Dokažimo patriotizam : Uradimo sve da naša djeca u Srebrenici uče bosanski jezik

[Patriotska_Liga]

Ja nacionaliste Ti sa polozaja iz Njemacke prijetis,isto ko Sadik Ahmetovic sa rezervnog polozaja od tuzle preko sarajeva u parlamentu... uz minimalnu finansijsku nadoknadu

Jes, jes, tješi se

[Rick_Grimes]

Safet Softic se sa ovom apelacijom Ustavnom sudu ponio kao totalni amater koji ne poznaje osnove prava. Ok, to na jednu stranu, Ustavni sud je u potopunosti u pravu sto je odbio apelaciju jer je neosnovana. Medjutim, i dalje politicko tijelo zvano genocidni entitet ne postuje Ustavni sud odbijajuci njegovo obrazlozenje da Bosnjaci imaju ustavom zagarantovano pravo da svoj jezik nazivaju kako zele, a ne kako to institucije genocidnog entiteta smatraju. Koja normalna osoba na ovom forumu moze stati na stranu djikanskog entiteta izuzev prikrivenih djikana, Hafisa i par jugonostalgicara ?

[General War]

A evo i akademika sa Vaseljenskog Univerziteta u Kalinoviku Ta će neki mehaniĆari iz Regensburga, saš ti čut njegovu nauĆnu teoriju

Dakle upisivanje u knjižice "jezik bošnjačkog naroda" može se smatrati ispravnim jer eto knjižice su valjda srpske nacionalnosti i one imaju pravo da zovu bosanski jezik kako hoće. Eto, dŽe prestaje zabluda tu počinje VUK.

Komunjare se stavljaju u sluzbu genocidnog entiteta i Milorada Dodika, nisu dzaba cetnici i partizani u 2. svjetskom ratu vezali zastave.

jebi ga kad je sa ovim drugim timom vezivanje zastava bilo vec zauzeto od pocetka

[General War]

Godinama guslate istu pricu, hoce li se u Salonu konacno skuhati nesto novo?

Bojite se vi vise A. Helic, svedske ministrice A. Hadzialic i drugih uspjesnih Bosnjaka i Bosnjakinja vani nego nas ovdje, a do sad su vas Bosnjaci koji su uspjeli sacuvati zivu glavu i izbjeci vani do sad toliko puta naguzili na medjunarodnom planu, da su vam postali trauma veca nego Kosovski boj.

Pa ja, ja se samo bojim da ne ispadne da opet spasavam dok vi put pod noge u duboko eVropsko zaledje...a jeste se sastali

[mmaar]

Godinama guslate istu pricu, hoce li se u Salonu konacno skuhati nesto novo?

Bojite se vi vise A. Helic, svedske ministrice A. Hadzialic i drugih uspjesnih Bosnjaka i Bosnjakinja vani nego nas ovdje, a do sad su vas Bosnjaci koji su uspjeli sacuvati zivu glavu i izbjeci vani do sad toliko puta naguzili na medjunarodnom planu, da su vam postali trauma veca nego Kosovski boj.

Pa ja, ja se samo bojim da ne ispadne da opet spasavam dok vi put pod noge u duboko eVropsko zaledje...a jeste se sastali

ha ha

[hAZNADAR]

Znaci prica o dijaspori opet,..

[ovo_malo_duse]

Cudno, jako cudno..
od 2012, napise samo 700 postova..
to neki rezervni nick, desni

Kakve to veze ima, pa ne sjedi svako ovdje i stanca postove kao pojedinci koji su placeni za to.

Ljudi vecinom rade ili se bave necim konstruktivnim i po nekad ulete i daju svoj komentar...

Ja imam nesto malo preko 800 postova, a jedan sam po stazu od naj starijih uhhh tek skontah pa imam Jubilejum 10 godina na Klixu.....

[mmaar]

Zaboravlja se da je negiranje bosanskog jezika koje provode strukture koje su pocinile Genocid dio sireg plana osmisljenog u kolijevci srpskog fasizma - SANU - na istom mjestu gdje je Genocid i planiran. Upredite stavove iz donjeg sa stavovima forumskih đikana i onda ce tek prica o "nasem jeziku", "juznoslavenskom", ekonomiji, "ko nas bre zavadi", dijaspori, "vaznijim pitanjima", dobiti malo siru sliku.

SANU: Ne postoji bosanski jezik

Već nekoliko godina novinske stranice pune tekstovi o različitim pitanjima vezanim za status tzv. bosanskog jezika, i to ponajviše u Srbiji i Republici Srpskoj. Tako čitamo da „Bošnjaci ne razumeju srpski jezik”, da je u Novom Pazaru i Prijepolju blokirano na stotine sudskih predmeta zbog nedostatka „prevodilaca na bosanski jezik” sa srpskoga, da je „Ministarstvo pravde Srbije objavilo oglas za postavljanje stalnih sudskih prevodilaca za bosanski jezik”, da je ministar prosvete obećao da će se na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru vršiti „obuka za bosanski jezik”, da đaci bošnjačke nacionalnosti u Republici Srpskoj neće da prihvate knjižice ni svedočanstva u kojima je jezik nazvan „bošnjačkim” a ne „bosanskim” itd.
Dva su pitanja na koje lingvistika mora dati odgovor. Postoji li „bosanski jezik” kao jezik različit od „srpskog jezika”? Moraju li Srbi upotrebljavati naziv „bosanski jezik”, na kojem insistiraju Bošnjaci?

Prvo pitanje tiče se pitanja jezičkog identiteta. Od deset međunarodnih dokumenata u kojima se pominje status jezika – uvek se govori isključivo o jezičkim pravima pojedinaca i pripadnika nacionalnih manjina. Nigde se ne pominju jezička prava naroda, niti država, a kamoli da se propisuje pravo naroda da svoj jezik nazove svojim imenom, a ni u jednom od dokumenata ne navodi se eksplicitno kada jedan jezik treba smatrati posebnim jezikom.

O identitetu jednoga jezika, o dovoljnim razlozima za proglašenje nekog idioma za poseban jezik, posredno se govori jedino u Evropskoj povelji o regionalnim ili manjinskim jezicima gde se kaže da su
regionalni ili manjinski jezici oni jezici koji su tradicionalno u upotrebi na određenoj teritoriji jedne države od strane državljana te države koji čine brojčano manju grupu od ostatka stanovništva i koji su različiti od zvaničnog jezika te države, što ne uključuje dijalekte zvaničnog jezika te države ili jezike radnika migranata. Zaključak je da dva ili više idioma koji se ne razlikuju ne mogu lingvistički (naučno) biti posebni jezici, što će reći da jedan ne može biti većinski a drugi manjinski.


U saopštenju se navode jedinstveni stavovi bošnjačkih lingvista (Alija Isaković, Midhat Riđanović, Ibrahim Čedić...) koji unisono tvrde da između bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika nema suštinske razlike. U pitanju je, prema njima, samo pravo naroda da imenuje jezik onako kako ga je tradicionalno imenovao, odnosno, da narod u BiH govori jednim jezikom...

Prema bošnjačkim lingvistima, razlika između srpskog i tzv. bosanskog jezika je samo u imenu. A Bošnjaci hoće da jezik kojim govore zovu „bosanski”, nikako „bošnjački”. Ako se taj naziv shvati kao izraz „simboličke” a ne komunikativne funkcije, onda treba podsetiti da nijedan narod ne mora prihvatiti naziv za jezik koji je u običaju kod drugog naroda. Ne mogu Slovenci Srbima nametati da jezik kojim govore i Srbi zovu „slovenski” kad ga Srbi zovu „slovenački”, niti Romi mogu zahtevati da jezik koji oni zovu „romani” i Srbi tako (a ne „romski”) zovu.
Od naziva „bošnjački narod”, koji su Muslimani sami izabrali, može se jedino i isključivo napraviti naziv bošnjački jezik, kao što je rečeno i u prvoj odluci Odbora od 13. februara 1998. godine. To je posebno važno za Republiku Srpsku, u čijem Ustavu stoji: „Službeni jezici Republike Srpske su: jezik srpskog naroda, jezik hrvatskog naroda i jezik bošnjačkog naroda”. Naziv bošnjački jezik odgovara nazivu bošnjački narod, dok bi naziv bosanski jezik odgovarao terminu, nepostojećeg, bosanskog naroda.


Iz svega proističu nužni zaključci:

Da bi dva jezika bili posebni jezici, oni moraju biti različiti po lingvističkim kriterijumima (genetskom, strukturnom i komunikativnom). To nije slučaj sa „bosanskim jezikom” kad se on posmatra u odnosu na srpski jezik, jer i svi bošnjački lingvisti tvrde da su bosanski i srpski jezik različiti samo po imenu, ali da se prema lingvističkim kriterijumima radi o istom jeziku. Jasno je da „bosanski jezik” ne može imati ni lingvistički ni pravni – nego samo simbolički – status posebnog jezika, pa se na njegove govornike ne mogu primeniti „Ustavom i zakonom zagarantovana prava da se sudski i upravni postupak vodi na maternjem jeziku stranke”, jer se postupak na tom jeziku vodi i kad se taj jezik zove npr. srpskim ili hrvatskim.
Naziv koji za jedan jezik koristi jedan narod ne mora biti naziv jezika kod drugog naroda. Prema tvorbenim pravilima srpskog jezika od „srpski narod” izvodi se ekvivalentan naziv „srpski jezik”, od „hrvatski narod” izvodi se „hrvatski jezik”, a od „bošnjački narod moguće je jedino izvesti bošnjački jezik”, a nikako „bosanski jezik”. U srpskom jeziku jedino je ispravno jezik kojim govore Bošnjaci zvati „bošnjačkim jezikom”.
Nema nikakvog ni lingvističkog ni pravnog osnova proizvoditi nekakve „tumače za bosanski jezik”, niti pak izvoditi posebnu nastavu na „bosanskom/bošnjačkom” jeziku, jer svi koji znaju srpski jezik znaju podjednako dobro i „bošnjački”, i obratno. Državne institucije Republike Srbije i Republike Srpske moraju toga biti svesne, i u skaldu s tim moraju i delovati, piše u saopštenju Instituta za standardizaciju jezika.

[desni]

Cudno, jako cudno..
od 2012, napise samo 700 postova..
to neki rezervni nick, desni

Kakve to veze ima, pa ne sjedi svako ovdje i stanca postove kao pojedinci koji su placeni za to.

Ljudi vecinom rade ili se bave necim konstruktivnim i po nekad ulete i daju svoj komentar...

Ja imam nesto malo preko 800 postova, a jedan sam po stazu od naj starijih uhhh tek skontah pa imam Jubilejum 10 godina na Klixu.....

Ma fašistima smeta priča o njihovom fašizmu.Kako u Mostaru tako i u Srebrenici.Trolaju po zadatku.

Došli su i na ovu temu da prosipaju bolesnu mržnju i komplekse o sebi kao superiornim nad Bošnjacima.

Vidiš kako su se upalili u sekundi čim sam spomenuo odluku državnog parlamenta o fašističkim nazivima ulica u Mostaru.Šta očekivati od sljedbenika ratnog zločinca Darija Kordića.Ovaj animals je iz Kordićevog kraja.

Ovako oni u Mostaru kad neko progovori da je sramota svakom normalnom čovjeku slaviti zločince i fašizam

http://www.klix.ba/vijesti/bih/profesor ... /140623125

[mmaar]

Zaboravlja se da je negiranje bosanskog jezika koje provode strukture koje su pocinile Genocid dio sireg plana osmisljenog u kolijevci srpskog fasizma - SANU - na istom mjestu gdje je Genocid i planiran. Upredite stavove iz donjeg sa stavovima forumskih đikana i onda ce tek prica o "nasem jeziku", "juznoslavenskom", ekonomiji, "ko nas bre zavadi", dijaspori, "vaznijim pitanjima", dobiti malo siru sliku.

SANU: Ne postoji bosanski jezik

Već nekoliko godina novinske stranice pune tekstovi o različitim pitanjima vezanim za status tzv. bosanskog jezika, i to ponajviše u Srbiji i Republici Srpskoj. Tako čitamo da „Bošnjaci ne razumeju srpski jezik”, da je u Novom Pazaru i Prijepolju blokirano na stotine sudskih predmeta zbog nedostatka „prevodilaca na bosanski jezik” sa srpskoga, da je „Ministarstvo pravde Srbije objavilo oglas za postavljanje stalnih sudskih prevodilaca za bosanski jezik”, da je ministar prosvete obećao da će se na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru vršiti „obuka za bosanski jezik”, da đaci bošnjačke nacionalnosti u Republici Srpskoj neće da prihvate knjižice ni svedočanstva u kojima je jezik nazvan „bošnjačkim” a ne „bosanskim” itd.
Dva su pitanja na koje lingvistika mora dati odgovor. Postoji li „bosanski jezik” kao jezik različit od „srpskog jezika”? Moraju li Srbi upotrebljavati naziv „bosanski jezik”, na kojem insistiraju Bošnjaci?

