jeza u ledja wrote:zavrzlama wrote:
jest izdala sopstvene principe...i to vise puta...ti preskoci pune tri godine velikosrpskog odbijanja reforme policije..tek nakon tri godine odbijanja ...se pojavljuju tri frizirana EU principa koji su toliko frizirani da vise nemaju ni jedan princip u sebi...pa ako ce ostati isto stanje sa entitetskim policijama cemu onda reforma...ti trebas da razjaznis zasto je doslo do odstupanja EU od ona tri principa i sad traze usvajanje reforme policije bez ta tri famozna principa..ti bjezis da jasno kazes zasto..ja sam rekao 10x dosad zasto..cekam
De ti navedi (i daj izvor molim te) koji su to tacno principi i objasni na koji nacin se oni sada krse.
procitaj i daj sam sebi odgovor..
Interview: Vincenzo Coppola
Entitetske policije nisu predviđene principima EU
Nakon povratka iz Brisela, šef Policijske misije Evropske unije u Bosni i Hercegovini brigadni general Vincenzo Coppola dobio je načelnu saglasnost evropskih političara za produženje mandata EUPM-a na još dvije godine. Navodni razlog produženja mandata je nastavak kvalitetnog restruktuiranja policije u BiH. Ipak, teško se oteti dojmu da evropski lideri nisu htjeli zatvoriti policijsku misiju prije nego što se u BiH okonča reforma policije prema principima EU. U razgovoru za Start general Coppola je jasno definisao koji su to okviri izvan kojih nema kontroverzne reforme policije
Razgovarao: Eldin Karić : Foto: Almin Zrno
Vratili ste se iz Brisela, kakve poruke donosite?
- U Briselu sam predstavio šestomjesečni izvještaj u pregledu rada Misije, što se dešava dva puta godišnje, jednostavno da predstavim šta je to EUPM postigao u proteklom periodu i šta namjeravamo uraditi. Tražili smo dvogodišnji produžetak, jer bi EUPM trebao da završi sa radom do kraja ove godine, ali ja namjeravam da misija ostane do kraja 2009.
Zbog čega želite produžiti mandat EUPM-a?
- Taj zahtjev se ne zasniva na činjenici da je bilo nekih neuspjeha, nego baš na uspjehu koji postižemo zajedno sa policijom u Bosni i Hercegovini. Vidjeli smo mnogo pozitivnih operativnih rezultata i jednostavno želimo da podržimo taj proces do one tačke kada se ne može vratiti korak nazad, gdje ćemo biti sigurni da ćete nastaviti tim putem.
I, da li će biti prihvaćen Vaš zahtjev?
- Moj zahtjev je bio dobro primljen. Upoznati su sa svim operativnim rezultatima i veoma su zadovoljni, tako da mi možemo nastaviti ovako kako smo radili do sada.
Da li bi u novom mandatu bila izmijenjena vaša misija?
- Nastavili bi, dakle, raditi po pitanju restruktuiranja reforme policije, nastavili bismo pružati podršku u borbi protiv organiziranog kriminala i jedan od najvećih uspjeha bi bio da ojačamo SIPA-u, onoliko koliko možemo. I to su tri glavna zadatka koji će i ostati. Naravno, nastavit ćemo sa radom po pitanju rada tužilaštava, odnosno suradnji između tužilaštva i policije.
Koliko su u Briselu zainteresirani da se uključite i u rad sa tužilaštvima?
- Brisel je vrlo zainteresiran. Znaju da je u prošlosti bilo problema, da se neki napredak desio zato što smo se mi uključili u taj rad i zahtijevaju od nas da nastavimo raditi u tom pravcu. Baš ovih dana, tačnije 23. i 24. organiziramo dva radna dana sastanke između policije i tužilaštva, tako da ćemo nastaviti raditi i u tom pravcu.
Rekli ste da je jedna od osnovnih pitanja o kojima ste razgovarali u Briselu i reforma policije. Da li ste dobili neke instrukcije kako nastaviti taj proces?
- Ne, Brisel se oslanja uveliko na rad OHR-a u ovom slučaju i još smo u nekoj političkoj sferi. Sada se moramo oslanjati na političke aktere kako bi postigli sporazum. Jednom kada postignemo sporazum, onda ćemo se vratiti tim operativno-tehničkim detaljima restruktuiranja policije. Tu Brisel podržava naš rad i žele da se to dogodi, i vrše određeni pritisak, ali će se sam posao morati uraditi u Sarajevu, a ne u u Briselu. Generalni sekretar Solana je zatražio od lokalnih političara da naprave napredak u ovom procesu.
