Filozofija
Moderator: Chloe
- Bosanac sa dna kace
- Posts: 10147
- Joined: 27/06/2005 20:21
- Location: ponutrače
#1 Filozofija
Uvod u filozofiju
Filozofija kao nauka poziva se na ljudski razum. Nastala je od grčke riječi filos što znači prijatelj i sofija što znači mudrost. Filozofija znači saznanje temeljnih principa bića, saznanja nauke i vještine. Grčki filozofi Platon i Aristotel odredjivaju filozofiju kao prvo temeljno saznanje koje ima jedino svrhu u samom sebi i kao tako oslanja se na čovjekovu prirodnu želju za saznanjem. Riječ filozfija prvi je upotrijebio grčki filozof i matematičar Pitagora.
U historiji evropske filozofske misli filozofija je različito odredjena različito konstituisana, ali je pod velikim uticajem grčke filozofije. Od najranijih vremena može se pratiti kao sastavni dio života u zajednici. Svako vremensko razdoblje, svaka epoha imaju svoju ideologiju tj. imaju svoju misao i izraz društvenog, misaonog i prirodnog. Sve to naravno predstavlja misaonu sliku odredjene epohe. U odredjenom vremenskom periodu prioritetno mjesto imala je filozofija idelizma, a opet u nekom drugom periodu ili vremenu imala je filozofija materijalizma, naprimjer grčki filozof Platon u svom sistemu objektivnog idealizma postavio je zadatak da je potrebno utemeljiti nauku koja će se baviti ljudskim mišljenjem., to je već ostvario Aristotel postavljajući temelje naučne discipline logike.
Historija filozofije treba naučno pokazati historijski razvoj filozofske misli jer i filozofija kao i sve druge nauke ne može napredovati bez poznavanja svoje historije. U filozofskoj misli razlikuje se predfilozofsko mišljenje i antička filozfija. Predfilozofsko mišljenje obuhvata mitologiju, kozmogiju i teogoniju!
Antička filozofija obuhvata filozofsko mišljenje Aristotela, Platona, Miletsku školu, elejksu školu, Sokrata, Sofiste...
Filozofija je traganje za smislom, ona je dijalog, od religije i mita razlikuje se metodološkim pristupom ili kako je mnogi filozfi definišu filozfija je pitanje o bitku , svijetu, istini, ona je pogled o svijetu i životu. Kao pogled o svijetu filozofija gradi sliku svijeta, ona je izraz ljudskog uma da spozna totalitet svijeta, odnosno ono najopštije. Kao pogled o životu filozofija u svom središtu ima čovjeka, postavlja pitanja o osnovama, razlozima i svrhama postojanja čovjeka, pitanja o temeljima odnosno temeljnim vrijednosima koje odredjuju čovjekovo djelovanje,
I umjetnost je pogled o svijetu i životu.Hegel njemački filozof smatra da je poslije religije i filozofije umjetnost najviše predstavljanje duha. Umjetnost je neposredno prikazivanje života.
Filozofija je odraz kritičkog uma. Usko je povezana i sa naukama i njihov je odnos veoma složen. Svaka posebna nauka ima kao svoj predmet ograničenu sferu onoga što istražuje, dok filozofija teži spoznaji cjeline svijeta. Filozfija uvijek kritički proučava svoje predpostavke, ona postavlja pitanje svrhe nauke s jedne strane , prihavta rezultatae nauke s druge strane, filozofija je njihova predpostavka. Filozofija je kritička misao o svijetu i životu, ona proizilazi iz života, iz potrebe i zahtejva odredjenog vremena, društva i sredine. Filozofija je izraz duha vremena, ona je izraz društveno – historijskih uslova. Filozofija je najviši kritički oblik društvene svijesti , izraz indivdualnog života duha. U razvoju filozofije razvile su se razne filozofske discipline. Filozofija se dijeli na teoretsku, praktičnu i poetsku. U teoretsku spadaju ontologija, gnoseologija i filozofija prirode. U praktičnu spadaju etika, filozfija prava, filozofija historije i filozfija politike. U poetsku spadaju; retorika, estetika i poetika. U kontekst filozofskih disciplina spada i metafizika. Metafizika je nauka o onome što je s one strane fizičkog, s one strane promjenljivog tj. o onome sto bićima pripada po njihovoj biti.
