Akcenat je na MOZE, a ne da ce sigurno dobit i nije rijec o klasicnoj pomoci, vec sve ovisi od prezentiranih programa... Dakle, mozda bude, ali nije sigurno... Za razliku od clanarine, carine i nekih drugih stvari koje hrvatska MORA uplacivat u budzet eu, orilo - gorilo...
1. Što će biti s cijenama u trgovinama?
Po ulasku Hrvatske u Europsku uniju pojeftinit će mnogi hrvatski proizvodi poput čokolade, gazirane vode, kave, sladoleda, salame, sira... jer će se naći pred ozbiljnim pritiskom pada cijena inozemnih marki, dok će ulazak u EU biti prilika za rast i izlazak na nova tržišta, kao u slučaju pršuta, mlijeka i čaja. Rezultat je to studije A. T. Kearneya o utjecaju skorog ulaska u EU na hrvatsku prehrambenu industriju, temeljene na usporedbi cijena proizvoda 19 prehrambenih artikala u Hrvatskoj i četirima susjednim EU zemljama. Po ulasku u EU nestat će trgovinske barijere u odnosu na zemlje EU27, čime će inozemnim proizvođačima na domaćem tržištu biti olakšan uvoz i otvorit će im se prostor za smanjenje cijena. Put će na hrvatsko tržište pronaći i strani proizvodi koji do sada ovdje nisu bili, a istovremeno će se hrvatskim proizvođačima otvoriti vrata na nova tržišta. Domaći proizvodi poput mljevene i instant-kave, voćnih čajeva, trajnog mlijeka, jogurta i pršuta jeftiniji su ne samo od stranih proizvoda u Hrvatskoj nego i od proizvoda iz promatranih zemalja EU. Ovu skupinu proizvoda analitičari zovu "napadačima" jer imaju priliku strategijom rasta i repozicioniranja ostvariti dobre rezultate na tržištu EU. Tako je domaći pršut jeftiniji od pršuta u bilo kojoj od promatranih zemalja EU, a u Mađarskoj nema domaćeg proizvođača pršuta koji je na tržištu zastupljen sa znatnijim volumenom. Ovo je izvrsna prilika za domaće proizvođače pršuta za probijanje na tržište zemalja EU27, zaključuje A. T. Kearney. Veliki broj hrvatskih prehrambenih proizvoda danas ima dobru cjenovnu poziciju, no u EU bit će pod pritiskom snižavanja cijena zbog jeftinije strane konkurencije. Među njima su domaće marke čokolade, espresso kave, cappuccina, zelenog čaja, prirodne vode, sladoleda, maslaca i goude. U skupinu domaćih proizvoda koji će biti napadnuti cjenovno prihvatljivijim inozemnim proizvodima spada gazirana prirodna voda, za koju se očekuje da će po ulasku u EU pojeftiniti.
2. Kako ćemo putovati po Europskoj uniji?
"Imate li što za prijaviti" više neće biti pitanje od kojeg strahujete na graničnom prijelazu prema Europi. Carinicima više neće biti posao na graničnim prijelazima prema Sloveniji i Mađarskoj provjeravati uvozite li kakvu novu robu jer će postati svejedno kupujete li robu u Zagrebu, Splitu, Osijeku ili u Budimpešti, Beču, Milanu. Granični prijelazi prema Sloveniji i Mađarskoj neće nestati s ulaskom Hrvatske u EU, ali će s njih nestati carinici. Čitavi prijelazi, zajedno s policajcima koji kontroliraju dokumente, nestat će tek po ulasku Hrvatske u schengensku zonu, što će se dogoditi najranije 2015. godine. Do tada, za putovanje po EU i dalje vam treba osobna iskaznica ili putovnica, ali novost je to što ćete na graničnim prijelazima ići u kolonu za one kućice na kojima piše "građani EU". Za razliku od sadašnjih propisa, kad na granici carinicima morate prijaviti svaku kupljenu robu vrijednosti veće od 1000 kuna, od 1. srpnja moći ćete, teoretski, u Grazu kupiti namještaj za čitavu kuću ili u Parizu kupiti skupocjene satove Rolex za cijelu svoju obitelj – i na ulasku u Hrvatsku nećete platiti nikakvu carinu jer ste i dalje u EU.
