Devolucija Boga

[Isam]

More se slilo u čaši rekao bi Rumi, a neki bi rekli da se beskonačno personoficiralo u konačno i tako je, čitavo ovo vrijeme, nigdje drugo već upravo u nama onaj koga smo u dzamijama, crkavama, sinagogama i ostalim hramovima uzaludno trazili,...

Da li je otkucao čas profesionalno kleričkoj percepciji o bogu kao jednoj personi koja negdje iznad neba sadistički ljude maltretira i ponižava? Eto, ako ateisti imaju problema sa tim terminom Bog ( koji je kroz toliko prljavih jezika prošao) i prihvate neki drugi, ostavljam njima po volji koji jer bez njega sigurno neće moći, zar iko može negirati činjenicu da u nama postoji nešto više od nas samih? Taj embrio u nama koji nas ka apsolutnosti i savršenstvu stimuliše, koji u vidu savjesti protiv naših divljih i zlobnih navika djeluje, zar to u suštini nije onaj Bog ili cilj prema kojem čitavo vrijeme iznova krećemo?

Humanizam jeste jednako teizam. Postavlja se onda pitanje, što će nem uopće termin Boga kada imamo Čovjeka? Bog je ustvari samo idealizirana želja čovjeka za svojim uzorom, a koliko je ta zelja realna ovisi samo o tome koliko smo mi iskreni da vjerujemo u to. Realnost ovisi o iskrenosti a ne suprotno....

[theTruePath]

Da li je otkucao čas profesionalno kleričkoj percepciji o bogu kao jednoj personi koja negdje iznad neba sadistički ljude maltretira i ponižava?

Islam taj stav uopste nema,tema je samo za krscane ili?

[Googl]

Negiram ti ja to postojanje.
Neće nikad doći kraj ljudskoj gluposti.

[MUNAFIK]

Da li je otkucao čas profesionalno kleričkoj percepciji o bogu kao jednoj personi koja negdje iznad neba sadistički ljude maltretira i ponižava?

Islam taj stav uopste nema,tema je samo za krscane ili?

mnoge slicne teme nemaju veze sa islamom, cesto mi smjesno izgledaju neki intlektualci i obrazovani ljudi koji nisu upoznati sa islamom, a valjda pod uticajem tih rasprava BOG-Isus-nauka-ateizam itd.... pokusaju iste podmetnuti muslimanima...

[Isam]

Da li je otkucao čas profesionalno kleričkoj percepciji o bogu kao jednoj personi koja negdje iznad neba sadistički ljude maltretira i ponižava?

Islam taj stav uopste nema,tema je samo za krscane ili?

Nemojmo sebi prašinu u oči bacati. Ne znam odakle tolika oholost prema kršćanima i smjelost da se samo oni za antropomorfizam optuzuju, iako je U samom Kur anu mnogo mjesta gdje je očigledno da se Bog percipira kao jedna persona. Ajeti gdje je Allah sa Musaom razgovarao, te ajeti koji govore o tome da je Allah smjesten iznad arša ( prijedstolja) koji meleci nose, također, prorodne katastrofe koje se u Kur anu spominju a za koje Kur an tvrdi da su rezultat Božije srdzbe ( slučaj sa narodom Ada) i kazne prema drugim neposlušnim narodima, pokušaj žrtvovanja Ibrahimovog sina u ime Boga,... da ne nabrajam dalje,...


Ne želim tadašnje vjernike optuzivati za neiskrenost, smatram da percepcija o svijetu a time između ostalog i Bogu ovisi o stepenu razvitka svijesti koje su narodi imali u to vrijeme. Stoga, s obzirom na nivo razvitka današnje svijesti modernog čovjeka, Bog ili ne postoji ili se reinkarnirao u cijeli univerzum i sve što ga čini. ja vjerujem da postoji, ali kao potencijal. Svijest o idealima i beskonačnom je samo jedna od indicija koja nam gvori da postoji to nešto više, stoga, u našoj srži jeste sadržana beskonačnost implicite i nešto sofisticiranije od same materije što nam također potvrđuju i osjećaji ljubavi, sažaljenja, empatije i ostalih fenomena našeg apstraktnog poimanja nekih pojava. Ne tvrdim da smo idilična bića, naprotiv, prvenstveno smo materijalistički orijentisani ali su u nama itekako tragovi tih uzvišenih apstrakcija koje evolutivnim procesom sve više zasjenjuju one instinktivne nagone čineći nas umnijim i bližim savršenstvu koje nazivamo Bogom. Bog je u suštini skup svih ideala, i potencijal i cilj, a naše je da i dalje tragamo za njima i prisvajamo ih.