Ontologija je učenje o bitku. Biće je sve ono o čemu se može reć da jeste. Bit (suština) je ono po čemu nešto jeste to sto jeste. Bitak je ono po čemu jest ono sto jest ono sve što jest, tj. ono po čemu bića jesu. Kao nauka o bitku ontologija je filozofska temeljna disciplina, različita pitanja o bitku su;
-monizam: sve u svojoj osnovi je jedno, jedan je temelj svega.
-dualizam: znači da dva načela znače postojanje svega.
-pluralizam: ontoloski pravac koji predpostavlja više pogleda, više osnova nečega. Ontološko gledište ili ontološki pogled može biti materijalistički i idealistički.
Po materijalističkom pogledu bitak je materijalan. Materija je primarna a svijest i mišljenje sekundarni. Po idealizmu ili idealističkom pogledu osnova svega je ideja (misao), mišljenje, duh, a stvarna bića su izvedena.
Gnoselogija ili spoznajna teorija; osnivač je Džon Lok, u njegovom stavu ili sudu namjera mu je da istraži porijeklo, izvijesnost i doseg ljudske spoznaje.
nastavlja se....
Filozofija kao nauka poziva se na ljudski razum. Nastala je od grčke riječi filos što znači prijatelj i sofija što znači mudrost. Filozofija znači saznanje temeljnih principa bića, saznanja nauke i vještine. Grčki filozofi Platon i Aristotel odredjivaju filozofiju kao prvo temeljno saznanje koje ima jedino svrhu u samom sebi i kao tako oslanja se na čovjekovu prirodnu želju za saznanjem. Riječ filozfija prvi je upotrijebio grčki filozof i matematičar Pitagora.
U historiji evropske filozofske misli filozofija je različito odredjena različito konstituisana, ali je pod velikim uticajem grčke filozofije. Od najranijih vremena može se pratiti kao sastavni dio života u zajednici. Svako vremensko razdoblje, svaka epoha imaju svoju ideologiju tj. imaju svoju misao i izraz društvenog, misaonog i prirodnog. Sve to naravno predstavlja misaonu sliku odredjene epohe. U odredjenom vremenskom periodu prioritetno mjesto imala je filozofija idelizma, a opet u nekom drugom periodu ili vremenu imala je filozofija materijalizma, naprimjer grčki filozof Platon u svom sistemu objektivnog idealizma postavio je zadatak da je potrebno utemeljiti nauku koja će se baviti ljudskim mišljenjem., to je već ostvario Aristotel postavljajući temelje naučne discipline logike.
Historija filozofije treba naučno pokazati historijski razvoj filozofske misli jer i filozofija kao i sve druge nauke ne može napredovati bez poznavanja svoje historije. U filozofskoj misli razlikuje se predfilozofsko mišljenje i antička filozfija. Predfilozofsko mišljenje obuhvata mitologiju, kozmogiju i teogoniju!
Antička filozofija obuhvata filozofsko mišljenje Aristotela, Platona, Miletsku školu, elejksu školu, Sokrata, Sofiste...
Filozofija je traganje za smislom, ona je dijalog, od religije i mita razlikuje se metodološkim pristupom ili kako je mnogi filozfi definišu filozfija je pitanje o bitku , svijetu, istini, ona je pogled o svijetu i životu. Kao pogled o svijetu filozofija gradi sliku svijeta, ona je izraz ljudskog uma da spozna totalitet svijeta, odnosno ono najopštije. Kao pogled o životu filozofija u svom središtu ima čovjeka, postavlja pitanja o osnovama, razlozima i svrhama postojanja čovjeka, pitanja o temeljima odnosno temeljnim vrijednosima koje odredjuju čovjekovo djelovanje,
I umjetnost je pogled o svijetu i životu.Hegel njemački filozof smatra da je poslije religije i filozofije umjetnost najviše predstavljanje duha. Umjetnost je neposredno prikazivanje života.
