Da se nikad ne zaboravi ...

Post Reply
fukara_tz
Posts: 5991
Joined: 14/12/2003 00:00

#951 Re: Da se nikad ne zaboravi ...

Post by fukara_tz »

13.godišnjica genocida u Srebrenici

Foto REUTERS

A worker inspects coffins containing the bodies of 307 newly-identified victims of the 1995 Srebrenica massacre for a joint burial near the town of Visoko. Each year, bones are matched to a name and buried in a mass funeral on July 11, the anniversary of Srebrenica's fall. Photo taken July 7.

Image

A worker prepares coffins containing the bodies of 307 newly-identified victims of the 1995 Srebrenica massacre for a joint burial near the town of Visoko. Each year, bones are matched to a name and buried in a mass funeral on July 11, the anniversary of Srebrenica's fall. Photo taken July 7.

Image

A forensic expert re-associates the bones of a Muslim victim of the 1995 Srebrenica massacre in a forensic centre in the northeastern town of Lukavac in this photo taken June 16, 2008. Each year, bones are matched to a name and buried in a mass funeral on July 11, the anniversary of Srebrenica's fall.

Image

A forensic expert re-associates the bones of a Muslim victim of the 1995 Srebrenica massacre in a forensic centre in the northeastern town of Lukavac in this photo taken June 16, 2008. Each year, bones are matched to a name and buried in a mass funeral on July 11, the anniversary of Srebrenica's fall.

Image

A Bosnian Muslim cries as he stands next to the coffins containing the remains of his family members before they leave the morgue in the central town of Visoko July 9, 2008, on their way to the eastern town of Srebrenica, where they will be buried at a joint cemetary for all victims of the 1995 Srebrenica massacre on July 11, 2008. The Bosnian Serb forces slaughtered some 8,000 Bosnian Muslim men and boys after the former United Nations "safe zone" fell into their hands, and the families bury each year newly-identified victims after they had been dug out of mass graves.

Image

A Bosnian Muslim gives the final touch to the coffins containing the remains of his family members before they leave the morgue in the central town of Visoko July 9, 2008 on their way to the eastern town of Srebrenica, where they will be buried at a joint cemetary for all victims of the 1995 Srebrenica massacre on July 11, 2008.

Image

Bosnian Muslim women hug and cry on July 9, 2008 while seeing off the coffins containing the remains of their family members from the morgue in the central town of Visoko on their way to the eastern town of Srebrenica, where they will be buried at a joint cemetery for all victims of the 1995 Srebrenica massacre on July 11, 2008.

Image
fukara_tz
Posts: 5991
Joined: 14/12/2003 00:00

#952 Re: Da se nikad ne zaboravi ...

Post by fukara_tz »

10.07.2008

Beograd

Mirovna akcija Žena u crnom pod sloganom „Solidarnost i odgovornost“ odrzana veceras u centru Beograda

Image

Image

Image
User avatar
mensurbh
Posts: 97
Joined: 06/01/2007 22:41
Location: BiH

#953 Re: Da se nikad ne zaboravi ...

Post by mensurbh »

Image

PDF - Knjige:

1. Genocid nad Bošnjacima Srebrenice; Sigurne zone UN-a, jula 1995. (Autor: Dr. Smail Čekić)
2. Samrtno Srebreničko ljeto ‘95.
3. Srebrenica (Abdulah Sidran)

Dokumentarni filmovi:

1. Zločini genocida u Srebrenici
2. Remember Srebrenica! Ne zaboravi Srebrenicu!
3. Srebrenica - zemlja zločinaca
4. Koridor smrti
5. The column of death/Kolona za ubijanje
6. Srebrenica: Izvan razumne sumnje
7. Srebrenica: A cry from the grave (BBC)
8. Srebrenica - Never again? (BBC)

LINK: http://bosnamuslimmedia.wordpress.com/2 ... -genocide/
fukara_tz
Posts: 5991
Joined: 14/12/2003 00:00

#954 Re: Da se nikad ne zaboravi ...

Post by fukara_tz »

10.07.2008

Sud BiH Sarajevo
Kravica: Maksimalna kazna za genocid

U završnoj riječi Tužilaštvo BiH zatražilo od Sudskog vijeća da jedanaestorici optuženih izrekne maksimalnu kaznu, smatrajući da je dokazalo njihovo učešće u srebreničkom genocidu.

Tužilaštvo BiH zatražilo je da Sud proglasi krivim 11 optuženih za genocid počinjen nakon pada Srebrenice i osudi ih na po 45 godina zatvora, što je maksimalna kazna koju propisuje Krivični zakon BiH.

Tužilaštvo smatra da je u dokaznom postupku iznijelo dovoljno dokaza da je 13. jula 1995. godine počinjen genocid nad Srebreničanima u Kravici, te da su u počinjenju učestvovali optuženi.

“Pravda se ne smije skanjivati da počinjeni zločin nazove pravim imenom. Ono što se desilo u Srebrenici jeste genocid. Ako ubistvo 1.000 ljudi, u kombinaciji sa prisilnim preseljenjem desetina hiljada civila te sistematičnost u izvršenju ovih djela nije genocid, čemu onda sve teorije, rasprave i teze kako ubistvo jednog čovjeka može biti genocid?”, istakao je u svojoj završnoj riječi Ibro Bulić, tužilac Državnog tužilaštva.

Optužnicom se terete Miloš Stupar, kao tadašnji komandant Drugog odreda Specijalne policije Šekovići, te pripadnici te jedinice – Milenko Trifunović, Petar Mitrović, Brano Džinić, Aleksandar Radovanović, Slobodan Jakovljević, Miladin Stevanović, Velibor Maksimović, Dragiša Živanović i Branislav Medan, te Milovan Matić, pripadnik Vojske Republike Srpske.

Svi optuženi su, navodno, učestvovali u zarobljavanju više hiljada Bošnjaka, te odvođenju njih oko 1.000 u skladište Zemljoradničke zadruge Kravica, gdje su ih strijeljali.

Zemljoradničke zadruge Kravica
Image

Tužilaštvo smatra da ne postoji nijedna okolnost koja bi dovela do izricanja blaže kazne, ali da postoji čitav niz otežavajućih – “među kojima i odsustvo kajanja optuženih, veliki broj žrtava, kao i surovost izvršenja, te upornost i odlučnost da nikoga ne ostave živog”.

“U hangaru u Kravici ljudi su umirali u patnjama, u svojoj i tuđoj krvi. Svjedoci su govorili o tome kako su se čuli vapaji žrtava koje su priželjkivale milost optuženih, nadajući se da će prestati pucati u to predvečerje strave i užasa”, rekao je Bulić.

Za plansku likvidaciju u Kravici, smatra Tužilaštvo, srpskim je snagama bilo potrebno “dobrih strijelaca, bombaša i nekoliko sati iscrpljujuće pucnjave”.

Tužilaštvo smatra da je u toku dokaznog postupka uspjelo dokazati komandnu odgovornost Miloša Stupara i Milenka Trifunovića kao komandira Trećeg voda u ovom odredu.

“Njima podređeni, ovdje optuženi, prednjačili su u likvidaciji zarobljenika u Kravici”, rekao je tužilac.

Bulić se osvrnuo i na izjave svjedoka Odbranâ nazvavši ih “neuvjerljivim”.

“Optuženima su komšije, rođaci i prijatelji pružali alibi, dajući zbunjujuće izjave o tome gdje su bili, i šta su radili. Šablonski su ponavljali samo činjenicu da su optuženi tada bili u Skelanima, jer su znali da je to važno ovome sudu”, dodao je tužilac.

Najveća kazna pred Tribunalom u Haagu za genocid u Srebrenici izrečena je Radislavu Krstiću, koji je aprilu 2004. osuđen na 35 godina zatvora.

Iznošenje završnih riječi Odbranâ počet će u ponedjeljak, 14. jula 2008. godine.

(BIRN JUSTICE REPORTS)
fukara_tz
Posts: 5991
Joined: 14/12/2003 00:00

#955 Re: Da se nikad ne zaboravi ...

Post by fukara_tz »

10.07.2008

Nevesinje
Maida Ćupina svjedočila o seksualnom zlostavljanju i torturama u Nevesinju

Maida Ćupina, svjedok Tužilaštva BiH na suđenju Krsti Saviću i Milku Mučibabiću, ispričala je kako je dva puta silovana u Nevesinju tokom 1992. godine.
Tužilaštvo BiH smatra da su obojica optuženih, kao pripadnici policije, učestvovali u protjerivanju, prisilnim nestancima, ubistvima, silovanjima i zatvaranjima Bošnjaka i Hrvata s područja Nevesinja. Ćupina se prisjetila oba silovanja, te rekla ime jednog od navodnih počinilaca, saopćio je BIRN - Justice Report.

"Moj silovatelj je Milan Andrić. Dao mi je dugme, govoreći da je to znak da me niko više neće dirati. Vrlo često sanjam to dugme i vrištim u snu", ispričala je istaknuvši da je ime silovatelja saznala naknadno od "jednog prolaznika", ali da mu dobro pamti lik.

Prvi put je seksualno zlostavljana u svojoj kući 14. aprila 1992. godine kada su vojnici tražili njenog muža Muju.

"Grupa naoružanih vojnika upala je u kuću i tražila mog muža Muju. Nije bio tu i ja sam morala poći sa njima da ga tražim, dok su trojica vojnika ostali u kući sa mojom kćerkom kojoj je tada bilo osam godina", prisjetila se Ćupina.

Jedan od vojnika, kako je rekla, ju je upozorio da prije nego su krenuli da njegovi ljudi znaju koliko mogu čekati dodavši "Znate da je i vaša kćerka sa njima". Nakon što su našli Muju Ćupinu vojnici i Maida su se vratili u kuću gdje su zatekli onesviješćenu kćerku, a ispred kuće kombi sa zatamnjenim staklima kojim je kasnije odvezen njen muž i još jedan komšija. "Vojnici su me tad u kući seksualno zlostavljali. Govorili su da Mujo ima zgodnu ženu.... Kad su otišli, uzela sam svoje djete i sjela ispred kuće na stepenice. Jedna komšinica mi je donijela limunadu da se osvježim", kazala je Ćupina.

Mujo se vratio pretučen i ponovno odveden 16. juna 1992. godine. "Došla su dva uniformisana lica, pretresli kuću tražeći radio stanicu koju nikada nismo imali. Tada odvode Muju. Istrčala sam na ulicu i vidjela predratnog policajca, Đeru Đerića, kojeg su ti vojnici oslovljavali sa komandire", kazala je svjedokinja dadavši da se vratila u kući i "sjedila i čekala je da ga vrate". "Onda je došla komšinica Desa Vasković. Mojim roditeljima je rekla da su Mujino tjelo našli iza zgrade policije, zajedno s tijelima Redže Trebovića i Nafije. Rekla je da su se komšije koje blizu žive žalile jer su leševi puni muha koje im ulaze u kuću", kazala je Ćupina dodavši da su joj ovo roditelji ispričali tek kada je cijela porodica izišla iz Nevesinja.

Maida Ćupina je otišla iz Nevesinja zajedno s djecom i roditeljima desetak dana nakon što je njen muž odveden. Izašli su tako što su kamionom preveženi do linije razgraničenja između srpske vojske i Armije BiH.

"Megafonom smo obavješteni da Bošnjaci dođu ispred općine i da će biti prebačeni na drugu teritoriju. Ukrcali su nas na kamion. Došli smo do Pobrića gostione, iznad sela Busak. Mislim da nas je bilo 43. Kada smo krenuli, počela je pucnjava. Neki su pobijeni, a neki su naišli na mine i tako poginuli", kazala je svjedokinja. Nju i još dvije žene zaustavili vojnici i odveli u šumu, naredili im da se skinu i "obavili svoj posao". Svjedokinja ističe da je nakon izlaska iz Nevesinja "čula različite priče o stradanju muža", a jedna od njih je da ga je "Krsto Savić pokosio rafalom nakon što je on pokušao pobjeći iz stanice policije". Do danas ne zna šta je bilo sa njenim suprugom. Nastavak suđenja zakazan je za 16. juli.

(FENA)
User avatar
vjesticanametli
Posts: 15704
Joined: 15/02/2008 09:31
Location: Sarajevo X

#956 Re: Da se nikad ne zaboravi ...

Post by vjesticanametli »

Dan žalosti
Danas ni najhrabriji ne mogu zaustaviti suzu sjećanja
Danas, 11. jula je Dan žalosti, dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i cijeloj BiH i danas su naše misli s majkama Srebrenice, sa svim preživjelim žrtvama genocida, stoji u pismu Svjetskog saveza dijaspore BiH koje je potpisala predsjednica Saveza Senada Softić-Telalović.

Foto: APTealalović je istakla da će danas svako na svoj način odati počast žrtvama genocida u BiH s posebnim osvrtom na Srebrenicu.

-Neka nam 11. juli uvijek bude na umu: da se nikad ne zaboravi, da se nikad ne ponovi.

Nadajmo se da će 11. juli jednog dana biti proglašen i državnim danom žalosti, danom kad će građani BiH ići na komemoracije za sve žrtve te obilaziti njihove mezare/groblja.

-Tako ćemo podučavati nove generacije da se nikad ne zaboravi, da se nikad ne ponovi! Danas je dan kad najhrabriji ne mogu zaustaviti suzu sjećanja, stoji u pismu predsjednice Svjetskog saveza dijaspore BiH.
User avatar
sojka
Posts: 2782
Joined: 17/03/2004 14:57
Location: Amargant
Contact:

#957 Re: Da se nikad ne zaboravi ...

Post by sojka »

Image

Zidovi ljudskog srama,
od krvi satkana tama,
i kapljice suza i kise,
zalivaju zemlju sto ih dise.


:(
User avatar
gladna sam
Posts: 498
Joined: 14/09/2006 11:33
Location: Frizider

#958 Re: Da se nikad ne zaboravi ...

Post by gladna sam »

Image

"One su stabljike što imaju čula
Ispijenih očiju od gorčine suza,
Preostali svjedoci tragičnog rasula,
S uzdasima kamenim ispod svojih bluza.
One još dišu za ljubav umorenih,
Dišu iz inata tu ispod života,
Stidi se svijete majki ucviljenih
Od kojih je oteta sva tvoja ljepota...."
User avatar
Mikado
Posts: 1413
Joined: 17/05/2007 11:48
Location: Sarajevo
Contact:

#959 Re: Da se nikad ne zaboravi ...

Post by Mikado »

Kablovski operateri (bar u Sarajevu) konacno su se potrudili da ispostuju Dan Zalosti. Ukinuli su cetnicke turbofolk kanale (BN, OSM i DM), a najljepse bi bilo da ih nikako nevrate.

Nek je vjecni rahmet svim zrtvama koje su cetnici zvjerski ubili u Srebrenici.

NIKAD ZABORAVITI , NIKAD OPROSTITI !!
User avatar
karanana
Posts: 50724
Joined: 26/02/2004 00:00

#960 Re: Da se nikad ne zaboravi ...

Post by karanana »

Sa ovom dzenazom danas, ukupno je ukopano 3,200 zrtava. Nije mi jasno, ni iz tekstova koje danas citam, da li je ostalih 5,000 zrtava pronadjeno pa ceka identifikaciju ili se za 5,000 ljudi jos traga i trenutno nema neidentificiranih zrtava u tuzli?
xxhavarijaxx
Posts: 18
Joined: 12/06/2008 15:01
Location: Sarajevo

#961 Re: Da se nikad ne zaboravi ...

Post by xxhavarijaxx »

nazlost ... zbog ovoga..... ja nemogu da nemrzim... proso sam stosta... nevolim sto je tako, ali svakog jula ja znam da ih mrzim i da ih nemogu vise smislit jarane....
fukara_tz
Posts: 5991
Joined: 14/12/2003 00:00

#962 Re: Da se nikad ne zaboravi ...

Post by fukara_tz »

fukara_tz
Posts: 5991
Joined: 14/12/2003 00:00

#963 Re: Da se nikad ne zaboravi ...

Post by fukara_tz »

11.07.2008

Srebrenica
308 srebreničkih žrtava pronađeno na 55 različitih lokacija



Mnogo je sela i gradova u BiH gdje je počinjen zločin nad nedužnim civilima, ali je Srebrenica simbol najvećeg ljudskog stradanja potkraj 20. stoljeća i zato mi danas i ovdje pozivamo Evropski parlament (EP) da 11. juli proglasi danom žalosti u cijeloj Evropi i da se u svim glavnim evropskim gradovima taj dan organizira komemoracija, gdje će narodi Evrope jedni drugima dati zavjet da više nikada neće biti ni holokausta ni genocida, izjavio je danas reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u BiH Mustafa ef. Cerić.

U hutbi tokom džuma namaza, on je poručio da u "udžbenicima u evropskim školama treba biti upisano da niko ne smije biti progonjen zbog vjere, nacije, rase ili boje", te da generacije koje dolaze moraju naučiti tu poruku koja dolazi iz Srebrenice.

- Zato mi učimo ovu potočarski dovu: 'Allahu Uzvišeni! Neka tuga bude nada! Neka osveta bude pravda! Neka majčina suza bude dova, da se više nikada i nikome ne ponovi Srebrenica!', naglasio je Cerić u Potočarima.

Istaknuvši da je "rana na tijelu bolna", ali da je "rana na duši bolnija zato što dira u samu bit čovječanstva", reisu-l-ulema je prisutnima u Memorijalnom centru Potočari poručio: "Nemojte pitati koliko je kostiju nađeno, već pitajte koliko je smirenih duša, a koliko još čeka da im spomenemo ime i da im kažemo kako nam je ovdje - nama koji danas pred njima otkrivamo naša djela".

Tijela 308 šehida, žrtava genocida koji se desio u Srebrenici jula 1995. godine, pronađena su na čak 55 različitih lokacija, rekao je danas novinarima u Srebrenici Amor Mašović.

Kako je rekao, neke od ovih žrtava su ekshumirane ili njihovi posmrtni ostaci prikupljeni sa površine čak prije punih 13, odnosno 12 godina.

- Neki od njih su pronađeni 1996. godine na Pobuđu, na Kameničkom brdu, na ostalim lokacijama površinskih grobnica i evo trebalo je toliko godina, 12 godina, da prođe da bi smo uz pomoć krvnih uzoraka DNK njihovih članova porodice ponovo uspjeli vratiti imena i prezimena tim žrtvama - kazao je Mašović.

- Ovih 308 dolaze iz 55 različitih masovnih i nekoliko pojedinačnih površinskih grobnica. Neki od njih su ekshumirani od strane finskog tima o kojem se jako malo zna u našoj zemlji. Naime, jedna grupa forenzičara iz Finske je došla u proljeće 1996. godine i prva je zapravo došla do tijela srebrenički žrtava na Kameničkom brdu i neki od onih koji će danas biti ukopani su upravo tada ekshumirani - objasnio je Mašović novinarima.

Prema njegovim riječima, od ovih 55 masovnih grobnica većina su sekundarnog tipa, dakle žrtve su donesene sa primarnih lokacija u raskomadanom stanju.

Tijela su unakažena kašikama bagera, buldožera...

Neke od žrtava koje danas kopamo, kojima klanjamo dženazu su pronađeni i u grobnicama na teritoriji Republike Srbije.


Autor: FENA - ONASA
bosanska rijec
Posts: 575
Joined: 25/09/2007 21:07

#964 Re: Da se nikad ne zaboravi ...

Post by bosanska rijec »

Tuga i bol... :(

i zasto ovi zlocini... :(

samo zato sto su se drugacije zvali :(


Vjecni rahmet svim zrtvama Srebrenice.
User avatar
Bosanski_kralj
Posts: 10063
Joined: 31/03/2007 00:07

#965 Re: Da se nikad ne zaboravi ...

Post by Bosanski_kralj »

...........................................................
fukara_tz
Posts: 5991
Joined: 14/12/2003 00:00

#966 Re: Da se nikad ne zaboravi ...

Post by fukara_tz »

11.07.2008 Prilog Al jezeera na engleskom jeziku

Srebrenica Remembers_July 11 2008mpg




11.07.2008 prilog na CNN-u





11.07.2008 prilog BBC-a

User avatar
chockad
Posts: 246
Joined: 02/06/2008 09:55
Location: Usa
Contact:

#967 Re: Da se nikad ne zaboravi ...

Post by chockad »

fotografije su iz jedne od soba u fabrici akumulatora gdje su ubijali srebrenicke muslimane. na zidovima se jos uvije vide tragovi krvi
[img]http://img145.imageshack.us/my.php?imag ... ca1ki4.jpg][IMG]http://img145.imageshack.us/img145/666/ ... ki4.th.jpg[/img][/URL][/img]
User avatar
Guento
Posts: 305
Joined: 31/03/2004 20:32
Location: Sarajevo

#968 Re: Da se nikad ne zaboravi ...

Post by Guento »

dobar prilog almase hadzic u avazu, vrijedi procitati.

Šta je nama Srebrenica
Jučer je obilježena 13. godišnjica genocida u Srebrenici, odnosno, zvaničnog započinjanja genocida nad Bošnjacima zaštićene zone Ujedinjenih naroda Srebrenice i Žepe. Obilježavanje ove godišnjice, tradicionalno, veže se za iste sadržaje i iste ljudske navike onih koji se tog dana u Potočarima okupljaju da nakratko pognute glave zastanu pred ovom planetarnom tragedijom... Znak slabosti Suze, onesviještene majke na julskoj žegi, govori političara. Upozoravajuća obraćanja tumača Božijih riječi s akcentom na tome da je osveta prema onima koji su krivi za smrt ovih nevinih ljudi prvi znak slabosti čovjeka, baš kao što je brisanje iz pamćenja onog što su ti isti učinili prvi znak naše nezrelosti, neznanja, nemorala i još mnogih negacija koje obezvređuju ovozemaljski život. Nakon dženaze, tu se za većinu priča o zločinu u Srebrenici skoro pa redovno završava. Ustvari, vraća se na početak. Svako od nas, utučen, odlazi u svoj brojem obilježeni autobus kojim je tog dana doputovao u Potočare i kreće nazad u svoju nakratko uznemirenu životnu redovnost. Svako sa svojom percepcijom razloga okupljanja u Potočarima, sa svojim pravom na pamćenje i na zaborav podjednako. Vraćamo se svako sa svojim doživljajem Srebrenice, za koji ni 13 godina poslije ne postoji baždaren sistem kojim definiramo vlastiti odnos prema srebreničkim žrtvama u ostalih 364 dana u godini, koliko treba da protekne između dvije velike srebreničke dženaze, a za koje bi vrijeme većina najradije da zaboravi da se Srebrenica uopće dogodila. Jesu li Bošnjaci zaista spremni da na pamćenju zločina u Srebrenici i poštovanju vlastitih žrtava, napokon, isprave svoju višestoljetnu mentalnu falinku po kojoj se pamćenje zločina koji su nad njima kroz historiju činjeni još svodi na nivo stida i tako ubija svaka mogućnost historijske pouke iz vlastite sudbine, pitanje je danas s kojim se mora suočiti svaki zreo čovjek ove zemlje. Da kroz historiju Bošnjaci nisu bili spremni poštovati svoje žrtve, nastale uglavnom kao posljedica etničke mržnje na ovim prostorima, najbolje govori podatak da malo ko od nas danas može nabrojati koliko je puta, samo u prošlom stoljeću, naprimjer, njegovom djedu ili pradjedu paljen vlastiti toprak, ubijana djeca, silovane sestre, kćerke... