Dobre vijesti iz BiH

[Država]

Sirevi iz BiH oduševili Beograđane





Udruženje proizvođača sira u BiH uz podršku USAID/Sida FARMA projekta predstavilo je dio ponude svojih članica na prvom "Balkanskom festivalu sira" (Balkan Cheese Festival), koji je održan proteklog vikenda u Beogradu.

Veliki interes za bh. sirevima potvđen je činjenicom da su kompletne količine sira rasprodate i prije kraja drugog dana festivala, a ostvaren je i veliki broj poslovnih kontakata sa distributerima i predstavnicima beogradskih restorana, saopćeno je iz Udruženja proizvođača sira u BiH.

Ideja ovog festivala bila je da se široj publici predstave autohtoni i tradicionalni sirevi s Balkana, a u okviru festivala održane su i brojne kulinarske radionice. Među 30 proizvođača sira iz regiona sa odabranim sirevima se predstavilo i pet proizvođača iz Bosne i Hercegovine.

Direktor Udruženja profesionalnih somelijera Srbije Dejan Živkoski dao je odlične ocjene bh. sirevima, te je kao odličan poznavalac vinske scene u Srbiji dao i preporuke za njihovo kombinovanje sa najboljim srbijanskim vinima.

Analize koje je uradio USAID/Sida FARMA projekat na bazi podataka Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da smo u Srbiju u 2013. godini izvezli sira u vrijednosti 42.540 KM, dok je uvoz iznosio 3.421.651 KM.

Predsjednik Udruženja proizvođača sira u BiH Omer Mrakić je izjavio da je jedan od ciljeva nastupa Udruženja na ovom festivalu bio je i da se bh. sirevi promovišu u Srbiji, kako bi se pospješio njihov izvoz.

"Reakcije na kvalitet naših sireva su odlične i nadamo se da će neki od ostvarenih kontakata sa distributerima dati željene rezultate" istakao je Mrakić.

Beograđanima su predstavljeni Livanjski sir, Travnički. Tešanjski, Prozorski sir i Trapist.




Bravo privrednici!!!

Crknite političari!!!

[Država]

VTK BiH: U 2013. godini povećan izvoz za 5,03 posto

Najveći izvoz u 2013. godini ostvaren je na tržištu Njemačke i to u iznosu od 1,35 milijardi KM, kazao je danas na godišnjoj konferenciji za novinare direktor Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH) Ahmet Egrlić.



"VTK BiH je tokom prošle godine primila mnoge strane privredne delegacije, poput Katara, Tajlanda, Italije, Kurdistana, Slovenije, Libije, Njemačke", kazao je Egrlić, te je učestvovala u brojnim političko privrednim delegacijama u Indiji, Azerbejdžanu, Rusiji, Sloveniji i drugim zemljama.

Uspješno su organizovana i učešća na privrednim sajmovima širom Evropske unije, te državama regiona.

"Najveći izvoz u 2013. godini ostvaren je na tržištima Njemačke u iznosu od 1,35 milijardi KM, Hrvatske 1,22 milijarde KM, Italije 1,01 milijarde KM. Najveći uvoz bio je iz Hrvatske i to 2,69 milijardi KM, Srbije 1,80 milijardi KM, Njemačke 1,45 milijardi KM. Najznačajnija promjena je povećanje učešća tržišta Evropske unije na 73 posto ukupnog izvoza i 68 posto ukupnog uvoza i smanjenje istog učešća CEFTA 2006 na 17 posto ukupnog uvoza i 14 posto ukupnog izvoza, uzrokovana ulaskom Hrvatske u EU", pojasnio je Egrlić.

Najveće povećanje u izvozu prošle godine ostvareno je u izvozu električne energije i to 214,3 posto, istakao je Egrlić, dodavši da je ovaj rezultat najviše doprinio ukupnom poboljšanju vanjskotrgovinske razmjene u 2013. godini.

On je istakao kako je tokom 2013. godine došlo do poboljšanja vanjskotrgovinske razmjene u odnosu na 2012. godinu, jer je izvoz povećan za 5,03 posto, uvoz smanjen za 0,56 posto, dok je deficit manji za 7,34 posto.

"Da bi privreda BiH bila predstavljena na što kvalitetniji način, i u 2014. godini VTK BiH će se pojaviti na nekoliko sajmova", rekao je v.d. generalnog sekretara VTK BiH Zdravko Marinković.

Da bi bilo moguće ostvariti saradnju sa stranim kompanijama, Marinković je istakao kako se treba postarati da u BiH privreda bude "pozicionirana na pravi način".

"Neki od ciljeva za 2014. godinu sa aspekta izvozne politike biće podizanje svijesti u inostranstvu o potencijalima BiH i proizvodnim mogućnostima, povećanje broja kompanija na domaćem planu koje su izvozno sposobne, poboljšanje sposobnosti izvoznih kompanija u inostranstvu, te poboljšanje javno privatne infrastrukture i podrške izvozu", poručio je Marinković.

[Država]

Ove godine, Sarajevo će biti kulturni, sportski i turistički centar Evrope. Glavni grad BiH obilježava 20 godina SFF-a, 30 godina Olimpijade i Sarajevske zime, 100 godina od Sarajevskog atentata. Grad će biti domaćin svjetski poznatim sportistima i muzičarima, a šlag na tortu svakako će biti ponovno otvaranje Vijećnice.

[Država]

Abaspahić: Više od 300 miliona KM investicija u Elektroprenosu u naredne tri godine

Savjetnik premijera Federacije BiH Haris Abaspahić izjavio je da se u Elektroprenosu BiH u naredne tri godine očekuje realizacija investicija vrijednih više od 300 miliona KM.



U izjavi za Agenciju Fena Abaspahić je ocijenio da jučerašnji sastanak bh. entitetskih premijera o Elektroprenosu BiH i ispunjavanju obaveza iz ugovora o Energetskoj zajednici u jugoistočnoj Evropi, koji je održan u Briselu, potvrđuje da implementacija dogovora postignutog krajem 2012. jako dobro napreduje, a preostala aktivnost jeste završetak konsultacija vezano za investicione planove Elektroprenosa BiH.

