Bismillah!
Geteov pogled na Islam
U biografijama historijskih ličnosti postoje trenutci koji su osobito zanimljivi i poučni. Johan Volfgang Gete, poznati njemački pjesnik i književnik, nije izuzet iz ovog pravila.
Kratak pogled na život ovog poznatog pjesnika pokazuje da je on, iako je živio u jednoj kršćanskoj zemlji, cijenio i imao posebnu simpatiju prema islamu.
Gete je rođen u Njemačkoj 1749. godine, gdje je i umro 1832. godine. Još u ranoj mladosti naučio je latinski, grčki, italijanski, engleski i hebrejski jezik, a u cilju razumijevanja islama, poslije je naučio i arapski. Imao je posebni dar u muzici i slikarstvu, a u pravu je stigao do najvišeg stupnja – doktorata.
I pored svega, njegovi osjećaji i snaga izražavanja, privukli su ga prema književnosti i poeziji.
Ruske pjesme, Istočno-Zapadni divan i Faust, njegova su najistaknutija djela.
¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨
Gete je našao sklonost prema islamu u trenutku kada je u Evropi i na zapadu, kao i u današnje vrijeme, postojala negativna atmosfera protiv ove nebeske vjere. Vijekovima su orijentalisti, pisci i svećenici, narodu predočavali iskrivljenu i nerealnu sliku islama, tako da je Gete bio primoran da pri upoznavanju sa nekim činjenicama koristi zapise zapadnih turista koji su putovali na Istok, te spise ruskih vojnika – muslimana.
Uz sve navedeno, sklonost ovog istaknutog njemačkog pjesnika prema islamu počinje u ranoj mladosti.
Čini se da je ova unutrašnja želja ispočetka bila zbog njegove pjesničke opijenosti duha. Nakon prvog dodira sa islamom i bogatim učenjima ove nebeske vjere, on ozbiljno prijanja na njegovo izučavanje.
¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨
Geteovi spisi najbolje govore o njegovom istraživačkom pristupu islamu i Kur'anu. Johan Volfgang Gete nije poput drugih orijentalista Istoku prilazio kao egzotičnom pojmu, već je isti priznavao kao stranu u dijalogu.
Gete je gajio posebnu simpatiju prema Poslaniku islama - Muhamedu s.a.v.s., kojem je posvetio mnoge pjesme. Ovaj pjesnik istančanog ukusa je 1772. godine, u vremenu kada nije imao više od 23 godine, napisao pozorišni komad – »Muhamed a.s.», kojeg je podijelio u pet poglavlja( djelo nikad nije izvedeno).
Prvo poglavlje počinje osvrtom na vjerovanje u periodu džahilijeta, a okončava pozivom na vjerovanje u Allahovu jednoću - tevhid; drugo započinje Poslanstvom i bavi se Hidžrom; treće otpočinje pobjedom islama i završava čišćenjem Kabe od kumira; četvrto poglavlje počinje islamskim osvajanjima i završava pokušajem trovanja Poslanika, a peto poglavlje osvjetljava ličnost Muhameda s.a.v.s., koji je uzor savršenog čovjeka.
¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨
U proljeće, sljedeće godine, napisao je «Pjesmu o Muhamedu», u kojoj Poslanika islama naziva duhovnim vođom čovječanstva. U ovoj lijepoj pjesmi koja personificira razgovor hazreti Alije i hazreti Fatime, Muhamed a.s. se predstavlja ličnošću čiji duhovni potencijali i bit, druge vode njegovim putem; ličnošću koja je pokrenula veliku bujicu u cilju stizanja do mora istine – Boga.
¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨
U sklonosti ka islamu, ovog velikog njemačkog pjesnika, Kur'an je imao presudnu ulogu. Geteovi spisi, poezija, knjige, - naročito knjiga »Istočno-Zapadni divan», jasno pokazuju u kolikoj mjeri je proučavao Kur'an i koliko je bio sklon pojmovima iz ove Nebeske knjige.