Razlike između religija, a i svjetonazora uopće, su više terminološke prirode nego one suštinske, stoga je veoma uobičajeno da se neke religijske skupine međusobno optuzuju za nešto u čemu se suštinski uopće ne razlikuju, odatle i nastaju svi ti problemi međureligijskog dijaloga. Zanimljivo je da su kršćanski mistici poput Sv. Augustina, Meistera Eckherta te islamski mistici poput ibn Arebija, Rumija, i drugi imali skoro identične stavove o prirodi Boga te da se po tom planu međi njima nikada nisu vodile debate.

Kada se religija institucionalizira ( islamska zajednica, katoličk acrkva, jevrejska zajednica,..) i time od istih pokušava monopolizirati pravonad istinom, upravo tada religija postaje političko sredstvo vladajućih elita koji su, s obzirom na stepen religioznosti svijesti naroda, uvijek imali naklonost vjerskih službenika ili tezili ka njoj. Pa zbog čega je katolička crkva dobila prefiks Rim? Ništa nije drugačije ni u islamu, jer ćete vidjeti da se ispovijedanje islama uveliko razlikuje od političkih okolnosti koje vladaju u određenoj drzavi. Stoga, sve te razlike između religija su u suštini samo političko tradicionalnog karaktera, a nipošto nekog ontološkog te mi je kao i svima ostalima koji se brinu z abudućnost ljudskog roda, veoma stalo do toga da prestanemo te formalne razlike shvatati kao prepreke za suradnju i suzivot. Neka se ikreni vjernici zapiutaju u kojoj vjeri bi bili da su rođeni u porodicama koje nisu iz trenutne njihove etnoreligijske skupine, tada će uvidjeti koliko tradicija ima utjecaja nad nečim što mi često hvalisavo i samopouzdano volimo nazvati slobodnim i ispravnim izborom.

[statix]

Stoga, s obzirom na nivo razvitka današnje svijesti modernog čovjeka, Bog ili ne postoji ili se reinkarnirao u cijeli univerzum i sve što ga čini. ja vjerujem da postoji, ali kao potencijal. Svijest o idealima i beskonačnom je samo jedna od indicija koja nam gvori da postoji to nešto više, stoga, u našoj srži jeste sadržana beskonačnost implicite i nešto sofisticiranije od same materije što nam također potvrđuju i osjećaji ljubavi, sažaljenja, empatije i ostalih fenomena našeg apstraktnog poimanja nekih pojava. Ne tvrdim da smo idilična bića, naprotiv, prvenstveno smo materijalistički orijentisani ali su u nama itekako tragovi tih uzvišenih apstrakcija koje evolutivnim procesom sve više zasjenjuju one instinktivne nagone čineći nas umnijim i bližim savršenstvu koje nazivamo Bogom. Bog je u suštini skup svih ideala, i potencijal i cilj, a naše je da i dalje tragamo za njima i prisvajamo ih.

ignoramus et ignorabimus

[Isam]

Stoga, s obzirom na nivo razvitka današnje svijesti modernog čovjeka, Bog ili ne postoji ili se reinkarnirao u cijeli univerzum i sve što ga čini. ja vjerujem da postoji, ali kao potencijal. Svijest o idealima i beskonačnom je samo jedna od indicija koja nam gvori da postoji to nešto više, stoga, u našoj srži jeste sadržana beskonačnost implicite i nešto sofisticiranije od same materije što nam također potvrđuju i osjećaji ljubavi, sažaljenja, empatije i ostalih fenomena našeg apstraktnog poimanja nekih pojava. Ne tvrdim da smo idilična bića, naprotiv, prvenstveno smo materijalistički orijentisani ali su u nama itekako tragovi tih uzvišenih apstrakcija koje evolutivnim procesom sve više zasjenjuju one instinktivne nagone čineći nas umnijim i bližim savršenstvu koje nazivamo Bogom. Bog je u suštini skup svih ideala, i potencijal i cilj, a naše je da i dalje tragamo za njima i prisvajamo ih.

ignoramus et ignorabimus

kraće rečeno: )

[MUNAFIK]

Zanimljivo je da su kršćanski mistici poput Sv. Augustina, Meistera Eckherta te islamski mistici poput ibn Arebija, Rumija, i drugi imali skoro identične stavove o prirodi Boga te da se po tom planu međi njima nikada nisu vodile debate.

nisam upoznat sa tim, ali ne bi me cudilo da je tako... Na kraju krajeva zasto bi oni medjusobno vodili debate o necemu sto im nije zajednicko. njihov Bog nije nas Bog... Nema Boga osim Allaha i to je to za muslimana... stoga kada jedan Nietzsche kaze '' Bog je mrtav'' to meni kao muslimanu ne znaci nista, njegov Bog sigurno i jeste mrtav, kao i njihov Bog (na kraju krajeva to i nije Bog) al to nema nikakve veze sa svim onim u sta jedan musliman vjeruje stoga zasto bi bilo zanimljivo (ako je tacno) da spomenuti muslimani i krscani nisu vodili nikakve debate o 'prirodi' Boga...