"Direktor Elektroprenosa BiH nas je obavijestio da nacrti investicionih planova već postoje i da će do 10. februara biti poslati Sekretarijatu Energetske zajednice na mišljenje i tu počinje formalni proces konsultacija i odobravanja tih investicionih planova", kazao je Abaspahić.

Trogodišnji investicioni plan, po njegovim riječima, odnosno implementacija tog plana koji će biti usvojen u narednih dva mjeseca podrazumijeva značajno podizanje kvaliteta i sigurnosti elektrodistributivne mreže u BiH i veliki korak na uvezivanju elektrodistributivne mreže BiH s ostatkom Evrope što je i naša obaveza po Sporazumu o Energetskoj zajednici.

"Vrijednost investicija u naredne tri godine očekuje se da će biti nešto više od 300 miliona KM, a to je postojećih 200 miliona KM koji su trenutno na računima neutrošeni i prihodi Elektroprenosa u naredne tri godine koji trebaju iznositi sto do 120 miliona maraka", istakao je Abaspahić.

"Naš zadatak je da podignemo kapacitete firme da bude u stanju da ta sredstva kvalitetno i na vrijeme utroši na podizanje kvaliteta i sigurnosti mreže u BiH, tako da se u narednom periodu očekuje intenzivniji proces zapošljavanja stručnog kadra koji će biti u stanju da realizuje taj investicioni ciklus", dodao je Abaspahić.

Osim toga, naglasio je, Elektroprenos je u pripremi investicionih projekta koji ne trebaju čekati odobravanje, odnosno investiciono planiranje, vrijedni oko 30 miliona KM koji su u fazi ugovaranja i u sljedeća dva do tri mjeseca će početi nabavka opreme koja treba da zadovolji tekuće potrebe elektrodistributivne mreže.

"Elektroprenos je firma koja je osnovana krajem 2006. godine, ali nikada nije profunkcionisala. Nije postojao zajednički pristup i razumijevanje na koji bi način ova kompanija trebala da funkcioniše u budućnosti i to je bio predmet gotovo decenijskog političkog razmimoilaženja. U tom kontekstu Elektroprenos nije ispunjavao ni svoju obavezu u cilju investicionog planiranja, održavanja i razvoja mreže u čitavoj BiH", naveo je Abaspahić.

Elektrodistributivna mreža u BiH, po njegovim riječima, nije u tako lošem stanju zbog toga što je ta infrastruktura u prethodnom periodu bila značajno održavana, ali ipak radi ispunjenja naših obaveza i uvezivanja u zajednički energetski prostor EU, buduće investicije, odnosno investiciono planiranje i implementacija investicionih projekta će nas integrirati u energetski prostor Evrope, što je značajan preduvjet i za privlačenje, odnosno realiziranje velikih investicija u energetski sektor koje nam svakako vrlo brzo predstoje.

Na jučerašnjem sastanku u Briselu premijeri Republike Srpske i Federacije BiH, Željka Cvijanović i Nermin Nikšić, saglasili su se s predstavnicima Evropske komisije da će trenutnim finansijskim potezima između dva akcionara Elektroprenosa BiH biti podijeljeno ne više od 100 miliona KM prikupljenih prihoda.

"Zbog svih problema s kojima se susretao u svom radu u Elektroprenosu akumulirana su značajna sredstva i dio tih sredstava jeste planiran da ide kao raspodjela dobiti akcionarima, što je generalno uobičajena praksa upravljanja preduzećima, pogotovo iz aspekta što Elektroprenos ima dovoljno sredstva koja u narednih nekoliko godina neće moći potrošiti, iako ćemo mi uložiti napore da njihove kapacitete ojačamo da mogu provesti više investicionih projekata istovremeno", dodao je Abaspahić.

[Država]

Uskoro počinje izgradnja autoceste od Zenice prema sjeveru

JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar obaviještava javnost da je okončana predkvalifikacijska procedura za izbor izvođača radova za izgradnju dionice Donja Gračanica – Kakanj, poddionica Klopče – Drivuša.



Izgradnja navedene poddionice će se finansirati iz sredstava Kuvajtskog fonda za arapski ekonomski razvoj.
Procjenjena vrijednost radova iznosi oko 38,5 miliona eura.

Najznačajniji objekti na pomenutoj poddionici su: most Drivuša dužine oko 650 metara, te vijadukt Perin Han dužine oko 390 metara.

Kompanije koje su ispunile predkvalifikacijske uslove su: Mohammed Abdulmohsin Al-Kharafi & Sons W.L.L (Kuvajt), OHL ŽS a.s. (Češka Republika), Construcciones Rubau S.A. (Španija), Strabag AG (Austrija), Azvirt L.L.C (Azerbejdžan), Copri Construction Enterprises W.L.L. (Kuvajt), JV: GP ŽGP d.d. i Euroasfalt d.o.o. (BiH), Hering d.d. (BiH).

Predkvalifikovanim kompanijama poslat će se poziv za dostavu finansijskih ponuda.

Planirano je da će ugovori za izgradnju i nadzor nad izgradnjom biti dodijeljeni sredinom 2014. godine.
Potpisivanjem ovog Ugovora otvorit će se i deveto gradilište na Koridoru 5C. Novi investicioni ciklus kao i intenzivna izgradnja Koridora 5C značajno utiču na bruto društveni proizvod (BDP) u Federaciji BiH, a time i na rast zaposlenosti i ekspanziju građevinskog sektora.

[Država]

Američki investitori ulažu u telekomunikacijski sektor

Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija sastao se u Sarajevu sa predstavnicima jednog od vodećih američkih investicijskih fondova KKR (Kohlberg Kravis Roberts & Co.) koje je predvodio Vance Serchuk, izvršni direktor KKR Global Institute.




