Feral: PRESOLJENA NERETVA

Očuvanje čovjekove okoline.
Post Reply
SherlockHolmes
Posts: 1274
Joined: 27/02/2005 23:58

#1 Feral: PRESOLJENA NERETVA

Post by SherlockHolmes » 02/12/2006 13:07

Vezano i za diskusije o HE, dobija li BiH vise morske obale?
Feral wrote: PRIJETNJA S UŠĆA: BOŠKO SKARAMUCA, DUBROVAČKI SVEUČILIŠNI PROFESOR, GOVORI O DRAMATIČNOM PRODORU MORA U NERETVU

PRESOLJENA NERETVA
Luko BRAILO
30. studenoga, 2006.

"Nepobitno smo utvrdili veliku prisutnost morske vode u toku Neretve, od njezina ušća do iza mosta u Metkoviću, čak do iza Višića u susjednoj BiH", kaže Skaramuca dodajući da se radi o posljedici nekontroliranog "pjeskarenja", odnosno eksploatacije pijeska na tzv. sprudu, zbog čega je na ušću Neretve došlo do direktnog kontakta voda te rijeke i morske vode u Pelješkom kanalu

skaramuca2_150.jpg Ako su se upozorenja o sve većoj slanosti donjeg toka Neretve donedavno mogla pripisivati samo tobožnjoj mašti tamošnjih ekologa, sada više dilema nema – i stručno je potvrđeno da more sve više prodire u korito te rijeke. To može umnogome promijeniti ekosustav ne samo u njezinoj delti već i u dobrom dijelu toka Neretve koja se zajedno s pritocima u mnogim publikacijama predstavlja kao "zasebna prirodna cjelina i jedinstveni ekološki sistem u ovom dijelu svijeta".

"Da, more je duboko prodrlo u donji tok Neretve, i to je pred nas kao stručnjake, ali i nadležne državne organe, donijelo cijeli niz pitanja na koja u budućnosti treba dati valjane odgovore", kaže za Feral redoviti profesor dr. sci. Boško Skaramuca s dubrovačkog Sveučilišta. Zajedno sa suradnicima iz Instituta za more i priobalje u Dubrovniku dr. Skaramuca je u listopadu na više lokacija uz rijeku Neretvu, od ušća do mosta u Metkoviću, obavio nekoliko istraživanja koja su potvrdila da je salinitet postao novim problemom neretvanskog kraja.

Enormna slanost

"Nepobitno smo utvrdili veliku prisutnost morske vode u toku Neretve, od njezina ušća do iza mosta u Metkoviću, čak do iza Višića u susjednoj BiH", ističe Feralov sugovornik. Usporedbe radi, more na dubrovačkom području u istom ispitivanom razdoblju iznosilo je prosječno oko 37 promila u promatranom uzorku, dok se slanost u vodi Neretve od ušća do iza mosta u Metkoviću kreće od 5 do čak 30 promila, ovisno o dubini vode u rijeci. Stručni nalazi su potvrdili da je od delte prema gornjem toku Neretva slana najmanje 22 kilometra.

Prema Skaramucinu mišljenju posljednjih je godina uslijed niza ljudskih aktivnosti, prije svega zbog decenijskog, često i izrazito nekontroliranog "pjeskarenja", odnosno eksploatacije pijeska na tzv. sprudu, na ušću Neretve došlo do direktnog kontakta voda te rijeke i morske vode u Pelješkom kanalu, što je omogućilo i izravan prodor voda Neretve u Malostonski zaljev. "Sprud na ušću stvaran je stotinama i tisućama godina dotokom rijeke Neretve, pa se za vrijeme oseke tim sprudom od samog ušća do pola kanala prema Crkvicama moglo ići pješke. Sada to zbog posljedica prekomjernog pjeskarenja nije tako. Vode Neretve su se prije odbijale od tog spruda, išle su prema Hvarskom kanalu i na taj su se način susretale i miješale s otvorenim vodama Jadranskog mora i ulazile u Malostonski zaljev.

Danas je to potpuno promijenjeno jer vode Neretve direktno ulaze u Malostonski zaljev, i tako snižavaju temperaturu mora. Primjerice, u srpnju na određenim dubinama u jednom danu izmjereno je od 17 do čak 28 stupnjeva Celzijevih na određenim lokacijama u Malostonskom zaljevu. To su ogromne temperaturne razlike i temperaturni šokovi za tamošnji biljni i životinjski svijet. Uslijed toga je došlo i do promjene lokacija gdje se tradicionalno prihvaćala mlađ kamenica. Na primjer, nekad sjajna pozicija za kamenice na Uskome, ispred Bistrine, je danas zbog tih temperaturnih šokova postala gotovo zanemariva, a zona prihvata mlađi tih školjaka se pomakla daleko izvan Malostonskog zaljeva", reći će dr. Skaramuca govoreći o posljedicama ljudskog utjecaja na ušće Neretve i kontaktne zone poput Malostonskog zaljeva.