Prvo pitanje tiče se pitanja jezičkog identiteta. Od deset međunarodnih dokumenata u kojima se pominje status jezika – uvek se govori isključivo o jezičkim pravima pojedinaca i pripadnika nacionalnih manjina. Nigde se ne pominju jezička prava naroda, niti država, a kamoli da se propisuje pravo naroda da svoj jezik nazove svojim imenom, a ni u jednom od dokumenata ne navodi se eksplicitno kada jedan jezik treba smatrati posebnim jezikom.

O identitetu jednoga jezika, o dovoljnim razlozima za proglašenje nekog idioma za poseban jezik, posredno se govori jedino u Evropskoj povelji o regionalnim ili manjinskim jezicima gde se kaže da su
regionalni ili manjinski jezici oni jezici koji su tradicionalno u upotrebi na određenoj teritoriji jedne države od strane državljana te države koji čine brojčano manju grupu od ostatka stanovništva i koji su različiti od zvaničnog jezika te države, što ne uključuje dijalekte zvaničnog jezika te države ili jezike radnika migranata. Zaključak je da dva ili više idioma koji se ne razlikuju ne mogu lingvistički (naučno) biti posebni jezici, što će reći da jedan ne može biti većinski a drugi manjinski.


U saopštenju se navode jedinstveni stavovi bošnjačkih lingvista (Alija Isaković, Midhat Riđanović, Ibrahim Čedić...) koji unisono tvrde da između bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika nema suštinske razlike. U pitanju je, prema njima, samo pravo naroda da imenuje jezik onako kako ga je tradicionalno imenovao, odnosno, da narod u BiH govori jednim jezikom...

Prema bošnjačkim lingvistima, razlika između srpskog i tzv. bosanskog jezika je samo u imenu. A Bošnjaci hoće da jezik kojim govore zovu „bosanski”, nikako „bošnjački”. Ako se taj naziv shvati kao izraz „simboličke” a ne komunikativne funkcije, onda treba podsetiti da nijedan narod ne mora prihvatiti naziv za jezik koji je u običaju kod drugog naroda. Ne mogu Slovenci Srbima nametati da jezik kojim govore i Srbi zovu „slovenski” kad ga Srbi zovu „slovenački”, niti Romi mogu zahtevati da jezik koji oni zovu „romani” i Srbi tako (a ne „romski”) zovu.
Od naziva „bošnjački narod”, koji su Muslimani sami izabrali, može se jedino i isključivo napraviti naziv bošnjački jezik, kao što je rečeno i u prvoj odluci Odbora od 13. februara 1998. godine. To je posebno važno za Republiku Srpsku, u čijem Ustavu stoji: „Službeni jezici Republike Srpske su: jezik srpskog naroda, jezik hrvatskog naroda i jezik bošnjačkog naroda”. Naziv bošnjački jezik odgovara nazivu bošnjački narod, dok bi naziv bosanski jezik odgovarao terminu, nepostojećeg, bosanskog naroda.


Iz svega proističu nužni zaključci:

Da bi dva jezika bili posebni jezici, oni moraju biti različiti po lingvističkim kriterijumima (genetskom, strukturnom i komunikativnom). To nije slučaj sa „bosanskim jezikom” kad se on posmatra u odnosu na srpski jezik, jer i svi bošnjački lingvisti tvrde da su bosanski i srpski jezik različiti samo po imenu, ali da se prema lingvističkim kriterijumima radi o istom jeziku. Jasno je da „bosanski jezik” ne može imati ni lingvistički ni pravni – nego samo simbolički – status posebnog jezika, pa se na njegove govornike ne mogu primeniti „Ustavom i zakonom zagarantovana prava da se sudski i upravni postupak vodi na maternjem jeziku stranke”, jer se postupak na tom jeziku vodi i kad se taj jezik zove npr. srpskim ili hrvatskim.
Naziv koji za jedan jezik koristi jedan narod ne mora biti naziv jezika kod drugog naroda. Prema tvorbenim pravilima srpskog jezika od „srpski narod” izvodi se ekvivalentan naziv „srpski jezik”, od „hrvatski narod” izvodi se „hrvatski jezik”, a od „bošnjački narod moguće je jedino izvesti bošnjački jezik”, a nikako „bosanski jezik”. U srpskom jeziku jedino je ispravno jezik kojim govore Bošnjaci zvati „bošnjačkim jezikom”.
Nema nikakvog ni lingvističkog ni pravnog osnova proizvoditi nekakve „tumače za bosanski jezik”, niti pak izvoditi posebnu nastavu na „bosanskom/bošnjačkom” jeziku, jer svi koji znaju srpski jezik znaju podjednako dobro i „bošnjački”, i obratno. Državne institucije Republike Srbije i Republike Srpske moraju toga biti svesne, i u skaldu s tim moraju i delovati, piše u saopštenju Instituta za standardizaciju jezika.

Ispricavam se sto je tekst na srbijanskom jeziku, ali valjda ima dovoljno onih koji ipak mogu uhvatiti sustinu.

[Rick_Grimes]

Zaboravlja se da je negiranje bosanskog jezika koje provode strukture koje su pocinile Genocid dio sireg plana osmisljenog u kolijevci srpskog fasizma - SANU - na istom mjestu gdje je Genocid i planiran. Upredite stavove iz donjeg sa stavovima forumskih đikana i onda ce tek prica o "nasem jeziku", "juznoslavenskom", ekonomiji, "ko nas bre zavadi", dijaspori, "vaznijim pitanjima", dobiti malo siru sliku.

SANU: Ne postoji bosanski jezik

Već nekoliko godina novinske stranice pune tekstovi o različitim pitanjima vezanim za status tzv. bosanskog jezika, i to ponajviše u Srbiji i Republici Srpskoj. Tako čitamo da „Bošnjaci ne razumeju srpski jezik”, da je u Novom Pazaru i Prijepolju blokirano na stotine sudskih predmeta zbog nedostatka „prevodilaca na bosanski jezik” sa srpskoga, da je „Ministarstvo pravde Srbije objavilo oglas za postavljanje stalnih sudskih prevodilaca za bosanski jezik”, da je ministar prosvete obećao da će se na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru vršiti „obuka za bosanski jezik”, da đaci bošnjačke nacionalnosti u Republici Srpskoj neće da prihvate knjižice ni svedočanstva u kojima je jezik nazvan „bošnjačkim” a ne „bosanskim” itd.
Dva su pitanja na koje lingvistika mora dati odgovor. Postoji li „bosanski jezik” kao jezik različit od „srpskog jezika”? Moraju li Srbi upotrebljavati naziv „bosanski jezik”, na kojem insistiraju Bošnjaci?

Prvo pitanje tiče se pitanja jezičkog identiteta. Od deset međunarodnih dokumenata u kojima se pominje status jezika – uvek se govori isključivo o jezičkim pravima pojedinaca i pripadnika nacionalnih manjina. Nigde se ne pominju jezička prava naroda, niti država, a kamoli da se propisuje pravo naroda da svoj jezik nazove svojim imenom, a ni u jednom od dokumenata ne navodi se eksplicitno kada jedan jezik treba smatrati posebnim jezikom.

O identitetu jednoga jezika, o dovoljnim razlozima za proglašenje nekog idioma za poseban jezik, posredno se govori jedino u Evropskoj povelji o regionalnim ili manjinskim jezicima gde se kaže da su
regionalni ili manjinski jezici oni jezici koji su tradicionalno u upotrebi na određenoj teritoriji jedne države od strane državljana te države koji čine brojčano manju grupu od ostatka stanovništva i koji su različiti od zvaničnog jezika te države, što ne uključuje dijalekte zvaničnog jezika te države ili jezike radnika migranata. Zaključak je da dva ili više idioma koji se ne razlikuju ne mogu lingvistički (naučno) biti posebni jezici, što će reći da jedan ne može biti većinski a drugi manjinski.


U saopštenju se navode jedinstveni stavovi bošnjačkih lingvista (Alija Isaković, Midhat Riđanović, Ibrahim Čedić...) koji unisono tvrde da između bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika nema suštinske razlike. U pitanju je, prema njima, samo pravo naroda da imenuje jezik onako kako ga je tradicionalno imenovao, odnosno, da narod u BiH govori jednim jezikom...

Prema bošnjačkim lingvistima, razlika između srpskog i tzv. bosanskog jezika je samo u imenu. A Bošnjaci hoće da jezik kojim govore zovu „bosanski”, nikako „bošnjački”. Ako se taj naziv shvati kao izraz „simboličke” a ne komunikativne funkcije, onda treba podsetiti da nijedan narod ne mora prihvatiti naziv za jezik koji je u običaju kod drugog naroda. Ne mogu Slovenci Srbima nametati da jezik kojim govore i Srbi zovu „slovenski” kad ga Srbi zovu „slovenački”, niti Romi mogu zahtevati da jezik koji oni zovu „romani” i Srbi tako (a ne „romski”) zovu.
Od naziva „bošnjački narod”, koji su Muslimani sami izabrali, može se jedino i isključivo napraviti naziv bošnjački jezik, kao što je rečeno i u prvoj odluci Odbora od 13. februara 1998. godine. To je posebno važno za Republiku Srpsku, u čijem Ustavu stoji: „Službeni jezici Republike Srpske su: jezik srpskog naroda, jezik hrvatskog naroda i jezik bošnjačkog naroda”. Naziv bošnjački jezik odgovara nazivu bošnjački narod, dok bi naziv bosanski jezik odgovarao terminu, nepostojećeg, bosanskog naroda.


Iz svega proističu nužni zaključci:

Da bi dva jezika bili posebni jezici, oni moraju biti različiti po lingvističkim kriterijumima (genetskom, strukturnom i komunikativnom). To nije slučaj sa „bosanskim jezikom” kad se on posmatra u odnosu na srpski jezik, jer i svi bošnjački lingvisti tvrde da su bosanski i srpski jezik različiti samo po imenu, ali da se prema lingvističkim kriterijumima radi o istom jeziku. Jasno je da „bosanski jezik” ne može imati ni lingvistički ni pravni – nego samo simbolički – status posebnog jezika, pa se na njegove govornike ne mogu primeniti „Ustavom i zakonom zagarantovana prava da se sudski i upravni postupak vodi na maternjem jeziku stranke”, jer se postupak na tom jeziku vodi i kad se taj jezik zove npr. srpskim ili hrvatskim.
Naziv koji za jedan jezik koristi jedan narod ne mora biti naziv jezika kod drugog naroda. Prema tvorbenim pravilima srpskog jezika od „srpski narod” izvodi se ekvivalentan naziv „srpski jezik”, od „hrvatski narod” izvodi se „hrvatski jezik”, a od „bošnjački narod moguće je jedino izvesti bošnjački jezik”, a nikako „bosanski jezik”. U srpskom jeziku jedino je ispravno jezik kojim govore Bošnjaci zvati „bošnjačkim jezikom”.
Nema nikakvog ni lingvističkog ni pravnog osnova proizvoditi nekakve „tumače za bosanski jezik”, niti pak izvoditi posebnu nastavu na „bosanskom/bošnjačkom” jeziku, jer svi koji znaju srpski jezik znaju podjednako dobro i „bošnjački”, i obratno. Državne institucije Republike Srbije i Republike Srpske moraju toga biti svesne, i u skaldu s tim moraju i delovati, piše u saopštenju Instituta za standardizaciju jezika.

Ispricavam se sto je tekst na srbijanskom jeziku, ali valjda ima dovoljno onih koji ipak mogu uhvatiti sustinu.

General War mladji brat od Dobrice Cosica.

[mmaar]

General War mladji brat od Dobrice Cosica.

Nemoj tako, đeneralu zamalo izmace Zlatni ljiljan

[wonkaw]

SANU: Ne postoji bosanski jezik

bla, bla, bla, bla, bla

Evo da ponovim da nema potrebe naglabati sa genocidasima I traziti neki kompromis o nazivu jezika, tj. od gotovog praviti veresiju.

Kao prvo u popisu iz 1991 ljudi (ne znam procenat ali neko to zna) su se izjasnili da govore bosanskim jezikom. Isto tako u popisu iz 2013 su se izjasnili da govore bosanskim jezikom. Znaci bosanski je legalan i legitiman. Uz to u Ustavu stoji da su sluzbeni jezici u BiH bosanski, hrvatski I srpski. To opet znaci da genocidasi ne razumiju odluku Ustavnog suda koji je donio odluku da se Bosnjacima osigura da koriste svoj jezik nenavodeci da se taj jezik zove bosanski, sto on logicno jeste, dok oni prevode odluku sasvim drugacije,

Znaci, samo na sud I traziti izmjenu Ustava te genocidne tvorevine da se uskladi sa zakonima I Ustavom BiH, a nikako i NIKAD OBRNUTO.

