Evolucija

[jOFLA]

...

[GAU8]

Mene zanima da li @Murat negira gravitaciju.

Mislim, nauka jos uvijek nema pojma sta je uzrok gravitacije.
Zna sve njene zakonitosti, moze da je izracuna, izmjeri, predvidi, iskoristi, ali ne zna jos sta je uzrok gravitacije.

Isto tako razumijemo zivot, procese u celiji, evoluciju uopste. Mozemo da kontrolisemo evoluciju, usmjeravamo je, predvidjamo, no, ne znamo kako je doslo do toga da se prva jedinka necega sto mozemo nazvati zivim, pocela replicirati.
Je li to razlog da negiramo sve ostale cinjenice?

[statix]

Nauka se ne bavi odgovorima na pitanja "zašto", već se bavi odgovorima na pitanja "kako". Odgovorima na pitanja "zašto" bave se religija, filozofija...

Ne bi mu bilo lose da se vrati na link koji je postavio, otvori Rezoluciju o krecionizmu (sto sumnjam da je uradio) i pogleda tacku 17.

To ne znaci da naucnici ne postavljaju ta pitanja sebi, pa tako imamo monoteiste, agnostike, ateiste, deiste, panteiste, budiste itd.,ali ne mjesaju svjetonazor sa naucnim radom.

[Collector604]

Murate dragi,evolucija nije pobijena,i sta ti tu sada pametujes majke ti...

Brate spremi se u Njemacku,dao sam ti gore adresu instituta,pa pokusaj opovrgnuti evoluciju.

Najsmjesniji su mi ovi ljudi sa doktoratima,obaraju teorije svakih pola sata,ali samo na forumima.

Ako mislis da mozes evoluciju oboriti,spremi se i trk u znanstvene krugove.Simple as that...

Sve sto radis mimo toga je blesavo i neozbiljno....

[Dragan M]

Nauka nezna nista...ona samo teoretise...

[nellington]

Nauka nezna nista...ona samo teoretise...

Objasnio! Poslije ovoga valjda vidite zašto diskusija nema smisla

[Collector604]

Nauka nezna nista...ona samo teoretise...

Mislim da ti nisi kompetentan da donosis takve zakljucke....

A i vjerodostojnost tvoje kompetencije je pala u vodu onog trenutka kada si slike iz photoshop-a predstavio kao arheoloske to jeste znanstvene dokaze

[Bušman]

Nauka nezna nista...ona samo teoretise...

Ajd onda ugasi taj racunar koji teoretski postoji i ostavi nas na miru.

[Enko27]

Nauka nezna nista...ona samo teoretise...

Izvrsno "dragi nas" Dragane
Sve si sa ovim rekao....
Doduse nisi rekao KOJA to religija ZNA SVE !
Budizam ?
Hiduizam ?
Sintoizam ?
Judaizam ?
Olimpijska religija ?
Eleusinske misterija ?
Staroegipatska religija ?
Gnosizam ?
Staroiranska DUALISTICKA religija ?
Krscanstvo (hriscanstvo) ?
Islam ?
Animizam ?
Samanizam ?
New Age ?
Spirtualizam ?
Scijentizam ?
UFO-izam ?
itd itd....

Odbacivanje RAZUMA jeste glavna osobina onih koji NE TEORETISU, nego prihvataju OBJAVE koje su SVE I JEDNA nesaglasne medju sobom i protivne razumu.
Primjer:
1 + 1 = 2
ZAVISI od CEGA Dragane ?
Od volje JEDNOG sizofrenog Boga (abrahamovskog) od Odina, Zeusa, Jupitera, Rame, Krisne ili nekog od drugih MNOGOBOZANSTAVA. (Abrahamov Bog je sizofren zato sto je sve stvorio (PAZI SVE) a ZLO pripisuje drugima, DOBRO samo sebi, a ON sve stvorio, i mnogih drugih razloga treba samo citati njegove "objave")
Slazem se stobom da je rezuiltat (2) ZAVISAN od VOLJE bozanstva (ili bozanstava, ili duhova, i vanzemaljaca) samo imam jedno jedino pitanje.
OD KOJEG OD GORE NAVEDENIH SVETIH OSOBA zavisi rezultata matematicke operacije zvane sabiranje brojeva ?
Kako vi "vjerujuci" ZNATE koje od vasih "vjerovanja" jeste ZNANJE, a ne ZABLUDA.

