FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH

[Drinski]

Zapravo, mislim i da ti je ovo pitanje bilo samo retoričko, a vrlo dobro znas na sta ja ciljam.

Znaci, neka kompanija kupuje avione, auta, stanove, mobitele, dzipove, plaća ljetovanja, vecera i odijela koja koristi vlasnik sa prijavljenom plaćom od 1.200,00 KM. Na koncu, firma nema dobiti, ili ima minimalnu dobit (pare potrošene), na kraju godine se (ne) plati porez na dobit na ostatak love a direktor firme (koji je je i valsnik), plati svojih 10 % poreza na dohodak.

Prof. na faksu ili neki IT stručnjak u toj firmi koji napr. ima 3 milje plati također svoj porez na dohodak, i to odmah, na početku.

Suma sumarum, jedan ima dzipa, a drugi vozi Daciju, prvi ima manju platu, a drugi vecu platu. Al, utjesno je sto ovaj drugi plaća vise poreza, to mu je onako moralno olaksanje.

Sve je to lijepo, ali to sto se kupuje preko firme ima svoj knjigovodstveni i poreski tretman. Drzi se ti administracije druze

A kakav ima knjigovodstveni i poreski tertman? Vidim da se razumijes u to.

[_BataZiv_0809]

A kakav ima knjigovodstveni i poreski tertman? Vidim da se razumijes u to.

Pa je li ti stvarno mislis da firma koja prodaje gaće i čarape može kupiti privatni avion "u poslovne svrhe" i ne platiti porez

[Drinski]

A kakav ima knjigovodstveni i poreski tertman? Vidim da se razumijes u to.

Pa je li ti stvarno mislis da firma koja prodaje gaće i čarape može kupiti privatni avion "u poslovne svrhe" i ne platiti porez

A jel ti stvarno mislis da se Fahrin avion ne vodi na Avazu?

[privremeni]

Prvi utisak je da ce ovu Vladu voditi Cengic, a Fadil biti mali od kuzine

[_BataZiv_0809]

A jel ti stvarno mislis da se Fahrin avion ne vodi na Avazu?

Ne radi se o tome, nego sta je Avaz sve morao platiti drzavi da se taj avion kupi.

[Drinski]

To mu se priznaje kao poreski trošak, onaj ko kupi privatno avion (dzip, odijelo, mobitel, vecere, stan itd.) i on to sve plati al mu se ne priznaje kao trosak.
Evo, neka meni daju da imam takve olaksice, ja ću isto to platiti drzavi kada kupujem napr. auto, odijelo, stan, poslovni prostor, mobitel i sl.

[HM 2011]

To mu se priznaje kao poreski trošak, onaj ko kupi privatno avion (dzip, odijelo, mobitel, vecere, stan itd.) i on to sve plati al mu se ne priznaje kao trosak.
Evo, neka meni daju da imam takve olaksice, ja ću isto to platiti drzavi kada kupujem napr. auto, odijelo, stan, poslovni prostor, mobitel i sl.

Avaz je morao platiti trošak naknade za registraciju vazduhoplova - ali je bio oslobođen plaćanja poreza koji kači samo krajnje kupce - jer je u pitanju sredstvo za rad....

Eh - tu ti dođe do problema zvanog definicija sredstva rada.....

Moja S klasa je moje sredstvo rada jer upravljanje istom predstavlja snagu moje kompanije. Moj Lear Jet takođe predstavlja snagu moje kompanije, to je dio marketinga i dio stila upravljanja te pokazivanje moći i sposobnosti kompanije.

Zar ne bi mogao posao obavljati u nekom običnom PMV a ako želiš letjelicu, zar te ne može zadovoljiti neki dvomotorac bez mlaznog pogona ? Ili možda čak i sportski avion ako je već zapelo......

O sredstvu rada kao mašini, transportnom modusu i slično odlučuje kompanija svojim sredstvima, sve je podložno amortizaciji, i mora se obratiti pažnja na gubitak knjigocodstvene vrijednosti za sve stvari u skladu sa radčunovodstvenim standardima.....

