Energetski efikasna kuća

[Drvosjeca iz Dejcica]

Ja ne znam kakvu izolaciju vi imate na svojim kućama, objektima i stanovima ali bi bilo lijepo da iznesete svoja iskustva a ne naglabanja rekla kazala i informacija sa Googla. Evo mog iskustva sa stiroporom.

Poznato je da stiropor nije idealna izolacija ali je daleko bolja nego nikakva. Ja sam prije 5 godina stavio 10cm Laštro stiropor i Baumit završni sloj sa ljepilom i mrežicom. Prva zima sa izolacijom je bila nevjerovatna ne samo na računu (50% uštede) već i na samoj kvaliteti življenja (eliminisanje pojave pljesni po ćoškovima). Vizuelni efekat kuće je naravno isto tako bitan ali mislim da je ovaj efekat računa i ugodnijeg boravka u kući mnogo bitniji tako da svi negativni efekti stiropora ovdje padaju u vodu. Iskreno ja nisam osjetio niti jedan negativan efekat stiropora već samo pozitivne.

Drugo, ja sam iskreno sretan kada vidim kako se svijest naših ljudi mijenja na bolje. Prije rata si mogao na prste izbrojati kuće sa termo-izolacijom dok sada masa objekata ima termo izolaciju (pretežno stiropor) što opet pored pobrojanih pozitivnih efekata za stanare tih objekata ima i dodatni efekat čuvanja okoliša jer se mnogo manje troši energenata za zagrijavanje prostora te samim tim manje CO2 u atmosferi.

Dakle nemojte prosipati šuplju i ljude huškati protiv stiropora kada termo-izolacija sa stiroporom ima mnogostruki pozitivan efekat na sve nas. Lako je Njemačkoj izmišljati toplu vodu i nove sisteme izolacije koji su ekološki prihvatljiviji jer je u takvom sistemu nezamislivo da objekat nema nikakvu termo-izolaciju. I mi ćemo za 50 godina moći razmišljati o boljim sistemima izolacije ali do tada smanjite doživljaj.

[Drvosjeca iz Dejcica]

Evo da se i ja ukljucim!
Tkaz. stiropor je najlosije rejsenje za toplotnu izolaciju kuce, jedina dobra strana mu je sto je najjeftiniji.
Razlog za ovu moju tvrdnju je da je jako los provodnik vodene pare koja se stvara u objektu.
Poznajem dosta ljudi koji su misleci poboljsati toplotnu izolaciju postavili 15 cm tiropor, medjutim u tim kucama se osjeti memla, jer vodena para ne moze da prodje kroz stiropor pa se zdrzava negdej izmedju vanjske strane zida i stiropora i akumulira u zidu.
Ukoliko zelite zdravu izolaciju onda uzmite kamenu vunu ili Rockwol kko ga u Austriji i Njemackoj zovu i necete imati problema sa parodifuzijom.
U zadnje vrijeme se u Njemackoj dosta koristi presovana trska kao izolator, koja ima istu izolacionu vrijednost kao i stiropor.
To je jedini materijal koji neutralise negativna zracenja od podzemnih voda i kosmickih zracenja, tako da se u zadje vrijeme jako puno koristi na zapadu u EKO gradnji.
Proizvodjaci iz Hrvatske svu proizvodnju izvoze na zapad.
Trsku je moguce malterisati istim malterom kao i stiropor, a moguce je i obzidati fasadnom ciglom.

Te kuće imaju problem podne izolacije...nije dovoljno samo postaviti termo-izolaciju na zidove već hidro i termo izolaciju na podove. Ja znam da postoji i izolacija sa pločama od pluta ali je pre-pre-pre skupo za naš standard. Isto tako ljudi ne provjetravaju kuće, kaže ode sva toplota vani. Objekte treba provjetravati barem jednom dnevno po 5-10 minuta, ne 1-2 sata jer je bitno da se zidovi ne rashlade. Kao što rekoh, lako je u EU izmišljati nove sisteme izolacije...daj prvo da utoplimo stiroporom sve naše škole, bolnice, vrtiće pa kada dođemo na nivo Njemačke onda ćemo i mi stavljati srebro na zidove.

[HM 2011]

Evo ja imam jedno pitanje o detaljima izolacije:

Radi se o sljedećem - Prije nekih godinu dvije sam kupio stolariju sljedećih karakteristika: 4mm staklo - 20 mm argon - 4 mm staklo - 20 mm argon - 4 mm staklo....

PVC je vrhunski materijal jedno 20 cm širine sa 6 komora ili više, okovi su shuco...

Kondenzacija na prozorima se pojavljuje ALI NA VANJSKOJ STRANI PROZORA (izgleda naučna fantastika ali zaista istina je)

Ugradnjom stolarije smanjio sam račun grijanja za 30 i više % u grijnosj sezoni.....