[Rick_Grimes]

SANU: Ne postoji bosanski jezik

bla, bla, bla, bla, bla

Evo da ponovim da nema potrebe naglabati sa genocidasima I traziti neki kompromis o nazivu jezika, tj. od gotovog praviti veresiju.

Kao prvo u popisu iz 1991 ljudi (ne znam procenat ali neko to zna) su se izjasnili da govore bosanskim jezikom. Isto tako u popisu iz 2013 su se izjasnili da govore bosanskim jezikom. Znaci bosanski je legalan i legitiman. Uz to u Ustavu stoji da su sluzbeni jezici u BiH bosanski, hrvatski I srpski. To opet znaci da genocidasi ne razumiju odluku Ustavnog suda koji je donio odluku da se Bosnjacima osigura da koriste svoj jezik nenavodeci da se taj jezik zove bosanski, sto on logicno jeste, dok oni prevode odluku sasvim drugacije,

Znaci, samo na sud I traziti izmjenu Ustava te genocidne tvorevine da se uskladi sa zakonima I Ustavom BiH, a nikako i NIKAD OBRNUTO.

Interesantno je da onima koji negiraju Bosnjake i bosanski jezik ne mozes dokazati nekoliko vrlo bitnih cinjenica. Prva je da Bosnjacima i kad je bila uskracivana prilika da se kao takvi izjasnjavaju pribjegavali su nekom najblazem rjesenju ( Jugosloveni), a ne Srbi i Hrvati jer se nisu kao takvi nikad osjecali. Dok je dozvoljeno izjasnjavanje kao Musliman, Bosnjaci napustaju jugoslovenstvo jer im je biti Musliman opet blize onome kako se osjecaju nego Jugosloven. Kad je dozvoljeno Bosnjak, Bosnjaci napustaju muslimanstvo kao etnicku kategoriju i izjasnjavaju se kao Bosnjaci i sad su tek nakon 100 i nesto godina svoji na svome i imaju pravo da se izjasnjavaju onako kako se i osjecaju. Bosanski jezik je drugi primjer jer do 91. nisi imao mogucnost da kazes da ti je to maternji, ali dok smo je dobili iskoristili smo priliku pa od 43 % Bosnjaka na popisu njih 38 % kaze da im je maternji bosanski. Izdrzali smo fasisticke kraljevine SHS, Jugoslaviju, fasisticku NDH, komunisticko-fasisticku Jugoslaviju, rat pa izdrzat cemo i genocidni entitet.

[Hafis]

A kakva je situacija u ostalim šklolama u RS? Je li problem isti kao u Srebrenici ili su tamo to nekako riješili i djeci upisuju traženi naziv jezika?

[Rick_Grimes]

A kakva je situacija u ostalim šklolama u RS? Je li problem isti kao u Srebrenici ili su tamo to nekako riješili i djeci upisuju traženi naziv jezika?

Isto je koliko znam u citavom genocidnom entitetu.

[Hafis]

Pod pretpostavkomda je takva situacija već toliki niz godina, nameće se pitanje zašto se sve ovo TEK sad dešava, to jest s ovolikim intenzitetom, i posebno zašto je sve nekako fokusirano na Srebrenicu. Jer, iskreno govoreći, mada Srebrenica ima specifičan značaj i svoju posebnu težinu, nije mi jasno zašto se ostale sreddine dovoljno glasno ne čuju.
Mislim da će ovo, budući da će lagano tinjati, povećati izlaznost na izborima i dodati im dodatni nacionalni štimung biti ili ne biti.

[Rick_Grimes]

Pod pretpostavkomda je takva situacija već toliki niz godina, nameće se pitanje zašto se sve ovo TEK sad dešava, to jest s ovolikim intenzitetom, i posebno zašto je sve nekako fokusirano na Srebrenicu. Jer, iskreno govoreći, mada Srebrenica ima specifičan značaj i svoju posebnu težinu, nije mi jasno zašto se ostale sreddine dovoljno glasno ne čuju.
Mislim da će ovo, budući da će lagano tinjati, povećati izlaznost na izborima i dodati im dodatni nacionalni štimung biti ili ne biti.

