Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
Eborg wrote:A šta je najgore što se može desiti u svemu ovome? Samo gadan okus poluproizvoda ili se može i otrovati?
sve su ovo pitanja koja sam i ja na početku postavljao i razumijem u potpunosti da to pitaš
što se tiče tvog pitanja situacija je sljedeća. pivo je najvjerovatnije jedan od najosjetljivijih prehrambenih proizvoda kad su u pitanju općenito napitci. odličan je medij za razvoj bakterija, od kojih se nekoliko posebno izdvaja kao one koje pivo nalaze kao dobar ambijent za razvoj.
međutim, u kompletnom ovom hobiju, najvažnija stvar, ali bukvalno najvažnija je čistoća i sterilnost. sterilnost u medicinskom smislu riječi.
od piva se ne možeš otrovati iz jednostavnog razloga - pivo ne može biti "malo pokvareno". kada se desi infekcija piva nekom od bakterija od kojih su najpoznatije mliječna bakterija i acedobakter, etilni alkohol iz piva počinje da se pretvara u sirćetnu kiselinu i pivo se jednostavno ukiseli.
takav okus ima da ga jednostavno ne možeš ni pomirisati, a kamoli popiti, jer bukvalno piješ sirće (koje se može komotno koristiti u domaćinstvu poslije )
pivo se uostalom kuha najmanje 60 minuta, tako da temperatura od 100° potpuno sterilizira sladovinu prije početka fermentacije. za razliku od vina koje se ne kuha. ovo su još davno stari narodi skontali i u određenim periodima su pili pivo (doduše niskoalkoholno) umjesto vode. izvori vode su bili zagađeni i ljudi su oboljevali od kolere i raznih zaraznih bolesti pijući tu vodu, posebno u ratnim vremenima. skontali su da pivo kuhanjem postaje potpuno bezopasno u smislu zaraze, a bili su u pravu.
također, kada se desi infekcija moguće je pristupiti "spašavanju piva" na nekoliko načina. infekcije se dešavaju isključivo zbog grešaka u smislu nedovoljne i nepravilne sanitacije opreme. poenta je da pivo ne može biti inficirano niti jednom bakterijom koja čovjeku može ozbilnije naškoditi, a kada se ipak zbog grešaka u procesu proizvodnje takva infekcija desi, onda to znaš i vidiš i možeš namirisati pa takvo pivo svakako ne možeš ni popiti, sve i da hoćeš.
uz pravilno tretiranje opreme i poštovanje osnovnih pravila u sprovođenju procesa, infekcija se sigurno neće desiti.
drugih mogućih opasnosti osim navedenog jednostavno NEMA.
samo da kažem da sam se i sam brinuo oko toga na početku i postavljao ista pitanja ali već nakon pročitanih nekoliko knjiga, stvari su legle na svoje i puno toga mi je bilo jasnije.
danny_boy wrote:Zamolio bih Vas ako možete ukratko opisati sam proces kao zaokruženu
cjelinu kako se proizvodi pivo.
Naravno, ne mislim sada da se odmah ide previše u detalje, nego više da
dobijemo sliku koji su koraci u proizvodnji piva.
već sam prije napisao otprilike kako izgleda proces.
Da biste mogli shvatiti osnovne procese koje je potrebno sprovesti da bi od glavnih sastojaka dobili konačan proizvod - dakle čašu hladnog, osvježavajućeg i aromatičnog piva, podijelit ćemo ih na šest osnovnih koraka. Ova podjela predstavlja najgrublje moguće raščlanjivanje procesa i svaki od koraka će biti posebno i detaljno objašnjen tokom pisanja ovog bloga. Dakle, proces izgleda otprilike ovako:
1. Samljeveni ječmeni slad se moči u vrućoj vodi na precizno tempiranoj temperaturi (od 64°-69° C) da bi oslobodio šećere, primarno maltozu, ali i druge šećere (proces koji je poznat kao "ukomljavanje")
2. Zaslađena voda (sladovina ili wort) iz gore opisanog procesa ukomljavanja odvaja se filtriranjem od čvrste tvari (ostataka zrna i ovojnica) i kuha se 60 - 90 minuta uz dodatak hmelja koji daje aromu, okus i gorčinu pivu
3. Nakon kuhanja, sladovina se brzo hladi na određenu temperaturu i dodaje se pivski kvasac da bi počela fermentacija
4. Kvasac u procesu fermentacije konzumira šećer u sladovini, a kao nusprodukt oslobađa CO2 (ugljični dioksid) i etilni alkohol i time zapravo stvara pivo. Kvasac stvara pivo, a ne čovjek. Čovjek samo omogući kvascu da napravi pivo jer mu stvori uslove.