----------------------------------------------------------

Objekt u kojem živim je moderna gradnja - cigla velika sa 10-ak šupljina u širini dimenzija oko 1-1,5 cm (tipična balkanska cigla.... na to je postavljena staklena vuna i preko toga malter pa fasadna opeka sa šupljinama (oko 5 rupičatish šupljina obima oko 1 cm).... Pod je beton, preko kojeg ide sloj mješavine "kuma - jako sitnog pijeska" i maltera tzv. glazura, na koju je postavljen jako tanak parket lijepljen lijepilom a ne katrenom, te čitava kuhinja je u pločicama u gaznom dijelu...

na nekim mjestima zidovi stana su izvliveni od čistog betona, presvučenog slojem staklene vune i fasadne opeke....

Grijanje je izvodio neki mudrac davno prije pa je sistem girjanja proveo na neobičan i neefikasan način, ali oku ugodan (cijevi ugrađene u pod a nije podno grijanje) - ali to nije tema emisije.....

--------------

Promjenom stolarije u stanu zatvorio sam balkon u potpunosti, zamjenio sve prozore, lično zapušio većinu ventilacijskih otvora - radim prozračivanje stana prema potrebi - svi smo zdravi, da kucnem u drvo.....

----------------

Sada imam problem sa izolacijom balkona i to pod i tu dolazimo do pitanja.....

Plafon balkona (stajaći dio balkona sprata iznad, obložio sa stiroporom debljine 10 cm...
Na dodir plafon balkona je temperature zraka koji ga okružuje (topli zrak ide gore)...

Preostala je izolacija poda balkona koji je 30 cm izlivene betonske armirane ploče, preko koje ide neki vid glazure (upitno ima li glazure) na koju su postavljene pločice....

Pošto se radi o prostoru od 4 metra kvadratna - novac nije problem - problem je sada kako izolirati iz unutrašnjosti od vanjskih uticaja (neću iz tuđih stanova da radim izolaciju)....

Svjestan sam da vanjski dio balkona mora predstavljati toplotni most i da ću tu gubiti toplotu te da će dolaziti do kondenzacije na rubnim djelovima)...


Planiram postaviti radijatore od poda do plafona na zidove kuhinje koji graniče sa balkonom tako da bih sistem grijanja pravio toplotni zid ulasku hladnog zraka iz poda balkona....

KAko da izveedem izolaciju na podu balkona da bih izbjegao vlagu na toplotnom mostu (vanjski rubni djelovi poda balkona) (AB ploča 30 cm) - postoji li rješenje uopšte ??????

------------------------------------------------------------

Ne pitajte me za izgled objekta jer su skoro svi balkoni zatvoreni na kompleksu i to stolarijama različitih boja.....

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Mišljenja sam da treba napraviti malu nivelaciju prema odvodnoj cijevi na balkonu, nakon toga presvući istu vodonepropusnim podnim premazom (ili je odmah raditi u izvedbi vodoneprupsnog aditiva), preko nivelacije postaviti običnu aramturnu mrežu na nivelisani pod balkona debljina žice Fi oko 0,7 ili možda čak i neke jače metalne cijevi sa pVC izolacijom (malo bih i rezao da bi napravio dobar gazni sloj), na to postaviti neki vid najlonske izolacije, preko toga stirodur, a na stirodur laminat ili šta god da mi je ćeif.....

MIšljenje ?

[Wind]

Da li su to cijene materijala ili zajedno sa radom- ugradnjom?
Kako je izolirana kuca, ako uopce ima termoizolacij, daj vise informacija?

Da, to je cijena ugradnje sa materijalom. Kuća je u izgradnji i još nema vanjsku termoizolaciju, a vjerovatno je neće ni imati. Kažem, kuća je na moru, krajnjem jugu i nije poenta zagrijavanje, nego subjektivan osjećaj u prostorijama koje su obložene rigipsom u odnosu na klasični malter. Pod je stirodur i plivajuci estrih. Plafon je betonska ploča s tim da je sa donje strane postavljen stiropor od, cini mi se 3 cm. Dakle, gore stiropor, a zidovi rigips? Ima li zraka ovdje?

Imam osjećaj da će u slučaju rigipsa biti kao u nekoj kartonskoj kutiji...

[mehohem]

evo posto neki spominju da stiropor ne valja zato sto lose provodi paru,evo vam uredjaj koji izbacuje paru iz prostora u kom zivite,podesite uredjaj da vam odrzava razinu vlage koju zelite,tipa 40% ili kako vec volite,i na kraju istresete vodu iz njeg,mogu se naci od 80€ pa na vise,i 100% rjesavaju problem sa kondenzom na prozorima koji se znao spominjati po forumima

http://www.trotec24.com/en-de/machines/ ... ifier.html#

Znaci to je sto se tice vlaznosti,za 100€ rjesivo.

