diskontna stopa

[nunanu]

Trebam vase misljenje
1.SAD i Hrvatska su promijenile diskontne stope ,SAD je spustio diskontnu stopu a Hrvatska je povećala,recite:
-Koju su makroekonomsku politiku oni primjenili?
-S kojim ciljem su to oni uradili,odnosno sta očekuju da će se desiti kao posljedica tog akta?
-Ko je uradio bolju stvar SAD ili Hrvatska?

[fixer]

Kolika je diskontna stopa sad u HR? Ja se sjecam smanjenja, tako da mi je promaklo povecanje.

[Ricken]

Trebam vase misljenje
1.SAD i Hrvatska su promijenile diskontne stope ,SAD je spustio diskontnu stopu a Hrvatska je povećala,recite:
-Koju su makroekonomsku politiku oni primjenili?
-S kojim ciljem su to oni uradili,odnosno sta očekuju da će se desiti kao posljedica tog akta?
-Ko je uradio bolju stvar SAD ili Hrvatska?

Pa postoji velika mogučnost da su i FEB i HNB uradile pravu stvar. Putem diskontne stope se utiče na cijenu novca ili ti kamatnu stopu kod kreditiranja privrede i stanovništva. Znači ova stopa determinira ponudu novca u privredi.
U pitanju je monetarna politika.

U prvom slučaju u SAD, krediti će pojeftiniti, a razlog smanjenju je taj što su SAD u recesiji pa žele da potaknu privredu. U drugom slučaju u Hrvatskoj je stanje inflacije, cijene značajno rastu, pa se želi smanjiti potrošnja i ograničiti kreditna aktivnost, a na tržištu i u privredi će se ograničiti količina novca. Teško je upoređivati efikasnost ovih mjera jer ni ekonomske prilike u 2 zemlje nisu iste. Ipak može se reći pošto je i Hrvatska u recesiji, uz pojavu inflacije, da je kod nje dosta teža situacija.

[Ricken]

Kolika je diskontna stopa sad u HR? Ja se sjecam smanjenja, tako da mi je promaklo povecanje.

Ma ovo garant za fakulteta treba, nemora biti da su informacije real time.

Ja koliko znam nekad 2010. godine je FED povećao diskontnu stopu kada je osnažio dolar.
Nisam ni ja čuo da je bilo nekih promjena, ali može biti jer se takve stvari dešavaju u ciklusima od 3 godine.

[fixer]

FED sad odrzava politiku jeftinog novca. Putem operacija na otvorenom trzistu oni stalno upumpavaju veliku kolicinu novca u sistem. Posto monetarna politika, za razliku od fiskalne nema direktan efekat na privredu, ocekuje ce da ce to proizvesti porast potrosnje, smanjenje deficita i slicno. Pojedini makroekonomisti vjeruju da te operacije imaju samo kratkorocno dobar efekat, jer ce kratkorocno smanjiti kamatne stope i povecati potrosnju, investicije i slicno. U dugom roku se ocekuje da ce to samo proizvesti inflaciju, kao odliku pregrijane privrede. Povecana inflacija ce dovesti do povecanja kamatne stope. Da bi FED to sprijecio, oni su izmislili jedan novi instrument. Obavezan je FED da placa kamatnu stopu na sve viske depozita koje banke drze kod njih. To je novina u ekonomiji. Posto je povremeno stopa saveznih fondova niza od ove stope na prekomjerno drzanje depozita, banke sve manje i manje posudjuju jedna drugoj. To sad rade GSE. A banke pristaju da drze visak depozita. Ovo ima za posljedicu da je novcani multiplikator sad bezvrijedan, ako je ikad imao neku vrijednost

Ben Bernake je vec najavio da ce prestati sa tim operacijama. Kao posljedicu imas pad indexa S&P, DJIA, Nasdaq...
Za Hrvatsku znam da je snizila tu diskontnu stopu 2011. Kad se CB odluci na povecanje te stope, ona zeli da uvede sigurnost u bankarski sistem. Tad njihova sredstva nisu jeftina, a time se postice bankarski sistem da sve zivo pokusa prije nego se njima obrati. Banke su manje spremne da se izlazu riziku.

[Ricken]

FED sad odrzava politiku jeftinog novca. Putem operacija na otvorenom trzistu oni stalno upumpavaju veliku kolicinu novca u sistem. Posto monetarna politika, za razliku od fiskalne nema direktan efekat na privredu, ocekuje ce da ce to proizvesti porast potrosnje, smanjenje deficita i slicno. Pojedini makroekonomisti vjeruju da te operacije imaju samo kratkorocno dobar efekat, jer ce kratkorocno smanjiti kamatne stope i povecati potrosnju, investicije i slicno. U dugom roku se ocekuje da ce to samo proizvesti inflaciju, kao odliku pregrijane privrede. Povecana inflacija ce dovesti do povecanja kamatne stope. Da bi FED to sprijecio, oni su izmislili jedan novi instrument. Obavezan je FED da placa kamatnu stopu na sve viske depozita koje banke drze kod njih. To je novina u ekonomiji. Posto je povremeno stopa saveznih fondova niza od ove stope na prekomjerno drzanje depozita, banke sve manje i manje posudjuju jedna drugoj. To sad rade GSE. A banke pristaju da drze visak depozita. Ovo ima za posljedicu da je novcani multiplikator sad bezvrijedan, ako je ikad imao neku vrijednost

Ben Bernake je vec najavio da ce prestati sa tim operacijama. Kao posljedicu imas pad indexa S&P, DJIA, Nasdaq...
Za Hrvatsku znam da je snizila tu diskontnu stopu 2011. Kad se CB odluci na povecanje te stope, ona zeli da uvede sigurnost u bankarski sistem. Tad njihova sredstva nisu jeftina, a time se postice bankarski sistem da sve zivo pokusa prije nego se njima obrati. Banke su manje spremne da se izlazu riziku.