Filozofija je odraz kritičkog uma. Usko je povezana i sa naukama i njihov je odnos veoma složen. Svaka posebna nauka ima kao svoj predmet ograničenu sferu onoga što istražuje, dok filozofija teži spoznaji cjeline svijeta. Filozfija uvijek kritički proučava svoje predpostavke, ona postavlja pitanje svrhe nauke s jedne strane , prihavta rezultatae nauke s druge strane, filozofija je njihova predpostavka. Filozofija je kritička misao o svijetu i životu, ona proizilazi iz života, iz potrebe i zahtejva odredjenog vremena, društva i sredine. Filozofija je izraz duha vremena, ona je izraz društveno – historijskih uslova. Filozofija je najviši kritički oblik društvene svijesti , izraz indivdualnog života duha. U razvoju filozofije razvile su se razne filozofske discipline. Filozofija se dijeli na teoretsku, praktičnu i poetsku. U teoretsku spadaju ontologija, gnoseologija i filozofija prirode. U praktičnu spadaju etika, filozfija prava, filozofija historije i filozfija politike. U poetsku spadaju; retorika, estetika i poetika. U kontekst filozofskih disciplina spada i metafizika. Metafizika je nauka o onome što je s one strane fizičkog, s one strane promjenljivog tj. o onome sto bićima pripada po njihovoj biti.
Ontologija je učenje o bitku. Biće je sve ono o čemu se može reć da jeste. Bit (suština) je ono po čemu nešto jeste to sto jeste. Bitak je ono po čemu jest ono sto jest ono sve što jest, tj. ono po čemu bića jesu. Kao nauka o bitku ontologija je filozofska temeljna disciplina, različita pitanja o bitku su;
-monizam: sve u svojoj osnovi je jedno, jedan je temelj svega.
-dualizam: znači da dva načela znače postojanje svega.
-pluralizam: ontoloski pravac koji predpostavlja više pogleda, više osnova nečega. Ontološko gledište ili ontološki pogled može biti materijalistički i idealistički.
Po materijalističkom pogledu bitak je materijalan. Materija je primarna a svijest i mišljenje sekundarni. Po idealizmu ili idealističkom pogledu osnova svega je ideja (misao), mišljenje, duh, a stvarna bića su izvedena.
Gnoselogija ili spoznajna teorija; osnivač je Džon Lok, u njegovom stavu ili sudu namjera mu je da istraži porijeklo, izvijesnost i doseg ljudske spoznaje.
nastavlja se....
- Bosanac sa dna kace
- Posts: 10147
- Joined: 27/06/2005 20:21
- Location: ponutrače
#3
Halo bolan procital ti ovo gore napisano?Sarafcina wrote:filozofija nije nauka
- Bosanac sa dna kace
- Posts: 10147
- Joined: 27/06/2005 20:21
- Location: ponutrače
#5
Pravci i izvori spoznaje
U teoriji spoznaje postoji vise pravaca znacajnih za filozofiju, a to su:
-empirizam; tumaci da je iskustvo izvor sveg naseg znanja, duh je tabula raza po kojem iskustvo pise sovje znakove.
-senzualizam; je krajnje empiristicko glediste koje uci, tvrdi, da je samo osjetno iskustvo glavni izvor spoznaje.
-racionalizam; smatra da do bitnih spoznaja dolazimo umom, misljenjem, osnova spoznaje je razum-racio.
-kriticizam; to je kriticka sinteza empirizma i racionalizma, spoznaja je sinteza sadrzaja i oblika.