A ko razmislja o zdravlju,o ventilaciji,o gubljenju toplote provjetravanjem koje je jako pozeljno u prostoru u kom se zivi,evo rjesenja koje sam kod nas vidio da se moze kupiti za 1000KM

http://www.dasko.pl/pl_rekuperacja,106.html

Znaci ovaj uredjaj skoro da i ne trosi struju,nesto malo,neznatno,jednostavno ventilacija 24h dnevno,podesite kojim intenzitetom da uvlaci svjezi zrak,a onaj zrak koji izlazi svoju toplotu predaje hladnom ulaznom zraku,tako da su gubici svedeni na minimum.osim toga ako izlaze postavite u kuhinju i kupatilu,onda svu toplotu koju proizvedete u tamo ponovo ta toplota udje u sobe,prilicno jednostavno.

Tako da ja bi radije uradio dobru izolaciju stiroporom(za koji ljudi tvrde da ne valja iz ovih razloga).
A od para koje ste ustedili u odnosu na skupe izolacije kupite rekuperator a ostale pare koje ste ustedili odete na more .
I sigurno zdravo zivite u tako provjetravanom prostoru.

[Keiko]

Evo da i ja upadnem ko kakav padobranc pa da priupitam @Keiko.

Kuća na moru. Unutrašnje zidove prekrit kalsičnim malterisanjem ili obložit rigipsom? Pitanje se odnosi na ono "disanje" kuće, vlažnost vazduha, odnosno ugodnosti boravka u istoj.

Možda je preopširno pitanje ali onako, odokativno. Razlika u cijeni je trostruka u korist rigipsa.
(malter 7 Eura/m2, rigips oko 2,5 Eura/m2)

Iznutra rigips sa izolacojom. Kingspan K 'rigips' ploce su standard koji ja koristim ali sam sigurna da Knauf, Webber i ostali proizvodjaci imaju slican proizvod. Ove K ploce postoje sa razlicitom debljinom izolacije, koja ovisi od ostalih karakteristika objekta. Opet se moram vratiti na stolariju koja je po meni jako bitna. Za primorje, idealna je AluClad (drvo unutra, aluminij vani) stolarija sa podesnim otvorima za ventilaciju (trickle vent). Ukoliko postojeca stolatija nema podesne otvore, oni se mogu dodatno ugraditi ili ukoliko je to nemoguce, obavezno napraviti otvore za ventilaciju kroz vanjske zidove na koje onda ide podesni 'poklopac'.

Ne zaboravi da na bilo kakve 'rigips' ploce opet ide sloj finog maltera iz uglavnom estetskih razloga.

[Hadzi Lojo]

Ovdje ce biti, puno baba a kilava djeca!
Tako da se ne treba vise nadovezivati na postove od Keiko, jer koliko citam, gospodja je strucnjak za te stvari!
Kucu treba izolirati, ali sve zavisi koliko para toliko muzike, pa ko hoce nek mu svira koliko je platio!
Ja sam samo naveo da je stiropor jedno od najlosijih rjesenja, ali po pitanju ustede energije bolje i to nego hladna prdekana! Ja sam radio ljudima izolaciju od presovane trske 2x5 cm, sa fasadnom ciglom i bez, samo sa malterom, isti onaj kao za stiropor, ljudi su prezadovoljni! Podovi i krovna izolacija takodje odradjena trskom!

Evo malo o stetnim zracenjima, pa ko voli nek izvoli!
http://www.sasvimprirodno.com/zastita_od_zracenja.html
Ja sam sebi ispod duseka u krevet ubacio presovanu trsku od 5 cm (dovukao iz Slavonije), a iznad kreveta napravio kao onaj neku vrsta krova takodje od trske i od tada vise nikada nisam umoran ili bolestan, ajos imam osjecaj da sam na Havajima kad legnem u krevet.
Ako bude para ima da i sebi napravim kucu sa trscanom izolacijom!

Ja ne znam kakvu izolaciju vi imate na svojim kućama, objektima i stanovima ali bi bilo lijepo da iznesete svoja iskustva a ne naglabanja rekla kazala i informacija sa Googla. Evo mog iskustva sa stiroporom.

Poznato je da stiropor nije idealna izolacija ali je daleko bolja nego nikakva. Ja sam prije 5 godina stavio 10cm Laštro stiropor i Baumit završni sloj sa ljepilom i mrežicom. Prva zima sa izolacijom je bila nevjerovatna ne samo na računu (50% uštede) već i na samoj kvaliteti življenja (eliminisanje pojave pljesni po ćoškovima). Vizuelni efekat kuće je naravno isto tako bitan ali mislim da je ovaj efekat računa i ugodnijeg boravka u kući mnogo bitniji tako da svi negativni efekti stiropora ovdje padaju u vodu. Iskreno ja nisam osjetio niti jedan negativan efekat stiropora već samo pozitivne.