Vjerovatno misliš na operacije otkupljivanja državnih i hipotekarnih obveznica, koje se vrše plaćanjem dodatnim rezervama banaka, ali sve je to od 2008. godine kada su i kamate pale skoro na nulu. Novi stimulansi u vidu monetarne politike su američkoj privredi najavljeni u aprilu ali ne prije druge polovine 2013, jer se FED kroz istoriju za sve svoje akcije ipak najviše rukovodi makroekonomskim pokazateljima (inflacija i nezaposlenost) pa će i od njih zavisiti akcije.

Ne bi me iznenadilo da je poslije aprila Bernake najavljivao kako će FED prestati sa kupovinom obevznica, jer objektivno FED zna da 1 riječ može oboriti cijene na berzama, i takve najave mogu biti čisto špekulativne prirode.

Koliko znam dobro raspoloženje investitora je još uvijek prisutno u SAD-u i indeksi su generalno u porastu (nemislim na europske).

Naravno Americi vjerovatno predstoje neki novi baloni i novi finansijski potresi.

Ipak, nemislim da je pitac išao ovako daleko, i držim da je motiv pitanja fakultetsko seminarske prirode, a tu je dovoljan i neprevaziđeni Samuelson

Što se tiče Hrvatske povečanje diskontne stope sigurno treba da obuzda inflaciju s kojom su suočeni zbog nekih fikalnih mjera u zadnjih 12 mjeseci.

[nunanu]

Da,za ispit treba Ja kolko mogu da shvatim da kada je dryava u recesiji smanjuje se diskontna stopa*kamate manje(da bi se podizali krediti i investiralo u razvoj drzave.Mislim da nije bitan podatak kolika je trenutna stopa,vec zasto neke drzave to rade-povecanje,smanjenje.To je monetarna politika.Ja i ekonomija smo dva razlicita svijeta Imam jos jedno pitanje kad ovo rijesimo.Hvala za svaki odgovor,dobro dodje

[nunanu]

Trebam vase misljenje
1.SAD i Hrvatska su promijenile diskontne stope ,SAD je spustio diskontnu stopu a Hrvatska je povećala,recite:
-Koju su makroekonomsku politiku oni primjenili?
-S kojim ciljem su to oni uradili,odnosno sta očekuju da će se desiti kao posljedica tog akta?
-Ko je uradio bolju stvar SAD ili Hrvatska?

Pa postoji velika mogučnost da su i FEB i HNB uradile pravu stvar. Putem diskontne stope se utiče na cijenu novca ili ti kamatnu stopu kod kreditiranja privrede i stanovništva. Znači ova stopa determinira ponudu novca u privredi.
U pitanju je monetarna politika.

U prvom slučaju u SAD, krediti će pojeftiniti, a razlog smanjenju je taj što su SAD u recesiji pa žele da potaknu privredu. U drugom slučaju u Hrvatskoj je stanje inflacije, cijene značajno rastu, pa se želi smanjiti potrošnja i ograničiti kreditna aktivnost, a na tržištu i u privredi će se ograničiti količina novca. Teško je upoređivati efikasnost ovih mjera jer ni ekonomske prilike u 2 zemlje nisu iste. Ipak može se reći pošto je i Hrvatska u recesiji, uz pojavu inflacije, da je kod nje dosta teža situacija.

malo mi je jasnije

[fixer]

FED sad odrzava politiku jeftinog novca. Putem operacija na otvorenom trzistu oni stalno upumpavaju veliku kolicinu novca u sistem. Posto monetarna politika, za razliku od fiskalne nema direktan efekat na privredu, ocekuje ce da ce to proizvesti porast potrosnje, smanjenje deficita i slicno. Pojedini makroekonomisti vjeruju da te operacije imaju samo kratkorocno dobar efekat, jer ce kratkorocno smanjiti kamatne stope i povecati potrosnju, investicije i slicno. U dugom roku se ocekuje da ce to samo proizvesti inflaciju, kao odliku pregrijane privrede. Povecana inflacija ce dovesti do povecanja kamatne stope. Da bi FED to sprijecio, oni su izmislili jedan novi instrument. Obavezan je FED da placa kamatnu stopu na sve viske depozita koje banke drze kod njih. To je novina u ekonomiji. Posto je povremeno stopa saveznih fondova niza od ove stope na prekomjerno drzanje depozita, banke sve manje i manje posudjuju jedna drugoj. To sad rade GSE. A banke pristaju da drze visak depozita. Ovo ima za posljedicu da je novcani multiplikator sad bezvrijedan, ako je ikad imao neku vrijednost

Ben Bernake je vec najavio da ce prestati sa tim operacijama. Kao posljedicu imas pad indexa S&P, DJIA, Nasdaq...
Za Hrvatsku znam da je snizila tu diskontnu stopu 2011. Kad se CB odluci na povecanje te stope, ona zeli da uvede sigurnost u bankarski sistem. Tad njihova sredstva nisu jeftina, a time se postice bankarski sistem da sve zivo pokusa prije nego se njima obrati. Banke su manje spremne da se izlazu riziku.