-intucionizam je pravac koji uci da do najdubljih bitnih najvaznijih zivotnih spozanja dolazimo intuicijom-neposrednim gledanjem.
-iracionalizam je suprotno glediste racionalizmu, upucuje na iracionalne, nerazumne, izvore kao glavne izvore spoznaje, nerazumsko moze znaciti ono sto je razlicito od razuma, od onog sto je izvor razuma.
-dogmatizam; svijet i stavri spoznajemo kakvi su o sebi, to znaci prihvatanje istine a da nije provjerena.
-skepticizam; pravac koji tumaci da nije moguce spoznati objektivnu stvarnost.
U filozofiji znacajne su i filozofske discipline: etika, estetika i antrpologija.
Etika je filozofska disciplina koja ispituje porijeklo, motive, norme i svrhe moralnog djelovanja, to je filozofija morala. Etika kao filozofska disciplina ima svoja 3 shvatanja; hedonizam, utilitarizam, i prefekcionizam.
Hedonizam tumaci da je cilj ljudskog zivota uzitak.
Utilitarizam tumaci da je cilj ljudskog zivota korist.
Perfekcionizam tumaci da je cilj zivota dovesti sve do savrsenstva.
Estetika je filozofija lijepog, raspravlja o lijepom u umjetnosti i u prirodi.
Antropologija nastoji prouciti bit ljudskog bica.
Historija filozofije ima svoj tok razvoja, sto znaci filozofija kao nauka ima svoju historiju.
U filozofiji, u njenom historijskom razvoju ne zastarijeva misao kao sto ne zastarijeva ni misao Dantea i drugih knjizevnika, ne zastarijeva ni umjetnicka vrijednst Rebrata, a niti filozofska misao Platona, Aristotela...
Zato historija filozofije kao filozofski problem zaokuplja svakog filozofa. Historija filozofije treba da bude vrednovanje napretka ljudske misli. Ne postoji konacna historija filozofije jer svaka epoha svako vrijeme ima svoju historiju filozofije. Historija filozofije je izraz duha vremena, zato se dijeli kao opsta na historiju starog, srednjeg i novog vijeka. Tako naprimjer u antickoj filozofiji razlikujemo; antropolosko razdoblje grcke filozofije, ontolosko razdoblje ili ontoloski period grcke filozofije i helenisticko- rimsku filozofiju.
U srdnjovjkeovnoj filozofiji razlikujemo pitanje odnosa vjere i uma.
U novovjekovnoj filozofiji razlikujemo; filozofiju renesanse, empirizam, racionalizam, prosvjetiteljstvo i klasicni njemacki idealizam.
U savremenoj filozofskoj misli razlikujemo koncepcije klasika marskisticke misli, koncepcije savremenih filozofa i savremenu marksisiticku filozofiju.
nastavlja se...
U teoriji spoznaje postoji vise pravaca znacajnih za filozofiju, a to su:
-empirizam; tumaci da je iskustvo izvor sveg naseg znanja, duh je tabula raza po kojem iskustvo pise sovje znakove.
-senzualizam; je krajnje empiristicko glediste koje uci, tvrdi, da je samo osjetno iskustvo glavni izvor spoznaje.
-racionalizam; smatra da do bitnih spoznaja dolazimo umom, misljenjem, osnova spoznaje je razum-racio.
-kriticizam; to je kriticka sinteza empirizma i racionalizma, spoznaja je sinteza sadrzaja i oblika.
-intucionizam je pravac koji uci da do najdubljih bitnih najvaznijih zivotnih spozanja dolazimo intuicijom-neposrednim gledanjem.
-iracionalizam je suprotno glediste racionalizmu, upucuje na iracionalne, nerazumne, izvore kao glavne izvore spoznaje, nerazumsko moze znaciti ono sto je razlicito od razuma, od onog sto je izvor razuma.
-dogmatizam; svijet i stavri spoznajemo kakvi su o sebi, to znaci prihvatanje istine a da nije provjerena.
