Gimnastika uma

[Fair Life]

Petnaest savjeta za bistriji um

Um je poput mišića - ako ga ne trenirate, zakržljat će. James Thornton, autor knjiga o tajnama mozga, tvrdi da s godinama ne gubimo inteligenciju, nego samo trebamo raditi na kognitivnim vještinama.


Pronašli smo 15 dobrih i jednostavnih savjeta koji će pomoći da vam se ne dogodi da zakažete u važnom nastupu pred šefom ili kad novog partnera želite zadiviti količinom informacija koje pamtite.

1. 'Tajming' je važan:
većina starijih bolje razmišlja ujutro, dok većini mladih to bolje ide poslijepodne. Pokušajte naći svoje, osobno vrijeme kad vam mozak najbolje radi i važne aktivnosti na čiji raspored možete utjecati prebacite baš u to vrijeme. Ako ne možete (a većina ljudi ne može) ili iz drugih razloga ne želite promijeniti radno vrijeme, u vrijeme kad je vaš mozak 'najpametniji' svakako vježbajte neku aktivnost koja 'bilda' um – rješavajte zagonetke, matematičke zadatke, okrećite riječi naopačke, bavite se enigmatikom ili barem vodite intelektualno zahtjevnije razgovore.

2. Kvalitetno se obrazujte, ali ne pretjerujte:
psiholog Dean Keith Simonton kaže da školovanje potiče kreativnost otprilike do diplome. Međutim, svako daljnje školovanje u specijalističkom smislu zapravo odvraća od kreativnosti jer je previše usmjereno i koncentrirano na slične stvari. Ne postaje se vrhunski pisac pohađanjem instant tečajeva pisanja.

3. Poslušajte Konfucija:
najbolja pomoć za mozak je zapisivanje. Stara kineska poslovica kaže da najslabija tinta traje duže nego najbolja memorija.

4. Treba vam pravo 'gorivo':
istraživanja pokazuju da količina kofeina iz jedne šalice kave pomaže koncentraciji. No svi skloni anksioznosti trebali bi se u potpunosti okaniti kave i svih sličnih stimulansa.


S kavom oprezno i prema potrebi

5. Povezujte nova sjećanja sa starima:
razmišljajte o mozgu kao o spremištu u koje se nove informacije mogu dobro uklopiti – umjesto da sjećanja 'plutaju' sama i nepovezana, pokušajte svako novo iskustvo i sjećanje povezati s nekim starim. Čim u glavi imamo više asocijacija na nešto, to je teže zaboraviti.

6. Vježbajte i ponovno vježbajte:
umjesto da se s godinama ulijenite na tjelesnom i umnom planu, pokušajte stalno ostati aktivni – uvijek ima prostora i načina da naučite nove vještine i da promijenite unutrašnju organizaciju mozga. Istraživanja provedena 70-ih godina prošlog stoljeća pokazala su da pohađanje tečajeva pomaže jer su ljudi koji su ih pohađali postizali bolje rezultate od onih koji su bili sedam godina mlađi od njih i nisu redovito učili nove vještine. Starija osoba koja radi na razvoju mozga može nekoliko puta brže misliti nego mlađa, koja se ulijenila na umnom planu.

7. Dajte šansu idejama:
vježbajte situacije u kojima brzo morate procijeniti sve aspekte i donijeti odluku. Ne sramite se apsurdnih ideja koje vam se motaju po glavi – u svačijem mozgu svašta se mota, pa je dobro igrati se sa svim i svakojakim idejama i vježbati kao da su prave životne situacije.

8. Ne izbjegavajte intelektualna zanimanja i situacije:
ako ste već odabrali zanimanje koje traži moždanu aktivnost, to je dobra vježba koja će pomoći da vaš mozak dugo ostane 'fit'. No ako niste bili te sreće, u slobodno vrijeme odaberite nešto intelektualno zahtjevno, npr. hobistički počnite proučavati nešto što ste željeli studirati ili za što ste u školi imali sklonosti, ali to nikada niste realizirali.