Vjerovatno misliš na operacije otkupljivanja državnih i hipotekarnih obveznica, koje se vrše plaćanjem dodatnim rezervama banaka, ali sve je to od 2008. godine kada su i kamate pale skoro na nulu. Novi stimulansi u vidu monetarne politike su američkoj privredi najavljeni u aprilu ali ne prije druge polovine 2013, jer se FED kroz istoriju za sve svoje akcije ipak najviše rukovodi makroekonomskim pokazateljima (inflacija i nezaposlenost) pa će i od njih zavisiti akcije.

Ne bi me iznenadilo da je poslije aprila Bernake najavljivao kako će FED prestati sa kupovinom obevznica, jer objektivno FED zna da 1 riječ može oboriti cijene na berzama, i takve najave mogu biti čisto špekulativne prirode.

Koliko znam dobro raspoloženje investitora je još uvijek prisutno u SAD-u i indeksi su generalno u porastu (nemislim na europske).

Naravno Americi vjerovatno predstoje neki novi baloni i novi finansijski potresi.

Ipak, nemislim da je pitac išao ovako daleko, i držim da je motiv pitanja fakultetsko seminarske prirode, a tu je dovoljan i neprevaziđeni Samuelson

Što se tiče Hrvatske povečanje diskontne stope sigurno treba da obuzda inflaciju s kojom su suočeni zbog nekih fikalnih mjera u zadnjih 12 mjeseci.

Mozes li objasniti ovo sto sam boldovao? Ne kontam te. Ovo da se rezerve okamacuju kod FED-a je doslo sa Dodd-Frank Actom, a on je iz 2010. Fed otkupljuje najcesce trezorske zapise, note i obveznice. Hipotekarne bi po pravilu trebao da otkupljuje Fannie i Freddie.

[fixer]

Da,za ispit treba Ja kolko mogu da shvatim da kada je dryava u recesiji smanjuje se diskontna stopa*kamate manje(da bi se podizali krediti i investiralo u razvoj drzave.Mislim da nije bitan podatak kolika je trenutna stopa,vec zasto neke drzave to rade-povecanje,smanjenje.To je monetarna politika.Ja i ekonomija smo dva razlicita svijeta Imam jos jedno pitanje kad ovo rijesimo.Hvala za svaki odgovor,dobro dodje

Pogledaj objasnjenje na stranici FED-a.
http://www.federalreserve.gov/monetaryp ... ntrate.htm

I igraj igricu da shvatis kako to sve funkcionise.
http://www.frbsf.org/education/activities/chairman/
Tebi se sigurno ne trazi samo da znas za diskontnu stopu, nego tu ima dosta stopa, koje se slicno ponasaju.

[nunanu]

Da,za ispit treba Ja kolko mogu da shvatim da kada je dryava u recesiji smanjuje se diskontna stopa*kamate manje(da bi se podizali krediti i investiralo u razvoj drzave.Mislim da nije bitan podatak kolika je trenutna stopa,vec zasto neke drzave to rade-povecanje,smanjenje.To je monetarna politika.Ja i ekonomija smo dva razlicita svijeta Imam jos jedno pitanje kad ovo rijesimo.Hvala za svaki odgovor,dobro dodje

Pogledaj objasnjenje na stranici FED-a.
http://www.federalreserve.gov/monetaryp ... ntrate.htm

I igraj igricu da shvatis kako to sve funkcionise.
http://www.frbsf.org/education/activities/chairman/
Tebi se sigurno ne trazi samo da znas za diskontnu stopu, nego tu ima dosta stopa, koje se slicno ponasaju.

Meni je prvo pitanje iz oblasti ekonomske politike,pitanju su nekako na logiku i cake,pa se ne moze samo nauciti definicija.Npr,ovo sto sam postavila je prvo pitanje i bas je u takvoj formi.I uvjek ide ono sta vi mislite ja nista ne mislim jer nemam pojma ja sam tehnolog ne ekonomista.Pitanje npr.Sad je spustila vrijednost dolara,kakve to veze ima za svjetsku ekonomiju npr BiH ili I ovo je pitanje
1.Danas se mnogo prica o cijenama i o drzavavi koja mora regulisati cijene. Recite sta s makroekonomskog stajalista predstavlja rast cijena i zbog cega to nije dobro po „zdravlje“ jedne nacionalne ekonomije? Da li drzava treba (da li je to ekonomski racionalno) definisati cijene direktno na trzistu? Sta bi vi uradili -. Koje biste akcije poduzeli?

[fixer]

Ako vrijednost dolara pada, deprecira, moze cak i devalvira, u SAD roba postaje jeftinija u izvozu, a strana roba skuplja u SAD-u. To stimulira izvoz, a destimulira uvoz. Na svjetskom nivou se vjerovatno misli na uticaj snage dolara na cijene nafte. Ja drugo pitanje u ovom ne vidim.
Rast cijene je inflacija. Veca inflacija znaci vecu kamatnu stopu. Kamatna stopa se sastoji iz realne i inflacije. Sto je veca inflacija veca je i nominalna kamatna. Veca kamatna stopa, manje investicije, smanjena potrosnja, veca stednja, veci budzetski deficit.
Drzava da li treba ili ne ovisi o mnogim stvarima. To je pitanje na kojem se mnogi makroekonomisti spore.