5. Nakon završetka primarne fermentacije koja obično traje od 7 do 10 dana, pivo se prebacuje u novu fermentacijsku posudu da bi prošlo kroz sekundarnu fermentaciju koja traje od 21 dan do čak 6 mjeseci, zavisno od mnogih faktora
6. Nakon sekundarne fermentacije, pivo se flašira uz dodatak određene količine šećera u svaku flašu da bi došlo do ponovne fermentacije koja će proizvesti karbonizaciju, odnosno novu količinu CO2 od kojega će nastati gaziranost, pa samim tim i pjena na pivu.
Sprovođenje gore navedenih koraka zvuči jako jednostavno. Svaki od korakaipak u sebi sadrži veliku količinu informacija koje je potrebno usvojiti da bi mogli dobiti konačan proizvod. O tome više u nastavku....
EdoI wrote:Kolike su cijene poštarine + carine kad naručuješ stvari iz GB?
sve sastojke možeš naručiti iz UK sa onih sajtova. recimo za potrebni hmelj i kvasac za jednu turu piva, to ti je paketić od nekih 120 grama. poštarina je jeftina za takve pakete. nekih par funti. takođe i hmelj i kvasac su poprilično jeftini. isto 5-6 funti za oboje.
problem je u ječmenom sladu. za jednu turu piva treba ti najmanje 5 kg ječmenog slada. možeš ga i tamo naručiti ali poštarine su bolesno skupe za tako velike pakete. tih 5 kg slada košta možda 5 funti, a poštarina košta 70 funti
tako da se to naravno ne isplati.
međutim kao što sam naveo već, najbliži nama dostupni izvori za nabavku ječmenog slada su sladara nova gradiška u HR i sladara maltinex u bačkog palanci u SRB. to su znači tvornice za proizvodnju ječmenog slada.
slad je u biti jako jeftin tamo, za dvadeset eura dobiješ vreću od 40-ak kilograma. to je jako puno slada i možeš od toga napraviti jako puno piva (cca 160 litara)
treća opcija bi bila da imaš neku "šnjuru" u našim pivarama i da od njih na neki način otkupiš ili jednostavno dobiješ....ja nemam tamo nikoga i nisam se nešto posebno zanimao za tu varijantu, ali eto ako ima neko da bi mogao preko nekoga stupiti u kontakt, neka pita....
edit: carinu ne plaćaš na pakete vrijednosti do 50 KM a većinom sve što naručiš košta manje od 50 KM. a ako već naručiš paket vrijednosti preko 50 KM velika je šansa da te neće ocariniti. ako se i desi da te carine, onda to ide po zvaničnim carinskim stopama....
Znači zajebano za slad... Ali eto, pogodilo se da imam neke rodbine i u Vojvodini i u Slavoniji i tradicionalno napravim turu jednom godišnje... Doduše, opet imao bih problema sa samim transportom, idem vozom . Haj', skontat ću nešto, kao što rekoh ne planiram početi još neko vrijeme.
ovo na linku nije ječmeni slad nego ekstrakt ječmenog slada. to je industrijski izoliran slatki ekstrakt/sirup iz zrna ječmenog slada. čak ni ovaj prodavač zapravo ne zna šta prodaje, jer ovo nije ječmeni slad, nego ekstrakt iz istog.
ovo se teoretski može koristiti da bi napravio pivo, međutim postoji nekoliko začkoljica - ovo nije proizvedeno po specifikacijama za pivarstvo, nego za prehranu. jako je to slično, ali kvasac bi mogao imati male probleme prilikom fermentacije. znam ljude koji su kuhali s ovim. dobili su pivo, ali nije to to.