Drugo, ja sam iskreno sretan kada vidim kako se svijest naših ljudi mijenja na bolje. Prije rata si mogao na prste izbrojati kuće sa termo-izolacijom dok sada masa objekata ima termo izolaciju (pretežno stiropor) što opet pored pobrojanih pozitivnih efekata za stanare tih objekata ima i dodatni efekat čuvanja okoliša jer se mnogo manje troši energenata za zagrijavanje prostora te samim tim manje CO2 u atmosferi.

Dakle nemojte prosipati šuplju i ljude huškati protiv stiropora kada termo-izolacija sa stiroporom ima mnogostruki pozitivan efekat na sve nas. Lako je Njemačkoj izmišljati toplu vodu i nove sisteme izolacije koji su ekološki prihvatljiviji jer je u takvom sistemu nezamislivo da objekat nema nikakvu termo-izolaciju. I mi ćemo za 50 godina moći razmišljati o boljim sistemima izolacije ali do tada smanjite doživljaj.

[Hadzi Lojo]

Slazem se!

Evo da i ja upadnem ko kakav padobranc pa da priupitam @Keiko.

Kuća na moru. Unutrašnje zidove prekrit kalsičnim malterisanjem ili obložit rigipsom? Pitanje se odnosi na ono "disanje" kuće, vlažnost vazduha, odnosno ugodnosti boravka u istoj.

Možda je preopširno pitanje ali onako, odokativno. Razlika u cijeni je trostruka u korist rigipsa.
(malter 7 Eura/m2, rigips oko 2,5 Eura/m2)

Iznutra rigips sa izolacojom. Kingspan K 'rigips' ploce su standard koji ja koristim ali sam sigurna da Knauf, Webber i ostali proizvodjaci imaju slican proizvod. Ove K ploce postoje sa razlicitom debljinom izolacije, koja ovisi od ostalih karakteristika objekta. Opet se moram vratiti na stolariju koja je po meni jako bitna. Za primorje, idealna je AluClad (drvo unutra, aluminij vani) stolarija sa podesnim otvorima za ventilaciju (trickle vent). Ukoliko postojeca stolatija nema podesne otvore, oni se mogu dodatno ugraditi ili ukoliko je to nemoguce, obavezno napraviti otvore za ventilaciju kroz vanjske zidove na koje onda ide podesni 'poklopac'.

Ne zaboravi da na bilo kakve 'rigips' ploce opet ide sloj finog maltera iz uglavnom estetskih razloga.

[Keiko]

Ja ne znam kakvu izolaciju vi imate na svojim kućama, objektima i stanovima ali bi bilo lijepo da iznesete svoja iskustva a ne naglabanja rekla kazala i informacija sa Googla.

Ja zivim u kuci koja je celicna konstrukcija, tri strane staklo (trostruko 4mm sa argonskim punjenjem) u AluClad okviru. Jedan (jedini) zid i ravni krov imaju izolaciju od mineralne vune (rockwool) a pod Tyvek (krovnu) membranu i pluto (30mm). Iako zivim u hladnoj i vlaznoj klimi, kuca je vrlo topla i ugodna. Grijanje koristimo koliko i standardna konstrukcija slicne kvadrature.

[Qler]

Evo pocela zima, i nakon koristenja vikendice evo izvjestaja

Grijanje je odlično, ali loše projektovano. Sada kamin grije donji sprat a dva radijatora dvije sobe na stpratu i jedna u kupatilu. E sve je super, sobe i kupatilo su odlični, topli, milina, ali problem je što kamin (peć) ne smijemo naložiti da zagrije dnevni boravak, kuhinju i hodnik jer se pregrije voda u sistemu. Koliko smo skontali, rjesenje je da ubacimo još jedan radijator u hodnik i kombinovani bojler u kupatilo da grije vodu. Tako cemo povecati količinu vode koju treba zagrijati, i samim time ćemo moći više naložiti...

[ljutiajvar]

Evo ja imam jedno pitanje o detaljima izolacije:

Radi se o sljedećem - Prije nekih godinu dvije sam kupio stolariju sljedećih karakteristika: 4mm staklo - 20 mm argon - 4 mm staklo - 20 mm argon - 4 mm staklo....

PVC je vrhunski materijal jedno 20 cm širine sa 6 komora ili više, okovi su shuco...

Kondenzacija na prozorima se pojavljuje ALI NA VANJSKOJ STRANI PROZORA (izgleda naučna fantastika ali zaista istina je)

Ugradnjom stolarije smanjio sam račun grijanja za 30 i više % u grijnosj sezoni.....

----------------------------------------------------------

Objekt u kojem živim je moderna gradnja - cigla velika sa 10-ak šupljina u širini dimenzija oko 1-1,5 cm (tipična balkanska cigla.... na to je postavljena staklena vuna i preko toga malter pa fasadna opeka sa šupljinama (oko 5 rupičatish šupljina obima oko 1 cm).... Pod je beton, preko kojeg ide sloj mješavine "kuma - jako sitnog pijeska" i maltera tzv. glazura, na koju je postavljen jako tanak parket lijepljen lijepilom a ne katrenom, te čitava kuhinja je u pločicama u gaznom dijelu...

na nekim mjestima zidovi stana su izvliveni od čistog betona, presvučenog slojem staklene vune i fasadne opeke....