[fixer]

P.S. zasto ti ovo treba ako se smije znati?

[Ricken]

FED sad odrzava politiku jeftinog novca. Putem operacija na otvorenom trzistu oni stalno upumpavaju veliku kolicinu novca u sistem. Posto monetarna politika, za razliku od fiskalne nema direktan efekat na privredu, ocekuje ce da ce to proizvesti porast potrosnje, smanjenje deficita i slicno. Pojedini makroekonomisti vjeruju da te operacije imaju samo kratkorocno dobar efekat, jer ce kratkorocno smanjiti kamatne stope i povecati potrosnju, investicije i slicno. U dugom roku se ocekuje da ce to samo proizvesti inflaciju, kao odliku pregrijane privrede. Povecana inflacija ce dovesti do povecanja kamatne stope. Da bi FED to sprijecio, oni su izmislili jedan novi instrument. Obavezan je FED da placa kamatnu stopu na sve viske depozita koje banke drze kod njih. To je novina u ekonomiji. Posto je povremeno stopa saveznih fondova niza od ove stope na prekomjerno drzanje depozita, banke sve manje i manje posudjuju jedna drugoj. To sad rade GSE. A banke pristaju da drze visak depozita. Ovo ima za posljedicu da je novcani multiplikator sad bezvrijedan, ako je ikad imao neku vrijednost

Ben Bernake je vec najavio da ce prestati sa tim operacijama. Kao posljedicu imas pad indexa S&P, DJIA, Nasdaq...
Za Hrvatsku znam da je snizila tu diskontnu stopu 2011. Kad se CB odluci na povecanje te stope, ona zeli da uvede sigurnost u bankarski sistem. Tad njihova sredstva nisu jeftina, a time se postice bankarski sistem da sve zivo pokusa prije nego se njima obrati. Banke su manje spremne da se izlazu riziku.

Vjerovatno misliš na operacije otkupljivanja državnih i hipotekarnih obveznica, koje se vrše plaćanjem dodatnim rezervama banaka, ali sve je to od 2008. godine kada su i kamate pale skoro na nulu. Novi stimulansi u vidu monetarne politike su američkoj privredi najavljeni u aprilu ali ne prije druge polovine 2013, jer se FED kroz istoriju za sve svoje akcije ipak najviše rukovodi makroekonomskim pokazateljima (inflacija i nezaposlenost) pa će i od njih zavisiti akcije.

Ne bi me iznenadilo da je poslije aprila Bernake najavljivao kako će FED prestati sa kupovinom obevznica, jer objektivno FED zna da 1 riječ može oboriti cijene na berzama, i takve najave mogu biti čisto špekulativne prirode.

Koliko znam dobro raspoloženje investitora je još uvijek prisutno u SAD-u i indeksi su generalno u porastu (nemislim na europske).

Naravno Americi vjerovatno predstoje neki novi baloni i novi finansijski potresi.

Ipak, nemislim da je pitac išao ovako daleko, i držim da je motiv pitanja fakultetsko seminarske prirode, a tu je dovoljan i neprevaziđeni Samuelson

Što se tiče Hrvatske povečanje diskontne stope sigurno treba da obuzda inflaciju s kojom su suočeni zbog nekih fikalnih mjera u zadnjih 12 mjeseci.

Mozes li objasniti ovo sto sam boldovao? Ne kontam te. Ovo da se rezerve okamacuju kod FED-a je doslo sa Dodd-Frank Actom, a on je iz 2010. Fed otkupljuje najcesce trezorske zapise, note i obveznice. Hipotekarne bi po pravilu trebao da otkupljuje Fannie i Freddie.

Znam ono što pročitam u medijima, nisam član savjeta FED-a.

http://www.profitiraj.hr/novosti/fed-ot ... e-rasta-2/

Operacije otvorenog tržišta: Predstavljaju kupovinu ili prodaju američkih državnih vrijednosnica kojima FED utječe na novčanu posudbu. Ako FED prodaje državne vrijednosnice plaćaju se bankovnim depozitima i rezervama, te se stvaraju složeni monetarni kreditni uvjeti, banke smanjuju rezervu, manje posuđuju novac i podižu kamatnu stopu. Ako FED kupuje državne vrijednosnice, plaća ih dodanim rezervama banaka, te tako poboljšava kreditne uvjete. Dodatnim rezervama banke povećavaju svoje posudbe, kredite i smanjuju kamatnu stopu.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sustav_federalnih_rezervi

Nadam se da je izvor prihvatljiv.