druga stvar ovo je bolesno skupo jer je namijenjeno za prehranu.
treća stvar, kao što sam već ranije spomenuo, ovaj hobi se dijeli na recimo to tako - dvije velike grane - kuhanje od ekstrakta i kuhanje od zrna. kao što sam rekao prva tehnika je za početnike bolja, ali kad tad pređete na ovu drugu koja je kompliciranija, ali ipak nudi puno više mogućnosti.
ekstrakt za pivo se može kupiti u velikim konzervama od 2 kg, ali svakako je jako skup sa poštarinom i ne isplati se. evo na primjer:
svima koji žele da se počnu baviti ovim, preporučujem da odmah krenu da kuhaju od zrna, a ne od ekstrakta.
i još nešto, sve što vi sada pitate i sve što guglate, ja sam već davno pitao i izguglao. i ja sam pitao na jednom forumu može li se od ovoga praviti pivo
EdoI wrote:Znači zajebano za slad... Ali eto, pogodilo se da imam neke rodbine i u Vojvodini i u Slavoniji i tradicionalno napravim turu jednom godišnje... Doduše, opet imao bih problema sa samim transportom, idem vozom . Haj', skontat ću nešto, kao što rekoh ne planiram početi još neko vrijeme.
šta fali, ko nekad, vreću ječma na leđa i u teretni vagon
Ja cu definitivno probati ovo, plus sto imam punicu koja mi radi u pivari
samo me interesuje jedna stvar, da li je za kuhanje bolje u stanu ili vani? Ovo pitam posto bih se ovim vrlo rado bavio na vikendici ali kontam da vani vrlo lako mogu pokvariti sterilnost posuda i pribora (prasina, insekti itd)...
NoriDeNoir wrote:Ja cu definitivno probati ovo, plus sto imam punicu koja mi radi u pivari
samo me interesuje jedna stvar, da li je za kuhanje bolje u stanu ili vani? Ovo pitam posto bih se ovim vrlo rado bavio na vikendici ali kontam da vani vrlo lako mogu pokvariti sterilnost posuda i pribora (prasina, insekti itd)...
u biti u pravu si, međutim svaka posuda se sterilizira neposredno prije upotrebe i hermetičkog zatvaranja, tako da ne bi trebalo biti problema. kuhanje vani je u stvari jako dobra stvar iz nekoliko razloga, ali ima i nekoliko mana.
super je što možeš koristiti plinski gorionik umjesto struje (u kući ne smiješ jer jako puno plina odgori prilikom kuhanja tako da postoji opasnost od trovanja ugljičnim monoksidom), zatim imaš dosta prostora i možeš se fino organizovati, ali moraš imat dotok vode na lice mjesta.
problem nastaje zimi kada prilikom kuhanja na niskim temperaturama strašno velika količina vode ispari iz kotla, tako da ostaneš sa puno manje piva koje će biti jače, to u biti poremeti sve kalkulacije, problem je recimo i to što si ti spomenuo sa malo većom mogućnošću kontaminacije, ali to je zanemarivo da bi bio razlog da odustaneš od kuhanja vani.
Hvala na odgovoru... a usput si spomenuo nesto sto bih isto volio pitati a to je "voda"
Cuo sam da je za kvalitet pita vrlo bitna voda. E sad, u mom okruzenju ima nekoliko izvora koji su poznati kao jako kvalitetni i ljudi dolaze posebno tu tociti vodu. Da li je takva voda bolja i preporucljivija od ove iz cesme ?
Takodjer sam cuo da je za kvalitet piva potrebna sto meksa voda. Da li je to tacno i da li je toliko kljucno?
Religious Fantastic wrote:u biti, ovo što si sada opisao je "Ale".
zapravo i nije. ustvari jest, ali ne zbog toga
Dva su osnovna roda piva - Ale i Lager. Postoji ogroman broj Ale piva i postoji nebrojeno puno lager piva. Razlika između Ale i Lager piva je u vrsti kvasca. Kvasci se dijele na dvije skupine - kvasci gornjeg vrenja i kvasci donjeg vrenja.
