Distrikt Sarajevo dobiva Kiseljak i Istočno Sarajevo

[valterbranisarajevo]

Ovaj izvještaj ombdusmena FBiH se može uklopiti u raspravu o sprovođenju Ustavne odredbe o konstitutivnosti naroda....



Manje vidljivi oblici diskriminacije

Gordana SANDIĆ

Ovih dana objavljeni su rezultati istraživanja pod nazivom «Antiksenofobija – kampanja bazirana na pravima, podršci pomirenju i promovisanju reintegracije povratničke manjine», koje su proveli Centar za promociju civilnog društva i nevladina organizacija KJODO. Osnov ovog istraživanja bio je poseban Izvještaj ombudsmena Federacije BiH o proporcionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda u organima vlasti u Federaciji u ovoj i prošloj godini, te izvještaj Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske.

Analiza koja se odnosi na Republiku Srpsku biće objavljena kao drugi dio jedinstvenog istraživanja, a za sada su javnosti prezentirani rezultati za Federaciju i to na osnovu izvještaja i zapažanja tri ombudsmena Federacije BiH. Jedan od njih, Vera Jovanović, naš današnji gost.

RSE: Ombudsmeni Federacije sačinili su izvještaj na osnovu žalbi građana, koje se odnose na povrede njihovih prava utvrđenih odredbama amandmana na federalni ustav, odnosno na nerazmjernu zastupljenost u organima državne službe. Ustvari, radi se prije svega o ugroženim pravima povratnika, što vi redovno pratite.

JOVANOVIĆ: U ranijim godišnjim izvještajima ombudsmena ukazivano je na opstrukcije povratka i kršenje zakona, što je za posljedicu imalo da se veliki broj izbjeglica nije vratio u prijeratne domove. To su, na primjer, bile prijetnje, uznemiravanja, skrnavljenje vjerskih objekata, rušenje grobalja, devastiranje stanova, paljenje privatnih kuća, izmjene dugogodišnjih naziva ulica i gradova, izmjene naziva nekih gradova, izgradnja velikog broja novih vjerskih objekata, postavljanje vjerskih simbola u sredinama koje su nakon rata promijenile nacionalni sastav stanovništva. Svjesno i planski su formirana tri razdvojena nacionalna i vjerska ambijenta i u detaljima se veoma brzo i lako prepoznaje dominacija jednog naroda i poruka drugima da u toj sredini nema tolerancije i suživota, odnosno da nema mjesta za druge i drugačije. Kad povratnici vide takva upozorenja u svojoj sredini, nije ni čudo da se veoma odluče na prodaju svoje imovine. Ovakvo stanje u suštini šalje poruke etničke i vjerske diskriminacije, koja se manifestuje, prije svega, u pravu pristupa javnim funkcijama ili na pravu na upošljavanje u državnim organima ili u javnim preduzećima. Slična je situacija i u drugim sferama života kao što su obrazovanje djece kroz pravo na vlastitu kulturu, jezik, religiju, zdravstveno i penzijsko osiguranje, socijalnu zaštitu, sfera privatizacije koja takođe ima karakter nacionalne privatizacije.

RSE: Iz vašeg ureda išla su česta upozorenja da situacija na terenu, gdje se vraćaju izbjegli i raseljeni, nije povoljna. Koliko su ta upozorenja ozbiljno shvatana?

JOVANOVIĆ: Ombudsmeni su u svim im svojim izvještajima ukazivali i upozoravali organe Federacije BiH na to da je povratak izbjeglica i raseljenih osoba ustvari uslov svih uslova mira i napretka, da je to ustvari ključno političko i socijalno pitanje za budućnost Bosne i Hercegovine. Međutim, sve ovo vrijeme, oni koji su obavljali vlast, posebno izvršnu, nisu bili spremni prihvatiti činjenicu da je različitost izvor bogatstva, ne samo u kulturološkom ili socijalnom, nego i ekonomskom. Zbog toga je ovo istraživanje bilo pokušaj da se odgovori na pitanje u kojoj mjeri je danas poštivanje odnosno nepoštivanje ljudskih prava pripadnika konstitutivnih naroda uticalo da se odnosi, a s tim u vezi i problemi većine u odnosu na brojčano manje konstitutivne narode u Federaciji BiH dodatno prodube ili da se poprave, posebno u sferi izvršne vlasti u kojoj je implementacija unaprijed citiranih propisa najznačajnija s aspekta ostvarivanja zaštite ljudskih prava. Kako kraj rata odmiče, kako se godine protekle nakon kraja rata redaju jedna za drugom, umjesto da se poprave, ti loši odnosi većine prema brojčano manjim konstitutivnim narodima su se produbili, dakle iako je od rata prošlo 12 godina.

