DISKUSHERNIJA-sta je to?
Moderator: anex
- zeleno volim te
- Posts: 203
- Joined: 16/08/2008 17:19
#1 DISKUSHERNIJA-sta je to?
Prijateljica mi je dobila dijagnozu DISKUSHERNIJA 5 prsljenova,a ja ti bas nemam nekog pojma o tome,pa molim sve one koji znaju vise o tome da mi pomognu.
Sta pomaze,ima li kakvog lijeka,sta covjek treba ili ne treba uraditi....?
Ni ona bas ne zna puno,a covjek zaista ne zna odakle da krene,kad ga nesto pogodi,pogotovo kad imas 30 i koju, mislis da ti ne moze biti nista.
Gdje mogu vise procitati o tome?
Moze li mi ko pomoci kakvim savjetom?
Pozdrav svima!
Sta pomaze,ima li kakvog lijeka,sta covjek treba ili ne treba uraditi....?
Ni ona bas ne zna puno,a covjek zaista ne zna odakle da krene,kad ga nesto pogodi,pogotovo kad imas 30 i koju, mislis da ti ne moze biti nista.
Gdje mogu vise procitati o tome?
Moze li mi ko pomoci kakvim savjetom?
Pozdrav svima!
- slavkoimamodilera
- Posts: 2823
- Joined: 19/03/2008 15:39
#2 Re: DISKUSHERNIJA-sta je to?
To je ukljestenje kicmenog diska... moze biti vrlo opasno ako se osoba ne pazi... popricati sa strucnjakom pod obavezno!
-
fantabox
- Posts: 224
- Joined: 12/07/2007 10:11
#3 Re: DISKUSHERNIJA-sta je to?
Za pocetak, na linku : http://www.doktor.co.yu/forum/viewforum ... 65a2991ece , je prilicno aktivan forum sa dosta topica na tu temu. Pukni u search i sama ces se zacuditi koliko ljudi ima tih i slicnih problema. Ljudi obicno postaju svoje dijagnoze, doktori daju svoja misljenja, razmjenjuju se iskustva, linkovi, savjeti. Kako god odlucila, sta god radila, a skontaces po iskustvima ljudi sa foruma sta je dobro, a sta nikako nije, uvijek prvo doktore konsultuj (npr. prije fizioterapija, raznoraznih kiroprakticara i slicnoga sto ce ti ljudi vjerovatno savjetovati).zeleno volim te wrote:Prijateljica mi je dobila dijagnozu DISKUSHERNIJA 5 prsljenova,a ja ti bas nemam nekog pojma o tome,pa molim sve one koji znaju vise o tome da mi pomognu.
Sta pomaze,ima li kakvog lijeka,sta covjek treba ili ne treba uraditi....?
Ni ona bas ne zna puno,a covjek zaista ne zna odakle da krene,kad ga nesto pogodi,pogotovo kad imas 30 i koju, mislis da ti ne moze biti nista.
Gdje mogu vise procitati o tome?
Moze li mi ko pomoci kakvim savjetom?
Pozdrav svima!
I jos malo za pocetak : http://www.kraljeznica.com/joom/ , http://www.mycity.co.yu/Zdravlje/Kicma- ... ernia.html .
A tacno za sta je koji prsljen zaduzen, u najkracem: http://universe-review.ca/I10-13-spinal.jpg
Pozdrav
Last edited by fantabox on 18/09/2008 13:53, edited 1 time in total.
- Michun
- Posts: 5450
- Joined: 28/04/2006 16:52
- Location: Sarajevo
#4 Re: DISKUSHERNIJA-sta je to?
Na internetu na puno stranica mozes naci ali evo da probam pomoci, jer vecini raje je mrsko citati strucne textove. Opisano rijecima laika: Izmedju svakog prsljenja na kicmi imas disk koji pomaze da se ne "trose" kosti odn. rade kao amortizeri. Kada dodje do isklizanja (prolaps) diska mimo prsljenova onda nastaje diskus hernija. E sad, moze doci prilikom pada, bez ikakvog razloga, prilikom trzaja, s godinama i sl. Obicno dolazi do prolapsa 1 ili 2 diska. Rijetko da je vise, tako da je vjerovatno da tvoja prijateljica ima prolaps L5.
Ne preporucuje se operacija osim ako nije u pitanju kretanje, kontrolisanje mokrenja i stolice.
Ona bi trebala raditi vjezbe za ledja da ojaca misice koji okruzuju kicmeni stub pa da ti misici malo pomognu drzanje kicme.