Kvasci gornjeg vrenja se još nazivaju kvascima tople fermentacije i njihova je karakteristika da prilikom fermentacije izađu na površinu piva. Sva piva napravljena sa ovim kvascima su Ale.
Kvasci donjeg vrenja se još nazivaju kvascima hladne fermentacije i njihova je karakteristika da fermentaciju odrađuju na dnu fermentacijske posude (demižona, burenceta...). Sva piva napravljena s ovim kvascem su Lager piva.
NoriDeNoir wrote:Hvala na odgovoru... a usput si spomenuo nesto sto bih isto volio pitati a to je "voda"
Cuo sam da je za kvalitet pita vrlo bitna voda. E sad, u mom okruzenju ima nekoliko izvora koji su poznati kao jako kvalitetni i ljudi dolaze posebno tu tociti vodu. Da li je takva voda bolja i preporucljivija od ove iz cesme ?
Takodjer sam cuo da je za kvalitet piva potrebna sto meksa voda. Da li je to tacno i da li je toliko kljucno?
petljanje s vodom je već advance. ja sam počeo raditi s vodom i razumijevati vodu za pivo, ali je potrebno dosta znanja iz kemije. mada iako nemaš nikakve veze s tim, lako je shvatiti zdravorazumski.
voda procentualno ima najveći udio u pivu, naravno.
u vodi je bitan udio minerala. Osnovni minerali (odnosno ioni i kationi - pozitivno i negativno nabijene molekule) su Ca (kalcij), Mg (magnezij), Na (natrij), Cl (kloridi), SO4 (sulfati) i HCO3 (bikarbonati).
e sad, HCO3 ili bikarbonati, odnosno njihov sadržaj, kao i sadržaj kalcija i magnezija čine ukupnu tvrdoću vode.
tvrda voda (npr sarajevska) je pogodna za tamna piva, dok svijetla piva zahtjevaju meku vodu (što manje bikarbonata). sa sarajevskom vodovodnom vodom mogu se napraviti dobra tamna piva. za svijetla piva našu vodu je potrebno razrijediti sa destiliranom vodom.
razlog za ovo je u tome što razina bikarbonata mijenja ph vrijednost piva. bikarbonati su alkalni, odnosno bazični i povećavaju ph vrijednost što nije dobro.
sve velike svjetske pivare su pravile piva po recepturama koje su vremenom morale biti prilagođene vodi kojom su rapolagali sa izvora. na primjer plzenska voda u češkoj je strašno meka, praktično destilirana voda i oni s njom mogu postići jako dobro svijetlo lager pivo - pilsner urquell. s druge strane guinness pivara ima izuzetno tvrdu vodu sa visokim nivoima bikarbonata i sulfata, pa oni rade tamni stout.
ma sad bih svašta još mogao o tome napisati, ali poenta je - za početak ne petljajte ništa s vodom. naša sarajevska voda je dobra za prva piva, bilo svijetla ili tamna. poslije kad usavršite tehniku, onda možete početi da prilagođavate vodu.
ja na primjer od destilirane vode dodavanjem mineralnih soli mogu "klonirati" vodu bilo koje svjetske pivare ili pivarske regije. tako da ako pravim guinness mogu sam "izgraditi" profil vode koji guinness stvarno koristi tako da u destiliranu vodu po određenim kalkulacijama dodajem minerale. ali to je već high advanced level
na početku sam kuhao s običnom vodovodnom vodom i dobijao sam dobra piva.
htio bih još samo da naglasim da kompletna bih ali i regija oko nas ima uglavnom tvrdu vodu radi konfiguracije tla i vrste stijena od kojih je naš reljef sastavljen, tako da sam govorio o sarajevskoj vodovodnoj vodi, ali je u svim gradovima BiH situacija s vodom relativno ista ili u pet deka razlike....
p.s.
nemojte se prepasti ovoga posta, zapravo je vrlo jednostavno.