Usput

Ne zna se NE PISE nezna.

[quasar]

@enko 27


Posto vec pricamo o evoluciji, a doticemo se kreacionizma. Naravno odrasli ljudi ne bi trebalo da vjeruju u bajke. Ponekad se pojavi neko sa nekom bajkom, koja bi nategnuto i mogla proci kao teza, a nudi malo drugacije vidjenje razvoja covjeka.
Ovaj autor, u naucnim krugovima poznati pseudoznanstvenik, nudi malo drugaciju sliku razvoja u svom dijelu "Dvanaesta planeta". On je ovo vjerovatno pisao ozbiljno, a ja sam citao kao SF ciji sam ljubitelj. Medjutim, ne poznam dovoljno biblijska vremena da bih mogao traziti rupe u prici. Knjiga dotice mnogo toga sto nismo dovodili u pitanje, niti smo razmisljali o tome. Da samo kazem, Sitchin ne promovira kreacionizam, cak mislim da ne vjeruje u visu silu, ali objasnjava zasto ljudi vjeruju. Interesantno stivo za laganu zabavu, a naucicete nesto i o drevnom Sumeru.
http://en.wikipedia.org/wiki/Zecharia_Sitchin

[NIN]

Iako u karijesu nisam vidio odgovor za ono što je NIN napisao...

Dobro. Nego, najbolje bi bilo da prvo definisemo prilagodbu u najkracem mogucem smislu pa da onda postavimo primjer. Recimo, prilagodba se ogleda u adaptacijama organizma na date uslove u svojoj okolini u kojoj obitava. Pod okolinom se, osim pejzaza, podrazumjevaju i resursi koje bice trosi (hrana), predatori koje mora izbjegavati, pripadnici iste vrste sa kojima mora koalirati i sa kojima se mora pariti, itd. Dakle, za organizam mozemo reci da je prilagodjen tek onda ako je on sposoban pronaci hranu prije nego sto umre od gladi, na vrijeme izbjeci predatore koji ga love i tako ostati ziv, biti sposoban se udruziti sa pripadnicima svoje vrste u lovu i biti sposoban naci partnera i s njim steci potomstvo (naravno da ovdje nisu nabrojani svi bitni faktori i da oni u mnogo cemu zavise od vrste do vrste). Nakon sticanja potomstva geni odgovorni za njegovu prilagodbu ce se prenijeti i na potomstvo koje ce naslijediti te iste adaptacije.

Nadam se da sada mozemo preci na primjer pa reci da postoji jedan fenomen kojeg su prirodnjaci zapazili jos u 19. vijeku. Taj fenomen ce kasnije biti nazvan "industrijalni melanizam". O cemu se radi? Naime, s pocetka industrijske revolucije u Britaniji, oko svih vecih industrijskih centara uocen je fenomen koji se ogledao u tome da su razlicite vrste insekata, narocito nocnih i obicnih leptira, postale dosta tamnije u odnosu na to kakve su bile prije. Jedna vrsta nocnog leptira je od svoje svijetlo sive, skoro bijele boje postala tamno smedja u relativno kratkom periodu (naravno, odmah se ustanovilo da je rijec o potpuno istoj populaciji). Prvo se namtnulo ono tebi drago pitanje zasto nakon cega ce se kasnije doci do odgovora i na pitanje kako.



Dakle, zasto su leptiri promjenuli svoju boju iz svijetlo sive u tamno smedju? Odgovor je lezao u vec spomenutoj industrijalizaciji, tj. zagadjenju zraka koje je uzrokovalo nestanak lisaja sa stabala/kore drveca u okolini velikih industrijskih centara koji su bojom svjetliji u odnosu na koru drveta. Upravo ti lisaji su bili uobicajeno mjesto na kojem su leptiri provodili svoje vrijeme. Boja lisaja i boja leptira je bila skoro pa ista sto je leptire kamufliralo i tako stitilo od svojih predatora (lokalnih vrsta ptica pjevica). Nakon nestanka lisaja sa kora drveca leptiri su se nasli laksom metom svojih predatora sto je uticalo na njihovu prvobitnu adaptaciju da postane maladaptivna - promjenom okolisnih uslova, adaptacija koja je sve do skora isla u prilog dobroj prilagodbi je odjednom postala kao fatalna (paralela sa dijabetesom kod ljudi). Dakle, odgovor na pitanje zasto je bio pronadjen u poluciji zraka izazvanom naglom industrijalizacijom.