Eto, laik rece. Strucnajci ispravljajte
Ne preporucuje se operacija osim ako nije u pitanju kretanje, kontrolisanje mokrenja i stolice.
Ona bi trebala raditi vjezbe za ledja da ojaca misice koji okruzuju kicmeni stub pa da ti misici malo pomognu drzanje kicme.
Eto, laik rece. Strucnajci ispravljajte
- zeleno volim te
- Posts: 203
- Joined: 16/08/2008 17:19
#5 Re: DISKUSHERNIJA-sta je to?
Simptomi diskus hernije
Procjenjuje se da oko 80 odsto ljudi makar jednom u toku života doživi bolove u lumbalnom predelu, poznate kao krstobolja. U medicini se ovaj bol označava kao lumbalni bolni sindrom.
- Lumbalni sindrom se obično javlja naglo, odnosno akutno, ali je on zapravo posljedica višegodišnjih degenerativnih promjena kičmenog stuba. Povrede, zapaljenska oboljenja, tumori i okluzivne bolesti arterija znatno su rjeđi uzroci .
Zašto se javljaju
Ove degenerativne promjene nastaju sa starenjem, zbog smanjenja elastičnosti struktura koje zajedno formiraju kičmeni stub kao cjelinu, pa stoga ne čudi staro medicinsko pravilo da „smo stari onoliko koliko su nam stari krvni sudovi i kičmeni stub“. Jedan od osnovnih razloga za pojavu lumbalnog bola jesu protruzija i prolaps, odnosno djelimično i potpuno prodiranje međupršljenskog diska, koji nastaju upravo kao posljedica tih degenerativnih promjena. Kičmeni stub čoveka sastoji se iz 33 međusobno povezana pršljena. Između dva susjedna pršljena nalazi se struktura poznata kao međupršljenski disk. Međupršljenski disk se sastoji iz dva dijela. Spoljašnji dio, nazvan fibrozni prsten, sastoji se uglavnom iz kolagena. Unutrašnji dio, ili jezgro, takođe sadrži kolagen, ali drugačijeg tipa u odnosu na fibrozni prsten, te sadrži veći procenat vode. Vremenom dolazi do oštećenja međupršljenskog diska, sušenja jezgra i stvaranja pukotina u fibroznom prstenu. Na ovakvom terenu najprije dolazi do prodiranja jezgra kroz fibrozni prsten čija je spoljašnja površina dobro inervisana te se javlja lokalizovani bol. Međutim, obično usljed podizanja nekog težeg predmeta ili naglih uvrtanja kičmenog stuba može doći do daljeg prodiranja jezgra kroz prsten i pritiska na prednje korene nerava koji polaze iz kičme. Ukoliko istovremeno dođe do rascjepa tzv. uzdužnog ligamenta, koji spaja susedne pršljenove, onda govorimo o prolapsu međupršljenskog diska, odnosno o diskus herniji. Dakle, prskanje fibroznog prstena i dejlimično ili potpuno prodiranje jezgra pri naglom naporu, što izaziva veoma jak bol, samo su završna faza prethodnih višegodišnjih oštećenja u promjena u međupršljenskom disku.
Dijagnoza
Dijagnoza diskus hernije se postavlja na osnovu karakteristične kliničke slike, rendgenografije kičmenog stuba, ali je od znatno veće pomoći kompjuterizovana tomografija ili magnetna rezonancija lumbalnog predjela koje mogu tačno da otkriju nivo na kojem je došlo do pritiska na nerve. Kod većine bolesnika liječenje se sastoji iz strogog mirovanja u postelji sa ravnom tvrdom podlogom uz uzimanje lijekova protiv bolova. Isto tako treba sjediti na tvrdim stolicama, a ponekad se primenjuje i steznik. Uz njih se često daju i kortikosteroidi koji povoljno djeluju na smanjivanje zapaljenskog otoka nastalog zbog mehaničkog pritiska. Pacijentima se zabranjuje kupanje u vrućoj vodi i odlazak u saunu, kao i podizanje teških predmeta. Nikako se ne savetuje samostalno izvođenje vežbi, već je obavezna konsultacija sa fizijatrom ili fizioterapeutom, te se nakon smirivanja akutnih bolova pristupa fizikalnoj rehabilitaciji. Hirurško liječenje je neophodno u onim slučajevima kada postoje teški neurološki ispadi, oštećenje funkcije mišića zatvarača mokraćne bešike i rektuma, slabost donjih ekstremiteta ili njihova oduzetost.