Grijanje je izvodio neki mudrac davno prije pa je sistem girjanja proveo na neobičan i neefikasan način, ali oku ugodan (cijevi ugrađene u pod a nije podno grijanje) - ali to nije tema emisije.....

--------------

Promjenom stolarije u stanu zatvorio sam balkon u potpunosti, zamjenio sve prozore, lično zapušio većinu ventilacijskih otvora - radim prozračivanje stana prema potrebi - svi smo zdravi, da kucnem u drvo.....

----------------

Sada imam problem sa izolacijom balkona i to pod i tu dolazimo do pitanja.....

Plafon balkona (stajaći dio balkona sprata iznad, obložio sa stiroporom debljine 10 cm...
Na dodir plafon balkona je temperature zraka koji ga okružuje (topli zrak ide gore)...

Preostala je izolacija poda balkona koji je 30 cm izlivene betonske armirane ploče, preko koje ide neki vid glazure (upitno ima li glazure) na koju su postavljene pločice....

Pošto se radi o prostoru od 4 metra kvadratna - novac nije problem - problem je sada kako izolirati iz unutrašnjosti od vanjskih uticaja (neću iz tuđih stanova da radim izolaciju)....

Svjestan sam da vanjski dio balkona mora predstavljati toplotni most i da ću tu gubiti toplotu te da će dolaziti do kondenzacije na rubnim djelovima)...


Planiram postaviti radijatore od poda do plafona na zidove kuhinje koji graniče sa balkonom tako da bih sistem grijanja pravio toplotni zid ulasku hladnog zraka iz poda balkona....

KAko da izveedem izolaciju na podu balkona da bih izbjegao vlagu na toplotnom mostu (vanjski rubni djelovi poda balkona) (AB ploča 30 cm) - postoji li rješenje uopšte ??????

------------------------------------------------------------

Ne pitajte me za izgled objekta jer su skoro svi balkoni zatvoreni na kompleksu i to stolarijama različitih boja.....

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Mišljenja sam da treba napraviti malu nivelaciju prema odvodnoj cijevi na balkonu, nakon toga presvući istu vodonepropusnim podnim premazom (ili je odmah raditi u izvedbi vodoneprupsnog aditiva), preko nivelacije postaviti običnu aramturnu mrežu na nivelisani pod balkona debljina žice Fi oko 0,7 ili možda čak i neke jače metalne cijevi sa pVC izolacijom (malo bih i rezao da bi napravio dobar gazni sloj), na to postaviti neki vid najlonske izolacije, preko toga stirodur, a na stirodur laminat ili šta god da mi je ćeif.....

MIšljenje ?

Sto se tice kondenza na vanjskoj strani, ... to je moguce samo neposredno nakon ventilisanja, ali to traje samo par minuta.

Sto se tice izolacije balkona, u bivsoj YU se koristilo tackasto konstruktivno rjesenje prema ploci, tako da su termički mostovi minimalizirani. Nemoj raditi rekonstrukciju balkonske ploce bez staticara, moze biti opasno.


Unutrasnju izolaciju izbjegavaj. U tom slucaju dolazi do difuzije vodene pare i nastaju gljivice. Radije prihvati toplotne gubitke

[ljutiajvar]

Da razbijem malo mit o kondenziranju.


Kondenzacija nastaje kada je vazduh (unutrasnji ) prezasicen vodenom parom koja kondenzira na tijelima sa temperaturom koja je niza od temperature rosenja .


Temperatura rosenja se moze izracunati prema :

H(RH,T) = (log10(RH)-2)/0.4343 + (17.62*T)/(243.12+T);
Trosenja = 243.12*H(RH,T)/(17.62-H(RH,T));

gdje su

RH - relativna vlaznost u prostoriji
T-temperatura vazduha u prostoriji

Na osnovu tih podataka izracunate temperaturu rosenja.

Npr:
Izmjerite relativnu vlaznost u prostoriji , RH=80 %
Izmjerite temperaturu zraka u prostoriji, T=21 °C

onda je:

H(80%,21°C) = (log10(80)-2)/0.4343 + (17.62*21)/(243.12+21)=1.177813;
, a temperatura rosenja je:

Trosenja = 243.12*1.177813/(17.62-1.177813)=17.41 °C ;

E sada, kada ste izracunali Trosenja, uzmite kontaktni termometar, laserski je dovoljno dobar

Izmjerite temperaturu na unutrasnjoj povrsini prozoskog stakla ili zida ili cijevima za vodu.

Ukoliko je ta temperatura niza od temperature rosenja Trosenja, onda ce doci do formiranja kondenza.

Npr. ukoliko je temperatura na unutrasnjoj povrsini prozorskog stakla 15 °C a izracunata Trosenja je 17.41 °C, onda ce doci
do kondenza.