RSE: Da li to potvrđuju rezultati istraživanja, odnosno možete li izdvojiti neke primjere? Vi se obuhvatili 20 opština svih 10 kantona.

JOVANOVIĆ: Jako bi mnogo vremena oduzelo da sad govorimo o svim kantonima. Uzeli smo 20 opština u Federaciji BiH, deset kantona i federalne i kantonalne zavode za zapošljavanje. Govoriću o nekim karakterističnim stvarima, odnosno kantonima. Popis stanovništva nije poznavao kantone, u to vrijeme ih nije bilo, tako da smo morali raditi istraživanje na bazi opština. Najkarakterističniji i najdrastičniji je Kanton Sarajevo, u prvom redu zbog toga što je Sarajevo glavni grad i što bi Sarajevo kao grad i sarajevske opštine ustvari trebali da budu najmultietničniji, kao što su bili ranije. Evo nekih pokazatelja samo za Stari Grad. U Starom Gradu je prije rata bilo 76 posto Bošnjaka, a danas procentualno u opštini radi 95,4 posto Bošnjaka. Prije rata je u Starom Gradu bilo 10,15 posto Srba, dakle proporcionalno bi sad trebalo da u opštini bude zaposlen taj procent, međutim, sad ih je 2,9 posto. Hrvata je prije bilo 2,2 posto, a sada ih je 1,6 posto. Prije rata je bio veliki procent Jugoslovena i veliki procent ostalih (3,2 posto), a sad na ostale pripada negdje oko 0,2 posto. U 17 škola u opštini Stari Grad, u školske i nadzorne odbore imenovano je 58 članova, a samo četiri nisu pripadnici bošnjačke nacionalnosti. U opštini Centar je prije rata bilo 50 posto Muslimana (kako su se tada zvali), sada ih je takođe 50 posto, dakle sada Bošnjaka, a ostalih je 18,3 posto i 19,74 posto neizjašnjenih. Međutim, i u opštini Centar i u opštini Stari grad se ljudi izjašnjavaju i kao Bošnjaci i kao Muslimani i kao Muslimani-Bošnjaci i na taj način se neki od njih broje među ostale, jer se među ostale broje svi oni koji nisu isključivo Bošnjaci. Naravno da jeste ljudsko pravo da se svako izjašnjava kako želi, međutim, kod zapošljavanja, to ljudsko pravo jednih ne može biti na uštrb ljudskih prava drugih. Prema tome, ljudi se mogu izjašnjavati kako hoće, ali se mora voditi računa i o pripadnostima drugih naroda. U opštini Centar je prije rata – 1991. godine – bilo 20 posto Srba, a sada ih ima samo 4,7 posto. Hrvata je bilo 6,8 posto, sada ih je otprilike isto toliko – oko šest posto. U opštini Centar, u 20 škola i tri javne ustanove za kulturu, u upravne i nadzorne odbore imenovana su 93 člana, od kojih samo 16 nisu Bošnjaci. U opštini Novo Sarajevo, Muslimana je bilo 35,6 posto, Srba je bilo 34 posto, Hrvata je bilo 9,0 posto, a Jugoslovena je bilo 15 posto, međutim, nismo mogli dobiti podatke o nacionalnom sastavu opštine, zbog toga što je načelnik opštine dao odgovor da se ne vodi evidencija uposlenih po nacionalnoj pripadnosti. Dakle, tu sad imamo 86,7 posto Bošnjaka. Ali, nažalost, ovi podaci nisu dati direktno iz opštine, nego smo pokušali na neki način praviti kompromise – prema imenima. Naravno, to je vrlo opasno, postotak može biti veći ili manji, međutim, htjeli smo da dobijemo neku sliku. Jer, kad nam načelnik nije htio dati te podatke, mi smo bili primorani da nekako do tog podatka dođemo i na taj način smo došli do tih 86,7 posto Bošnjaka. U opštini Novi Grad, Muslimana je 1991. godine bilo 50,8 posto, a sada ih ima 86,7 posto. Srba je bilo 27 posto, a sada ih ima 3,4 posto. Hrvata je bilo 6,5 posto, a sada ih ima 3,8 posto. U 20 škola, u 13 školskih i sedam nadzornih odbora je imenovano 87 članova, a samo devet od njih nisu pripadnici bošnjačke nacionalnosti. U opštini Ilidža je prema popisu iz 1991. godine bilo 43 posto Bošnjaka, a sada ih ima 87,8 posto. Bilo je 36,8 posto Srba, a sada ih je samo 4,7 posto. Bilo je 10 posto Hrvata, a sada ih je šest posto. Slična situacija je i u opštini Vogošća i u opštini Ilijaš. U Hadžićima je prema popisu iz 1991. godine bilo je 63 posto Bošnjaka i 26 posto Hrvata, a sada je 98,8 posto Bošnjaka, a samo 1,20 posto ostalih. Prema tome, opština Hadžići je praktično etnički očišćena. Međutim, situacija nije bolja ni u ostalim kantonima, ni u ostalim gradovima. Kao ilustraciju ću dati podatke za opštinu Stolac. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, bilo je 43,3 posto Muslimana, 20,9 posto Srba i 33,12 posto Hrvata. Sada je procentualno 78 posto Hrvata, 20 posto Bošnjaka i samo 2,0 posto Srba. U gradu Mostaru je 1991. godine bilo 34,6 posto Muslimana, a sada je Bošnjaka 42 posto. Imali smo 33 posto Hrvata, a sada ih je 54 posto. Srba je bilo 18 posto, a sada ih je samo 2,2 posto.