On Kur'an imenuje ''knjigom nad knjigama.'' Gete za Kur'an još dodaje - da je to sveta knjiga, objavljenja Muhamedu a.s., koja po svom stilu, jeziku i retorici, predstavlja nedostižan uzor. Jasno je da sklonost i simpatija Getea prema Kur'anu, osim dubokih sadržaja ove Božije knjige, imaju korijene i neprevaziđenom stilu izražavanja, što je pronicljivog pjesnika opčinilo.
''Mi smo prvo bili okrenuti od Kur'ana ali nije dugo prošlo, a ova Knjiga nam je privukla pažnju i izazvala toliko divljenje i ushićenje, da smo pred njenim principima i naučnim zakonima pognuli glavu'', piše Gete i dalje dodaje: ''Vjerujem da će ova Knjiga širom svijeta ostaviti svoj spasonosan i dubok uticaj, te da će biti oslonac svijeta.''
¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨
Poseban značaj Kur'ana, prema Geteu, je u njegovom nastojanju da ujedini sljedbenike nebeskih religija.
Kur'an poziva da se svi ujedine u pokornosti Allahu - Onom koji se ne može vidjeti, koji je sve stvorio svojom svemoći, koji može stvoriti što ne postoji, koji je Uzvišen i Mudar.
Gete potvrđuje da je islam mudrost života, a da je Kur'an dostigao savršenstvo u svim pitanjima koja obrađuje.
Neke od Geteovih pjesama, naročito iz zbirke «Istočno-Zapadni divan», jasno su pod uticajem kur'anskih ajeta.
U jednoj od pjesama on kazuje:
«Kada god sam zauzet
Ili kada pišem pjesmu
Ti mi pravi put pokaži »
- ovo jasno ukazuje na peti ajet sure Fatiha:
«Uputi nas na pravi put .»
¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨
Istaknuti njemački pjesnik na drugom mjestu kazuje :
« Istok pripada Bogu, zapad pripada Bogu, sjeverna i južna područja spavaju u njegovim rukama .»
U 115 ajetu sure El-Bekare stoji :
«A Allahov je i istok i zapad, kuda god se okrenete, pa tamo je Allahova strana, zaista, neizmjerno je dobar i On sve zna .»
Gete je u mnogo navrata izuzetno afirmativno govorio o ovom ajetu.
U jednoj od pjesama « Istočno-Zapadnog divana», Gete kazuje :
Allah vam je učinio zvijezde
Da vas vode po kopnu i moru
I kao ukras u kojem uživate
Kad gledate nebo iznad sebe
Ovi stihovi su napisani pod uticajem kur'anskog ajeta u kojem stoji :
«Allah je onaj koji je učinio da vas zvijezde vode u tmini kopna i mora. Mi naše ajete objašnjavamo narodima koji znaju .»
¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨
Volfgang Gete je među vrijednim učenjima islama posebno isticao princip «tewhida» - Božijeg jedinstva.
Katrin Mommsen, historičar i književni kritičar sa Univerziteta Stanford - Kalifornija, koja je nedavno objavila knjigu« Gete i islam » ovim povodom piše :
«Gete, ideju jedinstva, ocjenjuje najbitnijim učinkom vjere islama .»
Ana Mari Šimel, poznati njemački orijentalist i islamolog kaže:
«Gete podsjeća i spominje poslanike kao što su Ibrahim, Isa i Musa, neka je mir na njih, a poziv na obožavanje i vjerovanje u jedinstvo smatra njihovom zajedničkom tačkom. Geteov pogled na vjeru znači pokornost pred apsolutnom Božijom voljom, a ovo je najvažniji princip u koji vjeruje jedan vjernik. Ovaj princio je privukao Getea islamu.»
¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨
Upravo ovakvo stajalište je bilo razlogom da je Gete sebe smatrao obaveznim da hvali i veliča Božiju volju.
U nekoliko pisama svojim prijateljima on upravo i preporučuje taj - osnovni princip.
Obzirom na biografiju, poeziju i spise Getea, neki vjeruju da je on – s aspekta duhovnosti, bio musliman.
Gete je četiri mjeseca prije smrti napisao sljedeće :
«Ovdje i na bilo kom mjestu čovjek je zaokupljen mišlju da se nemoguće suprotstaviti nedaćama. Međutim, ukoliko više obratimo pažnju uvidjet ćemo da se ljudi mogu spasiti od straha.