Upotreba vozila kompanije podložna je posebnim propisima, a propisi obično naglašavjau nalog za korištenje MV, te opis putovanja....

U slučaju sumnje u zloupotrebu propisa, poreska može sve generalne - nespecifirane "loko" naloge označiti kao upotrebu materijala - poslovnog pomagala u privatne svrhe - ali to niko nije uradio....

[Drinski]

Njemu to ulazi u priznati rashod koji smanjuje prihod, i vodi umanjenju razlike tj.dobiti koja je osnovica za istoimeni porez. Na koncu, poslodavac prvi potrosi lovu sto privatno sto poslovno pa onda plati porez na ostatak, a njegov zaposlenik prvo plati porez pa trosi ostatak para. E sada ce Fahro vozati avion i dzip i placati manji porez od napr. Inspektora koji ima platu od 1.700 km, itd. I sada dodje Fadil i pocne pricati o povecanju stope na 17 %. Ne znam sta je to carobno u toj cifri. Pa vise bi pomogao drzavi kada bi stao u kraj ovom mijesanju goriva i vode ili prevoz goriva prebacio na zeljeznice.

[Drinski]

A naloge niko ne gleda, niti za privatna niti za sl.vozila.

[_BataZiv_0809]

To mu se priznaje kao poreski trošak, onaj ko kupi privatno avion (dzip, odijelo, mobitel, vecere, stan itd.) i on to sve plati al mu se ne priznaje kao trosak.
Evo, neka meni daju da imam takve olaksice, ja ću isto to platiti drzavi kada kupujem napr. auto, odijelo, stan, poslovni prostor, mobitel i sl.

I zaposli ljude i placaj im redovno platu i doprinose od sredstava koje ZARADIS NA TRZISTU

[Drinski]

Pa nisu ih svi zaradilu na trzistu. I kakve veze imaju radnici sa tim? Zasto su oni izgovor za to? Evo, zasto obicbi gradjani nemaju tu privilegiju? Jel to neko svetac pa ima veca prava? Kad vec potezes radnike, onda znaj da je svaki radnik sebi zaradio i platu i profit gazdi. Da nije tako, dobio bi otkaz.

[Drinski]

I da zakljucim oko ovoga: ti i sam znas da sam u pravu, a za max godinu dana ces i sam postavljati pitanja zasto vlada stiti interese krupnog stranog kapitala.

[Megiddo]

Pa niko ti ne brani da i ti prijaviš d.o.o. i počneš raditi to što si haman zaključio.

Država i običan narod imaju interes kompanijama davati olakšice. To je valjda stimuliranje poduzetništva a time i zapošljavanja, prosperiteta, većih državnih prihoda i tako dalje. Dakle država ima niz koristi od davanja beneficija poduzetnicima. Kad kažem država mislim na instituciju koja zastupa gradjane.

Kad kažu 'lakše otpuštanje' svi gledaju na sebe a niko haman neće da vidi kako to kreira nova radna mjesta.

A onda onaj nekakav predstavnik sindikata dodje i počne govoriti o zemljama trećeg svijeta. Ti ćeš biti zemlja trećeg svijeta po defaultu čim imaš toliki broj nepismenih u državi. Ili drugim riječima na pogrešnom se mjestu boriš za te stvari.

[Drinski]

Ma odakle samo iskacete.
Ovo sa osnivanjem firmi jeste isto ko kada bi ti kritikovao korupciju a ja ti kazao : ko ti je kriv sto se ti ti time ne bavis. Drugo, za vise od pola beneficija drzava nema nista. Sta ima drzava od takve olaksice da se osnovna sredstva koriste u privatne svrhe odnosno knkretno od Fahrinig aviona? To sto je on platio poreze za taj avion pa mu opet dio poreza oprosten nista ne znaci kod cinjenice da onaj ko hoce da ga kupi privatno napr. sve to mora platiti. I na koncu, ja ne vidim kako lakse otpustanje moze pomoci zaposljavanju. I sad se moze neradnik otpustiti. Svako zaposlenik u privatnom sektoru ce to kazati. Dakle, umjesto parola, treba realno sagledati stvari.