Predstavnici KKR fonda upoznali su Lagumdžiju sa radom KKR investicijskog fonda, kao i sa planovima za investiranje u Bosni i Hercegovini i regionu u oblasti telekomunikacija i srodnih djelatnosti, a naročito sa aktivnostima na realizaciji projekta pokretanja regionalnog televizijskog kanala N1, ekskluzivnog partnera poznate američke televizijske mreže CNN.



Istaknuli su opredijeljenost KKR Grupe da dugoročno bude prisutna u Bosni i Hercegovini sa investicijama koje bi doprinijele razvoju konkurentnosti, a samim tim i boljim uslugama na telekomunikacijskom tržištu u Bosni i Hercegovini, saopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.



U tom su kontekstu naglasili da investicije kompanije poput prestižnog investicijskog fonda KKR, koji ima velik ugled i značajnu tržišnu poziciju sa široko prihvaćenim proizvodima i uslugama može biti dobar znak za ostale kompanije da ulažu na tržište Bosne i Hercegovine.

[Država]

Kompanija Helioplast Gračanica otvorila novi proizvodni pogon

Kompanija "Helioplast“ Gračanica u saradnji s RPC grupacijom danas je u Gračanici upriličila svečanu ceremoniju otvaranja novog proizvodnog pogona u novoj hali kompanije.





Ova kompanija je na osnovu akvizicije prešla u većinsko vlasništvo Svjetske grupacije RPC sa sjedištem u Francuskoj, koja objedinjava sve proizvodnje vezane za brizgane plastične ambalaže da bi se što više ova proizvodnja raširila na području Balkana i Evrope.

"Helioplast je postao dio strategije RPC grupacije i njihovog razvoja, a sada će se uključiti i u okvir njihovog programa pod nazivom 'Program - 2020'. Oni su sada većinski vlasnici kompanije Helioplast, ali ostaje i u vlasništvu porodice Helić iz Gračanice", izjavila je Feni referentica nabave i prodaje "Helioplast“ Gračanica Nerma Isaković.

Kazala je da je cilj ove svečanosti obavijestiti sve kupce i poslovne partnere o novostima vezanim za akviziciju između Helioplasta i RPC grupacije.

"Želimo da kupci i poslovni partneri znaju da se ništa neće promijeniti što se tiče međusobnih odnosa i da menadžment i upravljačka struktura kompanije ostaje", pojašnjava Isaković.

RPC je grupacija koja se bavi objedinjavanjem proizvodnje vezane za plastičnu ambalažu, odnosno brizgane plastične ambalaže.

Isaković ističe da ova grupacija ima šest klastera u okviru kojih i jedan koji se naziva RPC Superfos, te na osnovu selektivnih akvizicija proširuju svoju proizvodnju na području Balkana i Evrope.

"Naša očekivanja od uključivanja u ovu grupaciju jeste prvo da smo dobili jedan vjetar u leđa, a Helios dobiva stratešku prednost u pogledu tržišne zastupljenosti iz razloga što ćemo sada imati veći tržišni udio uz pomoć RPC-a", naglasila je Isaković.

Kompanija "Helioplast“ iz Gračanice je dosad izvozila svoje proizvode u zemlje regiona, te se nadaju da će uz pomoć RPC grupacije odsad moći direktno komunicirati s kupcima i u drugim zemljama širom Evrope.

Na taj način će se, kako je rečeno u ovoj kompaniji, sve više proširivati u pogledu globalne tržišne zastupljenosti.

[Država]

U planu izgradnja nove trase tramvajske pruge prema Sipu


Written by Admir font size decrease font size increase font size Print E-mail
Rate this item 1 2 3 4 5 (1 Vote)




Vlada Kantona Sarajevo uskoro bi trebala razmatrati Prijedlog Izmjena i dopuna urbanističkog plana Grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošća) od 1986. do 2015. godine.
Tim povodom u razgovoru za Agenciju FENA dipl.ing.arh. Nataša Tabori, šef u Sektoru za prostorno planiranje u Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo istakla je da bi se usvajanjem predloženih izmjena Urbanističkog plana stvorili preduvjeti za realizaciju dijela Južne longitudinale i dijela I transverzale, što će doprinijeti poboljšanju funkcioniranja saobraćaja na teritoriji Sarajeva.
Izmjene i dopune urbanističkog plana Grada Sarajeva odnose se na dva lokaliteta.
"Prvi lokalitet je prostor kroz koji prolazi trasa Južne longitudinale na području opštine Novo Sarajevo, dionica: od "0" transverzala do IV transverzala, a drugi lokalitet je prostor kroz koji prolazi trasa Prve transverzale na području Općine Centar Sarajevo, dionica: od ulice Silvije Strahimira Kranjčevića do tunela „Kobilja Glava“.
"Radi se o izvedbenom projektu koji je svojevremeno napravljen, a koji sada treba uskladiti s Urbanističkim planom (planom višeg reda). Izmjene Urbanističkog plana će omogućiti da se aktiviraju kreditna sredstva koja je već preuzeo Kanton Sarajevo i da se uskladi provedbeno planska dokumentacija na tom dijelu s ovim izmijenjenim prostorno-planskim dokumentom", kaže Tabori.
Na osnovu podnesenih inicijativa trase su usklađene s interesima lokalne zajednice i prostornim mogućnostima vodeći računa o definiranim pravcima razvoja Kantona.
Tako je u okviru Prve transverzale odnosno Južne longitudinale planirano proširenje profila, kao i mijenjanje trase koja je predviđena Urbanističkim planom u dijelu ulice Grbavička.
"Naime, tu se sada nalazi stambeni objekat koji je planiran za rušenje, te je planirana izgradnja novog objekta. Stanari iz postojećeg objekta predviđeni su za humano preseljenje u novi objekt. Znači, postojeći objekat se neće rušiti sve dok se ljudima ne izgrade i omoguće stanovi", objašnjava Tabori.
Također, što se tiče poslovnih objekata na trasi Južne longitudinale i Prve transverzale, koji su predviđeni za rušenje, dodaje, da se tim vlasnicima planira kompenzacija u vidu naknada.
Na ovaj način, do ulice Derviša Numića maksimalno se poštuje prostor postojeće ulice Zagrebačka uz proširenje, te je od ulice Derviša Numića do ulice Hamdije Čemerlića planiran jedan kolovoz sa četiri saobraćajne trake.
Izmjenama Urbanističkog plana, između ostalog, planira se na udaljenosti od oko 550 metara od petlje Bare polupetlja Šip u obliku "trube" s Prvom transverzalom.
"Po Urbanističkom planu bio je predviđen tramvajski saobraćaj pored željezničkog saobraćaja, a ovim rješenjem se zadržava osnovni koncept trasa tramvajskih pruga iz važećeg Urbanističkog plana uz dodavanje nove trase prema Šipu, čime bi se stanovnicima naselja Šip omogućila povezanost s gradom", kazala je Tabori.
Također, budućim izmjenama, odnosno raskrsnicom, koja bi povezivala Prvu transverzalu s ulicom Tešanjska i Halida Kajtaza s istočne strane omogućila bi se veza s poslovnim centrom Avaz Twist Tower, dok bi vezom Prve transverzale s ulicom Muhameda ef. Pandže sa zapadne strane bila ostvarena komunikacija s naseljem Velešići.
Ono što bi posebno doprinijelo rasterećenosti saobraćaja u Sarajevu je izgradnja željezničkog kolosijeka to jest planirane željezničke veze od sadašnje Željezničke stanice Sarajevo – putna sa željezničkom stanicom u Vogošći, odnosno željezničkom stanicom u Jošanici.
Ukoliko se usvoje Izmjene i dopune Urbanističkog plana, veća sigurnost pješaka, smatra Tabori u razgovoru za Fenu, postigla bi se pravljanjem rondoa u dva nivoa u ulici Azize Šaćirbegovića, čime bi se razdvojio pješački od kolskog saobraćaja.
Ovaj prijedlog je prošao javnu raspravu u Opštini Centar i Novo Sarajevo, nakon čega je Gradsko vijeće Grada Sarajeva dalo pozitivno mišljenje na Prijedlog Izmjena i dopuna urbanističkog plana Grada Sarajeva za urbano područje opština Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošća.
(Fena)