E sada, ostalo je jos odgovoriti i na ono, za nauku i covjecanstvo generalno, bitnije pitanje kako. Darwin je vec imao ideju koja se ogledala u prirodnom odabiru ali nije bio siguran o kakvom se zapravo mehanizmu radi. Za to ce nam pomoci jedan austrijski svestenik koji se igrao u svom vrtu sa graskom i cije ce igranje izroditi disciplinu koju danas nazivamo genetikom.

Dakle, kako je moguce da populacija leptira promjeni boju u desetak generacija? Odgovor cemo naci u (gnetski odredjenim) varijetetima. Svaka jedinka je drugacija u odnosu na druge jedinke svoje vrste. Recimo, primjera u nasoj vrsti je na pretek - od boje kose, koze, ociju, visine, debljine, spektra talenata, razlicitih sposobnosti, itd. Tako isto i kod ove vrste leptira neki od varijeteta se ogledaju u pigmentu - vecina populacije je svijetlo sive boje dok je dosta manji broj njih tamnijih nijansi koje idu i do tamno smedje boje. Ovi tamniji primjerci mogu zahvaliti svoju boju mutiranim genima koji su determinirali njihov pigment (upravo ovdje mozemo prepoznati i onaj ustaljeni izgovor koji se koristi kontra evolucije koji kaze da su mutacije vecinom stetne sto zaista i jeste istina ali, kao sto vidimo, sticajem okolnosti te potpuno iste mutacije mogu biti i jako koristne, tj. za zivot presudne).

Promjenom faktora u habitatu/okolini koje su dovele do nestanka biljnih lisaja sa kora drveca, koji su ujedno sluzili i kao kamuflaza vecini svijetle populacije leptira, dovelo je do toga da su svijetli leptiri postali lak plijen svojim grabljivcima. Saimim tim, ovi varijeteti su bivali pojedeni prije svoje reproduktivne dobi, sto ce reci da su sve rijedje uspijevali ostvariti potomstvo i tako prenijeti svoju (mal)adaptivnu pigmentnu prilagodbu na sljedeci narastaj. Vremenom, svjetliji leptiri su bili sve rijedji dok su u isto vrijeme tamniji varijeteti dosta uspjesnije uspijevali kamuflirati svoje prisustvo na stablima drveca i tako prezivjeti dosta duze od svoje svjetlije brace i na taj nacin prenijeti svoje gene, naravno, zajedno i sa onim mutiranim koji je odgovoran za tamniji fenotip/izgled, na svoje potomstvo. Vremenom, u samo desetak generacija, populacije leptira koje su obitavale u blizini vecih industrijskih centara su evoluirale iz svjetlo sive u tamno smedju boju i bila je zaista rijetkost pronaci svijetlo sivi primjerak. I tako, pitanje kako je bilo rijeseno.

Ovo je ujedno i jedan od najboljih i najslikovitijih primjera prirodnog odabira i evolucije koji se mogao direktno promatrati u prirodi. Do danas je pronadjeno oko stotinu razlicitih vrsta insekata u Britaniji kod kojih je zabiljezen ovaj fenomen melanizma. Od nedavno, nakon uvodjenja zakona u vezi ocuvanja okolisa, doslo je do obrnutog slijeda prirodnog odabira pa i danas imamo mogucnost direktno promatrati evoluciju na djelu u prirodi.