[The Realist]

Pošto nisam imao vremena sve upratiti, da li oni misle oporezovati samo onaj dio koji pređe prosječnu platu sa 17%, a onaj dio ispod će ostati 10%, ili misle u potpunosti oporezovati sve sa 17%, što nema nikakve logike?

[saibaba]

Crno nam se pise sa novim zakonima na relacija poslodavac-rob nismo ni svjesni

To su prepisani EU zakoni ... Sto nam se crno pise ?

[The Realist]

To su prepisani EU zakoni ... Sto nam se crno pise ?

Pa ako uzmemo kako naše inspekcije djeluju i kako se ljudi ponašaju, teško nam ovo nešto znači što su zakoni iz EU.

[VjecitiStudent]

To su prepisani EU zakoni ... Sto nam se crno pise ?

Pa ako uzmemo kako naše inspekcije djeluju i kako se ljudi ponašaju, teško nam ovo nešto znači što su zakoni iz EU.

Mitalu za svo trovanje Zenice prošle godine naplatiše tek 3000km kazni.

[modem33]

Njemu to ulazi u priznati rashod koji smanjuje prihod, i vodi umanjenju razlike tj.dobiti koja je osnovica za istoimeni porez. Na koncu, poslodavac prvi potrosi lovu sto privatno sto poslovno pa onda plati porez na ostatak, a njegov zaposlenik prvo plati porez pa trosi ostatak para. E sada ce Fahro vozati avion i dzip i placati manji porez od napr. Inspektora koji ima platu od 1.700 km, itd. I sada dodje Fadil i pocne pricati o povecanju stope na 17 %. Ne znam sta je to carobno u toj cifri. Pa vise bi pomogao drzavi kada bi stao u kraj ovom mijesanju goriva i vode ili prevoz goriva prebacio na zeljeznice.

Ja sam licno protiv bilo kakvih poreza .... koliko ja znam ako je netko kupio avion .... on ide u "putnicke privatna vozila" ... nema oslobadjanja krajnjeg PDV-a al ne znam kakav je porezni tretman kad se zavaede pod d.o.o. kad se pocne tretirati amortizacija ....da li je priznat trosak.

Ovo sa 17% na dohodak sam protiv ..... to u prijevodu znaci svim fizickim licima je manji "vanjski prihod za dodatnih 7%" a to nece izvuci budzet FBiH jer je puno politicke rodbine uhljebljeno za vrijeme SDP-a a i politickih stranaka prije njih ....

Ono sto je mozda Fadil je htio 17% jer na topli obrok , dnevnice i slicno ... iznad odredjenog limita se placa PIO, zdravstvo,sume,vodne naknade i ostala sranja" na iznos preko limita dnevnica, toplog obroka i slicno. A to obicno firma placaju kad isplacuju nekom fizickom licu.

Uglavnom bit cemo jebani kako god okrenes .... mislim na fizicka lica osim na fizicka lica u budzetu a to u prijevodu znaci da drzava placa budzetliju tih 7% fakticki se nulira ....... znaci robovi ce morati upregnuti vise da ovi isplate tih 7%.

Moje rjesenje problema bi bilo da prestanemo uzeti transu kredita MMF-a ....... pa da se proporcijalno podijeli u budzetu koliko ima korisnika ... jest da bi se svima smanjile prihod sa budzeta ...... al bi "svi roljnoli od pod i dosli pameti" ...... da je lesinarenju dosta ..... i da se okrenemo ekonomiji i zastitu domace proizvodnje i poboljsanju kvaliteta a vracat primanja sa budzeta na nivo kad se bude ekonomija poboljsavala.

[megaman4]

Fadil se opasno igra sa živcima naroda. Lako se može desiti da ne dočeka kraj mandata a sve su prilike da će tako i biti...

[Drinski]

Njemu to ulazi u priznati rashod koji smanjuje prihod, i vodi umanjenju razlike tj.dobiti koja je osnovica za istoimeni porez. Na koncu, poslodavac prvi potrosi lovu sto privatno sto poslovno pa onda plati porez na ostatak, a njegov zaposlenik prvo plati porez pa trosi ostatak para. E sada ce Fahro vozati avion i dzip i placati manji porez od napr. Inspektora koji ima platu od 1.700 km, itd. I sada dodje Fadil i pocne pricati o povecanju stope na 17 %. Ne znam sta je to carobno u toj cifri. Pa vise bi pomogao drzavi kada bi stao u kraj ovom mijesanju goriva i vode ili prevoz goriva prebacio na zeljeznice.