[Država]

Tvornica cementa Kakanj pocela gradnju poslovne zgrade


Written by Admir font size decrease font size increase font size Print E-mail
Rate this item 1 2 3 4 5 (5 votes)



Tvornica cementa Kakanj je 2014. godinu započela sa gradnjom nove poslovne zgrade. Tako je krajem januara uz prisustvo izvršnog direktora za finansije i ekonomska pitanja, Zehre Obralija i izvršnog direktora za proizvodnju i tehnička pitanja, Izudina Neimarlije, počelo kopanje i betoniranje temelja nove poslovne adminsitrativne zgrade.
Nakon intenzivnog investiranja u pogone kako bi se proizvodnja dovela na takav nivo da zadovoljava sve najviše evropske i svjetske standarde kvalitete i zaštite okoliša, odlučeno je da se prema istim takvim standardima napravi i nova administrativna zgrada.

Idejni projekat uradilo je arhitektonski studio "nonstop", a glavne reference su im Importanne centar Sarajevo i Alta Shopping Centar Sarajevo. Pored moderno opremljenih kancelarija, zaposleni će na raspolaganju imati i savremeno uređen restoran, te prostranu ozelenjenu terasu. Zanimljivo je spomenuti kako će se u jedan dio zgrade ugraditi i najintrigantniji proizvod HeidelbergCementa - providni beton, što je prvi takav slučaj na Balkanu. Nešto manje od dvije hiljade kvadratnih metara poslovnog prostora na 4 etaže gradiće se i uređivati prema najnovijim standardima zaštite okoliša i energetske efikasnosti.

Prema riječima rukovodioca građevinskog održavanja, Elvedina Hadžića, zavisno od vremenskih prilika, završetak ovog projekta očekuju krajem 2014. godine.
Inače, Tvornica cementa Kakanj je tokom 35 godina uspješne proizvodnje i poslovanja izrasla u prepoznatljiv i snažan domaći brend. Sve ove godine nakon privatizacije razvijala se i rasla vođena vizijom planskog ulaganja i investiranja, nastojeći u svakom trenutku biti odgovoran i krajnje korektan komšija i poslovni partner, saopšteno je iz Press TC Kakanj.

[alenthekiller]

tefter

[argyle]