Dakle, jasno se vidi da se mogu dvije stvari uraditi protiv vlage i formiranja gljivica.

1) VJETRITI tj, smanjiti onu varijablu RH
2) IZOLACIJA tj. smanjiti temperaturu na unutrasnjim elementima ovojnice ( To je ona temperatura na unutrasnjoj povrsini prozorskog stakla, zida, itd.). U slucaju zida zbog toga izolacija mora biti sa vanjske strane, ne sa unutrasnje , jer u tom slucaju vodena para kondenzira u zidu !

Eto.

[doktor78]

Svaka cast za objasnjenje!
Inace, vec dugi niz godina deveram sa vlagom u stanu. Izolacija zidova je vanjska, stiropor 5 cm, ali su bolna tacka bili prozori. Ovog proljeca sam zamijenio stakla, stavio sam punjena argonom i premazana nekakvim termo-premazom (low-E). Kondenza je skoro potpuno nestalo, jos se samo javlja na samom dnu prozora, ali to pripisujem velikoj toplotnoj vodljivosti same stolarije (aluminij).

[walk_M-A-N]

Ne zamjerite što ponavljam post, ali niko mi nije odgovorio pa ću pitati:

Šta kažete za kuće u zemlji, gdje samo prednja staklena strana viri, recimo kao http://earthship.com/Designs/global-model ili ostale modele? Navodno nema grijanja i hlađenja, a ostale opcije samoodrživosti uključuju svoju struju ili vodu, kao i unutrašnji vrt, s tim da to poskupljuje izvedbu.
Ima li toga u BiH? Ovako, nesrtučno, čini mi se kao idealan izbor za vikendicu, psoebno http://earthship.com/Designs/simple-survival .

Drugo, šta kažete za postavljanje sondi za toplinsku pumpu u zemlji oko kuće (na 1.5-2 m dubine), kako bi se iskoristila postojeća toplinska energija zemlje (između 7 i 12°C)? Tu se koristi sistem ventilacije zraka s rekuperatorom, koji se spaja na izmjenjivač topline.
Ima li toga da se projektuje i gradi u BiH? Koliko sam shvatio to je nekih 20.000 hiljada KM.

[Keiko]

Ne zamjerite što ponavljam post, ali niko mi nije odgovorio pa ću pitati:

Šta kažete za kuće u zemlji, gdje samo prednja staklena strana viri, recimo kao http://earthship.com/Designs/global-model ili ostale modele? Navodno nema grijanja i hlađenja, a ostale opcije samoodrživosti uključuju svoju struju ili vodu, kao i unutrašnji vrt, s tim da to poskupljuje izvedbu.
Ima li toga u BiH? Ovako, nesrtučno, čini mi se kao idealan izbor za vikendicu, psoebno http://earthship.com/Designs/simple-survival .

Drugo, šta kažete za postavljanje sondi za toplinsku pumpu u zemlji oko kuće (na 1.5-2 m dubine), kako bi se iskoristila postojeća toplinska energija zemlje (između 7 i 12°C)? Tu se koristi sistem ventilacije zraka s rekuperatorom, koji se spaja na izmjenjivač topline.
Ima li toga da se projektuje i gradi u BiH? Koliko sam shvatio to je nekih 20.000 hiljada KM.

Ja mislim da ti za takvu kucu treba barem 20000KM hidro-izolacije, mada nisam u toku sa cijenama tih stvari u BiH. Dobar izmjenjivac topline (recimo Danfoss) kosta oko €10000 sa instalacijom, svjetlosni tuneli su isto skupi tako da se troskovi poprilicno naberu.

Licno smatram da je koncept jos uvijek u eksperimentalnoj fazi.

[Keiko]

Kondenzacija se uglavnom javlja kada se ugradi previse izolacije a premalo ventilacije. Ovo je cest problem sa zgradama koje se samo izoliraju i u tom slucaju postaju nezdrave zbog povecane vlaznosti zraka unutra. U svijetu je standard da se izolacija ne radi sama vec u kombinaciji sa lowE stolarijom koja ima ugradjene podesne otvore za strujanje zraka.

(ubi ja s' ventilacijom!)

@ljutiajvar odlicno objasnjenje mada mozda previse tehnicko.

Toplota od grijanja 'podize' nakupljenu vlagu i najjednostavniji nacin za njeno odstranjivanje je 10-15 minuta otvorenog prozora. Bez provjetravanja, vlaga gravitira prema hladnijim, nepropusnim elementima kao sto su staklo, cijevi, metalne steke na vratima i sl i tu se pretvara u kondenzaciju. U starijim kucama koje imaju tzv masnu coklu na zidovima, kondenzacija je uobicajena pojava zbog nepropusnosti cokle.