Naravno, pod uvjetom da budu prepušteni oslobađajućoj misli islama i ukoliko se oslone na Allaha .»
Ana Mari Šimel je za Getea konstatovala sljedeće:
«Ne griješimo ako Getea smatramo osobom zaljubljenikom i pod uticajem islama .»
¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨
Za kraj vam poklanjamo riječi ovog velikog njemačkog pjesnika, koje pokazuju njegov stvarni pogled na islam.
On u « Istočno-zpadnom divanu »u lijepom obraćanju Kur'anu kazuje :
O Sveti Kur'anu
O Vječni spokoju
Ako Islam znači predanost pred Allahovom voljom
Onda svi mi živimo u Islamu i umiremo kao muslimani
Geteov pogled na Islam
-
vatrogasac
- Posts: 10044
- Joined: 24/04/2006 21:33
#2
dr. katharina mommsen
Nepoznata strana jednog velikog pjesnika
Borba za pravednost u vezi s islamom u Njemackoj otpocela je mnogo, mnogo ranije.
Prvi koji se istinski zauzimao za islam u ovoj zemlji bio je Johann Wolfgang von Goethe.
Naravno vec i prije njega su: Leibnitz, Lessing i Herder - od zadnjeg je Goethe mnogo crpio - tezili ka jednom humanom gledanju, jednoj svrsishodnoj, naucno-objektivnoj obradi teme. Ali direktno i angazirano za islam stupio je kao prvi Goethe na arenu literature, i mac, koji je udario za islam, nije niko poslije njega sa tako mnogo hrabrosti uzeo u ruku. Poznata istraziteljica Goethea, prof. Katharina Mommsen, kojoj zahvaljujemo za mnostvo novih saznanja na podrucju odnosa Goethea prema islamu, primjecuje vrlo poucno:
,,Sto se tice samog Goethea, odre|en je njegov stav prema islamu - i to je odlucujuce - od pocetka ne samo, ne iskljucivo iz drzanja jednog naprednog prosvjetiteljstva sa njegovim tolerantnim nastojanjima i naporima da iznese nepravde proslosti.
Goethe je stovise pristupio Muhammedu i njegovoj religiji na jedan mnogo osobniji odnos.
Zato i njegove izjave o islamu u njihovoj provokativnoj smionosti prelaze daleko iznad svega dosada postojeceg u Njemackoj."
Herder za svoje vrijeme cijeni visoko Kur'an sa sljedecim rijecima: ,,Kad bi germanski suvladari Evrope imali jednu klasicnu knjigu svog jezika kao Arapi Kur'an, nikad ne bi postao talijanski vladarica njihovog jezika, i ne bi se mnoga njihova koljena izgubila potpuno u lutanju."
Ali Goethe ne zauzima stav s cu|enjem, nego prihvaca odlucno i ne dozvoljavajuci protivljenje. U svojim razgovorima sa Eckermannom rekao je: ,,Vidite da ovoj nauci ne fali nista i da mi sa svim svojim sistemima nismo dosegli dalje, i da uopce niko ne moze dalje doseci!"
Izjave Goethea o islamu ne mogu se cijeniti samo kao stav jednog simpatizera, nego kao opredjeljenje za islam.
Po prvi put u 23. godini zivota ce se konfrontirati sa islamom u obliku jednog upravo novog izdanja prijevoda Kur'ana (prvi prijevod Kur'ana na latinskom izasao je u Baselu godine 1422. od Theodora Bibliandera s predgovorom Martina Luthera).
Mada Goethe odmah nije imao direktni pristup arapskom originalnom tekstu Kur'ana, bio je, unatoc svim nedostacima i krivotvorenjima kur'anskog iskaza u tadasnjim dokucivim prijevodima zadivljen Bozijom rijecju, tako da je pisao Herderu:
,,Zelio bih moliti kao Musa u Kur'anu!
Boze, napravi mi prostora u mojim prsima!"
Musa rece: ,,Boze, ucini prostranim prsa moja, i olaksaj zadatak moj i odrijesi uzao sa jezika mog, da bi ljudi razumjeli govor moj. (Kur'an, 20., 25.-28.)