Poslovna zona Ciljuge za 1 000 radnih mjesta

Živiničkim poduzetnicima danas je predstavljen Projekat Poslovne zone Ciljuge, gdje je predviđeno zaposlenje hiljadu novih radnika. Kako je poznato u ovom dijelu grada već je pri kraju gradnja Farme koka nosilja, kapaciteta 100 hiljada kljunova, te još nekoliko izglednih kapacitea za proizvodnju hrane.
Općinski načelnik mr.Hasan Muratović velikom broju poduzetnika predsatvio je mogućnosti zakupa zemlje i objekata u ovoj bivšoj vojnoj bazi Komanči:
“Područje koje ćemo dati u zakup raspolaže sa oko 650 dunuma zemljišta, sa potrebnom putnom komunikacijom, električnom energijom, dok ćemo pristupiti dovođenju vode i gradnji kanalizacije, kao bi imali svu potrebnu infrastrukturu. Ovdje se nalazi 44 montažna objekta, armirano betonska skoloništa-hangari, koji mogu poslužiti za potrebe biznisa, te niz drugih pogodnosti za poduzetništvo.Posebna pogodnost je blizina magistralnog puta, željeznice i Aerodorma Dubrave. Imaćemo svojevrstan inkubatro sporta, za naš ŽNK Fortunu, škole nogometa, te Aero klub Feniks i još nekoliko tehničkih klubova. Formiranjem sportskog letilišta stekle su se mogućnosti za razvoj zrakoplovnog sporta, edukaciju mladih ljudi, osnivanje klubova modelarstva, jedriličarstva, padobranstva, zmajarstva i drugih srodnih sportskih klubova”, rekao je Muratović.
Zemljište i objeklti u novoj industrijskoj zoni Ciljuge biće veoma povoljne za zakup, od 0,10 KM po metru kvadratnom do 1 KM mjesečno. Poduzetnici su svakako zaintersovani za ulazak u Ciljuge, ali im treba vremena da osmisle svoje potrebe.
Mirza Tabučić je mišljenja kako bi bilo dobro dovući strani kapital i ponudit im otvaranje biznisa sa značajnijim ulaganjima. Iskustva iz Malina gdje se obrće 100 miliona Km i ima preko hiljadu zaposlenih, trebalo bi unaprijediti:
“Potrebno je u Ciljugama izgraditi svu ptrebnu infrastrukturu, kako se ne bi desilo kao u Malinama da još uvijek nema kanalizacije, a niklo je niz poslovnih objekata sa značajnim profitom. Zato bi trebalo studioznije prisutupiti i izgraditi modernu industrijsku zonu”.
Po mišljenju poduzenika Zijada Selimovića kompleks u Ciljugama je primamljiv, što bi bilo dobro da ga iskoriste živinički biznismeni:
“Mnogi od nas nismo znali za ovaj projekat i trebalo bi nam dati malo više vremena da vidmo šta ovdje ko može osnovati, kako se poslije ne bi kajali, jer je sigurno da će ovaj prostor poduzetnički oživjeti”.
Nezir Trumić je takođe ocijenio korisnim potezom davanja u zakup zemnljišta i objekata Ciljuge za potrebe poduzetništva:
“Da bi sve došlo na svoje mjesto dobro bi bilo još sačekati jedan period i prolongirati raspisivanje licitacije, a da do tog perioda se dovede voda i izgradi kanalituzacija, kako bi imali na raspolaganju infrastrukturu. Ne bi bilo dobro da tamo svi koji uđemo kopamo bunare i trošimo nepotrebno novce”.
Prijedlozi i sugestije poduzetnika dobro su došli za dalje aktivnosti oko realizacije Projekta pOslovne zone Ciljuge za 1000 radih mjesta, a posebno u onom dijelu koji se odnosi na brže dobivanje potrebne dokumentacije za ulazak u biznis.

/Š.G./ http://www.zivinice.ba/

[Država]

Somun izvozni hit sarajevskog Klasa


Kompanija Klas d.d. Sarajevo u 2013. plasirala je na tržišta van granica BiH gotovo 3,3 miliona komada somuna.



Iz Klasa ističu da, dok na domaćem tržištu potražnja za somunima raste prvenstveno u vrijeme Ramazana, na inostranim tržištima tokom cijele godine vlada interes za ovim tradicionalnim bosanskohercegovačkim proizvodom.

Rukovodilac Službe izvoza u kompaniji Klas Amer Vlahovljak izjavio je da bilježe kontinuiran rast prodaje dubokozamrznutog somuna na tržištima Danske, Švedske, Francuske, Holandije, Hrvatske, Austrije, Njemačke, Velike Britanije i SAD-a.

"Svake godine dobijemo bar jednog novog kupca ili distributera, a u 2013. to je bio Thiriet, najveći francuski trgovački lanac smrznute hrane. Zanimljivo je da je Thiriet saznao za nas zahvaljujući uspješnoj dugogodišnjoj saradnji Klasa i najveće danske pekare Easyfood, specijalizirane za proizvodnju ekskluzivnih vrsta hljeba i peciva", rekao je Vlahovljak i podsjetio da Klas posredstvom Easyfooda već desetak godina izvozi somune i krofne na dansko i francusko tržište.

U Klasu tvrde da se s pravom može reći da je somun koji se prema tradicionalnoj recepturi proizvodi u Klasu, pod robnom markom kupca ili pod etiketom "sarajevski", jedan od najatraktivnijih proizvoda u izvozu.

Navode da se zahvaljujući tehnološkom napretku, somun nakon pečenja, hlađenja i smrzavanja može čuvati 12 mjeseci na temperaturi -180° C, a jednominutnim podgrijavanjem u mikrovalnoj pećnici ili na roštilju dobiva se jednako dobar i konzuman proizvod kao kada je upravo pečen.

Osim kvaliteta, ulaznicu na zahtjevna evropska i svjetska tržišta tom proizvodu osigurava i proizvodnja u skladu s međunarodnom priznatim sistemima upravljanja kvalitetom, kao što su HACCP, Halal i ISO standardi, saopćeno je iz Službe za odnose s javnošću Klasa.

[Država]

Federacija BiH u januaru povećala izvoz i smanjila uvoz


Federacija Bosne i Hercegovine je u januaru 2014. godine ostvarila izvoz u vrijednosti 440.271.000 KM, što je za 3,4 posto više u odnosu na decembar 2013.



Vrijednost uvoza u januaru je 702.628.000 KM i manja je za 13,4 posto u odnosu na decembar 2013. , tako da je trgovinski deficit Federacije BiH u januaru 2014. iznosio 262.358.000 KM, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

Procent pokrivenosti uvoza izvozom u Federaciji BiH u januaru je bio 62,7 posto i veći je za 10,2 posto u odnosu na decembar 2013.

U januaru se iz FBiH najviše izvozilo u Njemačku, u vrijednosti 93.371.000 KM i Italiju, u vrijednosti 53.306.000 KM. Najviše se uvozilo iz Hrvatske, u vrijednosti 113.174.000 KM i Njemačke, u vrijednosti 88.284.000 KM.

Učešće Federacije BiH u ukupnom izvozu Bosne i Hercegovine u januaru 2014. je bilo 67,9, a u ukupnom uvozu BiH u tom mjesecu je bilo 70 posto.

