Dokažimo patriotizam : Uradimo sve da naša djeca u Srebrenici uče bosanski jezik

[GeeTnT]

Jos juce ljuljo Koshniku bmw-a, a danas je lingvista, filozof i zna svetu knjigu napamet...

[Drvosjeca iz Dejcica]

Fakti o "nepostojećem" jeziku...

1601. godine Marvo Orbini zapisao da "Od svih naroda koji govore slavenski, bosanci imaju najglađi i najelegantniji jezik i diče se činjenicom da jedini oni danas paze na čistoću slavenskog jezika". Prvi poznati, sačuvani, i do sada, otkriveni spomen bosanskog jezika nalazi se u jednom notarskom spisu grada Kotora, a datira iz 1436. godine.

•Isusovac Jakov Mikalja (1601.-1654.) u predgovoru "Blagu Jezika slovinskoga" iz 1649. želi kako kaže da uvrsti "najodabranije riječi i najljepše narječeje" dodajući da je "u ilirskom jeziku bosanski jezik najljepši", i da bi svi ilirski pisci trebali nastojati da njim pišu.

•Franjevci su 1894 g. otpisivali M. P. Desančiću da ne govore srpski nego bosanski.

•"Gramatika bosanskog jezika za srednje škole" nepotpisanog autora Frane Vuletića, prva je gramatika u Bosni i Hercegovini za interkonfesionalno školstvo. Zemaljska vlada BiH štampala ju je 1880. g.

•Duvanjski biskup fra Pavle Dragičević 1735, piše da u Bosni ima devet svećenika koji u vršenju vjerskih obreda ispomažu "bosanskim jezikom", jer ne razumiju dobro crkvenoslavenski. Dodaje da je učenim katolicima u razgovorima sa pravoslavcima dovoljno da poznaju bosanski jezik.

•Jedan od prvih gramatičara, Bartol Kašić (Pag 1575. - Rim 1650.), rođeni čakavac, odlučuje se za štokavštinu bosanskog tipa, kakva je Divkovićeva, te se u svom "Ritualu rimskom" (Rim, 1640.) ističe da je za stvaranje zajedničkog književnog jezika (lingua communis) u južnoslavenskim krajevima potrebno izabrati jedan govor (on se zalaže za bosanski slijedeći na taj način preporuke Kongregacije za propagandu vjere i svojih poglavara iz Rima).

•Hrvatski pjesnik Andrija Kačić Miošić (1704.-1760.) autor "Razgovora ugodnog", snažno afirmiše štokavštinu; svoju je "Korabljicu" "prinio iz knjiga latinskih, italijanskih i hronika Pavla Vitezovića" u "jezik bosanski".

•Antun Kanižić, Francesco Maria Appendini (1808. u Dubrovniku pojavila se njegova "Grammatica della lingua illirica" u čijem predgovoru ističe da je od svih dijalekata ilirski ili dalmatinsko-bosanski najsavršeniji, Ivan Popović (kojem je bosanski govor među slavenskim isto što i atički među grčkim), u nastojanju da Južni Slaveni oforme jedinstven književni jezik, zalažu se za usvajanje bosanskog govora još mnogo prije Bečkog dogovora iz 1850. godine.

•Alberto Fortis (1741. -1803; 1774. u Veneciji u djelu "Viaggio in Dalmazia" objavio i u originalu i prevodu na italijanski - znamenitu bosansku baladu Hasanaginicu - jezik Morlaka naziva: ilirskim, morlačkim i bosanskim.

[Drvosjeca iz Dejcica]

Jos juce ljuljo Koshniku bmw-a, a danas je lingvista, filozof i zna svetu knjigu napamet...

Padoh na glOvu... gdje Koshnika nađe...

[desni]

Popis iz 1991. godine donosi nove i izraženije procente relativnog učešća muslimana u populaciji Bosne i Hercegovine sa 43%, kao i mogućnosti odabira modaliteta "Bosanskog jezika" koji odabire 37% stanovništva. Izbor jezika je interesantan obzirom da kod ovog popisa "Bosanski jezik" ima najveće učešće od svih ponuđenih modaliteta te je za čak 11% više zastupljen od drugoplasirane kategorije srpskohrvatskog jezika (26%). Kada je popis iz 1991. godine u pitanju važno je naglasiti i to da i pored visokih procenata učešća "Muslimana" u ukupnoj populaciji naknadne analize pokazuju da je kod Muslimana/Bošnjaka još uvijek prisutno najveće razilaženje u pogledu nacionalne identifikacije. Tako se u analizi Zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine iz 1993. godine navodi preko 70 različitih varijanti modaliteta izjašnjenja o nacionalnoj pripadnosti, od čega kod Muslimana/Bošnjaka/Bosanaca islamske vjeroispovijesti čak 22 raznovrsna modaliteta.

ima li mogucnost da se ovo provjeri?
po ovome ispada da je preko 80% Muslimana govorilo bosanskim jezikom 1991 ako uzmemo da su se vjerovatno samo Muslimani tako izjasnjvali da govore tim jezikom.

interesantono je takodje da bosanski i srpskohrvatski cine 63%. znaci 37% otpada na srpski i hrvatski i ostale jezike. a srba i hrvata zajedno mislim da je bilo 48%.

interesantno je i da je bosanski sa svojih 37% udjela izjedancen sa 37% srpski + hrvatski + ostali.

