dr.

[Fair Life]

Iako je utrošeno milijardu KM na zdravstveni sistem u BiH, pacijenti nisu dobrodošli u sve zdravstvene ustanove

Pacijenti i dalje moraju potplaćivati i častiti doktore

Svi žele da se liječe u najboljoj bolnici u zemlji. Doktorica Zemira Ahmić iz Prijedora, koja ima podjednak broj pacijenata Bošnjaka i Srba, smatra da je normalno da pacijenti to očekuju od zdravstvenog sistema. No, s obzirom da se radi o građanima Republike Srpske, oni su primorani da idu u Banju Luku, iako je najbolji kardiolog u Tuzli, a najbolji hirurg plastičar u Sarajevu.



Iako je u 2004. godini utrošena 1,1 milijarda KM na zdravstveni sistem u BiH, on još ne garantuje pacijentima da su dobrodošli u sve zdravstvene ustanove u državi. Pojedini političari i doktori krive za takvo stanje Dejtonski ustav, koji bi morao proći kroz komplikovanu proceduru da bi bio promijenjen. Drugi smatraju da će odsustvo političke volje za saradnjom odgoditi za decenije popravljanje onoga što je pokvareno.

Međutim, 91-godišnji Grujica Žarković, predsjednik Odbora za zdravstvenu politiku Akademije nauka i umjetnosti BiH, kaže da se sistem može reformisati za tačno jednu godinu.

"Mnogi propisi bi se mogli promijeniti, ali neko treba da to kaže (parlamentu) da to uradi", kaže Žarković.

Konačno, šest mjeseci nakon istraživanja CIN-a o problemima zdravstvenog sistema, neko je odlučio da ga sasluša.

Žarković već dvije godine pokušava da zainteresuje vlasti za plan svoga odbora. Konačno, u maju ove godine predsjedavajući Savjeta ministara Adnan Terzić pozvao je Žarkovića da zakaže sastanak, na kome bi prisustvovali članovi Odbora i zdravstveni stručnjaci iz cijele zemlje, gdje bi iznio svoj prijedlog za reformu zdravstva.

MNOGO TOGA TREBA PROMIJENITI
Istraživanje CIN-a objavljeno u januaru otkrilo je da je 2003. godine potrošeno 987 miliona KM na glomazni sistem zdravstvene zaštite, koji je podijeljen na 13 fondova zdravstvenog osiguranja, 13 ministarstava zdravstva i 264 zdravstvene institucije, koje zapošljavaju 36.500 medicinskih i nemedicinskih radnika u Bosni i Hercegovini.

Istraživanje je otkrilo da prosječan pacijent i dalje mora da potplaćuje i č asti doktore, bez obzira što redovno uplaćuje osiguranje, a kad dođe u bolnicu tamo ga čeka zastarjela oprema i zdravstvene usluge koje nisu na visini. Pacijenti sa ozbiljnim zdravstvenim problemima moraju preći stotine kilometara, pored obližnjih zdravstvenih ustanova, da bi došli do onih koje pokriva njihovo entitetsko osiguranje.

Glavna teza prijedloga Odbora Akademije je rješavanje problema dvostrukih kapaciteta po entitetima putem uspostavljanja sistema zdravstvene zaštite na nivou države.

Žarkovićev odbor predstavio je tu ideju još 2000. godine, kada su poslali prijedlog svim institucijama uključenim u zdravstvenu zaštitu. Niko nije bio zainteresovan, ali on nije odustao. Na kraju, u januaru 2004. godine, ogorčeni Žarković poslao je pisma na 40 adresa na svim nivoima vlasti.

"Iako u BiH ima dovoljno resursa da se ponudi kvalitetna zdravstvena zaštita - dovoljno stručnog medicinskog osoblja, dovoljno zdravstvenih ustanova i opreme, čak i dovoljno novca", navodi Žarković u pismu i nastavlja: "Čini se da vaša ministarstva zdravstva ne znaju kako uspješno iskoristiti te resurse, niti žele saslušati savjete ljudi koji to znaju".

Na Žarkovićevo pismo tada niko nije odgovorio, uključujući i Adnana Terzića, predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH.

Terzićev poziv da se organizuje sastanak u maju predstavlja prvu reakciju nadležnih na višegodišnje napore akademika Žarkovića.

Međutim, Terzić se nije pojavio jer se toga dana hitno morao javiti u bolnicu zbog visokog pritiska, kaže prof. dr Faris Gavrankapetanović, direktor Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, koji je prisustvovao sastanku.

Međutim, sastanak je počeo bez Terzića i Odbor je odlučio da proširi svoj prijedlog za sastanak zakazan na jesen.

Žarković kaže da Terzić s njim nije stupio u kontakt nakon posjete bolnici.

"Niko sa mnom nije stupio u kontakt nakon sastanka, jednostavno svi ćute", kaže Žarković.

Bez obzira na to, jedan od članova Odbora i bivši direktor Zavoda za zdravstveno osiguranje RS Dragutin Ilić najavljuje za jesen sastanak i kaže da će Odbor pokušati iskoristiti Terzićevo interesovanje, kako bi privukli ministre zdravlja oba entiteta i sve one kojih se ova reforma tiče, uključujući i samog Terzića.

RJEŠENJE NOVI ZAKONI
Odbor planira da pozove na usvajanje novih zakona o zdravstvenoj zaštiti i osiguranju. Ovi zakoni bi garantovali svakom građaninu pravo na zdravstveno osiguranje i doktori bi bili plaćeni prema broju pacijenata koje uspiju privući na osnovu svojih dobrih usluga.