Pretpostavljam da ce se mnogi pitati zasto nesto slicno nije moguce promatrati kod drugih, visih vrsta. Recimo, sisari imaju dosta duzu zivotnu dob za razliku od insekata i, u prosjeku, faktori koji uticu na njihovu prilagodbu su doista komleksniji u odnosu na iste kod insekata i da bi se zabiljezile vidljive promjene fenotipa, tj. da bi neka odredjena znacajka vrste bila znatno modificirana potrebno je da se dese dosta drasticnije promjene u okolini kao na primjer nagla promjena klime ili globalna prirodna katastrofa. Dakle, za detekciju promjena kod komplesnijih bica je potrebno dosta vise vremena da bi bile zabilejzene. Posto nismo u mogucnosti direktno promatrati tako nesto, zato se pobrinula priroda pa imamo srece da vec postojece promjene mozemo zabiljeziti u fosilima poredanim u razlicitim geoloskim slojevima (stratama). Recimo, 60 mil. godina evolucije konja zabiljezen u fosilnim ostacima, danas uveliko i genetski potvrdjeno:



Ukratko, ako nastavimo sa prilagodbama kao temom ovog teksta, sta se desilo je to da su preci konja po svemu sudeci mijenjali svoj habitat iz razlicitih razloga koji su bili presudni za prezivljavanje (pojavljivanje novih predatora/grabezljivca, promjenama klime i okolisa) i, shodno tome, adaptirali se na novonastale situacije. Recimo, vezano za evoliciju prednjih ekstremiteta sa gornje slike, promjena klime je dovela i do promjene okolisa sto je prinudilo neke od predaka danasnjeg konja (sto emigracijom ili promjenom vec postojeceg okolisa u kojem obitavali) da se prilagode na novonastalu situaciju koja se ogledala u otvorenijem i suhljem habitatu (stepi) gdje su se nasli u opasnosti radi bolje izlozenosti grabljivcima.

Varijeteti, tj. one jedinke koje su imale jaci srednji prst su se pokazale bolje prilagodjenim u novonastalom habitatu jer su imale bolju lokomociju na tvrdjoj zemlji i tako lakse uspjevale izbjeci svoje predatore. Takodjer, rastom veci varijeteti (brzina i snaga) su se takodjer pokazali kao dobra odbrana od grabezljivaca kao i karakteristika nekih jedinki ka udruzivanju u krda (socijalne predispozicije). Ovi varijeteti koji su posjedovali ove genetski determinirane predispozicije su lakse prezivljavali i tako lakse i sigurnije sticali potomstvo koje je nasljedjivalo adaptacije od svojih roditelja. Vremenom, srednji prst je postajao sve jaci i veci (da ne bi ponovo upao u istu klopku, nije prst sam od sebe postajao sve veci i tako se pretvarao u kopito niti je predak konja svjesno zelio da mu srednji prst postane takav nego su jedinke koje su vec imale sve veci i tvrdji srednji prst lakse bjezale od grabezljivaca i tako lakse prezivljavale i ostavljale potomstvo sa istim karakteristikama, dakle, sve vecim i jacim srednjim prstom) pa tako kod danasnjeg konja imamo kopito koje se pokazalo kao idealno za trcanje (bjezanje od grabezljivaca) na tlom tvrdim i suhim stepama. Osim kopita, konji su promjenuli i ishranu sto se da vidjeti po evoluciji zuba i probavnog trakta (ovdje imamo nesto sto se naziva koevolucija bilja i zivotinja).

Dakle, sta mozemo reci o prilagodjavanju?

Prolagodbe organizma nisu vodjene svjesno od strane organizma nego su one striktno genetski predodredjene i gledaju se sa aspekta cijele vrste, a ne jedinke. Da je neka danasnja vrsta dobro prilagodjena svojoj okolini ne znaci da ce to biti kad se okolnosti promjene. Da bi vrsta prezivjela ona u sebi mora sadrzavati varijetete u jedinkama koji su vertikalno prenosive (sa roditelja na potomka) koji ce se po potrebi pokazati bolje prilagodjenim u odredjenim prilikama. Mehanizam varijeteta se ogleda u diploidnosti genoma sto znaci da imamo parove gena gdje samo jedan gen postaje dominantan (vrsi svoju funkciju) dok je drugi recesivan (doduse, oba imaju istu funkciju ali vecinom razlicito uticu na fenotip organizma - recesivni gen postaje dominanatan ako se naslijede oba recesivna gena od oba roditelja; primjer je anemija, plavookost, itd.)