Gde se javljaju bolne promjene
Hernijacija diskusa se najčešće javlja na mjestima izloženim najvećem opterećenju, a to su segmenti između četvrtog i petog lumbalnog pršljena, i između petog lumbalnog pršljena i sakruma. U kliničkoj slici dominira bol, koji je veoma jak, nastaje naglo i lokalizovan je u lumbosakralnom predelu, koji je praćen osećajem žarenja ili paljenja u jednoj ili obje noge (lumboišijalgija). Kao reakcija na bol, javlja se refleksni zaštitni grč mišića sa odgovarajuće strane, kao pokušaj da se intenzitet bola smanji. Usljed pritiska na senzitivna vlakna javlja se smanjena osjetljivost onih regiona koji su inervisani tim nervnim vlaknima, dok se kod većih hernijacija javljaju i motorni poremećaji. Tako se kod hernijacije između četvrtog i petog lumbalnog pršljena javljaju senzorni poremećaji u zadnje-spoljnoj strani natkolenice, spoljnoj strani potkolenice i prednjoj strani stopala do palca, kao i nemogućnost bolesnika da se podigne na pete. U slučaju hernijacije između petog lumbalnog i prvog sakralnog pršljena javljaju se senzorni poremećaji na zadnjoj strani noge, peti i spoljnoj strani stopala do malog prsta, kao i nemogućnost bolesnika da stoji ili hoda na prstima.
Procjenjuje se da oko 80 odsto ljudi makar jednom u toku života doživi bolove u lumbalnom predelu, poznate kao krstobolja. U medicini se ovaj bol označava kao lumbalni bolni sindrom.
- Lumbalni sindrom se obično javlja naglo, odnosno akutno, ali je on zapravo posljedica višegodišnjih degenerativnih promjena kičmenog stuba. Povrede, zapaljenska oboljenja, tumori i okluzivne bolesti arterija znatno su rjeđi uzroci .
Zašto se javljaju
Ove degenerativne promjene nastaju sa starenjem, zbog smanjenja elastičnosti struktura koje zajedno formiraju kičmeni stub kao cjelinu, pa stoga ne čudi staro medicinsko pravilo da „smo stari onoliko koliko su nam stari krvni sudovi i kičmeni stub“. Jedan od osnovnih razloga za pojavu lumbalnog bola jesu protruzija i prolaps, odnosno djelimično i potpuno prodiranje međupršljenskog diska, koji nastaju upravo kao posljedica tih degenerativnih promjena. Kičmeni stub čoveka sastoji se iz 33 međusobno povezana pršljena. Između dva susjedna pršljena nalazi se struktura poznata kao međupršljenski disk. Međupršljenski disk se sastoji iz dva dijela. Spoljašnji dio, nazvan fibrozni prsten, sastoji se uglavnom iz kolagena. Unutrašnji dio, ili jezgro, takođe sadrži kolagen, ali drugačijeg tipa u odnosu na fibrozni prsten, te sadrži veći procenat vode. Vremenom dolazi do oštećenja međupršljenskog diska, sušenja jezgra i stvaranja pukotina u fibroznom prstenu. Na ovakvom terenu najprije dolazi do prodiranja jezgra kroz fibrozni prsten čija je spoljašnja površina dobro inervisana te se javlja lokalizovani bol. Međutim, obično usljed podizanja nekog težeg predmeta ili naglih uvrtanja kičmenog stuba može doći do daljeg prodiranja jezgra kroz prsten i pritiska na prednje korene nerava koji polaze iz kičme. Ukoliko istovremeno dođe do rascjepa tzv. uzdužnog ligamenta, koji spaja susedne pršljenove, onda govorimo o prolapsu međupršljenskog diska, odnosno o diskus herniji. Dakle, prskanje fibroznog prstena i dejlimično ili potpuno prodiranje jezgra pri naglom naporu, što izaziva veoma jak bol, samo su završna faza prethodnih višegodišnjih oštećenja u promjena u međupršljenskom disku.