Last edited by brewer on 08/07/2012 22:24, edited 1 time in total.
sada ću pokušati u slikama da napravim mali tutorial od početka do kraja. zapravo ni sam ne znam kako bih počeo, jer toliko informacija je sadržano u tom procesu, ali da bi početnici samo shvatili od čega se sastoji i koje se tehnike koriste prilikom kuhanja piva idemo ovako....
1. Morate prvo nabaviti sve sirovine - cca. 5 kg ječmenog slada (obično idu najmanje dvije vrste ječmenog slada u recept, ali o vrstama ječmenog slada ću poslije), cca. 50 grama hmelja i jedan paketić pivarskog kvasca (kvasaca postoji masa različitih vrsta i od vrste kvasca najčešće ovisi vrsta piva koje ćete dobiti, jako puno utiče na okus piva, ali i na količinu alkohola, bistrinu piva, miris). Uglavnom to izgleda ovako:
- hmelj je najčešće peletiran sa mašinama za peletiranje u ovakav oblik kao na slici
inače hmelj sa stabljike izgleda ovako i u takvoj ga je formi moguće nabaviti
- ječmeni slad
-kvasac (ovo na slici je jako dobar soj kvasca za početnike, ima jako dobre karakteristike, brzo fermentira i ne pravi probleme prilikom fermentacije. inače ovaj kvasac namijenjen je za fermentiranje engleskih Ale piva)
2. Voda
-koristit ćete za početak vodu iz vodovoda, znači iz vlastite kuhinje. dan prije kuhanja piva nalit ćete 15 litara vode u lonac za kuhanje i poklopiti, te još 15 litara vode u plastičnu fermentacijsku posudu (burence, kacu za kiseli kupus /novu i koja je korištena samo za pivo/, stakleni demižon ili inoxnu posudu - zbog cijene i praktičnosti preporučujem plastično bure za kiseli kupus /novo i nekorišteno za kiseli kupus, naravno/ kapaciteta 30 litara/
znači imat ćete jedan ovakav lonac kapaciteta najmanje 30 litara napunjen sa 15 litara vode
i jedno ovakvo burence ili kantu napunjeno sa drugih 15 litara vode
to ćete ostaviti preko noći poklopljeno jer voda treba da odstoji neko vrijeme da bi bila dobra za pivo, prvenstveno radi klora koji će preko noći sav ishlapiti.
3. Mljevenje slada
Također dan prije ćete samljeti slad. Ovo početnicima predstavlja najčešći problem i prepreku. mlin mora biti takozvani čekićar. način na koji je samljeven slad je izuzetno bitan. postoje mlinovi koji se mogu kupiti, ali se mogu i napraviti u kućnoj radinosti. ja imam mlin za slad i ako bi neko počinjao s ovim, nudim se da prvo vrijeme sameljem slad kome god treba na svom mlinu. evo kako izgleda mljevenje slada:
on je ovdje spojio mlin na običnu kućnu bušilicu da ne bi morao ručno raditi. ovako ide puno brže.
4. Brewday (dan za kuhanje piva)
Taj dan je radno intenzivan. na početku sam znao sve završiti za nekih osam sati, sada sam toliko usavršio sve radnje i unaprijed planiram sve korake, tako da brewday može biti gotov za nekih 4-5 sati. Nemojte mi zamjeriti što koristim engleske izraze, jer sam sve ovo godinama saznavao iz knjiga na engleskom i stranih foruma, tako da mnogo toga ne znam ni izreći po naški....