Evo ti link.http://www.fzs.baU lijevom uglu imaš popis stanovništva.Pogledaj pod popis 1991.godine i stariji etnička obilježja stanovništva

[desni]

Jos juce ljuljo Koshniku bmw-a, a danas je lingvista, filozof i zna svetu knjigu napamet...

Padoh na glOvu... gdje Koshnika nađe...

Pisao je on i o kozama i svojim fetišima.

[ovo_malo_duse]

Jos juce ljuljo Koshniku bmw-a, a danas je lingvista, filozof i zna svetu knjigu napamet...

Padoh na glOvu... gdje Koshnika nađe...

Pisao je on i o kozama i svojim fetišima.

A tek o satnici od 45 KM_ova na tom sanitarnom smjeru....

[dr socrates]

Priča o famoznom bosanskom rječniku iz sedamnaestog vijeka pokazuje valjda svu jad i bijedu zemlje u kojoj živimo,ludostima nema kraja.

Svako ko iole ima tri čiste u glavi bi se zapitao otkud latinično izdanje jedne knjige usred osmanskog carstva u sedamnaestom vijeku,pa još na hrvatskoj verziji latinice koju je Ljudevit Gaj razvio više od 200 godina kasnije.

Otuda što se ovdje radi o djelu koje je objavio Derviš Korkut u Glasniku Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu 1942 godine.

Samo djelo inače se ne zove bosansko-turski rječnik već Magbuli-arif (Što se sviđa razumnima) i uopšte se ne radi o klasičnom rječniku već je u pitanju spis od oko 300 stihova,a ima veze sa savremenim južnoslovenskim jezicima koliko i Deretićeva srbica sa feničanskom azbukom.

[L u c i f e r]

Nisam Bošnjakinja, ali moj jezik je bosanski

Svi oni koji negiraju postojanje bosanskog jezika, ne poznaju niti minimum bosansko-hercegovačke istorije, ne poznaju porijeklo Kulina bana [Al Jazeera]
Nakaradna je i krajnje neistinita tvrdnja da bosanski jezik ne postoji, kao što je jedanako neistinita tvdnja da bosanskim jezikom govore samo Bošnjaci.

Piše: Nataša Gaon-Grujić

„U ime oca i sina i svetog duha. Ja, ban bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže Krvašu i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka. I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ.“

Ovako počinje povelja bana Kulina, koja je napisana 29. augusta 1189. godine, na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosančicom.

Bosančica je, opet, autentično i posebno pismo nastalo u Bosni i ostalim krajevima.

Povelja Kulina bana je prvi poznati diplomatski dokument pisan na domaćem jeziku i kao takav zaslužuje pažnju kako jezikoslovaca, tako i istoričara.

Njegova vrijednost za bosansku srednjovjekovnu istoriju je nemjerljiva. To je prvi poznati dokument kojeg je izdao jedan bosanski vladar vladaru, tačnije knezu druge države.

Vjerovatno je ovih par ispisanih redova, koji predstavljaju istorijski fakt, sasvim dovoljno da možemo reći da bosanski jezik postoji.

'Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac'

Ustavom BiH definisana su tri službena jezika - bosanski, hrvatski i srpski, te dva pisma - ćirilica i latinica.

Ne tako rijetko, naići ćete na objašnjavanja korištenja jezika u BiH, pa tako stoji da je bosanki jezik - jezik Bošnjaka, hrvatski - Hrvata, a srpski - Srba. U tom kontekstu danas tvrde da bosanski jezik ne postoji, te su ga preimenovali u "bošnjački".

Nakardna je i krajnje neistinita tvrdnja da bosanski jezik ne postoji, kao što je jedanako neistinita tvdnja da bosanskim jezikom govore samo Bošnjaci, jer, evo, ja se nisam izjasnila kao Bošnjakinja, ali moj jezik je bosanski.

Prihvatam da svako govori jezikom kojim želi i bilo bi krajnje netolerantno ne dozvoliti ljudima da biraju, kada već mogu birati, jezik koji osjećaju maternjim, ali ne prihvatam tvrdnju da jezik kojim govorim i pišem ne postoji, samo zato što se zove - bosanski.

Kome i zašto smeta Bosna, smeta bosanski?

Ne mogu se sjetiti da li sam ovu rečinicu čula u okviru serijala „EX files“ ili „Ritam Balkana“ na Al Jazeeri Balkans, ali se dobro sjećam rečenice koju prenosim po sjećanju: “I dok je Bijelo dugme punilo stadione i dok su svi pjevali 'Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac', niko ovo Bosanac nije smještao u negativan kontekst, a najmanje u kontekst nacionalog isticanja, što ne bi bio slučaj da je refren glasio 'Tako ti je mala maja kad ljubi Hrvat ili Srbin'.“

Možda je baš to osnovni problem nepriznavanja bosanskog jezika.

Pričati o Kulinu banu

Ja ne znam da li ću ja doživjeti da jednoga dana svi građani ove zemlje uz svoju nacionalnu pripadnost ne vežu maternji jezik i ne određuju ga tim osjećajem. Ne znam da li ću doživjeti da prihvatimo naše istorijsko jezičko bogatsvo?

Svi oni koji negiraju njegovo postojanje, ne poznaju niti minimum bosansko-hercegovačke istorije, ne poznaju porijeklo Kulina bana, ne znaju da je do pred kraj života bio odan Crkvi bosankoj.

