EdoI wrote:Zanima me nešto oko punjenja (bottling). Opisani proces u How to Brew ide da se prvo pomiješa "priming solution" sa pivom iz fermentora u trećoj kanti, a onda iz te treće kante sipati u boce i pritom ih brzo začepiti, pa ostaviti takve boce na dvije sedmice. Ovo bi teško bilo za jednog samog, već bi trebalo da jedan puni, a drugi stavlja čepove.
Eh sad, mene zanima bi li se mogla ostaviti ona treća kanta u kojoj smo miješali da odleži te dvije sedmice, pa tek onda puniti karbonizirano pivo? Ovo mi djeluje lakše, jer pivo kad je karboniziralo nema problema da ostane na zraku, je l', pa bih mogao sve napuniti sam pa onda tek s mirom ih začepiti.
Nadam se da si shvatio šta hoću da kažem.
I bonus pitanje, je l' se za priming solution može koristiti obični, kuhinjski šećer, ili valja tražiti ovaj kukuruzni?

inventivno nema šta. međutim, na žalost, nemoguće.
što se tiče toga začepljavanja, to njihovo "brzo" znači ne više od sat vremena. kad se ponovo doda šećer ponovo će početi fermentacija u bocama koja će trajati nekoliko dana, tako da za to ne brineš. ne trebaju dvojica za flaširanje, ali je lakše naravno, ako jedan toči, a drugi začepljuje. ja flaširam sam i nikad nisam imao nikakvih problema. polako to radiš, samo je bitno da čep staviš na flašu gore prije čepiranja. oni tu naglašavaju da se brzo treba začepiti samo radi moguće eventualne kontaminacije sa "airborne" bakterijama i bajama, ali to ne znači brzinom svjetlosti
što se tiče ove ideje da karboniziraš u plastičnoj kanti ili burencetu, to je u kućnim uslovima nemoguće po prostim zakonima fizike. karbonizacija nastupa kao rezultat topivosti (solubility) gasa u tekućini. u našem slučaju ugljičnog-dioksida u pivu. gas je topiv u tekućini, ali je "tvrdoglav" i radije će uvijek odabrati opciju da ispari u atmosferu, nego da se otopi u tekućini. međutim ako je "prisiljen" onda će se otopiti u tekućini.
ovo "prisiljen" znači da je pod određenim pritiskom, a to je moguće samo u boci, jer sve i da uspiješ naći tako čvrstu, hermetički zatvorenu kantu, u kojoj bi mogao odraditi karbonizaciju, prilikom točenja iz te kante već karboniziranog piva u flaše, većina tog CO2 bi ti isparila u atmosferu, a pivo bi ti strašno pjenilo i bilo bi ga nemoguće natočiti u flaše.
ovo je objašnjeno takozvanim Henrijevim zakonom (Henry's Law) koji kaže da je količina otopljenog plina u tekućini na konstantnoj temperaturi proporcionalna parcijalnom pritisku toga plina u ravnoteži s tekućinom. drugim riječima, sposobnost plina da se otopi u tekućini direktno je proporcionalna sa pritiskom koji nastaje iznad tekućine.
to je predstavljeno formulom
p=kHc (gdje je: p – parcijalni tlak otopljenog plina, u zraku iznad otopine, c – koncentracija otopljene tvari i kH – Henryeva konstanta)
zato se karbonizacija mora odviti unutar hermetički zatvorene boce - tada je topivost CO2 u pivu proporcionalna pritisku u pivskim bocama. ti sa količinom šećera kontrolišeš taj pritisak (može biti veći ili manji, a tačno je određeno koliko bi određeni pivski stil trebao imati karbonizaciju). najčešće piva imaju 2,8 jedinica CO2 po jedinici tekućine. ovo se može izraziti i u PSI (pounds per square inch - funta po kvadratnom inču). ovu količinu CO2 u prosjeku i uzevši u obzir temperaturu piva prije flaširanja (koja je također bitan faktor u formuli), će ti proizvesti 7,5 grama bijelog konzumnog šećera po litru piva.
to znači da ćeš ako imaš 20 litara piva koristiti 150 grama bijelog šećera (20x7,5) da bi proizveo 2,8 jedinica CO2 po jednoj jedinici tekućine. ovo je solidno karbonizirano pivo. i osjeti se fino na jeziku ta karbonizacija. ipak ja preferiram 8 grama šećera po litru jer to stvori malo jaču karbonizaciju.
naravno, mi ovdje govorimo o karbonizaciji u bocama. s druge strane ako imaš točionik za pivo sa "hackovanim" buretom (sve pivare imaju zaštićen sistem otvaranja i spoja crijeva sa buretom na svojim buradima, pa ga je potrebno "hackovati"

), onda je karbonizacija u samom buretu moguća jer bure je atestirano na visoke unutrašnje pritiske, ali moraš točiti direktno u čaše i piti direkt iz bureta.
ne bih dalje da te zamaram, jer moglo bi se još toga reći na ovu temu, ali uglavnom, prati uputstva iz how to brew....
e da, za priming solution možeš koristiti obični bijeli šećer, mada ima kupiti i fruktoza i dekstroza (corn sugar) u dm-u i svi ovi šećeri se mogu koristiti za priming piva, s tim da su fruktoza i dekstroza izrazito fermentabilni i najbrže će doći do karbonizacije, ali bijeli šećer ne kaska puno za njima, radi se o razlici od možda dan-dva...