[Bušman]

Nietzsche kaze da je Bog (Allah, Thor, Buda, Zeus, nazovi ga kako god hoces) mrtav. Procitaj malo to sto je Nietzsche pisao, a ne da se hvatas za jednu otrcanu frazu.

[haqqlberry]

Nietzsche kaze da je Bog (Allah, Thor, Buda, Zeus, nazovi ga kako god hoces) mrtav. Procitaj malo to sto je Nietzsche pisao, a ne da se hvatas za jednu otrcanu frazu.

Meni se čini da je Nietzsche taj koji je mrtav.

[bijela]

[psylocke]

Da li je otkucao čas profesionalno kleričkoj percepciji o bogu kao jednoj personi koja negdje iznad neba sadistički ljude maltretira i ponižava?

Smatraš ponižavanjem sve blagodati koje imaš, počinjuči od toga da živiš u vremenu koje ima struju, zdravlja, mogućnosti obrazovanja, druženja, samim tim što si, predpostavljam, zdrava osoba i mentalno sposobna za napredovanje? Jer ono što ti smatraš poniženjem dolazi od samog čovjeka, i onog pokvarenog u njemu u kombinaciji sa primitivizmom i nedovoljnoj obrazovanosti. Da čovjek hoće, svaki bi mogao biti uzor. Druga stvar, Bog nije persona, tobejarabi. I treća stvar, sadistički? Onaj Bog koji je milostiviji od majke prema djetetu?

zar iko može negirati činjenicu da u nama postoji nešto više od nas samih?

Niko ne zna šta se sve nalazi u čovjeku, naprotiv, znamo veoma malo. Ako ti znaš slobodno objasni civilizaciji čovječanstva.

Humanizam jeste jednako teizam.

Možda je do mene, ali pojasni. Ako si human- onda vjeruješ, ili se samo ponašaš po moralnim principima. Ali to je onda sličnije budizmu nego teističkim vjerama. Meni nešto ne štima.

Realnost ovisi o iskrenosti a ne suprotno....

Slažem se, ali vizija Istine nam je potpuno drugačija.

Pozdrav.

[psylocke]

Nietzsche kaze da je Bog (Allah, Thor, Buda, Zeus, nazovi ga kako god hoces) mrtav. Procitaj malo to sto je Nietzsche pisao, a ne da se hvatas za jednu otrcanu frazu.

Meni se čini da je Nietzsche taj koji je mrtav.

[Isam]

Da li je otkucao čas profesionalno kleričkoj percepciji o bogu kao jednoj personi koja negdje iznad neba sadistički ljude maltretira i ponižava?

Smatraš ponižavanjem sve blagodati koje imaš, počinjuči od toga da živiš u vremenu koje ima struju, zdravlja, mogućnosti obrazovanja, druženja, samim tim što si, predpostavljam, zdrava osoba i mentalno sposobna za napredovanje?

Ne radi se o tome, ako su ti struja, zdravlje, mogućnost obrazovanja, druženja itd... blagodati zbog kojih trebamo hvaliti takvog jednog ( personalnog) Boga, onda samo potvrđuješ moj stav da ga trebaju prezirati oni koji te blagodati nemaju.

Jer ono što ti smatraš poniženjem dolazi od samog čovjeka, i onog pokvarenog u njemu u kombinaciji sa primitivizmom i nedovoljnoj obrazovanosti.

Pa donekle se slažem sa tobom ali bih opet prije rekao da to dolazi zajedno sa čovjekom, da ne ispadne kako smo mi jedini krivci za svo ovo stanje.

Druga stvar, Bog nije persona, tobejarabi. I treća stvar, sadistički? Onaj Bog koji je milostiviji od majke prema djetetu?

Trenutno se taj Bog, koji je milostiviji od majke kao majke, još nije rodio . Dole ću ti objasniti šta pod tim mislim.



Humanizam jeste jednako teizam.