Novinar i istoričar William Miller 1921. godine je o Kulinu banu pisao: “Narod ga smatra za ljubimca vila, a njegovu vladavinu kao zlatno doba, a 'pričati o Kulinu banu' je omiljena uzrečica o nekome ko govori o dalekoj prošlosti, kada su šljive stenjale pod teretom plodova, a žuta žitna polja neprestano lelujala u plodnim dolinama.“

Ne znaju da je za vrijeme vladavine Bana Stjepena Kotromanića 1326. godine anektiran/pripojen veći dio Huma – Hercegovine, te ja tako prvi put stvorio od Bosne i Hercegovine političku cjelinu.

Sigurna sam da ne znaju da je i ban Stjepan podupirao Crkvu bosansku, mada je, najvjerovatnije bio pravoslavne vjere.

Mada kralj Tvrko zaslužuje puno više, ipak puno o njemu i njegovoj vladavini dovoljno govori sljedeće - za vrijeme Tvrtkove vladavine Bosna je bila najmoćnija zemlja na zapadu Balkana.

Povelja kralja Tvrtka I Kotromanića, za koju se vjeruje da je ispisao logotet Vladoje, jedan od najboljih majstora ćirilice, koji pri pisanju ove povelje uzima u obzir navike bosanske sredine, tačnije vrijednosti i duha bosančice.

Možda ni ja ovaj tekst ne bih pisala da u pozadini negiranja postojanja bosanskog jezika ne leži negiranje postojanja Bosne i Hercegovine.

Rijeki su, naročito oni malo stariji, koji bar jednom nisu pogledali monodramu Josipa Pejakovića “On meni nema Bosne“.

Čini mi se ne mogu ljepše završiti ovaj tekst do završnim tekstom ove monodrame: “Ljudi moji, sjednem ja u onaj autobus, a meni srce velikačko, hoće da izleti iz ovih mojih prsa. Bosna se moja približava, moja najrođenija... A ne prođe malo, a pukla ona Bosna, sva zelena i čista k'o potok, oni bistri u planini. Gledam ja onu ljepotu i mislim se, reko' - 'Gdje si čovo sa brkovima da viđaš ovo?' Ne prođe malo, dođem i kući, pita me žena: “Što se vrati crni Slačine?“, reko' – 'On meni nema Bosne! On meni nema Bosne!'“

A ja dodajem „On meni nema bosanskog jezika“.

[ovo_malo_duse]

Priča o famoznom bosanskom rječniku iz sedamnaestog vijeka pokazuje valjda svu jad i bijedu zemlje u kojoj živimo,ludostima nema kraja.

Svako ko iole ima tri čiste u glavi bi se zapitao otkud latinično izdanje jedne knjige usred osmanskog carstva u sedamnaestom vijeku,pa još na hrvatskoj verziji latinice koju je Ljudevit Gaj razvio više od 200 godina kasnije.

Otuda što se ovdje radi o djelu koje je objavio Derviš Korkut u Glasniku Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu 1942 godine.

Samo djelo inače se ne zove bosansko-turski rječnik već Magbuli-arif (Što se sviđa razumnima) i uopšte se ne radi o klasičnom rječniku već je u pitanju spis od oko 300 stihova,a ima veze sa savremenim južnoslovenskim jezicima koliko i Deretićeva srbica sa feničanskom azbukom.

Haj jos malo progooooglaj al nemoj preskakat cinjenice jer vidis Svabo skontao 1868 da je to rijecnik a Genocidasima i Kamenjarcima ni 2016 nemos dokazat.

Njegov rječnik izdao je još 1868. u Leipzigu Otto Blau pod nazivom Boschnisch-türkische Sprachdenkmaler, a nakon njega i Derviš Korkut 1942.

[GeeTnT]

Priča o famoznom bosanskom rječniku iz sedamnaestog vijeka pokazuje valjda svu jad i bijedu zemlje u kojoj živimo,ludostima nema kraja.

Svako ko iole ima tri čiste u glavi bi se zapitao otkud latinično izdanje jedne knjige usred osmanskog carstva u sedamnaestom vijeku,pa još na hrvatskoj verziji latinice koju je Ljudevit Gaj razvio više od 200 godina kasnije.

Otuda što se ovdje radi o djelu koje je objavio Derviš Korkut u Glasniku Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu 1942 godine.

Samo djelo inače se ne zove bosansko-turski rječnik već Magbuli-arif (Što se sviđa razumnima) i uopšte se ne radi o klasičnom rječniku već je u pitanju spis od oko 300 stihova,a ima veze sa savremenim južnoslovenskim jezicima koliko i Deretićeva srbica sa feničanskom azbukom.

...nisi skonto fol...knjiga se zove rjecnik...kontas

[SaraFina]

Jebote, tema se zove ''Dokažimo patriotizam'' (mada iskreno nemam pojma kako se ''dokazuje'' patriotizam i kakve veze ima dokazivanje patriotizma s konkretnim djelovanjem - ''uradimo sve'')...odoh daleko...znači umjesto dokazivanja patriotizma vi nabilavate postoji li bosanski jezik, kako bi se trebao zvati i pozivate se na nekakve citate iz literature od prije kojih stotinu godina u kojima se navodi postojanje tog jezika. Mada je činjenica da Bosna nikada nije iznjedrila svog Vuka Karadžića ili Ljudevita Gaja, tako da je i dan danas jezik ostao nestandardiziran, a sudeći po trenutnom ''veoma velikom interesu za standardizaciju'' ostaće takav decenijama.
Zato i ne čude potpuno tuđi nazivi, npr. riječ ''šehid'' koja je čak ušla i u tekstove brojnih zakona. To bi isto bilo kada bi u Hrvatskoj npr. umjesto zračna luka u zvaničnim nazivima koristio izraz ''vazdušna luka''.... Jednostavno nema šanse da se koristi tuđi izraz ako postoji odgovarajuća riječ u jeziku.
A ovdje...ovdje sve može..sve je ispravno. Bitno je da je postojanje jezika spominjao neki delegat prije 200 godina.

A da....a ''Avaz'' najčitaniji list u državi svojedobno...pa i sad ako ćemo iskreno.

Hafisaga, odavno si ti otišao, to nije nikakva novost. Medjutim zbog forumskog " pučanstva" rado ću pojasniti naslov.

Primjerenije bi sigurno bilo da je naslov u nekom stilu " ljudska i dječja prava" .. ali nažalost u dijelu države tj manjem BH entitetu povlačiti takva pitanja je suludo. Manji BH entitet ozakonjen je bukvalno najgorim mogućim kršenjem prava od zakona ratovanje pa do ljudskih, moralnih, političkih..GENOCIDA... Zato ne vidim svrhu u takvim okolnostima pozvati se na bilo što drugo osim na patriotizam i samoorganiziranost ljudi i patriota kome je BiH u srcu.
Malo patetično, ali djeluje. Što bi rekao Reis ne treba halaliti bilo kome ko može a ne ispuni ljudsku, moralnu i patriotsku dužnost. Srebrenica se ne smije ostaviti a ni Podrinje. To što ste vi halalili dio posavine vama na obraz. I vašim političkim predstavnicima.

Našim pol. predstavnicima takodjer na obraz, ali od raja ko može, želi i hoce načina će naći.

[Drvosjeca iz Dejcica]

Priča o famoznom bosanskom rječniku iz sedamnaestog vijeka pokazuje valjda svu jad i bijedu zemlje u kojoj živimo,ludostima nema kraja.

Svako ko iole ima tri čiste u glavi bi se zapitao otkud latinično izdanje jedne knjige usred osmanskog carstva u sedamnaestom vijeku,pa još na hrvatskoj verziji latinice koju je Ljudevit Gaj razvio više od 200 godina kasnije.

Otuda što se ovdje radi o djelu koje je objavio Derviš Korkut u Glasniku Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu 1942 godine.

Samo djelo inače se ne zove bosansko-turski rječnik već Magbuli-arif (Što se sviđa razumnima) i uopšte se ne radi o klasičnom rječniku već je u pitanju spis od oko 300 stihova,a ima veze sa savremenim južnoslovenskim jezicima koliko i Deretićeva srbica sa feničanskom azbukom.

Hajmo uzeti mogućnost da je to neki falsifikat, ujdurma ISIL-a...ali kako objasniti da se bosanski spominje od isusovaca negdje u to vrijeme početak 17. vijeka...pa...

•Franjevci su 1894 g. otpisivali M. P. Desančiću da ne govore srpski nego bosanski.

•"Gramatika bosanskog jezika za srednje škole" nepotpisanog autora Frane Vuletića, prva je gramatika u Bosni i Hercegovini za interkonfesionalno školstvo. Zemaljska vlada BiH štampala ju je 1880. g.

•Duvanjski biskup fra Pavle Dragičević 1735, piše da u Bosni ima devet svećenika koji u vršenju vjerskih obreda ispomažu "bosanskim jezikom", jer ne razumiju dobro crkvenoslavenski. Dodaje da je učenim katolicima u razgovorima sa pravoslavcima dovoljno da poznaju bosanski jezik.

•Jedan od prvih gramatičara, Bartol Kašić (Pag 1575. - Rim 1650.), rođeni čakavac, odlučuje se za štokavštinu bosanskog tipa, kakva je Divkovićeva, te se u svom "Ritualu rimskom" (Rim, 1640.) ističe da je za stvaranje zajedničkog književnog jezika (lingua communis) u južnoslavenskim krajevima potrebno izabrati jedan govor (on se zalaže za bosanski slijedeći na taj način preporuke Kongregacije za propagandu vjere i svojih poglavara iz Rima).

•Hrvatski pjesnik Andrija Kačić Miošić (1704.-1760.) autor "Razgovora ugodnog", snažno afirmiše štokavštinu; svoju je "Korabljicu" "prinio iz knjiga latinskih, italijanskih i hronika Pavla Vitezovića" u "jezik bosanski".

•Antun Kanižić, Francesco Maria Appendini (1808. u Dubrovniku pojavila se njegova "Grammatica della lingua illirica" u čijem predgovoru ističe da je od svih dijalekata ilirski ili dalmatinsko-bosanski najsavršeniji, Ivan Popović (kojem je bosanski govor među slavenskim isto što i atički među grčkim), u nastojanju da Južni Slaveni oforme jedinstven književni jezik, zalažu se za usvajanje bosanskog govora još mnogo prije Bečkog dogovora iz 1850. godine.

•Alberto Fortis (1741. -1803; 1774. u Veneciji u djelu "Viaggio in Dalmazia" objavio i u originalu i prevodu na italijanski - znamenitu bosansku baladu Hasanaginicu - jezik Morlaka naziva: ilirskim, morlačkim i bosanskim.

A Ljudevit i nije baš neka referenca za pohvaliti, lik ukrao i prepisao od Čeha pravopis i vi se kitite tim perijem.

[SaraFina]

Madner sebe smatra intelektualcem...a u MP3. Registrovali smo se iste godine na forumu i imaš 30000+ više postova nego ja. Da si ti "i" od intelektualca *urac bi ti vrijeme provodio na forumu. Ne umišljas se da si neka veličina jer time samo pokazuješ kompleks. Svaka kurva priča o onome što je najviše boli a tebe jebe kompleks intelektualca. Eto nastavi i dalje izdrkavati o intelektualcima i umišljati da si jedan od njih...na forumu KLIX.ba.

Ima madner još jednu korist osim što je postao " forumski intelektualac punog kapaciteta" zahvaljujući forumu.

I uplovio je u bračne vode zahvaljujući klixu

Tako da on Šimićima treba spomenik podignuti.

Da nije ovog foruma nikad ne bi o sebi mogao misliti i pitati kao o " kapitalcu" medju intelektualcima, a vjerovatno ni oženiti se.

Tako da... ti nisi profitirao ni približno. Ne samo s poslovima. Već ni na intelektualnom a bome i ljubavno-virtualnom nivou. Pretočenom u stvarnost!

Koja se je to uhvatila na spiku, mislim koji nick .

Da ne ofiramo. Dovoljna joj je kazna što se " primila" da li na spiku ili plaću partijskog uhljeba. Eh to je pitanje za milion km

[hAZNADAR]

Priča o famoznom bosanskom rječniku iz sedamnaestog vijeka pokazuje valjda svu jad i bijedu zemlje u kojoj živimo,ludostima nema kraja.

Svako ko iole ima tri čiste u glavi bi se zapitao otkud latinično izdanje jedne knjige usred osmanskog carstva u sedamnaestom vijeku,pa još na hrvatskoj verziji latinice koju je Ljudevit Gaj razvio više od 200 godina kasnije.

Otuda što se ovdje radi o djelu koje je objavio Derviš Korkut u Glasniku Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu 1942 godine.

Samo djelo inače se ne zove bosansko-turski rječnik već Magbuli-arif (Što se sviđa razumnima) i uopšte se ne radi o klasičnom rječniku već je u pitanju spis od oko 300 stihova,a ima veze sa savremenim južnoslovenskim jezicima koliko i Deretićeva srbica sa feničanskom azbukom.

Crkni od muke, .... sta covjek drugo da ti kaze. Dobio si odgovor na prethodna baljezganja i usutio se i opet se javljas o uskufijevom rjecniku gdje je ocigledno da ti je krivo sto je uopce napisan. Malkice rusi tvoje predrasude o poturicama kojima Srbi stvorise jezik zar je?

Da imas tri ciste u glavi znao bi razluciti sta je original a sta prijepis. Original rjecnika je napisan na arapskom pismu i danas imamo sacuvana 4 primjerka. Ime knjige je inspirisano jednim drugim poetskim djelom ali sam autor u uvodu pise sljedece:

"Mnogo je lijepih rječnika napisano,
Sve kao dragi kamen probranih i omiljenih,
Ali nema napisana na bosanskom jeziku,
Ni sastavljena u prozi ni skićena u pjesmu,
Moje je započeti, a Božije da mi dade da uspijem"


Naravno da arhaicni govor tog doba fonetski nije 100% kao savremeni ali sta s'tim. Ni dusanov zakonik ne odgovara savremenom govoru i prilikama danas pa ga niko zbog toga ne odbacuje.

Bosanske rijeci su zapisane uporedo sa turskim, fonetski skroz ispravno za slavenski izgovor tog vremena. Knjiga priznata svugdje kao stari rjecnik pisan u stilu rjecnika tog vremena, ...

Mali izvod sa prijevodom


A ti ono rece prosli put da priznajes bosanski jezik. A haa, priznajes ali da je izmisljen u hotelu 93-ce jel ti ne sjeda nikako historijat.
Uostalom imas i drugi rjecnik kojeg sam naveo u proslom postu u vremenu kako kazes bosnjacke pismene pasivnosti. Jos kada bi ti malo ispricao o arebici, alhamijado,... al necu jer nema svrhe.

[Tomahawk11]

Prica o bosanskom jeziku kao necemu sto je postalo '93. je neukusno neznanje autora konstatacije.
Mislim, moze se to pokusati iskoristiti i kao nacionalisticki spin, ali je onda taktika Dobrice Cosica.

[Drvosjeca iz Dejcica]

Priča o famoznom bosanskom rječniku iz sedamnaestog vijeka pokazuje valjda svu jad i bijedu zemlje u kojoj živimo,ludostima nema kraja.

Svako ko iole ima tri čiste u glavi bi se zapitao otkud latinično izdanje jedne knjige usred osmanskog carstva u sedamnaestom vijeku,pa još na hrvatskoj verziji latinice koju je Ljudevit Gaj razvio više od 200 godina kasnije.

Otuda što se ovdje radi o djelu koje je objavio Derviš Korkut u Glasniku Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu 1942 godine.

Samo djelo inače se ne zove bosansko-turski rječnik već Magbuli-arif (Što se sviđa razumnima) i uopšte se ne radi o klasičnom rječniku već je u pitanju spis od oko 300 stihova,a ima veze sa savremenim južnoslovenskim jezicima koliko i Deretićeva srbica sa feničanskom azbukom.

Crkni od muke, .... sta covjek drugo da ti kaze. Dobio si odgovor na prethodna baljezganja i usutio se i opet se javljas o uskufijevom rjecniku gdje je ocigledno da ti je krivo sto je uopce napisan. Malkice rusi tvoje predrasude o poturicama kojima Srbi stvorise jezik zar je?

