Dali se konačno SDA okreće boljitku i poštenju ili iza svih ovih turbulencija unutar ove stranke stoji neki unutrasnji interesi pojedinaca ili grupa?
Evo interviju S. Tihića za Avaz.
Sulejman Tihic, predsjednik SDA intervju za Dnevni avaz
25.08.2009. - Sarajevo
Bojim se dogovora Srba i Hruata na štetu Bošnjaka
Podržavam Mujezinovića u onome što radi - Razmotrit ćemo prodaju „Energoinvesta"- Neophodan politički dogovor o imenovanjima
Bojim se da postoji dogovor Srba i Hrvata na štetu Bošnjaka u pogledu imenovanja na čelne pozicije u državi, izjavio je u intervjuu za „Dnevni avaz" Sulejman Tihić, predsjednik SDA. On je, nakon povratka s godišnjeg odmora, govorio za naš list o najaktuelnijim političkim pitanjima, reviziji privatizacije, prodaji sarajevskog „Energoinvesta" te izrazio pesimizam pred nastavak političkih dogovora u BiH.
Cilj privatizacije
Novi premijer FBiH Mustafa Mujezinović pokazao se agilnim. Vlada je donijela nekoliko važnih odluka, usvojen je, između ostalih, i Nacrt zakona o reviziji privatizacije. Jeste li zadovoljni onime što radi federalni premijer?
Podržavamo ovo što radi premijer Mujezinović. Mislim da dobro radi, da je dosta aktivan, što je neophodno s obzirom na masu problema koje je zatekao. Vodeći računa o sastavu Vlade i potrebi da se s partnerima dogovori, ponekad nije moguće postići ona rješenja koja zagovara stranka u cijelosti, jer moraju biti rezultat dogovora.
Podržava li SDA Vladin zakon o reviziji privatizacije?
Ne znam, nisam upoznat s tekstom zakona. Ako bude potrebno, ako to Klub naših poslanika u Parlamentu FBiH bude tražio, mi ćemo se na Predsjedništvu izjasniti o njemu.
Šta je s privatizacijom „Energoinvesta", kakva je pozicija SDA u tom pogledu?
Narednih dana, vjerovatno već sutra (danas, op. a.), na Kolegiju ćemo raspravljati o mogućnosti privatizacije određenih javnih preduzeća, između ostalog i „Energoinvesta". Treba vidjeti šta je od toga moguće, šta je dobro i šta je cilj svake od tih privatizacija, da li ili ne i pod kojim uvjetima ići u privatizaciju.
Na državnom nivou Bošnjaci gube još čelnih pozicija. Premijer Nikola Spirić ignorirao je Vaše upozorenje i stavio imenovanja na dnevni red, istovremeno ustvrdivši da ne postoji nacionalni debalans o kojem Vi govorite. Kako to komentirate?
Za vrijeme predsjedavanja Nikole Spirića izvršena su 24 imenovanja na čelne pozicije. Od toga je 13 Srba, sedam Hrvata i četiri Bošnjaka. Na taj način ozbiljno je narušen nacionalni balans. Od 60 državnih institucija koje je imenovalo Vijeće ministara, 25 su Srbi, 19 Bošnjaci, 15 Hrvati i jedan iz reda ostalih. Umjesto da je 19 Srba, 26 Bošnjaka, deset Hrvata i pet ostalih. Debalans na štetu Bošnjaka i građana iz kategorije ostalih postoji, bez sumnje. Spirićeve tvrdnje nisu utemeljene, a on, kao predsjedavajući, odgovoran je za ovaj debalans na štetu Bošnjaka.
Nema spremnosti
Imate li Vi instrumente da to zaustavite, već dugo se o tome govori, ali se stvari ne mijenjaju?
- Bojim se da u posljednje vrijeme postoji jedan srpsko-hrvatski dogovor o imenovanjima na štetu Bošnjaka. Jer, kako drugačije objasniti debalans do kojeg je došlo u Spirićevom mandatu. Vidimo po komisijama i bodovanjima da jedni druge prate, što nije dobro. Nije dobro preglasavati i praviti režije na štetu bilo kojeg naroda. Isto bih ovo govorio da je obratna situacija. Hrvati pričaju o ugroženosti, ali ih ima više na rukovodećim mjestima nego što im pripada. Zato mi tražimo da se postigne politički dogovor o etničkom rasporedu javnih pozicija. To je ustavna obaveza Spirića i Vijeća ministara.
Kada i kako mislite pokrenuti taj politički dogovor?
Mi pripremamo prijedlog sporazuma o etničkom rasporedu nosilaca javnih funkcija. To treba biti na Vijeću ministara BiH, to će naši ministri uputiti u proceduru. Kada sam bio član Predsjedništva BiH, imali smo sličan problem kod ambasadora i napravili smo politički sporazum. Osigurali smo proporciju, za neke važne misije osigurali smo paritet i rotaciju, tako i ovdje treba uraditi.
Hoće li biti nastavka političkih dogovora kakve smo gledali ranije - trojka, šestorka ili nešto slično?
Nisam optimista za nastavak bilo kakvih ozbiljnih razgovora. Ne postoji atmosfera u javnosti za dogovor i kompromis. Postoji parcijalna isključivost, gdje svako priča o ugroženosti svog naroda. Mediji podržavaju politiku isključivosti, a ne dogovora. Bilo ko da pokrene proces ili napravi dogovor, koji, normalno, ne može biti po volji jedne strane, proglašava se izdajnikom. Atmosfera nije naklonjena dogovoru, kod političara ne postoji spremnost. Od politike „100 posto" do politike zadržavanja stanja. Uostalom, ja očekujem od onih koji su srušili aprilski paket da ponude bolja rješenja.
Kako komentirate odluku visokog predstavnika da pokrene popis državne imovine?
Podržavam njegovu odluku. Jedino on može napraviti približno tačan popis imovine koja treba biti predmet zakona. Dijelim mišljenje onih koji govore o tome da će tom prilikom biti otkriven niz nezakonitosti u raspolaganju ovom imovinom. Vidjeli ste koliko je bilo protivljenja. Iza toga stoje sigurno oni koji su se okoristili od te imovine. Oni se pozivaju na nekakve etničke interese. Ali, vjerujte mi, najmanje u 80 posto slučajeva, kada čujem političara da se poziva na etničke interese, iza toga stoji nekakav materijalni, grupni, pa i kriminalni interes.
Tarik Lazović
Dnevni avaz, 25. 08. 2009.
( nekakvom 
...u glavnom haversko-familijarnom !)