Ja sam licno protiv bilo kakvih poreza .... koliko ja znam ako je netko kupio avion .... on ide u "putnicke privatna vozila" ... nema oslobadjanja krajnjeg PDV-a al ne znam kakav je porezni tretman kad se zavaede pod d.o.o. kad se pocne tretirati amortizacija ....da li je priznat trosak.

Ovo sa 17% na dohodak sam protiv ..... to u prijevodu znaci svim fizickim licima je manji "vanjski prihod za dodatnih 7%" a to nece izvuci budzet FBiH jer je puno politicke rodbine uhljebljeno za vrijeme SDP-a a i politickih stranaka prije njih ....

Ono sto je mozda Fadil je htio 17% jer na topli obrok , dnevnice i slicno ... iznad odredjenog limita se placa PIO, zdravstvo,sume,vodne naknade i ostala sranja" na iznos preko limita dnevnica, toplog obroka i slicno. A to obicno firma placaju kad isplacuju nekom fizickom licu.

Uglavnom bit cemo jebani kako god okrenes .... mislim na fizicka lica osim na fizicka lica u budzetu a to u prijevodu znaci da drzava placa budzetliju tih 7% fakticki se nulira ....... znaci robovi ce morati upregnuti vise da ovi isplate tih 7%.

Moje rjesenje problema bi bilo da prestanemo uzeti transu kredita MMF-a ....... pa da se proporcijalno podijeli u budzetu koliko ima korisnika ... jest da bi se svima smanjile prihod sa budzeta ...... al bi "svi roljnoli od pod i dosli pameti" ...... da je lesinarenju dosta ..... i da se okrenemo ekonomiji i zastitu domace proizvodnje i poboljsanju kvaliteta a vracat primanja sa budzeta na nivo kad se bude ekonomija poboljsavala.

Ma Fadil prica bezze.

PDV se druagčije obracunava, ali na koncu, čak i da nije tako, ovdje je riječ o fiktivnom umanjenju osnovice na porez na dobit. Osnovna sredstva koja se koriste za privatne svrhe se knjize kao upotreba u poslovne svrhe.
Time se on treba baviti.

Ovdje ispada da svi znaju kako treba voditi drzavu, svu u realnom sektoru, itd. a niko nije vidio da je ovo o čemu pišem općeprihvaćeno.

[O'zone]

http://radiosarajevo.ba/novost/186359/w ... alne-banke

Umalo da nam strmendeknu Premijera

Možda sad počne još pravednije da radi, proletio mu život pred očima

[_BataZiv_0809]

I da zakljucim oko ovoga: ti i sam znas da sam u pravu, a za max godinu dana ces i sam postavljati pitanja zasto vlada stiti interese krupnog stranog kapitala.

Jebiga Drinski, kvotaj me, ja zaboravio na tebe

Svaka drzava prvenstveno postoji da stiti elitu i interese kruponog kapitala.

[MuaDib]

SDA stratezi federalne vlade, ponovo nude programe u domenu one narodne skuplja pita od tepsije. Ovo malo bogatstva što je ostalo bi "braći Turcima" na pladnju odnesu stvarajući dug veći od nominalne vrijednosti, zarad krpljenja budžeta.