Da imas tri ciste u glavi znao bi razluciti sta je original a sta prijepis. Original rjecnika je napisan na arapskom pismu i danas imamo sacuvana 4 primjerka. Ime knjige je inspirisano jednim drugim poetskim djelom ali sam autor u uvodu pise sljedece:

"Mnogo je lijepih rječnika napisano,
Sve kao dragi kamen probranih i omiljenih,
Ali nema napisana na bosanskom jeziku,
Ni sastavljena u prozi ni skićena u pjesmu,
Moje je započeti, a Božije da mi dade da uspijem"


Naravno da arhaicni govor tog doba fonetski nije 100% kao savremeni ali sta s'tim. Ni dusanov zakonik ne odgovara savremenom govoru i prilikama danas pa ga niko zbog toga ne odbacuje.

Bosanske rijeci su zapisane uporedo sa turskim, fonetski skroz ispravno za slavenski izgovor tog vremena. Knjiga priznata svugdje kao stari rjecnik pisan u stilu rjecnika tog vremena, ...

Mali izvod sa prijevodom


A ti ono rece prosli put da priznajes bosanski jezik. A haa, priznajes ali da je izmisljen u hotelu 93-ce jel ti ne sjeda nikako historijat.
Uostalom imas i drugi rjecnik kojeg sam naveo u proslom postu u vremenu kako kazes bosnjacke pismene pasivnosti. Jos kada bi ti malo ispricao o arebici, alhamijado,... al necu jer nema svrhe.

Još kada za referencu hrvatskog jezika uzmu Ljudevita Gaja, totalno kontraverzna ličnost, frajer nije znao hrvatski jezik jer se u njegovoj kući govorio Nejmački. Pisao i zastupao ideje velike Ilirije i Slavena ali eto on je referenca za hrvatski jezik. Što se mene tiče aferim, nemam ništa protiv ali nemojte onda Bošnajcima prigovarati da imaju izmišljen jezik.

[Drvosjeca iz Dejcica]

Da vidimo šta kažu nezavisni izvori o Ljudevitu i Karadžiću...

Proces manipulacije s hrvatskim domoljubnim zanosom pokrenuo je Ljudevit Gaj Bečkim dogovorom 1850. godine s velikosrpskim folklornim nacionalistom Vukom Stefanovićem Karadžićem kada je udaren temelj za razvoj dva „slična“ jezika, jezika Bosne, kojime govore Hrvati i Srbi. Praktički je od tada vlaška novoštokavska ijekavica postala standardom srpsko-hrvatskog jezika i zadržala se do danas u tobože hrvatskom jeziku. Gaj je na taj način udario temeljni kamen projektu engleskog masonstva „Jugoslavija“.

Zanimljivo je kako je neuki Karadžić postao ocem srpske pismenosti. Na njega je jako utjecao slovenski jezikoslovac i ravnatelj bečke dvorske knjižnice Jernej Kopitar koji je imao čudesnu ideju kako da Srbiju odvoji od Rusije i približi Austriji. U Srbiji se govorilo slaveno-serbskim jezikom vrlo sličnim ruskom i kad bi hrvatski jezik postao srpski, Hrvati nekajkavci bi postali dio srpskog identiteta, a na taj način bi se Srbija približila Austriji. Kajkavske Hrvate Kopitar je smatrao za Slovence. Ljubav tog zlokobnog dvojca lako je shvatiti ako znamo da je Karadžić 1836. godine sastavio „čuvenu“ teoriju Srbi svi i svuda u kojoj konstatira da su svi štokavci zapravo Srbi, bez obzira na vjeru, i da su prema tomu Hrvati „štokavci Rimskoga zakona“, koji će se postupno morati naviknuti da se zovu Srbima.

Srpski jezik je, po sugestiji Kopitara, Karadžić stvorio jednostavno tako da je u postojeću slavensko-serbsku gramatiku Meletija Smotrickog iz 1619. godine, umjesto slavensko-serbskih riječi, unosio narodne riječi iz Bosne. Prije nego što je Karadžić počeo skupljati narodne pjesme kako bi sastavio Srpski pravopis, pročitao je Razgovor ugodni fra Andrije Kačića Miošića. Osim toga Karadžić se služio i hrvatskim rječnicima od Mikalje, Della Belle, Belostenca, Stullija i dr., tako da je u svoj pravopis uglavnom unosio hrvatske riječi. Njegova jedina inovacija u Srpskom rečniku iz 1818. godine, odnosno znatno proširenom 1852. su mnogobrojni turcizmi. Praktički su tako Srbi ukrali Hrvatima jezik, a stvoreni jezik nazvali srpskim čime su svjesno skovali političko sjedinjenje Hrvata i Srba kako ga je zamislio utemeljitelj srpskog nacionalizma Vuk Stefanović Karadžić, pretvaranjem Hrvata u Srbe katoličke vjere. Stvaranjem samostalne starohrvatske Crkve u tome bi u potpunosti i uspjeli.

[LBVIEW]

nekima nije problem sto neko osporava jezik za koji se zna vec 200 godina iz pomena nekog delegata
nego sto se neki bune protiv toga.
inace delegat je ipak malo stariji:


inece usporedbe radi sa delegatime iz regiona:

vuk karadzic: 1787 - 1864

ljudevit gaj: 1809 - 1872

e sad ko je od koga prepisivao?