Koliko je ekosustav Neretve osjetljiv, pokazuje i primjer iz Hutova blata na kojemu je području došlo do velikih promjena nakon izgradnje reverzibilne hidroelektrane "Svitava". Na području Hutova blata se desetljećima redovito i tradicionalno mrijestio šaran, ali u zadnje vrijeme je te riblje vrste sve manje. S funkcioniranjem HE "Svitava" došlo je do velikih ekoloških promjena u tom dijelu Neretve. Kao reverzibilno hidropostrojenje "Svitava" u vršnim satima koristi energiju i vraća vodu u akumulacijsko jezero Hutovo, kasnije se događa obrnuti proces, pa se s takvim funkcioniranjem dogodi da određeni prostori u Hutovu blatu, konkretno Deransko jezero, ostaju gotovo suhi. "Ti su prostori poznati kao izvanredne 'niše', tj. lokacije za prirodni mrijest šarana, ali u takvim okolnostima ikra šarana ostaje na suhom, i nema uopće prirodnih uvjeta za razvoj. S novim ispuštanjem voda za HE 'Svitava' iz sliva Trebišnjice to područje ponovno poplavi. No, time se ujedno snižava i temperatura tako da šaran doživljava temperaturni šok i njegov se mrijest obustavlja", naglašava prof. Skaramuca.

More u Čapljini

"Što se tiče prodora morske vode u Neretvu, bilježimo vrlo visoke razine saliniteta sve do mosta u Metkoviću", kaže Feralov sugovornik. Pri niskom ljetnom vodostaju Neretve ili kada sve brane uzvodno funkcioniraju, morska voda prolazi čak i Višiće, a neki organizmi koji normalno obitavaju na ušću i dijelom u donjem toku Neretve dolaze čak i do Čapljine. "Od lokalnih ribara već smo dobili primjerke ulovljene lignje iz Metkovića ili pak iverka iz Višića ili ispred Čapljine, što jasno ukazuje na velike promjene na području Neretve, od njezine delte i uzvodno do Metkovića i dalje u BiH", ističe dr. Skaramuca.

Zabrinut je zbog velikih planova o gradnji još cijelog niza manjih i većih hidroelektrana na Neretvi. "S novim hidropostrojenjima doći će do velikoga smanjenja protoka voda Neretve koje su ipak potiskivale slanu vodu i nisu dopuštale da more toliko duboko prodire u kopno", ističe Feralov sugovornik.

Slana Neretva predstavlja izravnu opasnost i za razvoj tamošnje poljoprivrede, pogotovo ako je riječ o podizanju novih nasada voćnjaka, vinograda i maslinika. "Prodorom slane vode po vertikali se smanjuje prostor za rast tih biljaka, jer se time smanjuje dubina zemlje u kojoj biljke mogu rasti. Njihov korijen će završiti u slanoj zemlji, na principu spojenih posuda sve to prodire u biljku, što dovodi do njezina sušenja, i u konačnici do bitno smanjenih prinosa u inače poljoprivredno razvijenom kraju", kaže dr. Skaramuca.

Ističe kako nije katastrofičar i da se u ovom trenutku "ne može sa sigurnošću reći što će se ubuduće događati u dolini Neretve", ali ni ne predviđa "nešto baš jako dobro".

Velika bara

"Poveća li se salinitet, cijela bi se dolina Neretve mogla pretvoriti u jednu veliku baru, a u pitanje bi se doveli i izvori pitke vode u tom kraju. Tzv. niski izvori u dolini Neretve prodorom mora lako bi mogli postati 'bočati'. Prodor mora donosi i velike probleme izvorištu Prud kao ishodištu Regionalnog vodovoda 'Neretva – Pelješac – Korčula – Lastovo', tako da bi moglo doći do suše ne samo u Neretvi, nego i na spomenutim otocima", napominje dr. Skaramuca.

Njegova preporuka županijskim i državnim organima jest sustavni hidro-biološki monitoring rijeke Neretve s rokom od najmanje dvije godine kako bi se pratili utjecaji velikoga prodora mora u njezino korito, promjene na biljni i životinjski svijet neretvanskog kraja itd. "Taj monitoring valja raditi, pogotovo biološki. Prisutnost određenih vrsta organizama koje tu normalno ne obitavaju ukazuju na promjene ekoloških uvjeta, što zorno svjedoči o poremećajima kojima se dosad nije posvećivala dužna pažnja", rekao je za Feral prof. dr. Boško Skaramuca.

________________________________
Copyright © 1993 - 2006 Feral Tribune. All rights reserved.


Post Reply