-skepticizam; pravac koji tumaci da nije moguce spoznati objektivnu stvarnost.
U filozofiji znacajne su i filozofske discipline: etika, estetika i antrpologija.
Etika je filozofska disciplina koja ispituje porijeklo, motive, norme i svrhe moralnog djelovanja, to je filozofija morala. Etika kao filozofska disciplina ima svoja 3 shvatanja; hedonizam, utilitarizam, i prefekcionizam.
Hedonizam tumaci da je cilj ljudskog zivota uzitak.
Utilitarizam tumaci da je cilj ljudskog zivota korist.
Perfekcionizam tumaci da je cilj zivota dovesti sve do savrsenstva.
Estetika je filozofija lijepog, raspravlja o lijepom u umjetnosti i u prirodi.
Antropologija nastoji prouciti bit ljudskog bica.
Historija filozofije ima svoj tok razvoja, sto znaci filozofija kao nauka ima svoju historiju.
U filozofiji, u njenom historijskom razvoju ne zastarijeva misao kao sto ne zastarijeva ni misao Dantea i drugih knjizevnika, ne zastarijeva ni umjetnicka vrijednst Rebrata, a niti filozofska misao Platona, Aristotela...
Zato historija filozofije kao filozofski problem zaokuplja svakog filozofa. Historija filozofije treba da bude vrednovanje napretka ljudske misli. Ne postoji konacna historija filozofije jer svaka epoha svako vrijeme ima svoju historiju filozofije. Historija filozofije je izraz duha vremena, zato se dijeli kao opsta na historiju starog, srednjeg i novog vijeka. Tako naprimjer u antickoj filozofiji razlikujemo; antropolosko razdoblje grcke filozofije, ontolosko razdoblje ili ontoloski period grcke filozofije i helenisticko- rimsku filozofiju.
U srdnjovjkeovnoj filozofiji razlikujemo pitanje odnosa vjere i uma.
U novovjekovnoj filozofiji razlikujemo; filozofiju renesanse, empirizam, racionalizam, prosvjetiteljstvo i klasicni njemacki idealizam.
U savremenoj filozofskoj misli razlikujemo koncepcije klasika marskisticke misli, koncepcije savremenih filozofa i savremenu marksisiticku filozofiju.
nastavlja se...
-
Sarafcina
- Posts: 2258
- Joined: 19/09/2005 00:59
#6
Bosanac sa dna kace wrote:Halo bolan procital ti ovo gore napisano?Sarafcina wrote:filozofija nije nauka
Bosanac sa dna kace wrote:Filozofija kao nauka poziva se na ljudski razum.
Mijesas nauku, naucne discipline i filozofiju.
Razlike su u svrsi, u metodologiji, te obaveznosti zakljucaka (mozda jos ponesto..ako se sjetim ....pisacu
Izbaci supljak i definisi pojmove prije nego sto ih uporijebis, bice ti lakse.
svako dobro zelim
-
Sarafcina
- Posts: 2258
- Joined: 19/09/2005 00:59
#9
Shoshana wrote:Opet tacnodanas wrote:tacno, filozofija nije nauka.
![]()
Filozofija nije nauka. Ali je dobar dio naucnih disciplina - filozofija.
Onda mu pomozite jos sa svrhom nauke
svrhom filozofije
svrhom naucnih disciplina
i objasnjenjem obaveznih zakljucaka
- Bosanac sa dna kace
- Posts: 10147
- Joined: 27/06/2005 20:21
- Location: ponutrače
#10
heh men nije cilj da dokazujem sta je filozofija, ja sa ovim postovima imam za cilj nesto drugo..Sarafcina wrote:Shoshana wrote:Opet tacnodanas wrote:tacno, filozofija nije nauka.
![]()
Filozofija nije nauka. Ali je dobar dio naucnih disciplina - filozofija.