[Država]

Nova investicija Elektroprivrede BiH u rudnik "Kakanj"


Ugovor o nabavci pet damper kamiona za potrebe Površinskog kopa "Vrtlište" u Rudniku mrkog uglja "Kakanj" potpisali su danas u Sarajevu direktor Rudnika Mirsad Jašarspahić i direktor kompanije Premar Services AG iz Švicarske Boro Katanić.





Potpisivanju ugovora prisustvovali su generalni direktor JP Elektroprivreda BiH Elvedin Grabovica i izvršni direktor za proizvodnju Senad Sarajlić, a vrijednost investicije je 8,4 miliona KM.

Grabovica je kazao da je 2013. godina bila godina investicija u rudnike te smatra da je potpisivanjem ovog ugovora uspješno započeta 2014. godina.

"Zaključno s prošlom godinom investirali smo u sve rudnike oko 130 miliona KM", naglasio je.

Govoreći o daljnjim investicijama u rudnike, Grabovica je kazao da će do kraja tekuće godine investirati svih 204 miliona KM, koliko je planirano za dokapitalizaciju i modrenizaciju opreme čime će se poboljšati preduslovi za efikasnije poslovanje te za ostvarivanje boljih poslovnih rezultata.

"Rudnik Kakanj je jedan od naših strateških rudnika, u koji je investirano više od 40 miliona KM, od ukupno 67 miliona KM koliko je planirano", naglasio je Grabovica.

Katanić je dodao da je proizvođač dampera firma "Belaz" iz Bjelorusije te da je njihova nosivost oko 110 tona.

"Rok isporuke će biti kraći od 45 dana, kako je dogovoreno", najavio je.

Jašarspahić je kazao da se potpisivanjem ovog ugovora slaže mozaik strateškog ulaganja u ovaj rudnik.

Podsjetio je da je Elektroprivreda BiH za rudnik "Kakanj" prije dvije godine nabavila elektrohidraulični bager 10 kubnih metara s kojim ovih pet dampera čini "paket".

Nova mehanizacija će omogućiti povećanje i ujednačavanje kapaciteta za utovar, prijevoz i odlaganje jalove mase, čime će biti osiguran jedan od preduvjeta za ostvarenje planirane proizvodnje uglja u narednom periodu.

[Brkooo]

legendo ...svaka cast na temi , upornosti i optimizmu... konstantno te pratim

[Hajvan]

za temu

[Država]

legendo ...svaka cast na temi , upornosti i optimizmu... konstantno te pratim

Hvala, hvala...


Cilj je da pokažemo da nas neće uništiti šačica tajkuna i korumpiranih političara. Mi smo jedan od najvrijednijih naroda u Europi sigurno...



Idemo dalje...





U protekloj godini BiH je nastavila pozitivan izvozni trend. Rastao je za 5 posto, a uvoz je smanjen za ne cijelih 1 posto. Iako se debalans između uvoza i izvoza smanjuje, naša zemlja još uvijek ima mnogo prostora za rast. Ali... potreban je veći angažman privrednika i svih nivoa vlasti.

[argyle]

U Kozarcu otvoren "hotel za krave"

Jusuf Arifagić, biznismen iz Norveške, porijeklom iz Kozarca kod Prijedora, prije dvije godine šokirao je bh. javnost odlučivši otvoriti u Kozarcu modernu farmu crvenih norveških goveda, koje spavaju na madracima i slušaju muziku radi dobivanja kvalitetnijeg mesa. Jusuf je u ovaj san investirao šest miliona maraka, a odnedavno je stiglo i prvih sto goveda.

Na Jusufovoj farmi u Kozarcu krave spavaju na madracima, slušaju muziku i češljaju ih, zbog čega je ona popularno nazvana "Hotel za krave". U moderno opremljenim halama sve se odvija automatski - regulira se temperatura, jačina svjetlosti i čiste trake. Sistem je u Norveškoj već dokazao da u ovakvim uvjetima krave daju i bolje mlijeko i kvalitetnije meso.

Arifagić kaže da planira norveška goveda izvoziti, a osnovni motiv mu je vraćanje života u rodni Kozarac i zapošljavanje povratnika.

Osim povratnika Bošnjaka, u centru za uzgoj norveškog govečeta zaposleni su i mještani okolnih prijedorskih sela, a pretpostavlja se da će mnogi s farmom sarađivati i kao kooperanti.

Dosadašnjom realizacijom su zadovoljni donatori iz Norveške, pa planiraju i otvaranje mljekare.

Do sada je uloženo šest miliona maraka i zaposleno 25 radnika. Smješteno je 100 grla, do marta očekuje se još 400, a do kraja 2015. godine ukupno 5.000 grla i zapošljavanje pet stotina radnika.

federalna.ba



Četiri miliona KM za proizvodnju bioplina

Moderna farma u Trnopolju kod Prijedora na kojoj vlasnik Jusuf Arifagić uzgaja norveška goveda, uskoro će dobiti i pogon za proizvodnju bioplina. U konačnici je i potpisivanje ugovora s njemačkom kompanijom UTS.

Isporuka opreme

Arifagić najavljuje da bi gradnja pogona trebala početi najkasnije za dvije sedmice, a u dogovoru s Nijemcima, gradit će ga domaći stručnjaci uz nadzor njemačkog inžinjera. Vrijednost projekta je četiri miliona maraka.

- Nijemci će samo isporučiti opremu. Dobro je da će ovaj pogon biti i prvi takav na ovim prostorima. On će, između ostalog, biti i u funkciji naučno-pokaznog centra za obuku naših studenata – rekao je Arifagić, dodavši da će gradnju pogona za proizvodnju bioplina pratiti i otvaranje novih radnih mjesta.

Modernu farmu, koju mnogi porede s hotelom za krave, jučer je posjetila i ambasadorica Norveške u BiH Vibek Lilo (Vibeke Lilloe). Njena posjeta norveškoj kompaniji u srcu Potkozarja mnogo znači Arifagiću.