Prvi korak - ukomljavanje:
prvo što ćete uraditi je da ćete staviti onaj lonac s 15 litara vode na vatru da se grije. Prethodno samljeveni slad ćete imati spreman u nekoj kesi ili papirnoj vrećici.
ovako bi trebao izgledati samljeveni slad:
prvi korak je takozvano ukomljavanje. potrebno je iz samljevenog slada napraviti ekstrakciju šećera. taj slad se mora pomiješati sa vrućom vodom na precizno tempiranoj temperaturi. ne smijete grešku napraviti sa temperaturom. ona mora biti od 64° do 69° C. od ove temperature zavisi i konačan okus i karakter piva, ali o tome neki drugi put. za sad samo znate da ne smijete biti ni manje od 64 ni više od 69 C. kada se pomiješa s vrućom vodom šećeri će se otapati u toj vodi i dobit ćete jedan slatki sirup koji se naziva sladovina ili wort. to ukomljavanje traje najmanje 60 minuta i temperatura ne smije puno varirati, odnosno ne smije padati, a nakon toga potrebno je odvojiti tu slatku vodu od ostataka samljevenog zrna. to izgleda kao jedna velika müsli kaša, a slično i miriše. e sad, američki home breweri su našli savršen način da u kućnim uslovima to izvedu. potreban je jedan piknik frižider na koji će se montirati mala česmica pri dnu. to izgleda baš ovako:
u unutrašnjosti frižidera treba montirati neki oblik filtera. i tu su doskočili i skontali da se savršen filter može napraviti od one cijevi koja vodi vodu u vodokotlić. ta cijev ima inoxnu mrežicu oko sebe kao zaštitu. ta inoxna mrežica odlično filtrira, a s obzirom da je rostfrajna nema opasnosti da će otpustiti u pivo neke štetne spojeve.
ovako to izgleda iznutra:
znači samo se na onaj izlaz od česme jednom šelnom pričvrsti ta mrežica koju možete svugdje kupiti i ta mrežica će služiti kao filter, odnosno ona neće dati ostacima zrna da prolaze kroz česmu, nego će samo prolaziti ta sladovina, odnosno "zaslađena voda", da je tako nazovemo.
Takav jedan frižider je moguće napraviti za nekih dvadesetak maraka.
E sada grijete onu vodu u loncu i provjeravate termometrom temperaturu. kada temperatura vode u loncu dostigne 72° tu vruću vodu potrebno je preliti iz lonca u onaj frižider sa montiranim filterom. zašto 72° - zato što kad dodate u tu vrelu vodu 5 kg slada koji je na sobnoj temperaturi, voda će se ohladiti za nekih 5 stepeni i doći će taman u onaj temperaturni raspon za koji sam objašnjavao da je bitan (64-69°C). slad ćete doobro promiješati sa nekom velikom kuhačom i pazit ćete da ne ostanu grudvice. nakon toga se frižider poklopi i čeka se jedan sat da se škrob iz slada razloži na maltozu i dekstrine koji će se otopiti u vodi i stvoriti sladovinu.
piknik frižider je jako dobro rješenje jer osim što je lako montirati taj filter na dno, on je dobar izolator i temperatura u njemu će ostati stabilna čitavih sat vremena i neće opadati.
sadržaj u frižideru će izgledati otprilike ovako:
nakon 60 minuta završena je enzimska reakcija koja je razbila škrob na maltozu i dekstrine i možete krenuti sa filtriranjem. znači iz ove kaše sa gornje slike potrebno je izdvojiti samo tekućinu. sada ćemo onaj lonac u kojem smo grijali vodu koji je sada prazan, postaviti ispod česme na frižideru i pustiti da iscuri sva sladovina. to izgleda ovako:
(ovo crijevo koje vidite s česme nije obavezno)
u loncu ćete dobiti nekih 10 litara sladovine. vrlo slatke, znači sa jako puno otopljenog šećera. dobit ćete samo 10 litara jer je slad upio, odnosno apsorbirao jako puno vode u sebe. s obzirom da je u onoj kaši koja je preostala nakon cijeđenja ostalo još jako puno šećera (ona je još uvijek slatka i dosta šećera je ostalo zarobljeno u njoj), pristupamo postupku ispiranja. dakle, uzimamo novih 15 litara vode koja je preko noći stajala u plastičnoj kanti, zagrijavamo na temperaturu 75° i ponovo sada to nalijemo na onaj slad koji je preostao u frižideru. preostali šećeri iz slada sada se otapaju u toj novoj vodi i ponovo puštamo novu sladovinu u isti lonac i miješamo je s onom prvom.
nadam se da kontate.....
lonac bi se trebao napuniti sladovinom skoro do vrha. ne bi smjelo biti ostataka zrna i ljuskica u toj sladovini, ali ako nešto sitno i prođe kroz filter, nije strašno i nije kraj svijeta.
sada imate vodu u kojoj je otopljen ekstrakt iz ječmenog slada. nešto kao agda od slada. time ste završili prvi bitan korak.