[Ricken]

Da,za ispit treba Ja kolko mogu da shvatim da kada je dryava u recesiji smanjuje se diskontna stopa*kamate manje(da bi se podizali krediti i investiralo u razvoj drzave.Mislim da nije bitan podatak kolika je trenutna stopa,vec zasto neke drzave to rade-povecanje,smanjenje.To je monetarna politika.Ja i ekonomija smo dva razlicita svijeta Imam jos jedno pitanje kad ovo rijesimo.Hvala za svaki odgovor,dobro dodje

Pogledaj objasnjenje na stranici FED-a.
http://www.federalreserve.gov/monetaryp ... ntrate.htm

I igraj igricu da shvatis kako to sve funkcionise.
http://www.frbsf.org/education/activities/chairman/
Tebi se sigurno ne trazi samo da znas za diskontnu stopu, nego tu ima dosta stopa, koje se slicno ponasaju.

Meni je prvo pitanje iz oblasti ekonomske politike,pitanju su nekako na logiku i cake,pa se ne moze samo nauciti definicija.Npr,ovo sto sam postavila je prvo pitanje i bas je u takvoj formi.I uvjek ide ono sta vi mislite ja nista ne mislim jer nemam pojma ja sam tehnolog ne ekonomista.Pitanje npr.Sad je spustila vrijednost dolara,kakve to veze ima za svjetsku ekonomiju npr BiH ili I ovo je pitanje
1.Danas se mnogo prica o cijenama i o drzavavi koja mora regulisati cijene. Recite sta s makroekonomskog stajalista predstavlja rast cijena i zbog cega to nije dobro po „zdravlje“ jedne nacionalne ekonomije? Da li drzava treba (da li je to ekonomski racionalno) definisati cijene direktno na trzistu? Sta bi vi uradili -. Koje biste akcije poduzeli?

Preporučujem Samuelsona i učenje sa rzumjevanjem. Valjda i u tehnologiji ima logike. Ako je dolar slabiji u odnosu na recimo euro, znači da će SAD roba za zemlje EU pojeftiniti, a to znači da će biti konkurentniji istoj toj Europskoj robi koja će s druge strane postati nekonkurentnija na američkom tržištu. Jedan od razloga globalizacije je da se iz centara moći može što lakše upravljati na svjetskom nivou.

[fixer]

FED kupuje vrijednosne papire drzave. Na taj nacin ubacuje svjez novac u sistem, odnosno povecava ponudu novca. I obratno.
Na rezerve banke jedino utice stopa obavezne rezerve. No normalno je da ce u situaciji kupovine VP doci do povecanja likvidnosti citavog trzista, pa i same banke.

[Balaševićka]

Trebam vase misljenje
1.SAD i Hrvatska su promijenile diskontne stope ,SAD je spustio diskontnu stopu a Hrvatska je povećala,recite:
-Koju su makroekonomsku politiku oni primjenili?
-S kojim ciljem su to oni uradili,odnosno sta očekuju da će se desiti kao posljedica tog akta?
-Ko je uradio bolju stvar SAD ili Hrvatska?

Diskontna stopa je jedan od instrumenata monetarne politike, a koliko me sjećanje služi monetarna politika je dio makroekonomske, tako da je to odgovor na prvo pitanje .

Dalje, SAD smanjenjem diskontne stope, povlači i smanjenje kamatne stope tako da će cijena kredita biti niža, te će stanovništvo posegnuti za kreditima. Kada ljudi imaju više novca, činjenica je da više troše, investiraju, tako da će na taj način doći do povećanja potrošnje, investicija... što će dovesti do povećanja potražnje, samim time onda i ponude, i ekonomskog razvoja. Međutim na duži period može rezultirati inflacijom, jer ako ljudi troše previše, potražnja će biti veća u odnosu na ponudu, i bum, eto skoka cijea .

Hrvatska je uradila suprotnu stvar. Podizanjem diskontne stope, podiže se i kamatna, dakle ljudi manje koriste kredite, manje troše, manje investiraju... vjerovatno će se usporiti ekonomski i privredni rast, ali opet, s druge strane može doći do deflacije, jer ako ljudi nemaju dovoljno novca koji će trošiti za kupovinu, ponuda će biti uveliko veća od tražnje, i dolazi do pada cijena.

Što se tiče toga ko je uradio bolju stvar, zavisi od situacije u državi i od veličine tog povećanja/smanjenja. Teži se nekoj razvnoteži, i naravno da negdje treba povećati potrošnju, negdje smanjiti.. sve se sve mora kalkulisati. Ali, ovako "na grubo", SAD je uradila bolju stvar upravo time što se povećanjem potrošnje, investicija.. država razvija i dolazi do privrednog i ekonomskog rasta.

[fixer]

Diskontna stopa je stopa po kojoj banke mogu posudjivat sredstva od CB. CB je lender of last resort. Lako je skontati kako funkcionise.

[nunanu]

P.S. zasto ti ovo treba ako se smije znati?