3. Kako ćemo putovati na jug Hrvatske kroz Neum?
Dubrovnik i krajnji jug Hrvatske pretvorit će se u "otok" jer granični prijelazi Klek i Bistrina (koji okružuju Neum) s danom ulaska Hrvatske u EU postaju puno tvrđi, s kompliciranijom procedurom prelaska. Ti se granični prijelazi sada proširuju i do 1. srpnja imat će više trakova za ulaz i izlaz, ali cesta do i između njih ostaje ista. Postoji velika opasnost da se čitav neumski koridor pretvori u usko grlo na kojem će se, posebno u ljetnim danima, češće stajati nego voziti. Prelazak će biti kompliciraniji nego danas i za obične putnike, a još kompliciraniji za vozače koji prevoze robu. EU je odobrio Hrvatskoj izuzeće od pravila EU pa će vozila s robom koja nije vrednija od 10 tisuća eura moći prolaziti nesmetano, a ona s robom vrednijom od 10 tisuća eura moći će pojednostavljeno prolaziti uz carinsko plombiranje. Ako plomba ostane neoštećena nakon prolaska kroz Neum, odnosno kroz BiH, smatrat će se kao da nije ni napustila EU. Taj poseban režim ne odnosi se na žive životinje (osim kućnih ljubimaca). Njihov transport neumskim koridorom potpuno je zabranjen, što znači da, primjerice, i proizvođači školjaka iz Malostonskog zaljeva moraju ići okolnim putem preko pola Pelješca do Trpnja pa trajektom do Ploča. Ta pelješka cesta na nekim je mjestima preuska za mimoilaženje dvaju kamiona pa opet nitko ne zna kako će sve to izgledati u praksi. Kako god izgledalo u praksi, Hrvatska će po ulasku u EU postati znatno podjeljenija kod Neuma nego što je bila do ulaska u EU. I tako će ostati nekoliko godina, barem dok se ne pronađe i izgradi dugoročno rješenje povezivanja poput pelješkog mosta ili posebnog "hrvatskog" cestovnog koridora kroz BiH.
4. Gdje se sve možemo zaposliti nakon
1. srpnja?
Ovo je jedno od pitanja o kojima još nije odlučeno. Zemlje članice EU mogu do 1. srpnja donijeti propise kojima privremeno (na dvije, pet ili maksimalno sedam godina) uvode moratorij na slobodno kretanje radnika iz Hrvatske. Pravo na slobodno kretanje radnika jedno je od prava koja imaju svi građani EU, ali stare članice mogu odlučiti privremeno ne primjenjivati to pravo na državljane novih članica. Zasad je jedino Njemačka službeno najavila da će uvesti dvogodišnje ograničenje za Hrvate, što znači da će vam za zapošljavanje u Njemačkoj i nakon 1. srpnja trebati radna dozvola. Velika Britanija također je, tijekom parlamentarne ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora, pokazala da će najvjerojatnije tražiti maksimalnu, sedmogodišnju odgodu slobodnog zapošljavanja Hrvata, ali službenu odluku još nije donijela. Druge zemlje također još nisu službeno najavile kako će postupiti, no neslužbeno su nam diplomati iz osam zemalja EU otkrili da njihove zemlje nisu sklone ograničavati zapošljavanje Hrvatima. To su Finska, Švedska, Litva, Letonija, Portugal, Rumunjska i Slovačka.