Možda je do mene, ali pojasni

Bog = Čovjek, ne čovjek već Čovjek
Bog je u stvari naš potencijal, znači, kako ljudski tako i onaj u prirodi ( iako je ta podjela čovjek - priroda suštinski besmislena)

To je najviše što znam o Bogu i najviše što u ovom trenutku mogu saznati o Njemu. Stoga, iako smo mi donekle personalna Bića, smatram da to nije naš kraj već samo početak i da tu ima još mnogo više prostora. De ne bude zabune, nipošto nisam kontradiktoran kada negiram personalnog Boga a istovremeno potvrđujem potencijal koji u ovoj fazi svog ispoljavanja poprima oblik čovjeka ( preciznije rečeno, cijelog univerzuma), jer se nikako ne radi o konačnoj manifestaciji istoga.

Najveća zagonetka koja mi nikako ne izlazi iz glave ( što ne znači da mi smeta, već naprotiv, nikada mi nije dosadno ) se tiče same prirode potentia. To mi je neiscrpan izvor inspiracije.




Realnost ovisi o iskrenosti a ne suprotno....

Slažem se, ali vizija Istine nam je potpuno drugačija.

Može biti, jer ne iskorištavamo svi u istoj mjeri naš potencijal , naravno, nisam ovdje nimalo ironičan i uopće ne tvrdim da ga više od tebe iskorištavam jer to nemam mogućnost saznati....

[Static-X]

@Isam da preskocim to uvezi Boga, samo pitam dali ti smatras (vjerujes) da se nas zivot ne zavrsava poslije smrti?

[Bitte_Halt_ja_ja]

Zanimljivo je da su kršćanski mistici poput Sv. Augustina, Meistera Eckherta te islamski mistici poput ibn Arebija, Rumija, i drugi imali skoro identične stavove o prirodi Boga te da se po tom planu međi njima nikada nisu vodile debate.

nisam upoznat sa tim, ali ne bi me cudilo da je tako... Na kraju krajeva zasto bi oni medjusobno vodili debate o necemu sto im nije zajednicko. njihov Bog nije nas Bog... Nema Boga osim Allaha i to je to za muslimana... stoga kada jedan Nietzsche kaze '' Bog je mrtav'' to meni kao muslimanu ne znaci nista, njegov Bog sigurno i jeste mrtav, kao i njihov Bog (na kraju krajeva to i nije Bog) al to nema nikakve veze sa svim onim u sta jedan musliman vjeruje stoga zasto bi bilo zanimljivo (ako je tacno) da spomenuti muslimani i krscani nisu vodili nikakve debate o 'prirodi' Boga...

Po tvojoj tvrdji Nietzsche ne misli na tvog boga nego na hriscanskog boga(koji po tebi uopste nije bog). Znaci Nitzsche uopste ne misli na "pravog" boga? Izjava tipa nema boga osim Allaha, znaci napravio si od prvobitno nadnaravnog bica osobu pod imenom Allah (znam sta u prevodu znaci) i koja je poseban bog i nije bog u opcem smislu nego nesto samo za muslimane. Prica arpaski obratio se arapinu i naredio da mu se uglavnom na arapskom molis. S time se arapski jezik i kultura stavlja na jedan nadnaravni nivo, nesto kao jevreji.

pored svega ljudi nisu u stanju bar da se oko osnovne stvari sloze :S

[Isam]

@Isam da preskocim to uvezi Boga, samo pitam dali ti smatras (vjerujes) da se nas zivot ne zavrsava poslije smrti?

Ne samo da vjerujem, već sam jako ubijeđen u vječnost našeg života ( svijesti ). Svijest je poput stvarnosti, kada nam se jednom pokaže, nema joj bijega .

[Static-X]

@Isam da preskocim to uvezi Boga, samo pitam dali ti smatras (vjerujes) da se nas zivot ne zavrsava poslije smrti?

Ne samo da vjerujem, već sam jako ubijeđen u vječnost našeg života ( svijesti ). Svijest je poput stvarnosti, kada nam se jednom pokaže, nema joj bijega .

David Icke ti je sigurno poznat.

[tranquil]

[statix]

"Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: "Ja sam poslan, a do Posljednjeg dana je ostalo samo toliko kolika je razlika između ova dva prsta - pa je ispružio kažiprst i srednji prst."

[Isam]

David Icke ti je sigurno poznat.

Jeste, iako ne pridajem nikakvu vaznost teorijama zavjera.

zanimljiva skica, možeš li mi poslati link ?