RSE: Vi ste istraživali i strukturu zaposlenih u kantonima Federacije BiH. Za sarajevski niste dobili podatke od premijera, ali ste koristili podatke koje ste već ugradili u vaš izvještaj za 2004. godinu, prema kojem je oko 80 posto zaposlenih Bošnjaka. Međutim, šta govori sastav upravnih i nadzornih odbora visokoškolskih ustanova? O tome imate pouzdane podatke?

JOVANOVIĆ: U 25 školskih ustanova na području Kantona Sarajevo, u 15 upravnih odbora su isključivo Bošnjaci. Radi se, na primjer, o Ekonomskom fakultetu, Arhitektonskom fakultetu, Filozofskom fakultetu, Pravnom fakultetu, Poljoprivrednom fakultetu, Stomatološkom fakultetu, Prirodno-matematskom fakultetu, Veterinarskom fakultetu i Mašinskom fakultetu. U ostalih 10 upravnih odbora imenovan je samo po jedan član nebošnjačke nacionalnosti.

U narednoj emisiji, ombudsmen Federacije BiH Vera Jovanović će iznijeti podatke i za druge kantone iz istraživanja o proporcionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda u ovom entitetu. Izvještaj za Republiku Srpsku je u pripremi.

Slobodna Evropa

[delllboy79]

Da ne otvaram novu temu .
Kakvo je sad stanje po pitanju Sarajevo distrikta ?
Za ovih devet godina politicka situacija se umnogome promijenila. Mozemo li uskoro ocekivati novo ustavno uređenje BiH i entiteta. Dali moze Sarajevo postati distrikt u BiH znaci da nepripada nijednom entitetu a da Mostar postane glavni grad FBiH.

[Haris.ba]

zavrzlama, istina, ovo je samo mazanje ociju, i slazem se za povod mazanja, ali vise mi je pun K inicijativa raznoraznih gdje se provlace razne nebuloze upravo zato sto skontamo na vrijeme da je to nesto samo za mazanje ociju, a onda nam ga zabiju do yaya....

Uf, proradi mi kiselina odmah, citamo se sutra.

"Delllboy79" Ovo ti je najbolji odgovor na tvoje postavljeno pitanje. NIšta se nije promjenilo od 2007. godine.

[Drvosjeca iz Dejcica]

Da ne otvaram novu temu .
Kakvo je sad stanje po pitanju Sarajevo distrikta ?
Za ovih devet godina politicka situacija se umnogome promijenila. Mozemo li uskoro ocekivati novo ustavno uređenje BiH i entiteta. Dali moze Sarajevo postati distrikt u BiH znaci da nepripada nijednom entitetu a da Mostar postane glavni grad FBiH.