Tvoje naslage sala oko struka ne cuvas svjesno niti odredjujes o njihovoj rasprostranjenosti nego je tvoj metabolizam koji je genetski predodredjen zapravo taj koji cini ovo mogucim i tako akumulira lipide iznad karlicne kosti. Da se u nasoj evolucionoj istoriji pokazalo da ljudi koji cuvaju svoje salo na glavi imaju vise potomaka danas bi se svi debljali na glavi umjesto na stomaku. Prirodno odabrani geni kroz mnostvo generacija koje si tako naslijedio od svojih roditelja, a oni od svojih, oni od svojih i tako u proslost, su ti koji programiraju tvoje celije i njihov rad, oni su ti koji vertikalno prenose informacije/kodove s roditelja na potomke i na taj nacin determiniraju rast i funkciju tvojih celija i formiranje tvog organizma i na koji nacin ce on funkcionisati i biti prilagodjen, sve od samog zacetka i formiranja u utrobi majke, rodjenja, djetinjstva, adolescencije, starenja pa nadalje. Rast tvojih noktiju na prstima, kose na glavi, da li imas smedje ili plave ili zelene oci, da li ces biti podlozan debljanju ili se neces moci udebljati ni da jedes po deset porcija cevapa na dan, za sve ovo je odgovorna upravo kombinacija gena koje si naslijedio i koje nosis u svakoj svojoj celiji - tvoj genotip. Njihovo variranje od organizma do organizma se ogleda u razlicitim adaptivnim sposobnostima, tj. razlicitom prilagodjavanju organizama na svoju okolinu - kombinacija gena u tebi direktno odredjuje tvoju sposobnost ka prilagodjavanju. Sto odredjena vrsta ima vise varijeteta u tom ce ona biti prilagodjenija dinamici svoje okoline i tako biti bolje pripremljena na moguce novonastale promjene.

Pozdrav...

[HAVANA]

E sto ja volim ovog NIN-a citati...

[mepac]

recimo da pas nece pojesti psa a nece ni lav pojesti lava znaci to je u genima(genotip) ista vrsta se ne jede vec lovi drugu vrstu e sad kako evolucija gleda na to?

[Bušman]

recimo da pas nece pojesti psa a nece ni lav pojesti lava znaci to je u genima(genotip) ista vrsta se ne jede vec lovi drugu vrstu e sad kako evolucija gleda na to?

Evolucija djeluje na populaciju, u tvojim primjerima populacije lavova i pasa. Kako kanibalizam kod izuzetno socijalnih vrsta (lavovi i psi) moze biti koristan za cjelokupnu populaciju?

[GAU8]

recimo da pas nece pojesti psa a nece ni lav pojesti lava znaci to je u genima(genotip) ista vrsta se ne jede vec lovi drugu vrstu e sad kako evolucija gleda na to?

Imas vrsta gdje se jedinke jedu medjusobno. Ne vidim sta zelis da kazes sa ovim..

[quasar]

Milioni godina su prosli. Vrste koje su imale kanibalske sklonosti su se istrijebile ili prilagodile. Nikako da se shvati da evolucija na nasem planetu traje vec 3,5 milijarde godina, od toga na kopnu bar pola tog vremena.

[Bušman]

recimo da pas nece pojesti psa a nece ni lav pojesti lava znaci to je u genima(genotip) ista vrsta se ne jede vec lovi drugu vrstu e sad kako evolucija gleda na to?

Imas vrsta gdje se jedinke jedu medjusobno. Ne vidim sta zelis da kazes sa ovim..

Kod zaba da, ali kod zivotinja sa dobro izgradjenim drustvom tesko. Sjeti se kako funkcioniraju vodozemci ili gmizavci kao socijalna bica, a onda se sjeti kako to rade lavovi, psi i ljudi i sve ce ti biti jasno. Drustveno osvjestene zivotinje rade u interesu grupe i time rade u svom interesu.

[GAU8]

recimo da pas nece pojesti psa a nece ni lav pojesti lava znaci to je u genima(genotip) ista vrsta se ne jede vec lovi drugu vrstu e sad kako evolucija gleda na to?

Evolucija djeluje na populaciju, u tvojim primjerima populacije lavova i pasa. Kako kanibalizam kod izuzetno socijalnih vrsta (lavovi i psi) moze biti koristan za cjelokupnu populaciju?