[haqqlberry]

Allah opstoji Svojom Esencijom a ne egzistencijom, bilo da je ona identična s Esencijom (zat) ili drukčija od nje. Allahove kvalitete, takođe, opstoje Njegovom Esencijom (zat) a ne Njegovom egzistencijom . Zapravo egzistencija nema pristupa tom levelu. Šejh Ala' l-Dawlah je ukazivao na ovu činjenicu kada je rekao: 'Allahova ravan je transcendentna ravni egzistencije.' Konsekventno, pitanje o mogućnosti i neophodnosti se ne pojavljuje na tom levelu. Mogućnost i neophodnost su relacije koje se drže između esencije (mãhijat) i egzistencije ; stoga gdje nema egzistencije nema ni pitanja o mogućnosti ili neophodnosti. Ovo je istina koja leži van dohvata razuma, i oni koji su zatočenici razuma je nikad neće spoznati. Oni ne mogu a da je ne poreknu; jedini iznimak su oni koje Allah želi spasiti (od pogreške).

[arzuhal]

Evo šta se dešava kada ljudi - od nama poznate povijesti filozofske (ili ljudske uopće) misli i tomova ispisanih o načinima svijesti, aktima mišljenja, dosezima spoznaje, promišljanju bitka, biti i bića, temeljnim pitanjima o temeljnostima i mogućnostim čovjeka kao takvog - na osnovu pabirčenja (a ne temeljitog izučavanja) i usputnih mudrosti ''rekao je Hegel'' naprave navlastiti, krajnje solipsistički sataraš koji onda guraju svima pod nos...Uzmimo da je jedan Schelling bio pregažen Hegelovim sistemom, a jest. Pa, ipak, onaj koji je čitao Schellinga - i njegovo rastumačenje univerzuma na sliku umjetnosti, o dva načina svijesti, o umjetničkom djelu kao objedinjenu voljnog i nužnog, idealnog i materijalnog, konačnog i beskonačnog - sa gnušanjem bi odbio svakojaka razmišljanja ovdje iznešena, koja su tek subjektivne pseudointelektualne izlučevine ili mišljevine koje pretenduju na tobožnju važnost u sferi duha. A govorim tek o Schellingu koji je odavno postao irelevantan, još za Hegelova života, a da ne spominjemo daleko jače igrače...Al' zato i služe forumi, za intelektualnu mastrubaciju...a to vodi sljepilu, rekli bi stari...

[statix]

Sve su to satarasi arzuhal, samo razlicito zacinjeni. Neko jede Frojdov, neko Niceov, neko Marksov, neko Spinozin, neko Fojerbahov itd...nema tu objektivne istine, kao u nauci da se moze izmjeriti i dokazati.

[haqqlberry]

Sve su to satarasi arzuhal, samo razlicito zacinjeni. Neko jede Frojdov, neko Niceov, neko Marksov, neko Spinozin, neko Fojerbahov itd...nema tu objektivne istine, kao u nauci da se moze izmjeriti i dokazati.

Prema priznanju I. Fochta, kroz cijelu svoju historiju filozofija nije riješila nijedan problem. Ona nije dala konačnog odgovora ni na pitanje šta je biće, ni šta je duh, ni šta je istinito, ni šta je dobro, ni šta je lijepo. Ona samo pita, a ne odgovara, u sve sumnja i ni u šta ne vjeruje, samo traga i ne nalazi. Zašto? Zbog pukog umišljanja da je filozofiranje slobodno racionalno istraživanje ili slobodna djelatnost duha.

Pogreška i zabluda filozofije naslućuje se iz samodefiniranja vlastite djelatnosti, a ogleda se u slijedećem: ona nikada nije primijenila nijedan metod u području duha i „njegove djelatnosti“ a, osim pokušaja savremene filozofije, nije to činila ni u odgonetanju zakonitosti prirode, društva ili kosmosa općenito. U konačnici, takovrsnim saznanjima spoznavalac niti spoznaje sebe niti svijetu kojem živi.

Njegovo iskustvo svijeta nije ništa drugo do osjetilno doživljena Realnost koja se manifestira u predjelima mašte u vidu pounutarnjenih slika vanjskog svijeta i pukih informacija o njemu. Ako slijedimo misaoni trag savremenog filozofa R. Rortya, koji osporava filozofiji bilo kakvo saznanje o ljudskom duhu, kao i utemeljenje i važenje saznanja u takvoj dimenziji o kojoj ništa ne znamo, onda nam ne preostaje ništa drugo osim da posumnjamo i iskažemo nepovjerenje u sva saznanja koja nudi filozofija od početaka pa do danas.