Dobra inicijativa

- Mislim da je ovo veoma dobra privatna inicijativa koju je Arifagić započeo u Kozarcu. Ovo je supermoderni dom za krave. Sve je automatizirano. Bili smo ovdje i ranije, a sada smo tu da se informiramo kako se sve odvija – rekla je Lilo, naglasivši da želi da ovaj veliki projekt uspije.

Norveška ulaže u BiH

Ambasadorica Lilo izjavila je da će Norveška uskoro objaviti konkurse za dodjelu sredstava u ukupnoj vrijednosti od pet miliona KM, koja mogu unaprijediti određene oblasti života građana BiH.

- Jedan od fondova namijenjen je organizacijama civilnog društva, gdje će se sa 2,5 miliona KM finansirati projekti u oblasti nadgledanja rada organa vlasti i trošenje sredstava javnih fondova i zagovaranje – rekla je Lilo piše Avaz.

[Država]

Otvara se 120 radnih mjesta za Bužimljane


U Bužimu je danas potpisano pismo namjere za podršku projektu "Obuka i zapošljavanje za zanimanje šivač i krojač za potrebe Saniteksa d.d. Velika Kladuša".







Pismo namjere potpisali su predstavnici Saniteksa, Općine Bužim, Vlade Unsko-sanskog kantona, Službe za zapošljavanje USK-a i Razvojne agencije USK-a.

Tim projektom firma Saniteks obučit će i zaposliti 120 ljudi u proizvodnom pogonu u Bužimu, a u realizaciju projekta i otvaranje sto radnih mjesta partneri će zajedno uložiti 344. 190 KM.

"Ovim projektom ćemo povećati zaposlenost u općini Bužim za deset posto, a samu stopu zaposlenosti u općini Bužim za 2,4 posto", naglašava Haris Komić, direktor Razvojne agencije USK-a.

Priprema projekta trajala je tri mjeseca.

Vlada USK-a i Općina Bužim su se obavezali da će osigurati sufinansiranje projekta, (Vlada USK-a 38.000 i Općina Bužim 27.000, ukupno oko 16 posto) što je preduvjet da razvojna agencija USK-a može osigurati glavninu finanscijskih sredstava (oko 170.000) potrebnih za realizaciju ovog projekta, a Saniteks ce investirati 114.000. Haseba Mokni Miljković, direktorica Saniteksa i Rifat Dolić, menadžer, ističu da je ova firma, jedno od rijetkih prijeratnih poduzeća koje posluje i danas, opstala zahvaljući radničkom modelu privatizacije.

"Svi su nam govorili da ne idemo u to. Mi smo to smatrali jedinim pravednim modelom i trebalo je dugo vremena ali radnici Saniteksa nisu oštećeni, a firma je uspješno prošla proces transformacije vlasništva kapitala. Pokazalo se da je takva odluka bila jedina ispravna. Sad ćemo zaposliti novih 120 ljudi u Bužimu, zahvaljući podršci koja je ujedinila sve predstavnike vlasti oko dobre stvari", ističe direktorica Miljković.

Konkretno, projektom će biti pružena podrška Saniteksu u realizaciji nove investicije, uvođenja novih proizvodnih linija, što je pretpostavka za zapošljavanje novih 120 radnika i proširenje obima proizvodnje.

Agan Bunić, načelnik Bužima, kaže da je ovo najljepši rođendanski poklon Bužimu, za obilježavanje Dana grada.

"Stotinu i dvadeset radnih mjesta mnogo je i za veće sredine. U Unsko-sanskom kantonu to je značajan broj novozaposlenih ljudi. A najvažnije je da je oko projekta postojao koncenzus, da smo svi bili jedinstveni u stavu da ga realiziramo i nije bilo ni trenutka da se politički interes nečiji ili sukob ispriječio na tom putu. Ovo je model kako treba da se radi. Nadam se da će neka nova Vlada Kantona raditi tako i da ćemo vidjeti rezultate u broju ljudi koji kreću na radna mjesta", kazao je Hamdija Lipovača, premijer USK-a, saopćeno je iz Pressa Vlade USK-a .

[Država]

Grupacija "AS" kupila "KLAS", stvara se najveći prehrambeni koncern u BiH


http://www.tv1.ba/vijesti/ekonomija/150 ... u-bih.html



Klas je zvanično postao dio najveće prehrambene grupacije As Jelah. Naime, privatna firma AS Group iz Tešnja, u vlasništvu porodice Hrvić, preuzela je 43 posto dionica sarajevskog Klasa u posjedu obitelji Selimović.
Ovom akvizicijom As je učvrstio svoju poziciju lidera u prehrambenoj industriji BiH, a plan im je pozicionirati se među top 5 prehrambenih grupacija u regiji!


Novi početak za sarajevski KLAS... SVAKA ČAST!!!

[Država]

Zagreb: Končar i Energoinvest zajedno na trećim tržištima


Bosanskohercogvački Enenrgoinvest i hrvatski Končar danas su i formalno finalizirali sporazum o zajedničkom nastupu na trećim tržištima.





Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara, i Enes Čengić, direktor kompanije Energoinvest, potpisali su danas u poslovnom centru Končara u Zagrebu sporazum o poslovnoj saradnji kojim su se ove dvije renomirane kompanije usaglasile da će sarađivati na području inženjeringa, proizvodnje opreme i izvođenja projekata, i to prvenstveno na "trećim tržištima", odnosno zemljama izvan regije, saopćeno je iz Energoinvesta.

"Moramo realno sagledati našu poziciju i ono šta nude tržišta. Svjesni smo da su naše dvije kompanije u prošlosti predstavljale konkurenciju velikim svjetskim igračima, a danas se moramo okrenuti onome što Končar može ponuditi Energoinvestu i obratno, kako bi na tržištima mogli činiti uspješan tandem. Sami smo mali, ali sa Končarom, uvjeren sam da nam se otvaraju mogućnosti za nove poslove. Mi ćemo se za svaki posao boriti sa svojim znanjem i tehnologijama, te nam ova saradnja, ovaj moderan pristup, omogućava jaču poziciju i ponudu potencijalnim investitorima", kazao je direktor bh. kompanije.