Treba mi za ispit,ja studiram na PPF-u i imam ovaj posljednji ispit iz ekonomije,upravljanje u prehrambenoj industriji,predmet koji treba sve da zaokruzi,i s obzirom da sam prirodnjak,hemija,mikrobiologija i sl. mene ove pravno-politicke-ekonomske stvari prilicno zbunjuju jer nisam u toku ne pratim vjesti i desavanja,a navedeni predmet nema knjigu,da konkretno zagrijes stolicu i naucis i da te iz tog ispituje.Imamo slajdove s predavanja u kojima nema ovih stvari i tako sam prikupila pitanja od drugih kolega i pokusavam rijesiti a ne znam ni sama kako i odakle da ucim pa sam se sjetila vas koji volite i poznajete ovu tematiku

[fixer]

Razumijem. Pitaj sve sto trebas. Ako zelis literaturu mozemo i to vidjeti

[nunanu]

Razumijem. Pitaj sve sto trebas. Ako zelis literaturu mozemo i to vidjeti

Hvala ti puno,ovako izgleda jedan od testova,ispit je usmeno ali dobijemo ovo i imamo oko pola sata da napravimo koncept i onda paljba ispit nekad draje i po 4h.
1.SAD i Hrvatska su promijenile diskontne stope ,SAD je spustio diskontnu stopu a Hrvatska je povećala,recite:
-Koju su makroekonomsku politiku oni primjenili?
-S kojim ciljem su to oni uradili,odnosno sta očekuju da će se desiti kao posljedica tog akta?
-Ko je uradio bolju stvar SAD ili Hrvatska?
2.Planiranje kao osnov uspjeha preduzeća
Firma jedan se bavi pakovanjem praškastih proizvoda i zastupa inostranu licencu(neku npr.Knnor).Broj zaposlenih radnika je 450,a od toga je 10%sa visokom školskom spremom,70% sa srednjom skolskom spremom i 10% bez školske spreme.Procesi proizvodnje su u potpunosti automatizovani i radnici samo nadziru proces i osiguravaju kvalitet.Najveci dio zaposlenih su ljudi koji rade na distribuciji ,dakle trgovački putnici koji direktno prodaju proizvodena tržištu.Strateški cilj poslovanja u narednih 5 godina je stvoriti snažnu i odanu mrežu malih prodavnica koje će kupovati ove proizvode u BiH i zemljama regiona.
-Prvo recite šta je biznis ovog preduzeća,koje su karakteristike potreba koja ova preduzeća zadovoljavaju-Šta je njihov biznis
-Sada napravite listu planova koje bi ovo preduzeće trbalo da ima,ko bi bio zadužen za njihovo kreiranje i na koji način bi se oni kreirali
-Izaberite strateški plan i recite kako bi vi pratili izvršenje tog plana-definišite vi ciljeve,napravite gantogram izvršenja tih ciljeva u 5godina i definišite indikatore koje biste pratili,a onda napravite listu dokumentacije koja mora postojati da biste pratili
-Napravite gantogram tačaka u kojima bi ste vršili provjeru prema datim indikatorima.
3.Dali firma može biti profitabilna i nesolventna?Zašto,objasnite na nekom primjeru?Prije toga recite šta je to profitabilnost a sta solventnost i kako se oni računaju ,potom odgovorite na pitanje?
4.Šta je to sljedivost i transparentnost proizvodnog sistema?Na koji način se to obezbjeđuje.U drugom pitanju imate naveden primjer firme .Recite kako biste vi odredili transparentnost sistema-napravite hodogram osnovnih dokumenata,a prije toga recite šta su dokumenti,koja je njihova svrha i kako trebaju izgledati?Recite, također i na koji način kvalitet organiziranja dokumentacije utiče na kvalitet (uspješnost)poslovanja

[fixer]

Razumijem. Pitaj sve sto trebas. Ako zelis literaturu mozemo i to vidjeti

Hvala ti puno,ovako izgleda jedan od testova,ispit je usmeno ali dobijemo ovo i imamo oko pola sata da napravimo koncept i onda paljba ispit nekad draje i po 4h.


3.Dali firma može biti profitabilna i nesolventna?Zašto,objasnite na nekom primjeru?Prije toga recite šta je to profitabilnost a sta solventnost i kako se oni računaju ,potom odgovorite na pitanje?

Ja sta su vam nadrobili. Ono sto na Ekonomiji uci nekoliko smjerova, kod vas u jedan predmet
Firma moze biti i profitabilna i nesolventna. Primjer GRAS. GRAS ima mrtav kapital, odnosno njihov kapital je nula ili manji od nule. Ali ako sad cike u GRAS-u i Vladi povecaju prodaju karata i krenu poslovati trzisno, oni mogu biti profitabilni, ali solventni ce biti tek kad pokriju negativan kapital. Odnosno, njihove obaveze su vece nego vrijednost imovine koju GRAS ima. Dakle profitabilnost je sposobnost preduzeca da generira profit. Do profita dolazimo tako sto od prihoda oduzmemo rashode. Ostatak je profit(nakon odbijanja troskova kamata i poreza). Solventnost je kapital>0. A kapital je pozitivna razlika izmedju vrijednosti imovine i obaveza. Solventnost bi mogli reci da je sposobnost banke da pokrije tvoje obaveze ukupnom aktivom(imovinom) po tekucoj, trzisnoj cijeni.
Dakle, moguce je, ali po zakonu bi se ta firma morala dat u stecaj ili likvidirat.
_Ostala pitanja su iz domena mikro, strateski menadzment i slicno. Tu bih morao sjesti i praviti plan.