9. Izložite se višestrukim iskustvima:
kreativnost često smanjuje sposobnost prihvaćanja rješenja iz različitih domena, odnosno kreativnost u jednom smjeru zna ograničavati razmišljanja u drugim smjerovima. Zato se nemojte ograničavati bavljenjem samo jednim područjem te pokušajte svijet promatrati iz što raznovrsnijih perspektiva. Revolucionarne ideje ponekad nastaju u sasvim neočekivanim situacijama, i to zato što su ih pojedinci bili u stanju sagledati iz neobičnog kuta: 'pull-tab', 'kukica' koju potežemo da bismo otvorili limenku pića, posljedica je promatranja načina na koji gulimo bananu.

10. Učite od Da Vincija:
Michael Gelb napisao je knjigu 'Kako razmišljati poput Leonarda', koja je puna praktičnih savjeta kakve je koristio i sam Leonardo, a među njima je i onaj da pokušate crtati lijevom rukom ako ste dešnjak i obrnuto.

11. Obratite pozornost:
događa li vam se da zaboravljate imena već deset sekundi nakon što nekog upoznate? To je vjerojatno zato što tu informaciju ni niste primili na kvalitetan način i spremili je u mozak. Nije stvar u memoriji, nego u koncentraciji. Kako starimo, trebamo se ponekad i svjesno prisiliti da pažljivije primamo informacije te se na razne načine podsjećati stvari koje lako zaboravljamo kako bismo popunili praznine u sjećanju.

12. Slušajte Mozarta:
istraživanja su pokazala da mozgovi izloženi Mozartovoj glazbi razvijaju složenije veze, što omogućuje brže razmišljanje i pristup većoj količini informacija.


Za bolju koncentraciju isprobajte meditaciju

13. Vježbajte tijelo za unapređenje uma:
ozbiljni znanstvenici vjeruju da aerobne vježbe održavaju mozak svježim – pomažu u svemu, od uspjeha u školi do boljih rezultata mjerenja vodljivosti živčanog sustava. Pretpostavlja se da je to zbog pojačane količine kisika u krvotoku te zbog pojačanog lučenja endorfina koji potiču rast moždanih stanica. Kako vježbanje nosi još puno pozitivnih nuspojava, nikako ne možete pogriješiti niti bi itko smio zanemariti redovitu tjelovježbu (iznimke mogu biti ljudi kojima je vježbanje zabranjeno zbog neke bolesti, no rijetki su oni koji uopće ne smiju ili ne mogu vježbati – liječnici uglavnom ograničavaju, a ne brane vježbanje).

14. Probajte nešto novo:
pred kraj života Matisse je puno postigao zamijenivši kistove škarama, kojima je načinio sjajne kolaže. U nekoliko istraživanja uspoređivani su ljudi koji su kreativno izgorjeli s onima koji godinama nastavljaju uspješno stvarati: pokazalo se da je jedina važna razlika u tome da kreativnost 'ishlapi' kod onih koji se stalno bave istim stvarima i ne izlažu se novim izazovima, vještinama i iskustvima, odnosno kod onih koji ne pokušavaju smisliti nešto novo na kreativnom planu.

15. Smanjite smetnje:
ako ste bombardirani različitim stimulansima u isto vrijeme, teško se koncentrirati i fokusirati na jednu stvar. Kad zbilja morate nešto učiniti, isključite telefon i televizor, izolirajte se sami u prostoriji i pokušajte isključiti ili na najmanju moguću mjeru smanjiti sve ono što vam odvlači pozornost.

Možda svatko i ne može poduzeti svih 15 mjera za 'bildanje' mozga, no savjeti su toliko jednostavni i raznoliki da bi se svatko mogao i trebao latiti barem nekolicine koraka koji će održati mozak svježim jer osjećaj da mozak slabi doprinosi slabom samopouzdanju, depresiji, nesigurnosti, nesamostalnosti i, općenito, utječe na kvalitetu življenja u starosti.

J.C.Š.
ponedjeljak, 13.02.2006.