Pa u Janji bosnjaca djeca takodje strajkuju. Ovi u Konjevic Polju i u Kotor-Varosi su davno ispisani iz obrazovnog sistema manjeg entiteta.

[General War]

Ja nacionaliste Ti sa polozaja iz Njemacke prijetis,isto ko Sadik Ahmetovic sa rezervnog polozaja od tuzle preko sarajeva u parlamentu... uz minimalnu finansijsku nadoknadu

Jes, jes, tješi se

Sto, dosao na godisnji?

[Hafis]

Meni se čini da neće ništa uspjeti rješiti. Ne vidim koji se mehanizam može pokrenuti u ovom slučaju.
Nisam pratio ovu situaciju od početka pa ne znam da li su se pokušali obratiti Ustavnom sudu i tražiti poništavanje odluke koja je na taj način imenovala bosanski jezik. Znam da se oni u RS-u mogu vaditi na lingvističke finese, (vidi SANU), ali nitko ne može osporiti ako ništa dvojezičnost, tj. da obvezno pored postojećeg naziva mora pored stajati i bosanski jezik. I to bi za prvu ruku bilo nešto.
inače, iskreno i u Hrvatskoj često rabe izraz ''bošnjački jezik''. Mada ne znači ništa službeno, ali to se može vidjeti i na hrv. Wikipediji

[Lug]

Ma super je ovo sa negiranjem..

[General War]

Nije djeci lose, djeca su nebitna. Mene vise bole socijalni i ekonomski problemi dobro situiranih likova sa ovog foruma koji imaju sve, pljuju po onima koji su im to sve dali i svoje probleme namecu kao primarne. A sto se djece tice, ne da im ne treba jezik nego im ne treba skola uopce, koji ce im klinac.

Tvoji komentari upravo dokazuju suprotno, djeci treba skola a i najbitnija su...da se ne provaljuju kao ti, a "tek se registrovao"
Na hutbama,mevlutima i minderima se ne kupi opšte znanje.

[PM72]

Rick je u pravu,nažalost.Kad sam prije neki dan čuo od prijatelja da je moguće za 25 000 KM dobiti diplomu inžinjera a da se nisi pomolio na fakultet - zapitam se,što džaba u ovoj državi maltretiramo djecu sa školovanjem? digneš kredit,trak pare - trak diploma i eto ti boljeg radnog mjesta,više prilike za lopovluk i napredovanje.Mi naglabamo o bosanskom jeziku a za par hiljada KM možeš postati profesor svahili jezika...

[Rick_Grimes]

Nije djeci lose, djeca su nebitna. Mene vise bole socijalni i ekonomski problemi dobro situiranih likova sa ovog foruma koji imaju sve, pljuju po onima koji su im to sve dali i svoje probleme namecu kao primarne. A sto se djece tice, ne da im ne treba jezik nego im ne treba skola uopce, koji ce im klinac.

Tvoji komentari upravo dokazuju suprotno, djeci treba skola a i najbitnija su...da se ne provaljuju kao ti, a "tek se registrovao"
Na hutbama,mevlutima i minderima se ne kupi opšte znanje.

Skola treba takvim kao tebi sa nauce sta je cinizam.

[Patriotska_Liga]

Sto, dosao na godisnji?

Znam ja da je tebi milo da misliš kako mrski naciJonalisti žive tamo neDŽe u dijasFori, daleko od tebe, a da su tu oko tebe sve pošteni ljudi, orjunaši i komunjare.

Ali, kad pogledaš kroz prozor i vidiš sve te ljude koji šetaju Tuzlom budi siguran da gledaš u barem 20% bošnjačkih nacionalista. A poznato je da je jedan pravi bošnjački nacionalista karakterno jači od deset orjunaša. Ali pazi, to je Tuzla gdje još nismo posve jaki. Ovdje kod mene na brdu uopšte nema orjunaša, ja sam jedan od umjerenijih koji često poziva na mir i razumijevanje.

Prema tome to što si ti sve bošnjačke nacionaliste prekrstio u dijasporu je zapravo tvoj strah da priznaš sam sebi da smo tu oko tebe. Kad hodaš korzom pored tebe prolaze bošnjački nacionalisti, a da znaju da si orjunaš još bi te i mrko pogledali.