[nunanu]

Ja sta su vam nadrobili. Ono sto na Ekonomiji uci nekoliko smjerova, kod vas u jedan predmet
Firma moze biti i profitabilna i nesolventna. Primjer GRAS. GRAS ima mrtav kapital, odnosno njihov kapital je nula ili manji od nule. Ali ako sad cike u GRAS-u i Vladi povecaju prodaju karata i krenu poslovati trzisno, oni mogu biti profitabilni, ali solventni ce biti tek kad pokriju negativan kapital. Odnosno, njihove obaveze su vece nego vrijednost imovine koju GRAS ima. Dakle profitabilnost je sposobnost preduzeca da generira profit. Do profita dolazimo tako sto od prihoda oduzmemo rashode. Ostatak je profit(nakon odbijanja troskova kamata i poreza). Solventnost je kapital>0. A kapital je pozitivna razlika izmedju vrijednosti imovine i obaveza. Solventnost bi mogli reci da je sposobnost banke da pokrije tvoje obaveze ukupnom aktivom(imovinom) po tekucoj, trzisnoj cijeni.
Dakle, moguce je, ali po zakonu bi se ta firma morala dat u stecaj ili likvidirat.
_Ostala pitanja su iz domena mikro, strateski menadzment i slicno. Tu bih morao sjesti i praviti plan. [/quote]
Ma katastrofa,sad praviti taj plan je stvarno van svake pameti,pa to rade timovi u firmama ne jedan covjek sigurno i na kraju krajeva to mora biti strucna osoba a ne ja Da bi to napravila trebalo bi tri cetiri sata sigurno,ima i drugacijih pitanja da nam firmu i onda radimo organizaciju poslovanja ili
Zasto se tvrdi da je sistem nadgledanja, odnosno kontrole osnov odrzivosti i da je to dio preventivne mjere- prvo recite sta je kontrolni sistem, sta ukljucuje i kako se formira?
3. Na koji nacin mozemo povezati upravljanje zalihama sa uspjesnoscu firme? Kako kvalitet upravljanja zalihama utice na kvalitet poslovanja izrazen profitabilnoscu?
4. Kako je moguce povecati konkurentnost preduzeca koje ima slijedece karakteristike:
Preduzece slatko
Jedinica mjere
2004
2005
2006
2007
Prihod na godisnjem nivou
Milioni KM
8
9
10
15
Profit prije poreza
Milioni KM
1
1,5
2
1,5
Vrijednost kapitala
Milioni KM
15
15
15
20
Dugorocni krediti
Milioni KM
0,5
0,3
4
4
Kratkorocna zaduzenja
Milioni KM
0,5
0,5
1,5
2
Kratkorocna potrazivanja
Milioni KM
2
2
2
3
Broj zaposlenih ukupno
25
25
25
27
Broj visokoskolovanih uposlenika
10
10
11
12
Izdavanja za marketing
Milioni KM
0,5
0,3
1
1.5
Instalisani kapacitet na godisnjem nivou
t
60000
60000
75000
75000
Kolicina proizvodnje na godisnjem nivou
t
40000
45000
55000
6000

[nunanu]

Vrlo često možete čuti polemike da je za zemlju koja je u postratnoj obnovi neadekvatno instaliranje „Currency borda“ u BiH,recite:Koju makroekonomsku politiku sefiniše ovaj board?Šta je bio osnovni razlog uvođenja ovog boarda u BiH?Koje su pozitivne posljedice ove makroekonomske politike?Koje su negativne posljedice ove makroekonomske politike?Šta je vaše finalno mišljenje o ovoj makroekonomskoj politici?
2.Planiranje?Šta je to planiranje ?Koji nivoi planiranja postoje?Koje informacije za pravljenje planova nam trebaju?Kako dolazimo do tih informacija?Da li razmišljamo o prošlosti kada pravimo planove?Navedite neke metode koje nam služe da „organizujemo misli“ da analiziramo situaciju i odredimo ciljeve?Navedite neke metode koje nam služe da grafički na jednostavan način prikažemo šta je planirano?Da li planiranje obuhvata i uspostavu plana za praćenje izvršenja i zašto?-Objasnite kako se to radi?
3.Šta je to likvidnost?
Zbog čega je likvidnost pokazatelj uspješnosti?Na koji način nelikvidnost može negativno uticati na uspjeh poslovanja?Da li firma koja je nelikvidna može imati dobar index ekonomičnosti,tj.poslovati ekonomično?
4.Na koji način bi ste organizovali sistem kontrole radnika sljedeće dvije firme?
Šta je osnovna razlika u ta dva sistema kontrole –na čemu se on zasniva?Obrazložite razloge zbog kojih mislite da ste izabrali adekvatan sistem kontrole ?na koji će način vas sistem kontrole doprinjeti napretku date firme ?
Firma jedan se bavi pakovanjem praškastih proizvoda i zastupa inostranu licencu(npr.Knnor).Broj zaposlenih radnika je 450,a od toga je 10%sa visokom školskom spremom,70% sa srednjom skolskom spremom i 10% bez školske spreme.Procesi proizvodnje su u potpunosti automatizovani i radnici samo nadziru proces i osiguravaju kvalitet.Najveci dio zaposlenih su ljudi koji rade na distribuciji ,dakle trgovački putnici koji direktno prodaju proizvodena tržištu.Strateški cilj poslovanja u narednih 5 godina je stvoriti snažnu i odanu mrežu malih prodavnica koje će kupovati ove proizvode u BiH i zemljama regiona.
Druga firma je malo preduzeće koje se specijaliziralo za proizvodnju „desertnih „peciva,kolača,slastica prema narudžbama.u preduzecu radi 25 zaposlenih od toga je 5% sa visokom strucnom spremom,15%VKV slastičara, i ostatak je sa srednjom stručnom spremom.Dakle njihov strateški cilj je postati poznat kao slastičar koji udovoljava vašim snovima i pruža zadovoljstvo ljudima.U tom smislu 20% radnika radi na ugovaranjima i svaki radni dan se proizvodi prema narudžbama klijenata-dakle svaki radni dan ima drugačiji plan rada i proces rada.Procesi rada su poluautomatizovani i većina stvari se obavlja ručno ,a posebno u poslovima pakovanjafinalnih proizvoda koji mogu biti veoma različiti od“poklona do tanjura“

