1985
2004
Dont Forget
-
CiCiban
- Posts: 2136
- Joined: 17/02/2002 00:00
#4
par detalja o graditelju..mislim da text potice iz preporoda
Izgrađen je u vrijeme sultan Sulejmana (1557-1566) i njemu je bio posvećen, što se može saznati iz tariha Starog mosta. O arhitektonskim vrijednostima, o matematičkim proračunima u samom nacrtu mosta sve do sada nije bio iznijet nijedan relevantan podatak. Talijanski statičari imali su enormno velike grješke u matematičkim proračunima koje je zadao svojim projektom mimar Hajruddin. Stručnjaci Omeqe, firme koja je vršila superviziju nad obnovom Starog mosta, došli su do tačnih rezultata. Ne mislim da je Hajruddin radio bilo kakve skice.
Na temelju iskustva gradnje mostova Hajruddin je postavio svoje skele tako da je težinu mosta oslonio ne u dno nosača, već u sami vrh luka, tako da se težina automatski i u potpunosti prenosi na dvije bočne strane, kaže Željko Peković, direktor Omeqe.
Peković je mimara Hajruddina svrstao u plejadu genija. Gledano iz ugla arhitektonskog idejnog rješenja most više liči na kubbe neke džamije, na jednu tanku ljusku već na most.
Luk mosta je težak 300 tona kamena. U njemu ima 30 tona olova koje je topljeno na 380 °.
Ponavljali smo Hajruddinovu arhitekturu, gdje smo god pokušali pametovati pogriješili smo. Most je savršen, zaključio je Peković. Kada je riječ o idejnom rješenju gradnje Starog mosta potrebno je ponoviti kako je Hajruddin kao predstavnik ahija u arhitekturu mosta unio vrlo zanimljive brojeve.
Preko mosta po kaldrmi postavljeno je 99 stepenica, u svod Starog mosta izgrađenom između dvije kule, Tare i Halebije ugrađeno je 112 redova kamena (ukupno 1088 kamenih blokova). Postoje određena pravila u kojima kombinacije brojeva zahtijevaju određene arhitektonske zahtjeve. Ti podaci su još neistraženi.
Interesantno je da je 112 u kombinaciji množenja sa brojevima 3, 4, 5, i da se na kraju uklapa i sjedinjuje sa cifrom četiri, što implicira na četiri puta, četiri strane svijeta.
Postoje čitavi redovi koji se bave komparacijom brojeva i arhitektonskih vrijednosti. Takav je slučaj sa mnogim džamijama. Neki arhitekti se zanose da baš svi ljudi mogu pročitati nacrt. Ni majstori ne mogu do kraja čitati nacrt, ali svi razumiju model, kaže Amir Pašić, direktor Fondacije Agha Khan, koja je u Mostaru izradila projekte za obnovu mnogih obnovljenih objekata u starom dijelu grada.
ne znam da li je vec bio slican text na forumu.. cokoladni Sorry ako vec postoji
Izgrađen je u vrijeme sultan Sulejmana (1557-1566) i njemu je bio posvećen, što se može saznati iz tariha Starog mosta. O arhitektonskim vrijednostima, o matematičkim proračunima u samom nacrtu mosta sve do sada nije bio iznijet nijedan relevantan podatak. Talijanski statičari imali su enormno velike grješke u matematičkim proračunima koje je zadao svojim projektom mimar Hajruddin. Stručnjaci Omeqe, firme koja je vršila superviziju nad obnovom Starog mosta, došli su do tačnih rezultata. Ne mislim da je Hajruddin radio bilo kakve skice.
Na temelju iskustva gradnje mostova Hajruddin je postavio svoje skele tako da je težinu mosta oslonio ne u dno nosača, već u sami vrh luka, tako da se težina automatski i u potpunosti prenosi na dvije bočne strane, kaže Željko Peković, direktor Omeqe.
Peković je mimara Hajruddina svrstao u plejadu genija. Gledano iz ugla arhitektonskog idejnog rješenja most više liči na kubbe neke džamije, na jednu tanku ljusku već na most.
Luk mosta je težak 300 tona kamena. U njemu ima 30 tona olova koje je topljeno na 380 °.
Ponavljali smo Hajruddinovu arhitekturu, gdje smo god pokušali pametovati pogriješili smo. Most je savršen, zaključio je Peković. Kada je riječ o idejnom rješenju gradnje Starog mosta potrebno je ponoviti kako je Hajruddin kao predstavnik ahija u arhitekturu mosta unio vrlo zanimljive brojeve.
Preko mosta po kaldrmi postavljeno je 99 stepenica, u svod Starog mosta izgrađenom između dvije kule, Tare i Halebije ugrađeno je 112 redova kamena (ukupno 1088 kamenih blokova). Postoje određena pravila u kojima kombinacije brojeva zahtijevaju određene arhitektonske zahtjeve. Ti podaci su još neistraženi.
Interesantno je da je 112 u kombinaciji množenja sa brojevima 3, 4, 5, i da se na kraju uklapa i sjedinjuje sa cifrom četiri, što implicira na četiri puta, četiri strane svijeta.
Postoje čitavi redovi koji se bave komparacijom brojeva i arhitektonskih vrijednosti. Takav je slučaj sa mnogim džamijama. Neki arhitekti se zanose da baš svi ljudi mogu pročitati nacrt. Ni majstori ne mogu do kraja čitati nacrt, ali svi razumiju model, kaže Amir Pašić, direktor Fondacije Agha Khan, koja je u Mostaru izradila projekte za obnovu mnogih obnovljenih objekata u starom dijelu grada.
ne znam da li je vec bio slican text na forumu.. cokoladni Sorry ako vec postoji