Dijagnoza
Dijagnoza diskus hernije se postavlja na osnovu karakteristične kliničke slike, rendgenografije kičmenog stuba, ali je od znatno veće pomoći kompjuterizovana tomografija ili magnetna rezonancija lumbalnog predjela koje mogu tačno da otkriju nivo na kojem je došlo do pritiska na nerve. Kod većine bolesnika liječenje se sastoji iz strogog mirovanja u postelji sa ravnom tvrdom podlogom uz uzimanje lijekova protiv bolova. Isto tako treba sjediti na tvrdim stolicama, a ponekad se primenjuje i steznik. Uz njih se često daju i kortikosteroidi koji povoljno djeluju na smanjivanje zapaljenskog otoka nastalog zbog mehaničkog pritiska. Pacijentima se zabranjuje kupanje u vrućoj vodi i odlazak u saunu, kao i podizanje teških predmeta. Nikako se ne savetuje samostalno izvođenje vežbi, već je obavezna konsultacija sa fizijatrom ili fizioterapeutom, te se nakon smirivanja akutnih bolova pristupa fizikalnoj rehabilitaciji. Hirurško liječenje je neophodno u onim slučajevima kada postoje teški neurološki ispadi, oštećenje funkcije mišića zatvarača mokraćne bešike i rektuma, slabost donjih ekstremiteta ili njihova oduzetost.
Gde se javljaju bolne promjene
Hernijacija diskusa se najčešće javlja na mjestima izloženim najvećem opterećenju, a to su segmenti između četvrtog i petog lumbalnog pršljena, i između petog lumbalnog pršljena i sakruma. U kliničkoj slici dominira bol, koji je veoma jak, nastaje naglo i lokalizovan je u lumbosakralnom predelu, koji je praćen osećajem žarenja ili paljenja u jednoj ili obje noge (lumboišijalgija). Kao reakcija na bol, javlja se refleksni zaštitni grč mišića sa odgovarajuće strane, kao pokušaj da se intenzitet bola smanji. Usljed pritiska na senzitivna vlakna javlja se smanjena osjetljivost onih regiona koji su inervisani tim nervnim vlaknima, dok se kod većih hernijacija javljaju i motorni poremećaji. Tako se kod hernijacije između četvrtog i petog lumbalnog pršljena javljaju senzorni poremećaji u zadnje-spoljnoj strani natkolenice, spoljnoj strani potkolenice i prednjoj strani stopala do palca, kao i nemogućnost bolesnika da se podigne na pete. U slučaju hernijacije između petog lumbalnog i prvog sakralnog pršljena javljaju se senzorni poremećaji na zadnjoj strani noge, peti i spoljnoj strani stopala do malog prsta, kao i nemogućnost bolesnika da stoji ili hoda na prstima.
- The Nightwatchman
- Posts: 2380
- Joined: 16/10/2006 15:31
- Location: izmedju krajnosti
#6 Re: DISKUSHERNIJA-sta je to?
ti pitala - ti odgovorilazeleno volim te wrote:Simptomi diskus hernije
Procjenjuje se da oko 80 odsto ljudi makar jednom u toku života doživi bolove u lumbalnom predelu, poznate kao krstobolja. U medicini se ovaj bol označava kao lumbalni bolni sindrom.
- Lumbalni sindrom se obično javlja naglo, odnosno akutno, ali je on zapravo posljedica višegodišnjih degenerativnih promjena kičmenog stuba. Povrede, zapaljenska oboljenja, tumori i okluzivne bolesti arterija znatno su rjeđi uzroci .
Zašto se javljaju
Ove degenerativne promjene nastaju sa starenjem, zbog smanjenja elastičnosti struktura koje zajedno formiraju kičmeni stub kao cjelinu, pa stoga ne čudi staro medicinsko pravilo da „smo stari onoliko koliko su nam stari krvni sudovi i kičmeni stub“. Jedan od osnovnih razloga za pojavu lumbalnog bola jesu protruzija i prolaps, odnosno djelimično i potpuno prodiranje međupršljenskog diska, koji nastaju upravo kao posljedica tih degenerativnih promjena. Kičmeni stub čoveka sastoji se iz 33 međusobno povezana pršljena. Između dva susjedna pršljena nalazi se struktura poznata kao međupršljenski disk. Međupršljenski disk se sastoji iz dva dijela. Spoljašnji dio, nazvan fibrozni prsten, sastoji se uglavnom iz kolagena. Unutrašnji dio, ili jezgro, takođe sadrži kolagen, ali drugačijeg tipa u odnosu na fibrozni prsten, te sadrži veći procenat vode. Vremenom dolazi do oštećenja međupršljenskog diska, sušenja jezgra i stvaranja pukotina u fibroznom prstenu. Na ovakvom terenu najprije dolazi do prodiranja jezgra kroz fibrozni prsten čija je spoljašnja površina dobro inervisana te se javlja lokalizovani bol. Međutim, obično usljed podizanja nekog težeg predmeta ili naglih uvrtanja kičmenog stuba može doći do daljeg prodiranja jezgra kroz prsten i pritiska na prednje korene nerava koji polaze iz kičme. Ukoliko istovremeno dođe do rascjepa tzv. uzdužnog ligamenta, koji spaja susedne pršljenove, onda govorimo o prolapsu međupršljenskog diska, odnosno o diskus herniji. Dakle, prskanje fibroznog prstena i dejlimično ili potpuno prodiranje jezgra pri naglom naporu, što izaziva veoma jak bol, samo su završna faza prethodnih višegodišnjih oštećenja u promjena u međupršljenskom disku.
