulogu u upravljanju sa svojim
  ekonomijama.
  
  Dubina anti-globalizacijskih osjecanja u FT/Harris ispitivanju, koje je
  obuhvatilo vise od 1.000 ljudi, preko interneta, u svakoj od sest zemalja,
  zastrasiti ce politicare i izvrsne direktore korporacija. Njihov pogled, da
  otvaranje ekonomija ka slobodnoj trgovini je korisno za siromasne kao i za
  bogate, ne dijeli gradjanstvo bogatih zemalja, nezavisno od toga koliko su
  liberalne njihove tradicije.
  
  Problem povecanja nejedanakosti kotira visoko u politici svake zemlje, i biti
  ce zapazeno na predsjednickim izborima u SAD, 2008.

http://www.ft.com/cms/s/2a735dd0-3873-1 ... fd2ac.html

[cyprus]

Tema je dobra, al nažalost mi se ne pitamo ništa u vezi nje, pa tako da i nemamo šta pametno za reći. Eto ja samo da kažem da sam protivnik globalizacije.

[kustah]

I ja sam protiv globalizacije, svim srcem. Kada je pocela mislio sam da je to
dobar proces, da ce svima biti bolje, s vremenom vidim, obicnog covjeka
upropastise i ostavise bez posla i prihoda.

[sibelius]

I ja sam protiv globalizacije, svim srcem. Kada je pocela mislio sam da je to
dobar proces, da ce svima biti bolje, s vremenom vidim, obicnog covjeka
upropastise i ostavise bez posla i prihoda.

de ti meni reci molim te...sta mislis kad je zapocela globalizacija?

[kustah]

• Tesko je odrediti tacan datum pocetka globalizacije, jer je u jednom ili drugom
  obliku postojala, oduvijek. Tamo gdje jeftina radna snaga i stabilni politicki
  uslovi tamo kapital "bjezi". Sjetimo se vogoscanskog "TAS"-a, to je bio jedan
  od oblika globalizacije.
  
  Vjerovatno pravi pocetci globalizacije poceli su sa krajem, tzv. industrijskog
  kapitalizma i pocetkom tzv. finansijskog kapitalizma. Bogate zemlje i njihove
  mocne banke sa pregrst jeftinog kapitala i jakom domacom potrosnjom, US i EU,
  preseljavaju industriju tamo gdje su troskovi porizvodnje niski. Radnik u
  unutrasnjosti Kine ima oko $30 mjesecnu platu.
  
  Pun zamah golbalizacije je zapoceo vijerovatno sa padom Berlinskog zida i
  padom tih ideologija, sto je rezultiralo otvaranjem novih trzista, bilo da je to
  u sferi potrosnje ili proizvodnje.
  
  Sad je vec jasno da su pogodjene i visoko razvijene zemlje jer je primjetan
  "nestanak" ili smanjenje kupovne moci, onoga sto se naziva "middle
  income" sloja, koji je glasacka masina zapadnih politickih sistema.