Vi opet po starom, Sarajevo da bude svačije, Banjaluka srpska a Mostar hrvatski. Neće ići tako. Ja sam da pitamo na referendumu građane Sarajeva, I.Sarajeva i Kiseljaka da li su za ovu ideju, vjerujem da bi 90% njih bilo protiv. Dakle piši propalo.

[delllboy79]

Referendumi u BiH nisu dozvoljeni.
Nepitaju se građani , nego politicari idu po misljenje u americku ambasadu ili im dođe neki Kurc iz evrope.

[jao_situacije]

nikakvo.
nije.
ne možemo.
ne može.

[delllboy79]

nikakvo.
nije.
ne možemo.
ne može.

Davno sam isao u skolu. I SH sam imao dvojku i gramatike se slabo sijecam.
Sad mi se neda da ponavljam.
Ali mislim da dosta jasno pisem tako da se moze shvatiti smisao.
Ali tebi hvala u svakom slucaju sto si nas possijetila kako se ispravno pisu pojedine rijeci.
Mogla bi ti na ovom forumu da budes nesto kao moderator koji bi ispravljao gramaticke greske .
Moderator kolektor.

[jao_situacije]

ja sam ti odgovoriO na pitanja

[delllboy79]

ja sam ti odgovoriO na pitanja

Odgovorio si pomalo feminizirano

[arzuhal]

Ja sam za to da se Sarajevo proglasi distriktom a da mu se pripoji Istočno Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Bihać, Bijeljina, Trebinje, Zenica i Tuzla.

[dječak sa šibicama]

Ne mere sarajvo biti multikulti a Banjaluka srpska, bajo moj.

[AkHolic]

Takve se ideje mogu realizirat samo ratom no oni od kojih takve ideje potječu u ratu ne bi htjeli sudjelovati.

[hizo ramidovic]

Da ne otvaram novu temu .
Kakvo je sad stanje po pitanju Sarajevo distrikta ?

stanjeje masala samo to covijek more samo pozelit mir sreca blago stanje rahatluk imase para imase scim

Za ovih devet godina politicka situacija se umnogome promijenila. Mozemo li uskoro ocekivati novo ustavno uređenje BiH i entiteta.

novo uredzenje cebit u skoro takodace dabudnu tri entiteta zasvaki narod pojedan dase ralaksiraju odnosi izmedzu naroda sutijem dace svi narodi dobit stagod budnu stjeli jercese pravit nove granice

Dali moze Sarajevo postati distrikt u BiH znaci da nepripada nijednom entitetu a da Mostar postane glavni grad FBiH.

pamore nema tuj nikaki problema mostar dabudne glavi grad hr hb bl glavni grad rs sarajevo dabudne zajednicki distrikt zasve narode takoce svima bit ljepo ugodno isvi cebit sretni zadovoljni atoje naj bolje rijesenje za bosnjacki narod

[karanana]

ja sam za to da se federacija pripoji republici srpskoj.

[hizo ramidovic]

ja sam za to da se federacija pripoji republici srpskoj.

more tako aldase ukine ime bih ida sve budne republika srpska

[karanana]

ja sam za to da se federacija pripoji republici srpskoj.

more tako aldase ukine ime bih ida sve budne republika srpska

more.
i ondar za koji mjesec organizujemo referendum u rapublici srpskoj o promjeni imena.

[hizo ramidovic]

ja sam za to da se federacija pripoji republici srpskoj.

more tako aldase ukine ime bih ida sve budne republika srpska

more.
i ondar za koji mjesec organizujemo referendum u rapublici srpskoj o promjeni imena.

more alda budnu samo dvie opcie zapadna srbija ili velika republika srpska

[cyprus]

Da ne otvaram novu temu .
Kakvo je sad stanje po pitanju Sarajevo distrikta ?
Za ovih devet godina politicka situacija se umnogome promijenila. Mozemo li uskoro ocekivati novo ustavno uređenje BiH i entiteta. Dali moze Sarajevo postati distrikt u BiH znaci da nepripada nijednom entitetu a da Mostar postane glavni grad FBiH.

Šta se promijenilo za ovih devet godina? U suštinskom pogledu se od 2006. godine (hvala Harise!) nije promijenilo jebeno ništa...