Perzijski mistik Hafiz bio je uzor Goetheu. Goethe je s odusevljenjem citao njegove pjesme i na taj nacin je bolje upoznao Kur'an i islam. Najvise su ga interesirali Baskirci, koji su sa ruskim trupama za vrijeme Napoleonovih ratnih pohoda prebaceni u Njemacku i u Weimaru obavljali islamsko bogosluzje. Goethe veli:
,,Da li je Kur'an od vjecnosti?
Za to ne pitam!
Da je on knjiga nad knjigama,
vjerujem iz muslimanske duznosti."
Na tako mnogo mjesta razjasnjava on nedvosmisleno, da su njegovi odnosi prema islamu i Kur'anu vise nego stav nekog simpatizera, da je to jasno opredjeljenje.
Goethe pokusava uvijek ponovo jasno uciniti svojim citaocima i slusaocima, da su islam i priro|eno svojstvo ljudi bezuvjetno isto:
,,Ludo, da svako u svom slucaju
svoje posebno misljenje hvali!
Ako islam predanost Bogu znaci,
u islamu zivimo i umiremo svi!"
Islam je uro|ena religija Bozija, u cijoj sjeni zivi covjecanstvo od svih pocetaka - ne samo tek od Muhammedove objave. Niko se ne moze kloniti Bozijih zakona i zakonitosti prareligije. Islam je religija, koju su poslanici, tako|er,
propovijedali ljudima prije Muhammeda kao, naposlijetku, prije Muhammeda poslanik Isa. Goethe veli:
,,Ibrahim, Gospodaru zvijezda,
odabrao se pretkom; (za pretka)
Musa je u pustoj daljini
preko Jednog bio velik.
I Davud kroz mnoge slabosti.
Da, prolazio preko zlocinstva,
znao se ipak osloboditi (grijeha):
Jednom sam pravedno postupao.
Isa je osjecao cisto i mislio,
samo na Jednog Boga u mirnoci.
Ko ga je osobno ucinio bogom,
vrije|a njegovu svetu volju.
I tako mora pravda sjati,
sto je i Muhammedu uspjelo.
Samo kroz pojam Jednog,
savladao je citav svijet."
U vremenima dekadence i degeneracije, od vremena do vremena izme|u poslanika skrivalo se Sunce Bozanstva iza oblaka idolopoklonstva. Fanzaziji sklono covjecanstvo gubilo je Jedinstvo u mnogobostvu ili Jedinstvo u trojstvu, kao u krscanstvu.
Islam je pobje|ivao kroz jasnocu svoje poruke i Goethe je, bez suvisnih napora logike objelodanio Boziju rijec kako slijedi:
,,Bog je samo Jedan,
Jedan jedino ^isti,
nije rodio,
i Njega nije niko rodio."
I taj Bog je jedino dostojan, da Mu se covjek preda, da se potpuno na Njega osloni:
,,Zbunjuje me lutanje,
ali Ti me znas razmrsiti,
daj mome putu ravan smjer."
Goethe kaze: ,,Vjerovanje u Jednog Jedinog Boga djeluje uvijek uzviseno, buduci da ono upucuje ljude na Jedinstvo njegove vlastite unutrasnjosti."
Godine 1820. pise Goethe u jadu jednom svom prijatelju o oboljenju svoje snahe: ,,Dalje ne mogu nista reci, nego da se i ovdje nastojim pridrzavati u islamu."
,,Ovdje ne moze niko drugoga savjetovati, neka odluci svako za sebe, sta da se radi.
U islamu zivimo svi, pod kojom formom sebi uzimamo hrabrost."
Katharina Mommsen pise uz to:
,,Ovdje prepoznajemo, da je Goethe doista svjesno zivio po jednoj vaznoj tacci islamske vjere, i da je svoje prijatelje izricito upucivao na tu nauku."
Goethe je uvijek upucivao na taj za njega, doista i najvazniji aspekt islamaske nauke: bezuvjetno predanje u nedokucivu volju Boziju.