Ja mislim da grijesis i da je to jedna od zabluda pri razumijevanju prirodne selekcije.
Naime, evoluciija "ne zna" sta je populacija.
Stavise, prirodna selekcija je jedino izrazena medju jedinkama unutar same populacije.
Sustinska pokretacka snaga evolucije je takmicenje jedinki jedne populacije medjusobno.
Prezivjece "najsposobniji". Taman i ako je ta populacija osudjena na izumiranje, prirodnoj selekciji su vezane ruke i sve sto ona moze, je da se pobrine da ce onaj ko je najsposovniji, biti medju posljednjim koji ce izumrijeti.

Mozda sada pitas sta je sa "zivotinjskom filantropijom" tj. ponasanjem koje je naizgled naustrb jedinke, a u korist zajednice.
Ako se malo bolje proanalizira moze se opst doci do zakljucka da je i to ponasanje zapravo usko vezano za medjusobno natjecanje jedinki medjusobno. Nema nikakvog "zrtvovanja zaradi viseg dobra" iako to nama tako izgleda.
Nadam se da @NIN ima hrpu primjera, a ja preporucujem knjigu Sebicni Gen koja se izmedju ostalog bavi i tom tematikom.

[mepac]

recimo da pas nece pojesti psa a nece ni lav pojesti lava znaci to je u genima(genotip) ista vrsta se ne jede vec lovi drugu vrstu e sad kako evolucija gleda na to?

Imas vrsta gdje se jedinke jedu medjusobno. Ne vidim sta zelis da kazes sa ovim..

ne zelim da dokazem vec da skontam kako su prvi mesozderi prezivljavali po TE..

[morti]

Nauka nezna nista...ona samo teoretise...

Ajd onda ugasi taj racunar koji teoretski postoji i ostavi nas na miru.

Ovakve istupe i treba samo ismijavati!

Ne spuštati se na njihov nivo sažimanja stvari i biti pobijen iskustvom

[quasar]

recimo da pas nece pojesti psa a nece ni lav pojesti lava znaci to je u genima(genotip) ista vrsta se ne jede vec lovi drugu vrstu e sad kako evolucija gleda na to?

Imas vrsta gdje se jedinke jedu medjusobno. Ne vidim sta zelis da kazes sa ovim..

ne zelim da dokazem vec da skontam kako su prvi mesozderi prezivljavali po TE..

Gledao sam na NGC bas pricu o fosilnim ostacima jednog od prvih sisara predatora, tamo negdje od prije 50-60 miliona godina. Posotjali su tragovi zuba iste vrste na lobanji. Dakle ubijen u borbi, vjerovatno ipojeden jer su samo fragmenti ostali. Medjutim te vrste vise nema, rodjaci su hijena, ali nema direktne nasljednike, sto znaci da je prilagodba promasila.

[mepac]

ne zelim da dokazem vec da skontam kako su prvi mesozderi prezivljavali po TE..[/quote]

Gledao sam na NGC bas pricu o fosilnim ostacima jednog od prvih sisara predatora, tamo negdje od prije 50-60 miliona godina. Posotjali su tragovi zuba iste vrste na lobanji. Dakle ubijen u borbi, vjerovatno ipojeden jer su samo fragmenti ostali. Medjutim te vrste vise nema, rodjaci su hijena, ali nema direktne nasljednike, sto znaci da je prilagodba promasila.

[/quote]


znaci bio je kanibalizam al nekontam onda kao su prezivljeli nije ihi onda moglo puo prezivjeti.. vajda..

[GAU8]

recimo da pas nece pojesti psa a nece ni lav pojesti lava znaci to je u genima(genotip) ista vrsta se ne jede vec lovi drugu vrstu e sad kako evolucija gleda na to?

Imas vrsta gdje se jedinke jedu medjusobno. Ne vidim sta zelis da kazes sa ovim..

ne zelim da dokazem vec da skontam kako su prvi mesozderi prezivljavali po TE..

Moras krenuti onda od prvih bakterija.
bilo je bukvalno "pojesti" ili biti "pojeden". No opet ne vidim sta tacno ne kontas.

Kanibalizam je vise pravilo nego izuzetak u zivotinjskom svijetu. Samo treba biti dovoljno gladan i ocajan.
Narocito izrazen u obliku da odrasli jedu mlade.