Obje firme inače imaju dugu i bogatu tradiciju poslovanja te je današnji sporazum samo korak dalje u nastupu ka trećim tržištima.

"Končar i Energoinvest imaju dugu i bogatu tradiciju u raznim područjima djelovanja. Sporazum koji smo danas potpisali korak je više u suradnji na zajedničkim projektima i nuđenju na trećim tržištima. Očekujemo da će komplementarnost proizvodnog programa i prisutnost na pojedinim tržištima doprinijeti novim poslovima na obostrano zadovoljstvo", riječi su predsjednika Uprave Končara povodom potpisanog sporazuma.

[Država]

Socksmaker 3 u BiH ulaže novih milion eura i zapošljava još 80 osoba


Italijanska kompanija Socksmaker 3, prvi proizvođač čarapa u BiH, uz investiciju od milion eura odlučila je napustiti Kinu i usredotočiti se na našu zemlju.




"Uz jedan evropski zakon o plinu, kompanije poput italijanske Liquivex bile bi spremne udvostručiti svoje investicije u BiH. Ovo je put koji treba slijediti kako bi se privukla veća ulaganja, zaposlili novi uposlenici i izašlo u susret znacima društveno-ekonomske nedaće, koje su nedavne demonstracije otvoreno otkrile", rekao je ambasador Republike Italije u BiH Ruggero Corrias prilikom posjete italijanskim proizvodnim pogonima u općinama Usora, Tešanj i Doboj Jug (sjeverna BiH).

U pratnji zamjenice ministra vanjske trgovine, Ermine Salkičević-Dizdarević, predstavnik Italije posjetio je kompaniju Liquivex, u kojoj italijanska Liquigas učestvuje sa 90% kapitala, prvi privatni operater u sektoru tečnog naftnog plina u BiH, i Socksmaker 3, prvi proizvođač čarapa u BiH.

Kompanija Socksmaker 3 je najavila da u naredne dvije godine namjerava uložiti milion eura i zapošljavanja dodatnih 80 zaposlenika, koncentrirajući tako veći dio proizvodnje u BiH, pritom napuštajući Kinu. Oba ova slučaja dokaz su kako delokalizacija proizvodnje u ovoj balkanskoj zemlji, praćena snažnom diplomatijom kao podrškom rasta, može predstavljati priliku za razvoj i rast obje zemlje, navodi se u saopćenju Italijanske ambasade.

Misija ambasadora Corriasa okončana je susretom sa lokalnim ekonomskim djelatnicima i načelnicima općina Usora, Tešanj i Doboj Jug, tokom kojeg su analizirane mogućnosti dodatnih italijanskih ulaganja u ovoj regiji.

[Država]

Tešanjski dijamant ponovo među najboljim svjetskim vodama


Na prestižnom sajmu vode u Berkeley Springsu u Virginiji (SAD) Tešanjski dijamant osvojio je četvrto mjesto u kategoriji kiselih mineralnih voda.



Na ovaj način, Tešanjski dijamant je još jednom potvrdio da se nalazi u samom svjetskom vrhu kada su u pitanju prirodne vode.

"Na neki način ovo mjesto potvrđuje kontinuitet dobrog rada i kvalitete vode. Nismo slučajno u samom vrhu što je veliko ohrabrenje i podstrek za daljnji rad", kaže za Klix.ba ponosni vlasnik Ibro Omerbašić.

Bilo je ovo 25. godišnje takmičenje na kojem je učestvovalo preko 100 voda širom svijeta.

Za najbolju prirodnu vodu proglašena je kanadska Clearbrook. U Sjedinjenim Američkim Državama najbolja voda je Santa Ana .

U kategoriji flaširanih voda, zlatnu medalju osvojila je voda Castle Rock iz Kanade. U ovoj kategoriji četvrta je bila voda Element iz Vrnjačke Banje u Srbiji.

U kategoriji kiselih mineralnih voda prvo mjesto zauzela je kanadska mineralna voda Gold Sparkling. Najbolje pakiranje vode ima korejski proizvođač Hallasu.

Iz ove kompanije najavljuju izvoz na tržište čitavog Arapskog zaljeva.

[Država]

U toku testiranje najvece Media fasade u regionu



Ovih dana, Sarajevo je dobilo novo mjesto u gradu na kojem prolaznici mogu dobiti informacije važne za njihov svakodnevni život i gdje oglašivači kupcima mogu pristupiti na izuzetno inovativan i efektivan način. Radi se o Media fasadi koja čini sastavni dio arhitekture Sarajevo City Centra te svojim osvjetljenjem doprinosi atmosferi Marijin Dvora ali i samog grada. Media fasada je izvrsna prilika za oglašavanje bilo kojeg brenda te ostavljanje upečatljivog utiska na potrošače.
Media fasada je približno visoka 14 metara i 72 metra duga. To znači da nosi titulu najvećeg u državi i jednog od najvećih video bilborda u Evropi. Pozicionirana je tako da je vidljiva iz svakog smjera jedne od tri najprometnije raskrsnice (više od 70 000 prolaznika dnevno) u glavnom gradu države.
Osim emitovanja reklamnih poruka, Media fasada će imati i mnoštvo drugih sadržaja kao što su najvažnije vijesti, sportski sadržaji, vremenska prognoza i nagradne igre. Također, ona će pružati mogućnost dvosmjerne komunikacije, do sada neviđenu u BiH. To, između ostalog, podrazumijeva prikazivanje feedova sa društvenih mreža uz mogućnost da i sami posjetioci i prolaznici samo jednim potezom objave svoje sadržaje na najvećem digitalnom ekranu u državi.
SCC pruža i mogućnost prikazivanja video sadržaja koje svi građani BiH mogu kreirati uz pomoć najnovije tehnologije koju im SCC pruža. To je svojevrsna prilika za sve kreativce da izlože svoje radove širem auditorijumu. Na ovaj način SCC postavlja nove standarde u komunikaciji sa građanima.

[Lounge Act]

.