Mi smo svi Boziji i svi se Njemu vracamo. (Kur'an)
Godinu dana prije svoje smrti veli Eckermannu:
,,Drago dijete, sta znamo o ideji Bozanstva i sta zele kazati nasa ogranicena shvacanja o najuzvisenijem Bicu! Ako bih Ga zelio nalik jednome Turcinu nazvati sa 100 imena, ipak bih i tada jos bio preslab u uporedbi s tako bezgranicnim svojstvima, a nisam nista rekao."
U dramskom fragmentu ,,Mohamet" odgovara Muhammed na pitanje: ,,Nema li tvoj Bog druga? s nijecnim protupitanjem: ,,Kad bi imao, bi li mogao biti Bog?"
Nakon mnogo godina intenzivnog studiranja islama, objavljuje Goethe licno svoj Zapadno-istocni divan sa svojim cudnovatim i hrabrim stavovima koji nisu dovoljni za islam. Zelio je pisati u jednom ,,buducem Divanu" pjesme o ,,divnim upravljanjima i slaganjima, koje nastaju iz neistrazenih, neshvatljivih odluka Bozijih."
One trebaju ,,naucavati i potvr|ivati stvarni islam, bezuvjetnu predanost Bozijoj volji."
I u pismu pjevaca hvali Goethe Boziju pravednost:
,,On, jedino Pravedni,
zeli za svakog pravo.
Neka bude od Njegovih stotinu imena
ovo visoko hvaljeno!"
On je Gospodar dva istoka i dva zapada, pa koju blagodat svoga Gospodara poricete? (Kur'an, 55., 17.-18.)
Goethe pjeva:
,,Boziji je Istok,
Boziji je Zapad
Sjeverno i juzno podrucje pociva u
miru njegovih ruku.
On vam je postavio zvijezde
kao vodica na zemlji i moru;
s tim da uzivate u tom,
uvijek gledajuci u visinu.
Gospodar svega je sve promislio,
tvoja sudbina je dosla,
slijedi nacin,
put je dosao,
zavrsi putovanje.
Goethe hvali sehide prve odlucujuce bitke Poslanika i muslimana protiv neprijatelja islama pa veli:
,,Svoje mrtvace moze neprijatelj oplakivati;
jer oni leze bez povratka.
Nasu bracu ne trebate zaliti,
jer oni putuju iznad one sfere,
svih sedam planeta,
otvorile su im metalna vrata siroko,
i vec kucaju preobrazeni ljubimci,
smjelo na rajska vrata.
I tako je bilo malo da se javi, kako se sretni musliman junaci.
Raj muskaraca junaka vjere je ovdje potpuno naoruzan."
I o cetiri odabrane zene pise Goethe:
,,Zene ne trebaju nista izgubiti,
cistoj vjernosti dolikuje da se nadaju;
ipak mi znamo samo za cetiri,
koje su tamo vec prispjele.
Prvo Sulejka, zemaljsko sunce,
prema Jusufu potpuno pozudna,
samo, raja slast,
svijetli je odricanje ukrasa.
Br.9-10 Goethe - musliman? Str.997
Potom sveblazena,
koja je paganima spas rodila
i prevareno u gorkim bolovima
vidje sina na krizu izgubljena.
Muhammedova zena tako|er! Gradila mu je
blagostanje i slave
i predade se dozivotno
Jednom Bogu a jedna mila.
Potom slijedi Fatima, mila,
kcerka, zena bez mahane.
Melekska najcistija dusa
u tijelu od zlata medenog."
Leo Kettler je u emisiji Rias Berlin 22. marta 1984. rekao, da slovo ,,W" upucuje na Goetheovo ime ,,Wolfgang". Međutim, poznato je, da je Goethe bio u stanju, napisati na arapskom rijec ,,Allah". Zato se pretpostavlja, da je Goethe umjesto kriza, kojeg vecina krscana povodom smrti crtaju na prsima, napisao Bozije ime.
22. marta 1832. zavrsio je Goethe svoje zivotno putovanje. Lezao je u samrtnom krevetu i u smrtnim satima crtao neprestano slovo ,,W" na svom krilu.