Sljedeći korak je kuhanje.
Korak drugi - kuhanje.
Sada je potrebno tu sladovinu koju ste dobili kuhati uz dodatak hmelja. Hmelj će dati pivu gorčinu i dosta arome, odnosno mirisa, kao i specifične okuse. Da bi hmelj otpustio gorčinu, arome i mirise, on se mora kuhati. znači sladovina sa hmeljom mora ključati najmanje 60 minuta. hmelj se dodaje nekoliko puta za vrijeme kuhanja. onaj koji se doda na samom početku i kuha se cijelih sat vremena će otpustiti samo gorčinu, dok će onaj koji se dodaje pred kraj kuhanja (zadnjih 10-15 minuta) otpustiti samo miris, odnosno aromu u pivo.
evo kako izgleda kuhanje sladovine
i dodavanje hmelja
nakon 60 minuta kuhanja hmelj je otpustio određenu gorčinu i aromu u pivo i može se skloniti sa vatre te se pristupiti hlađenju. tu ste završili drugi korak.
Treći korak - hlađenje.
jako je bitno da se pivo što prije ohladi na sobnu temperaturu. neću objašnjavati zašto, to ću poslije nekad.
puno je metoda hlađenja, ali postoje dvije najčešće kod home brewera. jedna je da lonac jednostavno potopite u sudoper pun vode i dodate leda i čekate. ova metoda je spora i neučinkovita, ali kad nema ništa bolje, onda može i ovo proći. druga metoda je da napravite hladionik od bakarne cijevi. radi se o najobičnijoj spirali od bakarne cijevi koja se potopi u lonac s vrućim pivom. na jednu stranu spirale je ulaz hladne vode sa česme, a na drugoj izlaz te iste vode koja cirkuliše kroz vrelo pivo i time ga jako brzo i učinkovito hladi. evo kako izgleda kućno napravljeni hladionik:
on se potpi u lonac s pivom i na jedan kraj spirale ulazi hladna voda s česme, a na drugi kraj izlazi ta ista voda koja je procirkulirala kroz vruće pivo. na ovaj način se jako brzo ohladi pivo. u prosjeku sa 100°C na 25°C za 15 minuta.
5. Fermentacija
pivo hladite na sobnu temperaturu zato jer je idući korak dodavanje kvasca u pivo. kvasac je živo biće, odnosno jednostanični eukariotski organizam koji se hrani šećerom i proizvodi etilni alkohol i CO2 kao nusprodukt. taj proces naziva se fermentacija ili alkoholno vrenje.
kada imate ohlađeno pivo na sobnu temperaturu, morate ga preliti u onu plastičnu kantu ili bure koje sam spominjao na početku. na poklopac bureta ćete montirati airlock, odnosno vrenjaču - jednostrano propusni ventil koji će tokom fermentacije iz burenceta puštati CO2 koji će se stvarati, ali neće dati O2 iz okoline da ulazi u bure.
prije zatvaranja bureta dodat ćete jednu vrećicu onog kvasca koji sam gore spomenuo. nakon toga hermetički zatvarate i sve što vam je preostalo je da čekate. aktivna fermentacija traje u prosjeku 7 dana, ali pivo mora stajati u tom buretu najmanje 21 dan prije flaširanja.
evo kako izgleda proces fermentacije
prezanimljivo izgleda. obratite pažnju na mjehuriće koji izlaze iz vrenjače. to je CO2 koji izlazi iz ovog demižona.
ovako stvari izgledaju u jeku fermentacije. međutim, uskoro se sve pomalo usporava, kako nestaje šećera u sladovini, da bi konačno, kada sav šećer iz sladovine konzumira, kvasac pao opet u stanje hibernacije te se istaložio na dnu ove posude.
nakon 21 dan, ovo što vidite će postati već slično pivu. izbistrit će se i imat će vrlo ugodan miris.
tu možete pristupiti flaširanju.