[Sarakuca]

Pravi se takva kuca u Lukavici iza restorana Knez. Interesantno je bilo gledati kako pokrivaju. Ja se ne razumjm u gradjevinu, ali mislim da je krov betoniran. Isto sam cula da nikakvo grijanje nece uvoditi, kopa se okolo za neke pumpe. Dakle pravi se takva kuca na ovim prostorima.

[Rottweiler]

Da i ja koju "pametnu" na ovu temu napisem
Zivim u Njemackoj, na jugu tik pored rijeke. Sa terase pljunem u vodu sto bi rekli.
Kuca je starija, nisam siguran mislim da je gradjena 50´tih godina.
Nemam nikakvu izolaciju. tolarija je PVC sa duplim staklima.
Meni licno ne pada na pamet da izoliram kucu iz vrlo jednostavnog razloga.
Iako zivim direkt uz rijeku, podrum je suh ko barut, zena je tu napravila neke regale i tu cuva sezonsku garderobu, mislim da sam sa tim sve rekao kakvo je stanje u podrumu.
Kuca je 100% bez truna vlage i haos topla. Jedino sta planiram je aBd sljedece ljeto da izolujem krov, jer na potkrovlju je ljeti vruce.
Imam grijanje na loz ulje.
Sad sljedi najsmjesniji dio zbog kojeg me raja ovdje uzas zajebavala, a danas kad sam to ugradio svi se cude i zele isto da naprave. Cak je i par njemackih firmi dolazilo da vide da mi to urade, ali su mi svi rekli da je bacanje para, naravno sve sam ih poslije ugradjivanja pozvao i svi su ostali bez rijeci
Kupio sam u Sarajevu Alfa Term 20 pec i postavio sam je u kuhinju, posto mi se pec od centralnog grijanja nalazi direkt ispod kuhinje, izbusio sam rupe iza peci i provukao crijeva i Alfu sam spojio na centralnu pec i na bojler u podrumu, istovremeno sam kupio 5 kvadratnih metara solarnih konektora i njih sam spojio na taj bojler. pomogao mi je jedan prijatelj i danas se grijem za nekih 800€ godisnje i imam toplu vodu. Prije toga sam trosio 2000€ plus topla voda, s tim da danas uopste negledam vise na to da li je negdje ostao upaljen radijatror
Kuca ima 210 m2 i grijem je cijelu sa ovim sistemom
Udo se i otiso u Njemacku da necijepam drva, al nece sjekira od mene
Puno ljudi izbjegava grijanje na drva, jer eto zele nesto cisto i sto je najbitnije moderno, ali sam ja licno misljenja da onaj ko je u mogucnosti da grije na drva, nista bolje nemoze imati

[mehohem]

Svaka cast za objasnjenje!
Inace, vec dugi niz godina deveram sa vlagom u stanu. Izolacija zidova je vanjska, stiropor 5 cm, ali su bolna tacka bili prozori. Ovog proljeca sam zamijenio stakla, stavio sam punjena argonom i premazana nekakvim termo-premazom (low-E). Kondenza je skoro potpuno nestalo, jos se samo javlja na samom dnu prozora, ali to pripisujem velikoj toplotnoj vodljivosti same stolarije (aluminij).

Isto bi druze bilo i da ti je pvc stolarija sa tim staklima.Mora bit malo kondenza.
Rjesenje za taj kondenz i za povecano relativnu vlaznost i sve ostalo vezano za vlagu je ODVLAZIVAC ,vec sam spominjao na temi.
http://www.trotec24.com/maschinen/lufte ... ntfeuchter
Cijena je od 90 € pa dalje,zavisi koji vam odgovara.
Ovo bi svakom trebalo u kuci,bez obzira na sve,podesis da uredjaj odrzava vlaznost 45% i on sam radi sve,ti samo ponekad istreses vodu.Da ne povjerujes kolko vode se tu skupi

[trougao]

s obzirom da sam u fazi izgradnje kuce (dosao do krova) sve ovo do sada napisano bilo mi je veoma interesantno citati. Izolacija, grijanje, pvc stolarija mi tek slijedi, akobogda, pa se iskreno nadam da ce ova tema jos zivjeti, a nadam se da cu od keiko moci traziti koji savjet..

[suncokret10]

[q
Isto bi druze bilo i da ti je pvc stolarija sa tim staklima.Mora bit malo kondenza.
Rjesenje za taj kondenz i za povecano relativnu vlaznost i sve ostalo vezano za vlagu je ODVLAZIVAC ,vec sam spominjao na temi.
http://www.trotec24.com/maschinen/lufte ... ntfeuchter
Cijena je od 90 € pa dalje,zavisi koji vam odgovara.
Ovo bi svakom trebalo u kuci,bez obzira na sve,podesis da uredjaj odrzava vlaznost 45% i on sam radi sve,ti samo ponekad istreses vodu.Da ne povjerujes kolko vode se tu skupi

ja muku mučim da PODIGNEM vlagu jer je zrak tokom grijne sezone suh. vlaga bi trebala biti između 40 i 60 %, a kod mene za vrijeme hladnih dana pada ispod 30%. dakle, prvo izmjeriti vlagu pa tek onda vidjeti može li niže. inače puno suh zrak šteti organima za disanje.