5. Koliko Hrvatska može povući novca iz fondova?
Nakon planiranog ulaska 1. srpnja, do kraja 2013. Hrvatskoj je na raspolaganju 687,5 milijuna eura iz fondova i programa EU namijenjenih državama članicama. Od 2014. počinje novo sedmogodišnje proračunsko razdoblje, a prema prijedlogu koji je usvojilo Europsko vijeće (i koji još treba odobriti Europski parlament) Hrvatska od 2014. do 2020. ima na raspolaganju 11,7 milijardi eura. Od toga 8 milijardi eura otpada na kohezijsku politiku, 3,5 milijardi eura na poljoprivredu, a 203 milijuna eura na projekte osiguravanja vanjske granice EU. Ti brojevi predstavljaju maksimalne iznose koje Hrvatska može povući iz proračuna EU, ali koliko će stvarno novca povući ovisi o kvaliteti i broju projekata koje osmišljava, predlaže i provodi. Osim navedenih brojki, Hrvatska može dobiti dodatni novac iz programa za koje se natječu sve države članice, kao što je, primjerice, program pomoći u borbi protiv nezaposlenosti mladih. U regijama u kojima je nezaposlenost mladih veća od europskog prosjeka EU je obećao davati po 1300 eura pomnoženih s brojem mladih nezaposlenih koji izlaze iz prosjeka. Taj novac ne ide nezaposlenoj osobi u džep, ali ide u programe koji joj mogu pomoći da nađe posao. Ukupno do 2020. Hrvatska može maksimalno povući oko 12,4 milijarde eura što je nešto manje od čitavog jednog godišnjeg državnog proračuna.
6.
Kako ćemo birati zastupnike u Europskom parlamentu?
Dvanaest hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu građani će birati zaokruživanjem ne samo stranke ili nezavisne liste za koju glasaju nego i zaokruživanjem imena osobe s te liste. Bit će to prvi izbori s tzv. otvorenim listama. To znači da, teorijski, u Europski parlament može ući i kandidat koji je bio dvanaesti na listi stranke koja je osvojila samo jedan mandat. Na zatvorenim listama u takvom slučaju ulazi prvi s liste. Na otvorenim listama prvi je onaj čije je ime zaokružilo najviše građana, ne onaj kojega je stranka stavila na prvo mjesto. Još nije odlučeno kada će točno biti održani prvi europski izbori u Hrvatskoj, no to se mora dogoditi prije 1. srpnja ako Hrvatska na taj dan ulazi u punopravno članstvo. Sljedeći redoviti izbori za Europski parlament održavaju se u čitavoj EU početkom lipnja 2014., a ugovori propisuju da nova članica održava ad hoc izbore za EP u slučaju da je između datuma njezina ulaska u članstvo i datuma sljedećih redovitih izbora za EP ostalo više od šest mjeseci. Osim 12 hrvatskih eurozastupnika u parlamentu koji sada broji 754 zastupnika, Hrvatska će imati i jednog povjerenika u Europskoj komisiji. On se ne bira na izborima, nego ga predlaže Vlada, a s prijedlogom se moraju složiti i Europska komisija i Europski parlament pred kojima birani povjerenik ima saslušanje. Plaća europskog povjerenika iznosi oko 20 tisuća eura mjesečno.
7. Hoće li Hrvatska odmah po ulasku u EU zatražiti "bailout", tj. financijski spas?
Hrvatska ulazi u EU u ne baš slavnom gospodarskom trenutku koji je obilježen recesijom i visokim stopama nezaposlenosti. U EU Hrvatska ulazi s kreditnim rejtingom koji je ispod investicijske razine (rejting poznatiji kao "smeće") i moguće je da se dogodi da odmah po ulasku u punopravno članstvo uđe u "terapiju" koje EU primjenjuje na svoje gospodarski nestabilne "pacijente". Stručnjaci u Europskoj komisiji koji prate gospodarsku i fiskalnu stabilnost zemalja članica već su oformili svoj tim za praćenje Hrvatske i među njima se već sad čuje da će Hrvatska odmah ući u tzv. proceduru prekomjernog deficita, u sklopu koje EU zadaje ciljeve smanjenja deficita i prijeti sankcijama ako država ne ispuni te ciljeve. Osim te procedure, moguće je da će Hrvatska ubrzo nakon ulaska u EU morati ući i u program financijske pomoći sličan onome u kojem se nalaze Rumunjska, Letonija i Mađarska. To je program za članice EU koje nisu istovremeno i članice eurozone, a ne mogu se financirati na tržištu i prisiljene su tražiti pomoć od MMF-a i EU.