Da li su u Briselu, po pitanju policijske reforme, postavljeni neki širi okviri za rješenje ovog problema?
- Brisel je uspostavio taj okvir sa tri evropska principa. To su ta ograničenja u okviru kojih moramo raditi. Ali Brisel ne ulazi u detalje reforme jer znaju da je ovo lokalni problem koji se može riješiti samo među vlastima u BiH. Oni žele da, kakvo god da se rješenje nađe, da bude u sklopu ta tri evropska principa. Izvještaj Direkcije koji sam ja predstavio u Briselu prije neka tri mjeseca je odlično primljen, tako da je za njih taj izvještaj odličan kompromis za reformu policije.
Možete li nam ukratko reći osnove tog Vašeg kompromisa koji ste ponudili?
- To je prijedlog koji jednostavno u osnovi dovodi rerformu policije pod lanac komandovanja koji pripada državi BiH. Lokalna policija će zadržati jednu određenu količinu operativne neovisnosti, jer su odgovorni za određeni teritorij. Bit će jedan direktor policije BiH koji će biti neka vrsta koordinatora u svakodnevnom radu, ali koji će u nekim slučajevima postati i operativni komandant za neke operacije koje uključuju više područja, uključujući lokalnu policiju, SIPA-u, graničnu policiju... To je reforma koja će izbjeći dupliranje, tako da se naprave strukture koje su zajedničke za sva policijska tijela i koje će izbjeći uključivanje lokalne politike u rad policije. Ne bi odgovarali lokalnom misnistru.Tako da se uticaj politike svede na minimum. Prijedlog bi bio samo jedan zakon, dakle, državni zakon, tako da će svi policajci raditi po istom zakonu i po tom zakonu će biti plaćeni, imali bi jedan budžet koji bi se dijelio na područja, tako da je to sistem koji bi bio efikasniji, koji bi omogućio i osigurao koordinaciju, što znači da bi političke snage zajedno radile na tom polju, znači da bi zbog svega toga dali bolju uslugu građanima.
Politički uticaj na rad policije bi bio marginaliziran jer nemoguće je u potpunosti izbjeći uplitanje politike. No doveli bi ga na takav nivo da ne bi bio značajan. Prema mom mišljenju, to je dobar kompromis između onoga što se ima sada i onoga što bi bilo neko savršeno rješenje koje je moguće postići. Znači, to je nešto čvrsto, nije samo neka kozmetička promjena, nego operativna, stvarna, efikasna.
Koliko sam ja shvatio, čini mi se da taj Vaš prijedlog nije nešto što ide u prilog zagovornika ostanka entitetskih policija.
- Ne. Ne ide. Tehnički govoreći, može ostati policija nekog kantona da bude odgovorna za taj kanton, ili kao što u RS imamo centre javne bezbjednosti. Možete imati tu strukturu.
Stvar je u tome da CJB na Palama neće biti odgovoran ministru unutrašnjih poslova u Banjoj Luci, nego ministru sigurnosti u Sarajevu, znači na nivou BiH. Stvar je u tome da oni odgovaraju nekom na centralnom nivou, a ne na lokalnom.Da li to znači da buduće regije ne moraju da prelaze entitetske granice?
- Možda. Uglavnom da, ukoliko nema nekog tehničkog razloga da prelaze. Međutim, može se desiti u nekoliko slučajeva, ne politički, nego tehnički, može se javiti potreba za prelazak međuentitetke granice. Naprimjer, Istočno Sarajevo pripada drugom entitetu, ali Sarajevo je Sarajevo i to je područje gdje ja mogu da vidim da može da se uspostavi jedna funkcionalna regija u i oko Sarajeva i to nije neki veliki prelazak entitetske linije, nego tehnički opravdan i vrlo specifičan. Ili, naprimjer, Posavski kanton koji ima dva različita područja i najvažnije je da se ta dva područja ujedine, ne kao kanton, nego da ima taj jedan dio koji bi jedna policija pokrivala. To su ta tehnička, a ne politička pitanja.
Postoji li ikakva opcija da se zadrži entitetska policija u nekom obliku?