I vi stvarno ovo gutate kao neki vjerodostojan fakt. Što kažu stari: novo sito visoko stoji. U nedostatku kakvih istaknutih ljudi dobar je veliš i ovaj anonimus.
Ne dao mi bog upisati dijete u takav školski program

I znači ovaj delegat napisao bosansko-turski riječnik i odmah ga u reformiste uguraše. Iskreno, (bez uvrede) ne bi on mogao ni olovke šiljiti Vuku ili Ljudevitu.

Nego, kad si tu već pri ruci, a i stara si mi mušterija: gdje je tiskano to kapitalno djelo...čuj 1631.? U kojoj tiskari? I tko je čitao taj ''rječnik'' budući je 99,9999% stanovnišva ali i Turaka bilo nepismeno.

Bez uvrede,dok su neki pisali rijecnike i poeziju, drugi su,sta ja znam brali rastiku,duvan ili plastili sijeno.
Uljudbenik,to sto se na Sveuciilistu u "stolnom" nesto ne izucava ne znaci kako isto u odredenom historijskom periodu,shodno standardima toga vremena nije bilo znacajno ili vrijedno.Dakle,drzimo se cinjenica- 200-njak godina prije Gaja neko se s one strane "predzida" krscanstva,kolijevke uljudbe i mitteleurupejstva,sjetio napisati rijecnik I uz to jos na jeziku koji nije uljudbeni.Shvacam kako je to za jednom uljudbenika porazno,al' sta ces.

[mirzaaa33]

Pogledam kako su to Crnogorci uradili. Nije bilo države - boli ih kujac. Nije bilo jezika - izmisle ga.
Niko ih ne pita kad je nastala država, kad jezik. Furaju svoje i prave državu, identitet dok se mi vraćamo u kameno doba da bi nešto dokazivali nekome umjesto da se samo pozivamo na ustav, ljudska prava i da koristimo pravne mehanizme i, naravno, svoje drage političare koje naravno samo naizgled boli sve ovo a ustvari im perfektno odgovara.

[General War]

Priča o famoznom bosanskom rječniku iz sedamnaestog vijeka pokazuje valjda svu jad i bijedu zemlje u kojoj živimo,ludostima nema kraja.

Svako ko iole ima tri čiste u glavi bi se zapitao otkud latinično izdanje jedne knjige usred osmanskog carstva u sedamnaestom vijeku,pa još na hrvatskoj verziji latinice koju je Ljudevit Gaj razvio više od 200 godina kasnije.

Otuda što se ovdje radi o djelu koje je objavio Derviš Korkut u Glasniku Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu 1942 godine.

Samo djelo inače se ne zove bosansko-turski rječnik već Magbuli-arif (Što se sviđa razumnima) i uopšte se ne radi o klasičnom rječniku već je u pitanju spis od oko 300 stihova,a ima veze sa savremenim južnoslovenskim jezicima koliko i Deretićeva srbica sa feničanskom azbukom.

Crkni od muke, .... sta covjek drugo da ti kaze. Dobio si odgovor na prethodna baljezganja i usutio se i opet se javljas o uskufijevom rjecniku gdje je ocigledno da ti je krivo sto je uopce napisan. Malkice rusi tvoje predrasude o poturicama kojima Srbi stvorise jezik zar je?

Da imas tri ciste u glavi znao bi razluciti sta je original a sta prijepis. Original rjecnika je napisan na arapskom pismu i danas imamo sacuvana 4 primjerka. Ime knjige je inspirisano jednim drugim poetskim djelom ali sam autor u uvodu pise sljedece:

"Mnogo je lijepih rječnika napisano,
Sve kao dragi kamen probranih i omiljenih,
Ali nema napisana na bosanskom jeziku,
Ni sastavljena u prozi ni skićena u pjesmu,
Moje je započeti, a Božije da mi dade da uspijem"


Naravno da arhaicni govor tog doba fonetski nije 100% kao savremeni ali sta s'tim. Ni dusanov zakonik ne odgovara savremenom govoru i prilikama danas pa ga niko zbog toga ne odbacuje.

Bosanske rijeci su zapisane uporedo sa turskim, fonetski skroz ispravno za slavenski izgovor tog vremena. Knjiga priznata svugdje kao stari rjecnik pisan u stilu rjecnika tog vremena, ...

Mali izvod sa prijevodom


A ti ono rece prosli put da priznajes bosanski jezik. A haa, priznajes ali da je izmisljen u hotelu 93-ce jel ti ne sjeda nikako historijat.
Uostalom imas i drugi rjecnik kojeg sam naveo u proslom postu u vremenu kako kazes bosnjacke pismene pasivnosti. Jos kada bi ti malo ispricao o arebici, alhamijado,... al necu jer nema svrhe.

Jebi ga, meni sto prvo privuce paznju je definicija rijeci "potur" (seljak)

[Scopio]

Meni ovo više liči da Bošnjaci kao politički narod još nisu sazreli i dug je put pred njima zbog sitnih privatnih interesa.

Umjesto da je zbog ovoga u RS, napravljeno nešto slično kao Hrvati sedamdesetih godina u hrvatskom proljeću.

Gdje su ti vrli studenti bosanskog jezika, od pet katedri bosanskog jezika u Bosni i Hercegovini, nijedna nije dala ni javno saopćenje a da ne govorim o nekom prosvjedu.

Gdje su ti gimanzijalci, mogli su barem jedan dan simbolicno iz solidarnosti izaći ispred škole i okinuti jedan kolektivni selfie u znak podrske svojim kolegama u RS.