8.
Koliko hrvatsko gospodarstvo može imati štete od izlaska iz CEFTA-e i gdje se
vidi korist od ulaska u EU?
Ulazak u Europsku uniju hrvatskom gospodarstvu donosi jednu dobru i jednu lošu vijest. Krenimo od loše. Hrvatska mora napustiti CEFTA-u, zajedničko tržišta srednje i jugoistočne Europe od 25 milijuna ljudi koje čine zemlje nečlanice EU, a to će poskupiti hrvatske proizvode u regiji i smanjiti njihovu konkurentnost. Gotovo 30 posto hrvatskih proizvoda izvozi se u zemlje CEFTA-e, ponajprije u BiH i Srbiju. Neke hrvatske tvrtke osjetit će izlazak iz CEFTA-e, a među najpogođenijima je rovinjski TDR. Izlaskom iz CEFTA-e carinske stope za TDR povećat će se u Srbiji sa 15 na 57 posto, u BiH sa 0 na 15, u Makedoniji sa 27 na 42 posto, a na Kosovu sa 0 na 10 posto. Kako bi se taj scenarij izbjegao, hrvatske kompanije koje posluju na tržištu CEFTA-e uveliko se pripremaju za novi izvozni režim. S druge pak strane Atlantic Grupi Emila Tedeschija izlazak iz CEFTA-e neće narušiti poslovanje. Kompanija ima optimalno razmještenu proizvodnju unutar i izvan EU. Njihovi su proizvodni pogoni u Njemačkoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Makedoniji, što im omogućava neometan tržišni plasman u CEFTA-u i EU. Iskustva članica EU pokazuju da su gospodarske prednosti ulaska u EU puno veće od šteta. Ulaskom u EU Hrvatska će postati dio slobodnog tržišta od 500 milijuna ljudi, a kao punopravna članica na raspolaganju će imati puno više novca nego do sada i to iz europskih strukturnih fondova. Do sada smo imali 150 milijuna eura godišnje, a taj će se iznos u idućoj godini utrostručiti. Poljoprivreda ima na raspolaganju zaseban fond koji će se u odnosu na sadašnji znatno povećati. Do ulaska u EU za financiranje ruralnog razvoja imamo na raspolaganju 25 milijuna eura, a nakon toga više od 300 milijuna eura. U prvoj godini članstva Hrvatska bi iz europskog proračuna mogla povući 1,561 milijardi eura, a u drugoj 2,006 milijardi eura. Ukupan iznos za te dvije godine od 3,568 milijardi eura odnosi se na projekte koji se mogu odvijati više godina, a najveći dio novca namijenjen je za poticanje gospodarskog rasta i zapošljavanje.
Najbitnije stvari koje nam donosi ulazak u EU!
Europska zdravstvena iskaznica pomoći će vam da dobijete zdravstvene usluge u drugim zemljama EU. U slučaju, primjerice, iznenadne potrebe za operacijom za vrijeme boravka u drugoj zemlji EU europska zdravstvena iskaznica pokrit će vam sve troškove. U slučaju da je riječ o operaciji koja je bila predviđena i mogla se obaviti u Hrvatskoj, HZZO treba odobriti nadoknadu troškova. Ako odobri, vi plaćate samo razliku u cijeni bolničkog liječenja u Hrvatskoj i ondje gdje ste ga obavili
Imate pravo studirati u bilo kojoj zemlji EU pod istim uvjetima kao i državljanin te zemlje. Ako ta zemlja njemu naplaćuje školarinu, naplaćuje istu cijenu i vama. Ako ne naplaćuje školarinu, ne naplaćuje ni vama
Hrvatski jezik postaje 24. službeni jezik unije – to znači da se institucijama EU možete pismeno obraćati na hrvatskom jeziku
Od 1. 1. 2015. PDV na građevinsko zemljište (dotad Hrvatska ima prijelazno razdoblje u kojem se građevinsko zemljište oslobađa plaćanja PDV-a)
U drugoj polovici 2013. ukupna odobrena sredstva EU za Hrvatsku iznose 687,5 milijuna eura. U istom razdoblju Hrvatska treba uplatiti 267,7 milijuna eura
Ako spadate u tzv.