[nunanu]

Da li jedna firma moze biti profitabilna i nesolventna?Zasto objasnite na nekom primjeru?Prije toga recite šta je solventnost a šta je to profitabilnost i kako se one racunaju,zatim odgovorite na pitanje?
2010 2011 2012
UKUPNI KAPITAL 80000000 80000000 80000000
DUGOROCNE OB. 50000000 49000000 48000000
KRATKOROCNE OB. 500000 600000 700000
UKUPNI TROSKOVI 18375000 187375000 23520000
TROSKOVI RADA 1680000 1680000 1800000
PRIHOD BEZ PDV-A 25725000 29400000 22725000
4.Sta je sljedivost i transparentsnost proizvodnog sistema?Na koji nacin se to obezbjedjuje.u drugom pitanju imate naveden primjer firme.Recite kako bi ste Vi obezbijeili transparentnost sistema?
Napravite hodogram osnovnih dokumenata, a prije toga recite sta su dokumenti, koja je njihova svrha i kako trenaju izgledati?recite takodjer i na koji nacine kvalitet organiziranja dokumentacije utice na kvalitet(uspješnost)poslovanja
Naša zemlja je pristupila zemljama koje su formirale bezcarinsku trgovinsku zonu pod nazivom CEFTA. Recite:
- koju su makroekonomsku politiku oni promjenili i kako možemo okarakterisati tu makroekonomsku politiku?
- S kojim ciljem su oni to uradili,odnosno sta očekuju da će se desiti kao posljedica tog akta šta se predpostavlja?
- Da li smatrate da ce se taj cilj ostvariti odnosno da li mislite da je to pozitivna odluka koja treba popraviti život svih građana BIH?
2. Paniranje kao temelj održivosti:
Firma jedan se bavi pakovanjem praškastih proizvoda i zastupa inostranu licencu ( neku npr. Knnnor ). Broj zaposlenih radnika je 450 od toga je 10% sa visokom školskom spremom , 70% sa srednjom školskom spremom i 10% bez školske spreme. Procesi proizvodnje su u potpunosti automatizirani i radnici samo nadziru proces i osiguravaju kvalitet. Najveći dio zaposlenih su ljudi koji rade na distribuciji , dakle trgovački putnici koji direktno prodaju proizvode na tržistu. Strateški cilj poslovanja u narednih 5 godinaje stvoriti snažnu i odanu mrežu malih prodavnica koje će kupovati ove proizvode u BIH i zemljama regiona.
-Zašto je planiranje osnov održivosti?
-Koje ulazne informacije za kreiranje strateškog plana Vam trebaju?
-Koji bi bili ciljevi strateškog plana koji pravite?
-Koje bi bile ključne aktivnosti tokom perioda odvijanja strateškog plana –napravite gantogram za te aktivnosti?
3. Kako se računa ekonomičnost? Šta nam ekonomičnost govori o zdravlju firme? Izračunajte ekonomičnost za navedeni primjer i analizirajte poziciju i „zdravlje firme“. Recite na koji način je ekonomičnost u vezi sa profitabilnošću?
2010
2011
2012
Ukupni kapital
80000000
80000000
80000000
Dugoročne obaveze
48000000
47000000
46000000
Kratkoročne obaveze
700000
600000
700000
Ukupni troškovi
23520000
25480000
29155000
Troškovi rada
1800000
1800000
2160000
Prihod bez PDV-a
25725000
33320000
37485000
4. Na koji način upravo funkcija upravljanja humanim resursima doprinosi ostvarenju ciljeva modernog poslovanja? Kako gradimo atmosferu ugodnog rada i povjerenja u firmi i kako potičemo zaposlene da daju sve od sebe ? Na koji način ćete znati da vaše promjene u odnosu prema radnicima jesu efikasne?
Na osnovu podataka iz tabele analizirajte kako firma posluje i kakve su joj mogućnosti za razvoj?Šta bi bila vaša preporuka da se pokuša unaprijediti poslovanje?
2010 2011 2012
UKUPNI KAPITAL 80000000 80000000 80000000
DUGOROCNE OB. 50000000 49000000 48000000
KRATKOROCNE OB. 500000 600000 700000
UKUPNI TROSKOVI 18375000 187375000 23520000
TROSKOVI RADA 1680000 1680000 1800000
PRIHOD BEZ PDV-A 25725000 29400000 22725000
4.Šta je to ukupni kvalitet?Kako treba organizovati firmu da bi mogli reći da je kvalitet pod kontrolom i da su naši proizvodi sigurni i uvijek imaju isti kvalitet?Kreirajte takvu organizaciju za prvo preduzeće iz vašeg prvog pitanja i onda objasnite zbog čega ste to uradili? Nikad ne znam sta joj moze pasti na pamet