[mehohem]

[q
Isto bi druze bilo i da ti je pvc stolarija sa tim staklima.Mora bit malo kondenza.
Rjesenje za taj kondenz i za povecano relativnu vlaznost i sve ostalo vezano za vlagu je ODVLAZIVAC ,vec sam spominjao na temi.
http://www.trotec24.com/maschinen/lufte ... ntfeuchter
Cijena je od 90 € pa dalje,zavisi koji vam odgovara.
Ovo bi svakom trebalo u kuci,bez obzira na sve,podesis da uredjaj odrzava vlaznost 45% i on sam radi sve,ti samo ponekad istreses vodu.Da ne povjerujes kolko vode se tu skupi

ja muku mučim da PODIGNEM vlagu jer je zrak tokom grijne sezone suh. vlaga bi trebala biti između 40 i 60 %, a kod mene za vrijeme hladnih dana pada ispod 30%. dakle, prvo izmjeriti vlagu pa tek onda vidjeti može li niže. inače puno suh zrak šteti organima za disanje.

Ti si jedan od rijetkih,vecinom svi smanjuju vlagu

Dobra stvar odvlazivaca je da ga ukljucite podesite dokle da skida vlaznost,ako ne treba on nece radit,ukljucuje se po potrebi.

Naravno da ne valja suh zrak imati u sobi,ali bar ovlazivaci su jeftini i ima ih na svakom cosku.

[suncokret10]

[q
Isto bi druze bilo i da ti je pvc stolarija sa tim staklima.Mora bit malo kondenza.
Rjesenje za taj kondenz i za povecano relativnu vlaznost i sve ostalo vezano za vlagu je ODVLAZIVAC ,vec sam spominjao na temi.
http://www.trotec24.com/maschinen/lufte ... ntfeuchter
Cijena je od 90 € pa dalje,zavisi koji vam odgovara.
Ovo bi svakom trebalo u kuci,bez obzira na sve,podesis da uredjaj odrzava vlaznost 45% i on sam radi sve,ti samo ponekad istreses vodu.Da ne povjerujes kolko vode se tu skupi

ja muku mučim da PODIGNEM vlagu jer je zrak tokom grijne sezone suh. vlaga bi trebala biti između 40 i 60 %, a kod mene za vrijeme hladnih dana pada ispod 30%. dakle, prvo izmjeriti vlagu pa tek onda vidjeti može li niže. inače puno suh zrak šteti organima za disanje.

Ti si jedan od rijetkih,vecinom svi smanjuju vlagu

Dobra stvar odvlazivaca je da ga ukljucite podesite dokle da skida vlaznost,ako ne treba on nece radit,ukljucuje se po potrebi.

Naravno da ne valja suh zrak imati u sobi,ali bar ovlazivaci su jeftini i ima ih na svakom cosku.

da znaš da ne ide nimalo lako. po ovakvom vremenu i nije problem, ali kad se minus spusti na minus 10, pa se radijatori više zagrijavaju, e onda je belaj. jedva na 40% natjeram dok sušim veš, čim se veš osuši ode i vlaga naniže.

[Keiko]

s obzirom da sam u fazi izgradnje kuce (dosao do krova) sve ovo do sada napisano bilo mi je veoma interesantno citati. Izolacija, grijanje, pvc stolarija mi tek slijedi, akobogda, pa se iskreno nadam da ce ova tema jos zivjeti, a nadam se da cu od keiko moci traziti koji savjet..

Naravno da moze!

[Keiko]

[q
Isto bi druze bilo i da ti je pvc stolarija sa tim staklima.Mora bit malo kondenza.
Rjesenje za taj kondenz i za povecano relativnu vlaznost i sve ostalo vezano za vlagu je ODVLAZIVAC ,vec sam spominjao na temi.
http://www.trotec24.com/maschinen/lufte ... ntfeuchter
Cijena je od 90 € pa dalje,zavisi koji vam odgovara.
Ovo bi svakom trebalo u kuci,bez obzira na sve,podesis da uredjaj odrzava vlaznost 45% i on sam radi sve,ti samo ponekad istreses vodu.Da ne povjerujes kolko vode se tu skupi

ja muku mučim da PODIGNEM vlagu jer je zrak tokom grijne sezone suh. vlaga bi trebala biti između 40 i 60 %, a kod mene za vrijeme hladnih dana pada ispod 30%. dakle, prvo izmjeriti vlagu pa tek onda vidjeti može li niže. inače puno suh zrak šteti organima za disanje.

Postoje posude koje se napune vodom i zakace na radijatore i sluze poboljsanju vlage zraka. Medjutim, povremeno otvaranje prozora na nekoliko minuta je daleko korisnije i zdravije.