Dijagnoza
Dijagnoza diskus hernije se postavlja na osnovu karakteristične kliničke slike, rendgenografije kičmenog stuba, ali je od znatno veće pomoći kompjuterizovana tomografija ili magnetna rezonancija lumbalnog predjela koje mogu tačno da otkriju nivo na kojem je došlo do pritiska na nerve. Kod većine bolesnika liječenje se sastoji iz strogog mirovanja u postelji sa ravnom tvrdom podlogom uz uzimanje lijekova protiv bolova. Isto tako treba sjediti na tvrdim stolicama, a ponekad se primenjuje i steznik. Uz njih se često daju i kortikosteroidi koji povoljno djeluju na smanjivanje zapaljenskog otoka nastalog zbog mehaničkog pritiska. Pacijentima se zabranjuje kupanje u vrućoj vodi i odlazak u saunu, kao i podizanje teških predmeta. Nikako se ne savetuje samostalno izvođenje vežbi, već je obavezna konsultacija sa fizijatrom ili fizioterapeutom, te se nakon smirivanja akutnih bolova pristupa fizikalnoj rehabilitaciji. Hirurško liječenje je neophodno u onim slučajevima kada postoje teški neurološki ispadi, oštećenje funkcije mišića zatvarača mokraćne bešike i rektuma, slabost donjih ekstremiteta ili njihova oduzetost.
Gde se javljaju bolne promjene
Hernijacija diskusa se najčešće javlja na mjestima izloženim najvećem opterećenju, a to su segmenti između četvrtog i petog lumbalnog pršljena, i između petog lumbalnog pršljena i sakruma. U kliničkoj slici dominira bol, koji je veoma jak, nastaje naglo i lokalizovan je u lumbosakralnom predelu, koji je praćen osećajem žarenja ili paljenja u jednoj ili obje noge (lumboišijalgija). Kao reakcija na bol, javlja se refleksni zaštitni grč mišića sa odgovarajuće strane, kao pokušaj da se intenzitet bola smanji. Usljed pritiska na senzitivna vlakna javlja se smanjena osjetljivost onih regiona koji su inervisani tim nervnim vlaknima, dok se kod većih hernijacija javljaju i motorni poremećaji. Tako se kod hernijacije između četvrtog i petog lumbalnog pršljena javljaju senzorni poremećaji u zadnje-spoljnoj strani natkolenice, spoljnoj strani potkolenice i prednjoj strani stopala do palca, kao i nemogućnost bolesnika da se podigne na pete. U slučaju hernijacije između petog lumbalnog i prvog sakralnog pršljena javljaju se senzorni poremećaji na zadnjoj strani noge, peti i spoljnoj strani stopala do malog prsta, kao i nemogućnost bolesnika da stoji ili hoda na prstima.
čemu onda otvarati temu?
- zeleno volim te
- Posts: 203
- Joined: 16/08/2008 17:19
#7 Re: DISKUSHERNIJA-sta je to?
U pravu si,pitala sam zbog prijateljice i ne dobih nikakav konkretan odgovor,a tek sad nadjoh ovo,pa pomislih ....mozda ce nekoga jos zanimati!

-
zelenooka blogerica
- Posts: 85
- Joined: 07/01/2007 21:28
- Location: Sarajevo
#8 Re: DISKUSHERNIJA-sta je to?
Zeleno ... dobro da si postala ovu temu
Diskus hernija je cesto degenerativno oboljenje kicmenog stuba i ne javlja se samo u lumbalnom dijelu ledja (tj u predjelu krsta) nego se javlja u citavoj kicmi.
Zavisi kakva je diskus hernija kod tvoje prijateljice u pitanju. terapija je raznolika - od fizikalne terapije, laganih vjezbi, plivanja do operacije.
Tvojoj kolegici preporucujem konsultacije sa fizijatrom i neurohirurgom ... oni ce joj najbolje reci sta dalje!