Nepoznata strana jednog velikog pjesnika
Borba za pravednost u vezi s islamom u Njemackoj otpocela je mnogo, mnogo ranije.
Prvi koji se istinski zauzimao za islam u ovoj zemlji bio je Johann Wolfgang von Goethe.
Naravno vec i prije njega su: Leibnitz, Lessing i Herder - od zadnjeg je Goethe mnogo crpio - tezili ka jednom humanom gledanju, jednoj svrsishodnoj, naucno-objektivnoj obradi teme. Ali direktno i angazirano za islam stupio je kao prvi Goethe na arenu literature, i mac, koji je udario za islam, nije niko poslije njega sa tako mnogo hrabrosti uzeo u ruku. Poznata istraziteljica Goethea, prof. Katharina Mommsen, kojoj zahvaljujemo za mnostvo novih saznanja na podrucju odnosa Goethea prema islamu, primjecuje vrlo poucno:
,,Sto se tice samog Goethea, odre|en je njegov stav prema islamu - i to je odlucujuce - od pocetka ne samo, ne iskljucivo iz drzanja jednog naprednog prosvjetiteljstva sa njegovim tolerantnim nastojanjima i naporima da iznese nepravde proslosti.
Goethe je stovise pristupio Muhammedu i njegovoj religiji na jedan mnogo osobniji odnos.
Zato i njegove izjave o islamu u njihovoj provokativnoj smionosti prelaze daleko iznad svega dosada postojeceg u Njemackoj."
Herder za svoje vrijeme cijeni visoko Kur'an sa sljedecim rijecima: ,,Kad bi germanski suvladari Evrope imali jednu klasicnu knjigu svog jezika kao Arapi Kur'an, nikad ne bi postao talijanski vladarica njihovog jezika, i ne bi se mnoga njihova koljena izgubila potpuno u lutanju."
Ali Goethe ne zauzima stav s cu|enjem, nego prihvaca odlucno i ne dozvoljavajuci protivljenje. U svojim razgovorima sa Eckermannom rekao je: ,,Vidite da ovoj nauci ne fali nista i da mi sa svim svojim sistemima nismo dosegli dalje, i da uopce niko ne moze dalje doseci!"
Izjave Goethea o islamu ne mogu se cijeniti samo kao stav jednog simpatizera, nego kao opredjeljenje za islam.
Po prvi put u 23. godini zivota ce se konfrontirati sa islamom u obliku jednog upravo novog izdanja prijevoda Kur'ana (prvi prijevod Kur'ana na latinskom izasao je u Baselu godine 1422. od Theodora Bibliandera s predgovorom Martina Luthera).
Mada Goethe odmah nije imao direktni pristup arapskom originalnom tekstu Kur'ana, bio je, unatoc svim nedostacima i krivotvorenjima kur'anskog iskaza u tadasnjim dokucivim prijevodima zadivljen Bozijom rijecju, tako da je pisao Herderu:
,,Zelio bih moliti kao Musa u Kur'anu!
Boze, napravi mi prostora u mojim prsima!"
Musa rece: ,,Boze, ucini prostranim prsa moja, i olaksaj zadatak moj i odrijesi uzao sa jezika mog, da bi ljudi razumjeli govor moj. (Kur'an, 20., 25.-28.)
Perzijski mistik Hafiz bio je uzor Goetheu. Goethe je s odusevljenjem citao njegove pjesme i na taj nacin je bolje upoznao Kur'an i islam. Najvise su ga interesirali Baskirci, koji su sa ruskim trupama za vrijeme Napoleonovih ratnih pohoda prebaceni u Njemacku i u Weimaru obavljali islamsko bogosluzje. Goethe veli:
,,Da li je Kur'an od vjecnosti?
Za to ne pitam!
Da je on knjiga nad knjigama,
vjerujem iz muslimanske duznosti."
Na tako mnogo mjesta razjasnjava on nedvosmisleno, da su njegovi odnosi prema islamu i Kur'anu vise nego stav nekog simpatizera, da je to jasno opredjeljenje.
Goethe pokusava uvijek ponovo jasno uciniti svojim citaocima i slusaocima, da su islam i priro|eno svojstvo ljudi bezuvjetno isto:
,,Ludo, da svako u svom slucaju
svoje posebno misljenje hvali!