- Ne, u Direkciji nećete nigdje pročitati da se spominju entiteti. Entitet je politička struktura, kao što su i kantoni. Ali za policiju, mi bi željeli imati potpuno drugačiji pristup. I zato ne spominjemo entitete. Možete spomenuti kanton, ovaj, onaj, imati policiju u RS ali policiju u Republici Srpskoj, a ne policiju Republike Srpske, čija struktura komandovanja ide nazad u Sarajevo. To je taj prijedlog. U tom izvještaju postoje područja gdje političke vođe mogu još uvijek pregovarati o nekim malim promjenama, ali veliki dio struktura je ono što sam ja vama sad predstavio.
Interesuje me, ukoliko se političari ipak dogovore za reformu policije koja malo drugačije od ovoga o čemu govorite, da li će to biti prihvaćeno?
- Brisel će uvijek tražiti od OHR-a u Sarajevu, EUPM-a..., da provjere da li je prijedlog u sklopu spomenutih principa. Ako se poštuju ti principi, Brisel to može prihvatiti. Činjenica je da je teško vidjeti nešto potpuno drugačije od onoga što smo mi rekli a da je u sklopu ta tri pravila, ali moguće, ako neko ima neku briljantnu ideju koju mi nismo mogli otkriti...
Kakva su Vaše informacije koliko ste blizu postizanja dogovora?
- Moram reći da je u ovom trenutku pažnja političara usmjerena na neka druga pitanja, čini mi se da su sada više zaokupljeni reformom Ustava, vrlo specifičnih područja koja zahtijevaju pažnju kao što su Bratunac, Srebrenica..., za koja su zainteresirani, tako da reforma policije nije nešto o čemu sad razmišljaju. Mada ja mislim da smo vrlo blizu mogućem sporazumu i ja sam još uvijek vrlo ubijeđen da političke vođe mogu naći rješenje.
Jedan od razloga zbog čega se povratnici u Srebrenicu namjeravaju iseliti je i to što u tamošnjoj policiji ima ljudi koji su učestvovali u genocidu u Srebrenici 1995. godine. Šta EUPM može uraditi da ti ljudi više ne rade u policiji?
- Postoji uska saradnja između policije RS-a i tužioca u određenom slučaju tih nekih 500 policijskih službenika koji su bili tama tokom rata. Možda su neki od njih bili uključeni u počinjavanje ratnih zločina, ali to je vrlo osjetljivo pitanje. Ja radim sa svojim timom za inspekciju i mojim odjelom koji prati ovaj slučaj. Pratimo rad tužioca i pružit ćemo podršku, ali mogu vam reći da u RS žele sarađivati na ovom i vidio sam pismo koje je direktor policije poslao tužitelju gdje navodi da želi znati šta se dešava i spremni su da poduzmu korake. Predložio bih da se bude dosta pažljiv u ovome slučaju i oprezan, jer policajci koji sada rade dobili su certifikat IPTF-a što znači da je IPTF već napravio provjeru. Naravno, moguće je da među tih 500 policajaca bude neko ko je učestvovao u počinjavanju ratnih zločina, ali činjnica da su ti ljudi bili u tom području tokom rata ne znači da su bili uključeni u to što se desilo u Srebrenici. Vidjeli smo dosta volje od strane RS-a da se to zatvori i da se poduzmu odgovarajuće mjere, ali ovo nije laka istraga i za nju će trebati puno vremena. EUPM će i dalje pružati podršku i davati savjete kada je god to potrebno.
Ovih dana je u emisiji 60 minuta objavljeno kako je rasformiran tim policijskih sitražitelja koji je postigao izvanredne rezultate u borbi protiv trgovine drogom na području Tuzlanskog kantona. U tom istom prilogu je jasno pokazano kako su ljudi koji upravljaju tamošnjom policijom povezani sa određenim kriminalnim krugovima. Koliko ste upoznati s tim, kako Vi to komentarišete i šta EUPM misli poduzeti konkretno u ovom slučaju koji, nažalost, nije usamljen?
- Znam o čemu se radi. To je jedno pitanje gdje naš tim radi, tako da naš tim prikuplja informacije o ovom slučaju, da vide šta se dešava. Još jednom moram pažljivo sagledati ovaj slučaj jer želim biti siguran zašto je tim istražitelja bio udaljen sa svojih pozicija, koji su to administrativni i operativni razlozi. Naravno, ako je to tačno. Jedno je reći, a drugo je to dokazati. Ako ljudi znaju zašto, ako postoji razlog, zašto ljudi to ne prijavljuju tužilaštvu. Svi ljudi znaju da je gospodin X povezan sa kriminalom, je li ovo valjano pred sudom - ne. Ako imate bilo kakav dokaz predstavite ga, ako ne vjerujete policiji, idite tužilaštvu. Ali samo ta činjenica da svi znaju ništa ne predstavlja pred sudom.
