Da li je inteligencija nasljeđena ili stečena.
Koliko možemo biti inteligentni. Kad mnogo učimo, vidimo koliko "mnogo"neznamo. To bi odgovaralo rečenici već rečenoj "da je to veliki korak za čovječanstvo, a mali za čovjeka"
Kad nešto novo učimo uvijek vršimo obradu informacija sa već postojećim, to dovodi do procesa razmišljanja, a to do inteligencije. Zato po ovom lancu najviše trebamo paziti šta čitamo, jer suviše informacija nekad dovodi do zamora mozga, možda te informacije koje mozak odbacuje se javljaju u snu, pa kažemo "o kakvu sam glupost sanjala, ne tu si glupost dobila kao rezultat gledanja gluposti i čitanja . Jednako je valjda sa ishranom. Zdrava hrana, zdravo tjelo, zdravo informacije zdrav um.Mozak je opet centar tijela. Koliko ga poznajemo i koliko smo zadovoljni s njim. Možda onoliko koliko je sam mozak zadovoljan s tobom. U primjeru kad učimo, pa napokon i naučimo, ali na žalost i zaboravimo pa se ljutimo i nekontamo. Možda to ide ovako, nagađam, zamišljam da sam mozak, da mogu govoriti, malo sam se odvojila od sebe pa bi to izgledalo ovako. Kad učim i naučim pa zaboravim. Vraćam se da vidim gdje je kvar. Mozak ti šalje poruku tj.simptom "zaborava" da ga nisi upotrijebio na način koji on radi. Znači kad zaboraviš nešto brzo, to je znak bolesti mozga, njegov simptom bola koji si mu ostavio tako što nisi razumio gradivo.Pa ti vraća sa brzim zaboravom.
Vaš mozak je najmoćniji organ, a teži samo oko tri paunda. Ima strukturu sličnu čvrstom želeu.
Sastoji se od tri glavna dijela:
Veliki mozak ispunjava većinu vaše lobanje. Uključen je u pamćenje, rješavanje problema, mišljenje i osjećanje. Takođe kontroliše kretanje.
Mali mozak je smješten u pozadini vaše glave, ispod velikog mozga. Kontroliše koordinaciju i balans.
Produžena moždina je smještena ispod vašeg velikog mozga i ispred vašeg malog mozga. Povezuje mozak sa kičmenom moždinom i kontroliše automatske funkcije kao što su disanje, varenje, kucanje srca i krvni pritisak.