Diskus hernija je cesto degenerativno oboljenje kicmenog stuba i ne javlja se samo u lumbalnom dijelu ledja (tj u predjelu krsta) nego se javlja u citavoj kicmi.
Zavisi kakva je diskus hernija kod tvoje prijateljice u pitanju. terapija je raznolika - od fizikalne terapije, laganih vjezbi, plivanja do operacije.
Tvojoj kolegici preporucujem konsultacije sa fizijatrom i neurohirurgom ... oni ce joj najbolje reci sta dalje!
- zeleno volim te
- Posts: 203
- Joined: 16/08/2008 17:19
#9 Re: DISKUSHERNIJA-sta je to?
Hvala!zelenooka blogerica wrote:Zeleno ... dobro da si postala ovu temu
Diskus hernija je cesto degenerativno oboljenje kicmenog stuba i ne javlja se samo u lumbalnom dijelu ledja (tj u predjelu krsta) nego se javlja u citavoj kicmi.
Zavisi kakva je diskus hernija kod tvoje prijateljice u pitanju. terapija je raznolika - od fizikalne terapije, laganih vjezbi, plivanja do operacije.
Tvojoj kolegici preporucujem konsultacije sa fizijatrom i neurohirurgom ... oni ce joj najbolje reci sta dalje!
Znam da je obisla doktora i doktora, ali je sok zato sto joj je tek 34 godine!
To mi nekako dodje (mozda se varam) za starije!
Znam da su se uvijek stariji ljudi zalili na ledja,na ovo,na ono i mi smo se uvijek zezali "privij rodni list"!
Izgleda da vise nije tako!
Pozdrav!
- Gaia
- Posts: 1383
- Joined: 10/10/2006 10:39
#10 Re: DISKUSHERNIJA-sta je to?
a joj napisah podug post, stisnuh ne znam ni sama koji dugmic i sve nesta!
najbitnije sto imam reci je da se vecina DH ne treba operirati. kirursku intervenciju treba ostaviti kao zadnje rijesenje. kiroprakticari, u velikoj vecini slucajeva to rijese sa par odgovarajucih poteza. govorim iz licnog iskustva. ako vec ne moze bez kirurske intervencije onda neka to izvede neurokirurg umjesto traumatologa, manje znaju o kostima ali vise o nervima i postizu bolje rezultate. i jos nesto; prije nekih 7-8 godina otkrili su novi tretman za DH; ubrizgavanje odredjenog enzima, koja se dobiva iz manga, u dislociranu hrskavicu, rastvara hrskavicu i oslobadja uklijestene nerve. obzirom da se skalpel ne upotrebljava pacijent ide kuci vec isti dan.
toliko za sad. nadam se da vam moze cemu pomoci.
najbitnije sto imam reci je da se vecina DH ne treba operirati. kirursku intervenciju treba ostaviti kao zadnje rijesenje. kiroprakticari, u velikoj vecini slucajeva to rijese sa par odgovarajucih poteza. govorim iz licnog iskustva. ako vec ne moze bez kirurske intervencije onda neka to izvede neurokirurg umjesto traumatologa, manje znaju o kostima ali vise o nervima i postizu bolje rezultate. i jos nesto; prije nekih 7-8 godina otkrili su novi tretman za DH; ubrizgavanje odredjenog enzima, koja se dobiva iz manga, u dislociranu hrskavicu, rastvara hrskavicu i oslobadja uklijestene nerve. obzirom da se skalpel ne upotrebljava pacijent ide kuci vec isti dan.
toliko za sad. nadam se da vam moze cemu pomoci.
-
DegmanKommandant
- Posts: 10
- Joined: 01/09/2009 16:04
#11 Re: DISKUSHERNIJA-sta je to?
mogu ti samo jedno reci za tvoju prijateljicu...ako je dobila diskus herniju,pogotovo neku "vece milimetraze pomaka" ,ona je poludinvalid do kraja zivota...dovoljno je da digne vilicu ako joj padne u kuhinji i sagne se,i gotovo...sve pocinje ispocetka i tako se samo pogorsava...sta reci,jadna tvoja prijatelja ali tu spasa nema,po meni operacija ne postize nista posebno,to je samo "privremeno" rijesenje i pitanje je vremena kad ce se ponoviti...dosta ljudi ,tj mladih i perspektivnih ljudi,sportasa itd su znali napravit samoubojstvo cesto u zapadnim zemaljama kad im je to dijagnostocirano...ako je to dobila na 2 ili vise mjesta,jos gore...