6. Flaširanje
evo kako izgleda flaširanje:
prije samog flaširanja u odfermentirano pivo se doda još mala količina bijelog šećera koja se precizno mora izračunati. ovaj šećer se dodaje da bi se, nakon što se flaše hermetički zatvore, unutar njih stvorila dodatna mala količina CO2 koji će zapravo gazirati pivo. bitno je precizno i tačno izračunati ovu količinu šećera, jer ako ga se stavi previše, postoji opasnost da bi boce od velikog pritiska mogle eksplodirati jedna po jedna.
nakon flaširanja, pivo ide na odležavanje. već nakon 15-ak dana može se početi piti, ali je najbolje kada odleži nekih mjesec dana.
7. Konzumacija
eto, ja se malo potrudio da vam približim kako to hoda. između svake od ovih faza ima još dosta stvari koje nisam spomenuo da vas ne bih dalje zbunjivao. ovo su osnovni elementi. naglašavam samo da ovo što ste vidjeli predstavlja potpunu kopiju proizvodnog procesa iz jedne komercijalne pivare, samo u kućnim uslovima i sa improviziranom opremom.
još samo da jednu stvar dodam. sve što je gore opisano je u stvari improvizacija i može se u svakom domaćinstvu odraditi. kad uđete malo ozbiljnije u hobi, sve što je gore opisano od opreme može se spakovati u nešto ovako kompaktno. ovo ipak zahtjeva malo veće finansijsko ulaganje.... (ali opet nije toliko stravično skupo)
Last edited by brewer on 09/07/2012 01:30, edited 3 times in total.
Covjece, inace nisam ljubitelj piva, ali tvoju temu prosto ne mogu da ne citam.. I to sa odusevljenjem.. Samo mogu reci, svaka cast.. Da nam je vise ljudi kao ti..
Vazda sam više forsirao Ale i stout ali sada baš gledam koliko toga nisam probao i koliko je zapravo teško doci do toga
Super hobi, nadam se da cu i ja nekad uspjeti da odradim ovo kako treba u daljoj buducnosti
Sam se sebi cudim sto se javljam ovdje, cudim se i tome da sam sve i jedan post od otvaraca teme procitao jer sam bas ono protivnik alkohola i alkoholnih pica u cjelini i za zivota sam 2 puta probao alkohol kao srednjoskolac i to upravo pive i to je bilo nesto najgadnije sto sam probao, ali ovaj lik pivo jednostavno voli, toliko ljubavi i posvecenosti prema necemu sto se ima kupiti na svakom cosku za jako male pare i toliko znanja o svemu ovome da se to mora cjeniti.
Iako ja ne planiram nikad probati neko od ovih piva niti ce mi vjerovatno bilo sta sa ove teme ikad trebati ipak cu je rado pratiti jer mi na neki nacin autor teme daje inspiraciju da se i ja vise posvetim necemu sto volim, covjek uspjeva da inspirise
brewer, svaka cast za temu. ja sam zainteresovan za pravljenje vec vise od pola godine. dosta trazio i citao po netu. cudi me da nisam nabasao na ovaj tamo forum.
naime, ja sam htio napraviti ovo sa zadnje slike u tvom zadnjem postu i onda se baciti na kuhanje, ali je kod nas jako tesko nabaviti burad za pivu (mislim na ova orginalna, kao na slici). i tako se vec mjesecima raspitujem, ali cak i ljudi koji bi ih prodali (sto su mahom vlasnici propalih kafana) nemaju veca od 15l, a ne isplati se svu skalameriju sastavljati da bi bila toliko minijaturna. ako znas gdje se mogu nabaviti ta burad (ili slicne posude) nabaci ovdje. do tada mozda budem kupio serpu od 30l pa da imamo o cemu pricati.
. Haj', skontat ću nešto, kao što rekoh ne planiram početi još neko vrijeme.
i ja sam pitao na jednom forumu može li se od ovoga praviti pivo 