Onda mu pomozite jos sa svrhom nauke
svrhom filozofije
svrhom naucnih disciplina
i objasnjenjem obaveznih zakljucakai zakona
oni koji tvrde da nije nauka nek to dokaze da nije i nek dokazu sta jeste...Ako imate sta jos dodat u vezi teme samo bujrum!
- danas
- Posts: 18796
- Joined: 11/03/2005 19:40
- Location: 10th circle...
#11
oni koji tvrde da nije nauka... ?!?
pa ti si valjda jedini koji tvrdi da filozofija jeste nauka!
da bi oblast ili disciplina bila nauka, potrebno je da ima svoj istrazivacki metod, koji se (kako u drustvenim tako i u prirodnim naukama) manje-vise zasniva na testiranju hipoteza koje je moguce testirati u svrhu objasnjenja prirodnih i drustvenih pojava, te u svrhu derivacije generalnih teorija. filozofija ne posjeduje ovakav metod, niti joj je ovo cilj. filozofija je disciplina koja se zasniva na razvoju ideja... te kao sto religija, umjetnost, pravo, itd. nisu "nauke", tako ni filozofija nije nauka. nauka je vrlo specifican "naucni" termin, te ako to je neko ucio da je filozofija nauka, onda si nagrabusio...

da bi oblast ili disciplina bila nauka, potrebno je da ima svoj istrazivacki metod, koji se (kako u drustvenim tako i u prirodnim naukama) manje-vise zasniva na testiranju hipoteza koje je moguce testirati u svrhu objasnjenja prirodnih i drustvenih pojava, te u svrhu derivacije generalnih teorija. filozofija ne posjeduje ovakav metod, niti joj je ovo cilj. filozofija je disciplina koja se zasniva na razvoju ideja... te kao sto religija, umjetnost, pravo, itd. nisu "nauke", tako ni filozofija nije nauka. nauka je vrlo specifican "naucni" termin, te ako to je neko ucio da je filozofija nauka, onda si nagrabusio...
- Bosanac sa dna kace
- Posts: 10147
- Joined: 27/06/2005 20:21
- Location: ponutrače
#12
Ama ljudi sta vam je sta ste na mene napali, pa ja se uopste ne zalazem za to da je filozofija nauka, ja vam samo postiram neke tekstove, koje imam u svojoj biblioteci...ah amman jarrabbi..ccccc...vela havle!
nego imal jos ko sta slicno? kakav tekstic?
nego imal jos ko sta slicno? kakav tekstic?
-
Panta Rei
- Posts: 422
- Joined: 03/05/2005 13:07
- Location: Sarajevo
#13
Hrvatski enciklopedijski rječnik, grupa autora, 2004.
filozofija:
1. a) logičko i kritičko proučavanje izvora i naravi ljudske misli, znanja i spoznaje; mudroslovlje
1. b) formalan sustav ideja zasnovan na takvu proučavanju; promišljanje i problematiziranje općeg i pojedinačnog u prirodi, društvu i mišljenju
2. zast. društvene i humanističke znanosti i umjetnosti izuzev prava, medicine, ekonomije i teologije (koje se izučavaju na filozofskom fakultetu)
3. osnovna teorija o nekoj temi ili području znanstvene, društvene i sl. aktivnosti
4. prošireno zn. na niz vrijednosti, ideja i mišljenja pojedinaca ili određene društvene grupe.
filozofija:
1. a) logičko i kritičko proučavanje izvora i naravi ljudske misli, znanja i spoznaje; mudroslovlje
1. b) formalan sustav ideja zasnovan na takvu proučavanju; promišljanje i problematiziranje općeg i pojedinačnog u prirodi, društvu i mišljenju
2. zast. društvene i humanističke znanosti i umjetnosti izuzev prava, medicine, ekonomije i teologije (koje se izučavaju na filozofskom fakultetu)
3. osnovna teorija o nekoj temi ili području znanstvene, društvene i sl. aktivnosti
4. prošireno zn. na niz vrijednosti, ideja i mišljenja pojedinaca ili određene društvene grupe.