Ako islam predanost Bogu znaci,
u islamu zivimo i umiremo svi!"
Islam je uro|ena religija Bozija, u cijoj sjeni zivi covjecanstvo od svih pocetaka - ne samo tek od Muhammedove objave. Niko se ne moze kloniti Bozijih zakona i zakonitosti prareligije. Islam je religija, koju su poslanici, tako|er,
propovijedali ljudima prije Muhammeda kao, naposlijetku, prije Muhammeda poslanik Isa. Goethe veli:
,,Ibrahim, Gospodaru zvijezda,
odabrao se pretkom; (za pretka)
Musa je u pustoj daljini
preko Jednog bio velik.
I Davud kroz mnoge slabosti.
Da, prolazio preko zlocinstva,
znao se ipak osloboditi (grijeha):
Jednom sam pravedno postupao.
Isa je osjecao cisto i mislio,
samo na Jednog Boga u mirnoci.
Ko ga je osobno ucinio bogom,
vrije|a njegovu svetu volju.
I tako mora pravda sjati,
sto je i Muhammedu uspjelo.
Samo kroz pojam Jednog,
savladao je citav svijet."
U vremenima dekadence i degeneracije, od vremena do vremena izme|u poslanika skrivalo se Sunce Bozanstva iza oblaka idolopoklonstva. Fanzaziji sklono covjecanstvo gubilo je Jedinstvo u mnogobostvu ili Jedinstvo u trojstvu, kao u krscanstvu.
Islam je pobje|ivao kroz jasnocu svoje poruke i Goethe je, bez suvisnih napora logike objelodanio Boziju rijec kako slijedi:
,,Bog je samo Jedan,
Jedan jedino ^isti,
nije rodio,
i Njega nije niko rodio."
I taj Bog je jedino dostojan, da Mu se covjek preda, da se potpuno na Njega osloni:
,,Zbunjuje me lutanje,
ali Ti me znas razmrsiti,
daj mome putu ravan smjer."
Goethe kaze: ,,Vjerovanje u Jednog Jedinog Boga djeluje uvijek uzviseno, buduci da ono upucuje ljude na Jedinstvo njegove vlastite unutrasnjosti."
Godine 1820. pise Goethe u jadu jednom svom prijatelju o oboljenju svoje snahe: ,,Dalje ne mogu nista reci, nego da se i ovdje nastojim pridrzavati u islamu."
,,Ovdje ne moze niko drugoga savjetovati, neka odluci svako za sebe, sta da se radi.
U islamu zivimo svi, pod kojom formom sebi uzimamo hrabrost."
Katharina Mommsen pise uz to:
,,Ovdje prepoznajemo, da je Goethe doista svjesno zivio po jednoj vaznoj tacci islamske vjere, i da je svoje prijatelje izricito upucivao na tu nauku."
Goethe je uvijek upucivao na taj za njega, doista i najvazniji aspekt islamaske nauke: bezuvjetno predanje u nedokucivu volju Boziju.
Mi smo svi Boziji i svi se Njemu vracamo. (Kur'an)
Godinu dana prije svoje smrti veli Eckermannu:
,,Drago dijete, sta znamo o ideji Bozanstva i sta zele kazati nasa ogranicena shvacanja o najuzvisenijem Bicu! Ako bih Ga zelio nalik jednome Turcinu nazvati sa 100 imena, ipak bih i tada jos bio preslab u uporedbi s tako bezgranicnim svojstvima, a nisam nista rekao."
U dramskom fragmentu ,,Mohamet" odgovara Muhammed na pitanje: ,,Nema li tvoj Bog druga? s nijecnim protupitanjem: ,,Kad bi imao, bi li mogao biti Bog?"
Nakon mnogo godina intenzivnog studiranja islama, objavljuje Goethe licno svoj Zapadno-istocni divan sa svojim cudnovatim i hrabrim stavovima koji nisu dovoljni za islam. Zelio je pisati u jednom ,,buducem Divanu" pjesme o ,,divnim upravljanjima i slaganjima, koje nastaju iz neistrazenih, neshvatljivih odluka Bozijih."