Turci kupuju Federaciju

SARAJEVO – Proračunom FBiH za 2015. planirana su zaduženja preko trezorskih zapisa i obveznica u bruto iznosu od 430 milijuna maraka. Od toga se na trezorske zapise odnosi 320 milijuna, a na obveznice 110 milijuna maraka. Dužnički i korporativni vrijednosni papiri iz Federacije BiH uskoro bi se mogli prodavati na Istanbulskoj burzi, gdje bi se i entitetske vlasti po dogovorenoj kamati mogle zaduživati kako bi “zakrpile rupe” u proračunu.
Prošlog tjedna u Sarajevu su boravili Adnan Serhat Gorgun, direktor sektora za listing, marketing i prodaju Istanbulske burze, i Mehmed Gonen, generalni direktor brokersko-investicijskog odjela Ziraat grupacije iz Istanbula. U prostorijama Sarajevske burze (SASE) sastali su se s predstavnicima najlikvidnijih kompanija izlistanih na našoj burzi te s predstavnicima Ministarstva financija FBiH. Glavna tema razgovora bila je mogućnost financiranja domaćih kompanija preko turskog tržišta kapitala, odnosno trgovanje kapitalom FBiH i kompanija iz tog entiteta na Istanbulskoj burzi, čiji se promet mjeri milijardama maraka i na kojem trguje veliki broj kompanija iz te regije.

Razgovori o detaljima

Na prošlotjednom sastanku predstavnicima naših, uglavnom državnih, kompanija predstavljena je mogućnost izdavanja i uvrštenja domaćih korporativnih obveznica i javnih dužničkih papira na Istanbulsku burzu, a da su obje strane zainteresirane za ovo, govori i upoznavanje s procedurama za emisiju na Istanbulskoj burzi, koliko traju, koliko koštaju i kakve su trenutačne cijene duga, odnosno kako se na tržištu kreću kamatne stope za ovu vrstu vrijednosnih papira.
- Jedan od načina financiranja kompanija svakako jest kroz izdavanje korporativnih i dužničkih vrijednosnih papira na Istanbulskoj burzi. Tursko tržište je jako likvidno, prometi se mjere u milijardama dolara, i što je najvažnije, na istanbulskom tržištu prisutni su veliki svjetski investitori, kojima bi na ovaj način vaše kompanije imale pristup – pojasnio je tijekom izlaganja Adnan Serhat Gorgun. Kako je priopćeno iz Sarajevske burze, jedno od najznačajnijih pitanja bilo je i pitanje valute u kojoj bi se vršila realizacija, o čemu je dano nekoliko prijedloga. Također, razgovaralo se i o domaćim zakonskim okvirima, kao i usklađivanju propisa.

Kasne s ulaganjima u BiH

Prema Svjetskoj banci, turska ekonomija se nalazi na 17. mjestu u svijetu, s BDP-om od oko 617,1 milijardu dolara.
Prema podacima Ureda turskog atašea za trgovinu u BiH, turski ulagači su u posljednjih desetak godina u BiH izravno uložili oko 145 milijuna američkih dolara.
Najveći je Ziraat banka, a slijedi Kastamonu Entegre koji je kupio tvornicu celuloze Natron-Hayat u Maglaju te Soda Sanayii A.S. koji je kupio Sisecam Soda Lukavac, jedinu tvornicu sode u ovoj regiji. U kontekstu stvarne nazočnosti turskog novca u BiH dosad su najveću ulogu odigrali krediti Ziraat banke, koje će trebati nakon određenog razdoblja vratiti i to još povećane za iznos kamate. Prema nedavno iznesenom planu, Ziraat banka bi, pored postojećih dvadesetak, svake godine trebala otvarati po pet novih poslovnica.
Tu je i još oko 50 velikih kompanija od kojih je najveći broj registriran u Sarajevskoj županiji, a dobroj slici turskih ulaganja, koja su daleko iza austrijskih (1,3 milijarde eura), srpskih (milijarda eura) i hrvatskih (733 milijuna eura ulaganja) doprinose i turska ulaganja u neprofitabilnu medijsku industriju u BiH. Nakon novinske agencije Anadolija, turski kapital ušao je početkom ove godine i kroz kompaniju Simurg Media (zbog zakona u BiH koji ograničavaju strano vlasništvo u medijima upisana je na domaće ime) koja je pokrenula portal Faktor.ba i tjednik Stav, a čija okosnica je nekad bila i partner jedne televizije. Epoha Press pokrenula je tjednik Novo vrijeme, koji nije imao veze s Turskom, osim određene tehničke i “know how” potpore koju im je pružio turski dnevni list Zaman. Razmatra se i pokretanje novog dnevnog lista u BiH, istina kao protuteža Dnevnom avazu kao protivniku vladajućeg SDA.
Ulagači iz Turske otvorili su i brojne osnovne i srednje škole (obrazovna institucija Bosna Sema), kao i sveučilišta. Turska agencija za međunarodnu suradnju i koordinaciju (TIKA) u posljednje četiri godine uložila je nekoliko milijuna eura uglavnom u projekte pomoći i osposobljavanja stanovnika u ruralnim i nerazvijenim krajevima BiH. Turska je u BiH ukupno investirala blizu milijardu eura ukoliko se ubroje i oblasti obrazovanja, turizma, zaštite povijesnog i kulturnog blaga i pokretanja tvornica, najviše u Sarajevu, Goraždu, Brčkom, Orašju, Maglaju i Lukavcu.