Ljudi se ovdje često žale kako se policija bavi marginalnim poslovima dok kriminalci slobodno šetaju gradom. Do kada će to tako biti?
- Naša podrška borbi protiv organiziranog kriminala se zasniva na činjenici da određujemo mete i pokušamo ostvariti što bolje rezultate. Policija je ovdje spora u otpočinjanju istraga i nema baš puno inicijative da pokrene procese, ali kada krenu rezultati su poprilično dobri. To je proces koji se mora poboljšati. Mi želimo pogurati taj proces, da pokrenemo tu mašinu do tačke gdje se ona neće moći zaustaviti. Za to nam je potrebno malo više vremena nego što sam ja očekivao i zato nam je trebalo to produženje mandata. Da bi se provele neke određene kompleksne istražne radnje potrebna je određena kvalitetna tehnička oprema. Veliki dio tih važnih tehničkih resursa će se već sada početi koristiti i policija će biti u mogućnosti da puno bolje obavlja svoj posao. Znači, ako nekada rezultati nisu onakvi kakve očekujete od policije, ponekad postoje razlozi za to. Da biste pred sudom vodili jedan kompleksan slučaj protiv organiziranog kriminala za to vam je potrebno mnogo vremena i ako niste u mogućnosti da to uradite na način kako to treba, slučaj će pasti. Zato moramo reorganizirati kompletan sistem.
Trenutno traje kampanja čiji je cilj vraćanje povjerenja građana u policiju, a koju podržava EUPM. Vjerujete li da ovakve kampanje daju rezultate i ne mislite li da bi povjerenje građana bilo veće kada bi policija hapsila kriminalce i smanjila kriminal?
- Kako je krenula ova kampanja povećao se broj poziva na broj 122. To je dobar znak da ljudi malo više vjeruju. Policija dobro radi svoj posao ali građani ne obavještavaju policiju o stvarima koje se tiču policije. Moramo promijeniti to nepovjerenje prema policiji. Da budem iskren, Sarajevo je poprilično sigurno mjesto za živjeti i ja vam mogu naći mnogo mjesta koja su puno opasnija od Sarajeva, gdje je kriminal mnogo veći. Sigurnosna situacija je poprilično dobra ali će uvijek biti ljudi koji su nezadovoljni radom policije, ali isto tako će biti slučajeva gdje se moralo uraditi mnogo više. To je, ipak, normalno i ovdje i u Rimu, i u Berlinu...
Ipak, nema dana da se negdje u BiH ne dogodi najmanje jedno ubistvo ili neko veće razbojništvo..., većina građana smatra kako je bezbjednosna situacija mnogo gora nego prije rata. Možete li napraviti komparaciju sa stanjem bezbjednosti u sredini iz koje Vi dolazite?
- Teško je to upoređivati jer i u Italiji imate regiona gdje je sigurnost velika, gdje možete ostaviti kuću otvorenu, gdje kriminala skoro da nema uopće. Dok imate dijelova gdje je kriminal sveprisutan. Nivo kriminala u Bosni i Hercegovini je nizak, čak i ako uzmete u obzir da je ovo zemlja koja je izašla iz rata prije jedanaest godina. Imate relativno sigurnu zemlju s obzirom na okolnosti u kojima se ova zemlja nalazi. Ako uzmete u obzir ovo ubistvo od prije nekoliko dana na Ciglanama, to je ipak slučaj u kojem je kriminalac ubio kriminalca, što ne utiče na opću sigurnost.
Ako pretpostavimo da se političari uspiju dogovoriti oko reforme policije, da li bi Bosna i Hercegovina po pitanju sigurnosti mogla da se uključi u evropske integracije? Da li bi bila crna rupa Evropske unije?
- Naravno da bi mogla da se uključi u evropske integracije. Bosna i Hercegovina nije crna rupa. To je zemlja koja samo mora ispuniti određene uslove kako bi postala članica Evopske unije.
)) Pa zato se i zove deklaracija, a da si se malo potrudio odnosno iskljucio prekidac za emocije mogao si sloziti i sljedeci link gdje je akcioni plan gdje su principi "akcioni" 
ili blaza verzija ako potpisemo SAA zaslugom situacije u Srbiji onda cemo kako sad stvari stoje kao Albanija tavoriti u tom statusu godinama i ko zna dokle. Naravno ni u opciji B nema policije!