Sistem plaćanja osiguranja, danas podijeljen na 13 zavoda za osiguranje u dva entiteta i Brčko distriktu, postao bi centralizovan, što bi omogućilo pacijentima da se liječe u zdravstvenoj ustanovi po svom izboru.

"Zdravstveno osiguranje treba da omogući da osiguranički novac slijedi odluku pacijenta", kaže Žarković.

On dodaje da bi kada se usvoje zakoni sistem zdravstvene zaštite, kako ga je zamislio Odbor Akademije, mogao da profunkcioniše u roku od godinu dana.

Međutim, čak i uz nove propise, novo državno ministarstvo zdravlja bilo bi potrebno da upravlja sistemom na području cijele BiH, kaže šefica Odjeljenja za zdravstvo i socijalnu zaštitu pri Ministarstvu civilnih poslova BiH.

Prošle godine je Terzić predložio formiranje ministarstva zdravlja, socijalne zaštite i zapošljavanja, navodi njegov portparol Bojan Zec Filipović. Razgovori na tu temu, dodaje Filipović, nastavljeni su ove godine tokom njegovih susreta sa predstavnicima političkih partija u BiH i pokušaju da se postigne sporazum o novom ministarstvu.

Ideja o novom ministarstvu mogla bi postati predmet političkih prepucavanja.

"Sve su to političke igre", žali se Šefika Godinjak, šefica Odjeljenja za zdravstvo i socijalnu zaštitu pri Ministarstvu civilnih poslova BiH. "Politički konsenzus za državno ministarstvo trenutno ne postoji."

Postoje i dalje velike prepreke za uspostavljanje sistema zdravstvene zaštite i ministarstva koji bi mogli upropastiti Žarkovićev plan za oživljavanje zdravstvene zaštite u roku od godinu dana.

"S obzirom da Ustav predviđa zdravstvo na nivou entiteta, prije formiranja državnog ministarstva moralo bi doći do prenošenja ustavnih funkcija sa entiteta na državu", kaže Dragan Podinić, direktor Ureda za zakonodavstvo Savjeta ministara BiH.

Sa ovim se slažu i u RS.

RS UVODI PROMJENE
Zvaničnici u Ministarstvu zdravlja RS nisu ni čuli za plan Odbora ili Terzićevu inicijativu i kažu da neće uspjeti bez promjene Ustava.

U međuvremenu, RS uvodi promjene u svoj sistem zdravstvene zaštite, kaže Stevan Jović, pomoćnik ministra za zdravstvenu zaštitu RS. Jović dodaje da su predložene izmjene još u razmatranju.

"Mnoge od predloženih izmjena biće slične planovima Odbora Akademije, ali samo u RS", smatra Milenko Granulić, predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika RS.

Granulić objašnjava da bi, prema prijedlogu, svi građani RS imali pravo na zdravstvenu zaštitu bez obzira da li su zaposleni ili ne, a Fond bi plaćao za liječenje pacijenata u privatnim i društvenim institucijama.

On kaže da mu nije poznato da bilo ko traži rješenja na državnom nivou.

"Što se tiče državnog nivoa, nas niko ništa ne obavještava", tvrdi Granulić.

Plan Odbora predviđa da se u cijelu BiH uvedu velike promjene za doktore koji bi se odjednom krenuli takmičiti za pacijente.

"Ako bi moja plata bila umanjena, to bi me natjeralo da bolje radim", kaže dr Bakir Nakaš iz Sarajeva.

Njegov kolega iz Trebinja Danilo Milišić nakon 29 godina staža misli "da bi najrealnije bilo da svi medicinski radnici budu plaćeni u skladu sa svojim sposobnostima i znanjem. Ne bih da potcjenjujem, ali ljudi rade svakako". Dr Bruno Buzuk, stomatolog iz Viteza, kaže da je prekinuo da radi u Domu zdravlja kako bi otvorio privatnu praksu i zaradio više novca nego što je bila njegova plata. U Domu zdravlja nije morao da radi toliko teško, ali je platu dobijao bez obzira na sve.

On dodaje da je većina društvenih bolnica u gubicima, zato što doktori nisu stimulisani da se zalažu.

"Sumnjam da će to neko priznati", kaže Buzuk. "Zato domovi zdravlja grcaju u gubicima."

"Prijedlozi Akademije su u skladu sa zapadnim modelom i jasni su", kaže prof. dr Faris Gavrankapetanović i zaključuje: "Trinaest ministarstava zdravstva ne bi mogli izdržati Amerika ili Japan , a kamoli mi".

(CIN)

[Truba]

traže i po 1000 za vađenje kamenca iz bubrega

[digger]

Nezavisne Novine su uvredljivo zaboravili da uz ime Grujice Zarkovica dodaju da je on po profesiji doktor medicine, a po tituli je bivsi redovni profesor Medicinskog Fakulteta u Sarajevu. Uz to je i akademik. Dakle, ne samo neki kurajber koji se po kljucu nasao na poziciji da nesto kaze.

Akademik Prof. Dr. Grujica Zarkovic.
Nesto slicno kao:
Pravnik Sulejman Tihic.

Sramota za NN.

Revizija zdravstva? Nemojte me nasmijavati. Revizija saobracaja, revizija prosvjete, revizija fiskalne politike, revizija revizije...