Energetika i rudarstvo

Što se tiče BiH, turske kompanije zainteresirane su i za ulaganja u energetski sektor u BiH, obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i rudarstvo u BiH.
Zanimljiv podatak je kako je Turska, ako se računa kao dio Europe, prva na ovom kontinentu po potencijalu za izgradnju hidroelektrana, a iza nje slijedi upravo BiH. Budući da u godinama pred nama istječe radni vijek blokova termoelektrana u FBiH, brojne turske kompanije zainteresirane su i za radove na novim blokovima.
Turci su zainteresirani i za ulaganja u poljoprivredu pa je bilo planirano otvaranje 100 farmi koza, vrijednih 500 milijuna maraka, no cijeli projekt “visi” jer bh. vlasti nisu ispunile nužne uvjete za izvoz proizvoda životinjskog podrijetla na tržište EU-a, no i to bi se trebalo uskoro promijeniti kako se BiH bude približavala Europskoj uniji.

Već su suvlasnici Sarajevske burze

Tri turske financijske institucije već su ušle i u vlasništvo Sarajevske burze. Istanbulska burza, Takasbank, koja za Istanbulsku burzu obavlja poslove poravnanja, i Središnji registar Turske za oko pola milijuna maraka stekli su tad po pet posto dionica Sarajevske burze. Ulazak u vlasništvo Sarajevske burze početkom 2011. godine omogućen je novim Zakonom o tržištu vrijednosnih papira FBiH, kojim se dopušta drugim burzama, društvima za upravljanje fondovima, osiguravajućim i reosiguravajućim društvima da grupno mogu steći većinsko vlasništvo od 51 posto Sarajevske burze, ali pojedinačno ne više od pet posto.

Strateški projekti

Turske kompanije posluju na pragmatičnoj osnovi i zanimanje iskazuju za ulaganje u strateške sektore, kao što su telekomunikacije ili zračne luke. Što se tiče regije, turski LIMAK dobio je ugovor za upravljanje Međunarodnom zračnom lukom u Prištini na razdoblje od 20 godina s najavom ulaganja 106 milijuna dolara u tu luku. Krajem 2008. god. Turska je kupila 49 posto posrnulog BH Airlinesa, uložila je oko 15 milijuna eura, no kasnije su se povukli iz naše kompanije koja danas operira s dva zrakoplova uzeta na leasing i višemilijunskim dugom prema dobavljačima. Turska kompanija Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret u međuvremenu je dobila izuzetno važne radove na nekoliko dionica autoceste na koridoru Vc koje se financiraju kreditima Europske investicijske banke, vrijedne oko 370 milijuna eura, koje su kao podizvođači izvele naše domaće kompanije. Kažimo i kako su turske građevinske kompanije Kolin, Makwol i Juksel potpisale ugovore za izgradnju dijela planiranih 445 kilometara autoceste od Beograda preko Sandžaka do Bara u Crnoj Gori.

http://tuzla.danas.info/2015/04/19/turc ... ederaciju/

[O'zone]

Ja sam odavno za to da se proda ne samo Federacija nego i čitava država. Može se dati i na koncesiju s tim da kupac postavlja upravitelja a da građanstvo ima mogućnost veta na određene postupke kupca putem referenduma.

Pa da nađemo nekog normalnog da nama vlada.