I na kraju sa pravničke strane ovo ce ispasti borba Srba da na svome srpskom jeziku nazivaju jezik drugog naroda kako hoce jer to im ustav jamči, a taj drugi naroda neka pravi sebi škole i izučava nastavu na svom jezik u kako god ga naziva.

[Lug]

Ljudi moji vi kao da ste izgorili po glavi, sto od gotovine pravite veresiju.

Ovdje se radi o politickom fasizmu i zabrani upotrebe BOSANSKI, jer se drzava koju oni hoce da raskomadaju i uniste tako zove, a vi se satraste objasnjavati od kad i da li postoji bosanski jezik i to sa onima koje to apsolutno ne zanima. Fakat Znaju oni kao i svi drugi da bosanski jezik postoji od kad je Bosne. Ovo je politicko pitanje i ovdje treba raspravljati o politickom fasizmu i kako ga prevazici i unistiti ..kako mu kontrirati.. a ne o porijeklu i postojanju necega sto je ocigledno. Nekad mi se cini da su neki igraci ovdje ustvari druga strana iste medalje.

[Lug]

Da vidimo šta kažu nezavisni izvori o Ljudevitu i Karadžiću...

Proces manipulacije s hrvatskim domoljubnim zanosom pokrenuo je Ljudevit Gaj Bečkim dogovorom 1850. godine s velikosrpskim folklornim nacionalistom Vukom Stefanovićem Karadžićem kada je udaren temelj za razvoj dva „slična“ jezika, jezika Bosne, kojime govore Hrvati i Srbi. Praktički je od tada vlaška novoštokavska ijekavica postala standardom srpsko-hrvatskog jezika i zadržala se do danas u tobože hrvatskom jeziku. Gaj je na taj način udario temeljni kamen projektu engleskog masonstva „Jugoslavija“.

Zanimljivo je kako je neuki Karadžić postao ocem srpske pismenosti. Na njega je jako utjecao slovenski jezikoslovac i ravnatelj bečke dvorske knjižnice Jernej Kopitar koji je imao čudesnu ideju kako da Srbiju odvoji od Rusije i približi Austriji. U Srbiji se govorilo slaveno-serbskim jezikom vrlo sličnim ruskom i kad bi hrvatski jezik postao srpski, Hrvati nekajkavci bi postali dio srpskog identiteta, a na taj način bi se Srbija približila Austriji. Kajkavske Hrvate Kopitar je smatrao za Slovence. Ljubav tog zlokobnog dvojca lako je shvatiti ako znamo da je Karadžić 1836. godine sastavio „čuvenu“ teoriju Srbi svi i svuda u kojoj konstatira da su svi štokavci zapravo Srbi, bez obzira na vjeru, i da su prema tomu Hrvati „štokavci Rimskoga zakona“, koji će se postupno morati naviknuti da se zovu Srbima.

Srpski jezik je, po sugestiji Kopitara, Karadžić stvorio jednostavno tako da je u postojeću slavensko-serbsku gramatiku Meletija Smotrickog iz 1619. godine, umjesto slavensko-serbskih riječi, unosio narodne riječi iz Bosne. Prije nego što je Karadžić počeo skupljati narodne pjesme kako bi sastavio Srpski pravopis, pročitao je Razgovor ugodni fra Andrije Kačića Miošića. Osim toga Karadžić se služio i hrvatskim rječnicima od Mikalje, Della Belle, Belostenca, Stullija i dr., tako da je u svoj pravopis uglavnom unosio hrvatske riječi. Njegova jedina inovacija u Srpskom rečniku iz 1818. godine, odnosno znatno proširenom 1852. su mnogobrojni turcizmi. Praktički su tako Srbi ukrali Hrvatima jezik, a stvoreni jezik nazvali srpskim čime su svjesno skovali političko sjedinjenje Hrvata i Srba kako ga je zamislio utemeljitelj srpskog nacionalizma Vuk Stefanović Karadžić, pretvaranjem Hrvata u Srbe katoličke vjere. Stvaranjem samostalne starohrvatske Crkve u tome bi u potpunosti i uspjeli.

moji stari su oduvijek govorili ikavicom, mliko, bilo, lipo.. a mene su u skoli naucili da je ispravno mlijeko, bijelo, lijepo..
ovo gore boldirano mi je interesantno, da je ijekavica vlaskog porijekla ili sam pogresno razumio?! malo off..ali moram pitati.

[Bodkin]

I vuk karadzic je velikosrbin, cetnik 100 godina prije postojanja cetnika.
Ali to nikako nije off topic

[mO k3]

Ljudi moji vi kao da ste izgorili po glavi, sto od gotovine pravite veresiju.

Ovdje se radi o politickom fasizmu i zabrani upotrebe BOSANSKI, jer se drzava koju oni hoce da raskomadaju i uniste tako zove, a vi se satraste objasnjavati od kad i da li postoji bosanski jezik i to sa onima koje to apsolutno ne zanima. Fakat Znaju oni kao i svi drugi da bosanski jezik postoji od kad je Bosne. Ovo je politicko pitanje i ovdje treba raspravljati o politickom fasizmu i kako ga prevazici i unistiti ..kako mu kontrirati.. a ne o porijeklu i postojanju necega sto je ocigledno. Nekad mi se cini da su neki igraci ovdje ustvari druga strana iste medalje.

Mogu oni pricati sta hoce