One trebaju ,,naucavati i potvr|ivati stvarni islam, bezuvjetnu predanost Bozijoj volji."
I u pismu pjevaca hvali Goethe Boziju pravednost:
,,On, jedino Pravedni,
zeli za svakog pravo.
Neka bude od Njegovih stotinu imena
ovo visoko hvaljeno!"
On je Gospodar dva istoka i dva zapada, pa koju blagodat svoga Gospodara poricete? (Kur'an, 55., 17.-18.)
Goethe pjeva:
,,Boziji je Istok,
Boziji je Zapad
Sjeverno i juzno podrucje pociva u
miru njegovih ruku.
On vam je postavio zvijezde
kao vodica na zemlji i moru;
s tim da uzivate u tom,
uvijek gledajuci u visinu.
Gospodar svega je sve promislio,
tvoja sudbina je dosla,
slijedi nacin,
put je dosao,
zavrsi putovanje.
Goethe hvali sehide prve odlucujuce bitke Poslanika i muslimana protiv neprijatelja islama pa veli:
,,Svoje mrtvace moze neprijatelj oplakivati;
jer oni leze bez povratka.
Nasu bracu ne trebate zaliti,
jer oni putuju iznad one sfere,
svih sedam planeta,
otvorile su im metalna vrata siroko,
i vec kucaju preobrazeni ljubimci,
smjelo na rajska vrata.
I tako je bilo malo da se javi, kako se sretni musliman junaci.
Raj muskaraca junaka vjere je ovdje potpuno naoruzan."
I o cetiri odabrane zene pise Goethe:
,,Zene ne trebaju nista izgubiti,
cistoj vjernosti dolikuje da se nadaju;
ipak mi znamo samo za cetiri,
koje su tamo vec prispjele.
Prvo Sulejka, zemaljsko sunce,
prema Jusufu potpuno pozudna,
samo, raja slast,
svijetli je odricanje ukrasa.
Br.9-10 Goethe - musliman? Str.997
Potom sveblazena,
koja je paganima spas rodila
i prevareno u gorkim bolovima
vidje sina na krizu izgubljena.
Muhammedova zena tako|er! Gradila mu je
blagostanje i slave
i predade se dozivotno
Jednom Bogu a jedna mila.
Potom slijedi Fatima, mila,
kcerka, zena bez mahane.
Melekska najcistija dusa
u tijelu od zlata medenog."
Leo Kettler je u emisiji Rias Berlin 22. marta 1984. rekao, da slovo ,,W" upucuje na Goetheovo ime ,,Wolfgang". Međutim, poznato je, da je Goethe bio u stanju, napisati na arapskom rijec ,,Allah". Zato se pretpostavlja, da je Goethe umjesto kriza, kojeg vecina krscana povodom smrti crtaju na prsima, napisao Bozije ime.
22. marta 1832. zavrsio je Goethe svoje zivotno putovanje. Lezao je u samrtnom krevetu i u smrtnim satima crtao neprestano slovo ,,W" na svom krilu.
-
NIN
- Posts: 6187
- Joined: 15/02/2006 20:18
- Location: Via Lactea, Orion Arm
#5
Svojom konstatacijom nisam izrazio divljenje piscevim simpatijama nego fakat o njegovom intelektu!
Objektivizam drug, nista vise!
Pozdrav i koja ti je najjaca stvar sa novog TOOLa!?
(meni je zasad' JAMBI, uh...kakva stvar..)
Objektivizam drug, nista vise!
Pozdrav i koja ti je najjaca stvar sa novog TOOLa!?
(meni je zasad' JAMBI, uh...kakva stvar..)
-
black
- Posts: 18596
- Joined: 19/06/2004 16:00
- Location: ispod tresnje
#6
NIN wrote:Svojom konstatacijom nisam izrazio divljenje piscevim simpatijama nego fakat o njegovom intelektu!
Objektivizam drug, nista vise!
Pozdrav i koja ti je najjaca stvar sa novog TOOLa!?
(meni je zasad' JAMBI, uh...kakva stvar..)
iako je ne vezano za temu..i meni je jambi i right in two ma sve su..