male ribare, to ćete moći ostati najdulje do 31. 12. 2014., od kada više neće postojati kategorija malog ribolova za osobne potrebe. Morat ćete se preusmjeriti u kategorije gospodarskog ili rekreacijskog ribolova
Ukida se carina na graničnim prijelazima prema Sloveniji i Mađarskoj. Granične kontrole policije ostaju na snazi do stupanja Hrvatske u schengensku zonu, za što će trebati nekoliko godina
Zbog usklađivanja s EU majkama je već prije pristupanja Hrvatske u punopravno članstvo zakonom zajamčen povratak na isto radno mjesto nakon rodiljskog dopusta
Možete biti uhićeni i izručeni drugoj državi EU na temelju europskog uhidbenog naloga. To je omogućeno promjenom članka 9. Ustava RH koja je obavljena 2009., a stupa na snagu danom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji
Ako na bankomatima unutar EU podižete eure, naknada ne smije biti viša od one koju bi građanin EU platio u svojoj matičnoj zemlji.
U slučaju uhićenja, deportacije, ozbiljne nesreće ili neke slične situacije u državama izvan EU, Hrvati se kao građani EU mogu obratiti za pomoć ili savjet bilo kojem veleposlanstvu zemlje EU ako u toj zemlji ne postoji hrvatsko diplomatsko predstavništvo
Moći ćete kupiti automobil gdje god želite u EU – i na njega nećete platiti carinu. PDV ćete platiti ako kupujete novi automobil ili rabljeni od ovlaštenog prodavača, ako kupujete od privatne osobe, nema PDV-a. Platit ćete trošarinu
Vaši kućni ljubimci mogu s vama putovati po EU ako imaju europsku putovnicu za ljubimce. Moraju imati i elektronski mikročip koji očitava informacije o vlasniku
Imat ćete puno veća prava na kompenzaciju u slučaju kašnjenja vlaka ili zrakoplova. Također i u slučaju gubitka prtljage: avioprijevoznik će nadoknaditi do 1223 eura po komadu prijavljene prtljage, a željeznica do 330 eura po komadu ako ne možete dokazati vrijednost, a do 1300 eura po komadu ako možete dokazati vrijednost izgubljene prtljage (slikom, računima i sličnim dokazima)
U Europskoj komisiji Hrvatska će imati jednog povjerenika, u Europskom parlamentu 12 zastupnika (nakon 2014. možda 11), u Vijeću ministara sedam glasova te devetero predstavnika u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija
Brak sklopljen bilo gdje na području EU automatski se priznaje u svim državama EU. Osim istospolnih brakova koji se trenutačno priznaju u šest država EU: Belgiji, Danskoj, Nizozemskoj, Portugalu, Španjolskoj i Švedskoj
Tarife za pozive u roamingu – unutar EU (bez PDV-a) od 1. srpnja 2013. iznosit će najviše 0,24 eura po minuti odlaznog poziva, 0,07 eura po minuti dolaznog poziva, 0,08 eura po SMS-u te 0,45 eura po megabajtu za prijenos podataka
Počinju se izdavati
nove vozačke dozvole koje izgledom i veličinom podsjećaju na osobnu iskaznicu
Ako radite ili boravite kao umirovljenik u nekoj drugoj zemlji EU dulje od pet godina u kontinuitetu, automatski imate pravo na stalno boravište
Stare vozačke vrijede do isteka roka valjanosti, a najdulje do 2033. godine. Počinju se izdavati i nove registarske oznake
Jedina nam drzava tesko moze naprijed dok se takve stvari desavaju a sve u prilog politici i politicarima,a narod ko narod
Mislio sam HRK od EU
susjedima zelim sve najbolje a nadam se da ce ubrzo i istocne komsije u E.U. a nas ko jebe kad smo idioti.