A danas ću reći isto što i prije skoro devet godina - Sarajevo kao neka vrsta distrikta je poželjno (u kontekstu normalizacije države), ali ne zasad i realno rješenje... Ne vidim na koji način bi ovi iz RS-a na to pristali u uslovima koji vladaju zadnjih 10-tak godina... Dakle, sve što smo ovdje pisali 2007. godine, važi i danas, 2016-te...

[tututuuuu]

Svejedno mi. Logika neka u tome postoji doduse.

Uz napomenu sto se spominje da je Sarajevo multietnicko - nije. Ne moze grad biti multietnican kad u njemu zivi cca 95% pripadnika jednog naroda, s daljnom tendencijom jos vece cistoce.

Mada, kako stvari stoje ne vjerujem da im ista od tog, i za divno cudo ovo bi bio jedan od rijetkih slucajeva gdje se svi (H/B/S) slazu da do ovakvog neceg ne treba doci.

[palermo]

Da ne otvaram novu temu .
Kakvo je sad stanje po pitanju Sarajevo distrikta ?
Za ovih devet godina politicka situacija se umnogome promijenila. Mozemo li uskoro ocekivati novo ustavno uređenje BiH i entiteta. Dali moze Sarajevo postati distrikt u BiH znaci da nepripada nijednom entitetu a da Mostar postane glavni grad FBiH.

Promijenila se samo nagore. Srpsko-hrvatske secesionističke politike nisu poražene, a bošnjačka politička misao (a u skladu sa tim, i bošnjačka javnost) je već par godina u fazi regresije.

Inače, ja sam prilično uvjeren da bi ova implementiranje ove ideje dalo značajan poticaj uozbiljenju BH države i otvorilo puteve za njenu kvalitetnu dogradnju.

Ali ovo bi istovremeno značilo i da se ruši mit o nepovredivosti granica RS-a, nužno bi vodilo ka diferenciranju i same srpske političke misli, a kako su ovoga svjesni i u RS-u to ova ideja u ovom trenutku nema nikakve šanse.

S druge strane, bošnjačku političku misao bitno određuje strah, najbolja ilustracija ovoga je rečenica koja se i ovdje često ponavlja " vi bi da je Sarajevo svačije, a Mostar i Banjaluka hrvatski i srpski" pri čemu se ne shvata da Sarajevo nitko ne može oduzeti Bošnjacima, i da stvaranje Distrikta Sarajevo i proglašenje Mostara glavnim gradom Federacije otvara mogućnost da bošnjački kapital (ili kapital koji oni i mogu privući) koji je danas koncentrisan u prostoru Čaršija-Ilidža izađe iz tih prostora i postane pokretačka snaga integrativnih procesa u BiH. Nažalost, u ovom misaonom sklopu se danas kreće i ono što se u Bošnjaka zove i ljevica i desnica.

Dakle, ostaje nam i dalje zavrzlamina (malo da bocnem i Vivaldija i njegova) rahat patnja.

[tandmand]

S druge strane, bošnjačku političku misao bitno određuje strah, najbolja ilustracija ovoga je rečenica koja se i ovdje često ponavlja " vi bi da je Sarajevo svačije, a Mostar i Banjaluka hrvatski i srpski" .....

Neposredno nakon rata, strah je određivao političko djelovanje Bošnjaka a danas je to više nastojanje da se ne ispadne blećak, zarad nekih društvenih vrijednosti koje ne postoje ni u EU a trenirale bi se samo na teritorijama gdje su Bošnjaci u većini. Strah dolazi tek poslije, kad se spozna šta se u stvari potpisalo. Znate one slike blijedog lica vođe, nakon izvjesnog vremena ... Zato je bošnjačkoj politici Status quo - majka, jer je velika mogućnost da se pogriješi.

[palermo]

... Zato je bošnjačkoj politici Status quo - majka, jer je velika mogućnost da se pogriješi.

pa dao si definiciju straha

[tandmand]

... Zato je bošnjačkoj politici Status quo - majka, jer je velika mogućnost da se pogriješi.

pa dao si definiciju straha

Da, to je naš začarani krug.
To je tako jer bošnjačka politika uglavnom reagira na poticaj i nema zacrtanih strateških ciljeva. Barne ih Čović Trećim entitetom, izbornom jedinicom - Bošnjaci reagiraju, barne ih Dodik referendumom - opet reagiraju, makar verbalno. Ako niko ne barka, spavanje se nastavlja - Status quo.

[karanana]

...ali je uglavnom u defanzivi.