A da lav ubije lava nije cesto iz cistog razloga, sto je preveliki rizik da i ovaj sam bude ubijen.
Prirodna selekcija je istrijebila te "hazardere" i ostali su ovi koji instinktivno "znaju da se ne isplati napadati sebi ravnoga".

[quasar]

ne zelim da dokazem vec da skontam kako su prvi mesozderi prezivljavali po TE..

Gledao sam na NGC bas pricu o fosilnim ostacima jednog od prvih sisara predatora, tamo negdje od prije 50-60 miliona godina. Posotjali su tragovi zuba iste vrste na lobanji. Dakle ubijen u borbi, vjerovatno ipojeden jer su samo fragmenti ostali. Medjutim te vrste vise nema, rodjaci su hijena, ali nema direktne nasljednike, sto znaci da je prilagodba promasila.

znaci bio je kanibalizam al nekontam onda kao su prezivljeli nije ihi onda moglo puo prezivjeti.. vajda..

Šta ti nije jasno? Preskočio si boldirano? Vrste sa izraženim takvim sklonostima jednostavno izumru, ili se neke jedinke prilagode, tj. ostanu kao najjace na teritoriji na kojoj nema srodnika. Samim tim orijentisu se na drugi izvor hrane. Da bi dobili potomstvo, moraju naci partnera. Da bi dobili mlade, moraju ostaviti zivu partnericu, ako ne - izumiru. Ako partnerica ima obicaj da pojede partnera (prisutno kod nizih vrsta i dan danas) bice sve manje muskih jedinki, pa ce i to dovesti do izumiranja, itd. Sjeti se da se ovo ne desava od jucer, nego milionima godina. Sve sto se nije prilagodilo, uskladilo sa ostalim, izumrlo je. Nebrojeno vrsta je nestalo, i nestaje i dan danas jer se ne prilagodjavaju dovoljno brzo. I covjek je jednom bio doveden na rub izumiranja pa je samo zahvaljujuci svom intelektu koji mu omogucava brzu, gotovo trenutnu prilagodbu, prezivio.

[GAU8]

ne zelim da dokazem vec da skontam kako su prvi mesozderi prezivljavali po TE..

Gledao sam na NGC bas pricu o fosilnim ostacima jednog od prvih sisara predatora, tamo negdje od prije 50-60 miliona godina. Posotjali su tragovi zuba iste vrste na lobanji. Dakle ubijen u borbi, vjerovatno ipojeden jer su samo fragmenti ostali. Medjutim te vrste vise nema, rodjaci su hijena, ali nema direktne nasljednike, sto znaci da je prilagodba promasila.

znaci bio je kanibalizam al nekontam onda kao su prezivljeli nije ihi onda moglo puo prezivjeti.. vajda..

Šta ti nije jasno? Preskočio si boldirano? Vrste sa izraženim takvim sklonostima jednostavno izumru, ili se neke jedinke prilagode, tj. ostanu kao najjace na teritoriji na kojoj nema srodnika. Samim tim orijentisu se na drugi izvor hrane. Da bi dobili potomstvo, moraju naci partnera. Da bi dobili mlade, moraju ostaviti zivu partnericu, ako ne - izumiru. Ako partnerica ima obicaj da pojede partnera (prisutno kod nizih vrsta i dan danas) bice sve manje muskih jedinki, pa ce i to dovesti do izumiranja, itd. Sjeti se da se ovo ne desava od jucer, nego milionima godina. Sve sto se nije prilagodilo, uskladilo sa ostalim, izumrlo je. Nebrojeno vrsta je nestalo, i nestaje i dan danas jer se ne prilagodjavaju dovoljno brzo. I covjek je jednom bio doveden na rub izumiranja pa je samo zahvaljujuci svom intelektu koji mu omogucava brzu, gotovo trenutnu prilagodbu, prezivio.

Ma ja mislim da @mepac ide sa a priori stavom da je sve sto govorimo pogresno/laz/prevara..., pa i ne zeli da razumije sustinu.
Pa jbt kad su Darwin i njegovi savremenici bili ustanju tada razumjeti mehanizam prirodne selekcije (nisu imali pojma da postoji DNK na primjer), onda je nelogicno da danas, sa svim novim informacijama koje mi imamo, osoba sa prosjecnim stepenom inteligencije za danasnje doba "ne konta"