Etnografija Bosne i Bošnjaka

[blecak]

..ili tema o nama (Bosni i Bošnjacima) i nama svojstvenom.

Ponajprije kroz fotografski ili grafički prikaz.

Omnia mea mecum porto. – Sve svoje sa sobom nosim.

Ignaz Königsberger’s Verlag, Sarajevo



Studio portret muškarca u aristokratskoj odjeći

[blecak]

Ignaz Königsberger’s Verlag, Sarajevo



Žena na ulici

[blecak]

Ignaz Königsberger’s Verlag, Sarajevo, 1880



Dva bosanska muzičara

[blecak]

Vladimir Murko, 12.6.1930.



Hercegovci na sarajevski čaršiji

[blecak]

Vladimir Murko, 12.6.1930.



Stećak (iz Donje Zgošće)

[blecak]

Anton Schädler, Sarajevo



Studijski snimak prosjaka, između 1879 i 1881

[blecak]

Anton Schädler, Sarajevo



Studijski portret muškarca u urbanoj odjeći sa tradicionalnim elementima
Tipična muslimanska gradska nošnja
čakšire, jelek, džamadan, čibuk, bensilah

Vjerovatno odjeća iz Hercegovine. Uslikano između 1879 i 1912.

[blecak]

Ignaz Königsberger’s Verlag, Sarajevo, 1885



3 žene na ulici u muslimanskoj nošnji, Sarajevo

[blecak]

Anton Schädler, Sarajevo, oko 1900



Franz Hofstätter

[blecak]

Buchwald, E., Sarajevo, oko 1900



Gjuro Topolnik

[blecak]

Nusret Halačević



Dženaza

[blecak]

Mekteb u Bosni (uz mezarje)

[Men_of_Numenor]

Odlična tema

Samo bi trebalo promijeniti naziv teme u "Bošnjaci - prošlost - sadašnjost - budućnost"

Ili jednostavno u "Bošnjaci"

Nego evo mog doprinosa temi.

– U staroj Jugoslaviji nije se priznavala bosanska narodnost iz razloga što su se Hrvati nadali, da će se Bošnjaci priznati Hrvatima, a Srbi da će se priznati Srbima. Osim toga i Hrvatima i Srbima, kao kršćanima, zbog vjekovnih ratova između kršćana i islama, Bošnjaci su bili podsvjesno zazorni, iako su im i jedni i drugi kadili, većinom neiskreno da ih za se pridobiju.

U novoj Jugoslaviji priznate su sve narodnosti, pa i makedonska i crnogorska, jer su to činjenice.

Nema razloga zašto se ne bi priznala ista takva činjenica o postojanju bosanske narodnosti.
Priznanjem bosanske narodnosti uklonila bi se očita nepravda, a uklonio bi se i rivalitet između Srba i Hrvata, da Bošnjake za se pridobiju.

Tako bi se samo učvrstili temelji Jugoslavije.

A ovako se dobiva utisak, da se prema bosanskohercegovačkom narodu nepravedno postupa samo na osnovu starih, kršćanskih predrasuda iz prošlih vjekova.

Vrijeme je da se te stare predrasude zaborave te da se vodi računa samo o činjenicama.

Na samim Bošnjacima leži da uporno traže priznanje bosanske narodnosti, pa će ga konačno i postići. A na njihovim prijateljima je – jer je njihova stvar pravedna – da ih pomognu.

Moguće je da se službeno ne priznaje bosanska narodnost samo iz razloga, što bi se, bar u prvo vrijeme, samo muslimani izjavili Bošnjacima, pa bi prema tome na prvi pogled izgledalo kao da je Bosna muslimanska.

Međutim niko ne bi priječio pravoslavcima i katolicima u Bosni i Hercegovini, da se i oni priznadu Bošnjacima, pogotovo kad ih drugačije niko i ne zove i kad narodna imena Hrvat ili Srbin imadu, pogotovo u njihovom slučaju, prvenstveno značenje kršćanske crkvene pripadnosti, a ne narodnosti, koja je stvarno i u njihovom slučaju, samo i isključivo bosanska.

Zato ih sve, pravoslavce, katolike i muslimane iz Bosne i Hercegovine, svi i zovu Bošnjacima.

- Pavle Ostovič

[blecak]

Dječak i djevojke u narodnoj nošnji, Sarajevo, 1930-1937

[blecak]

Dječak u narodnoj nošnji, Sarajevo, 1930-1937

[blecak]

Žene, muškarci i djeca u narodnoj muslimanskoj nošnji, Sarajevo, 1930-1937

[blecak]

Bosanke u seoskoj narodnoj nošnji

[blecak]

Bosanske žene u seoskoj narodnoj nošnji, Sarajevo, 1930-1937

[blecak]

Žene u narodnoj nošnji, Sarajevo, 1930-1937

[blecak]

Žene u narodnoj nošnji, Sarajevo, 1930-1937

[blecak]

Žene u narodnoj nošnji (pravoslavke), Sarajevo, 1930-1937

[blecak]

Žene u narodnoj nošnji (pravoslavke), Sarajevo, 1930-1937

[blecak]

Žene u narodnoj nošnji (pravoslavke), Sarajevo, 1930-1937

[blecak]

Žene u narodnoj nošnji (katolkinje), Sarajevo, 1930-1937

[blecak]

Žena u narodnoj nošnji (pravoslavka), Sarajevo, 1930-1937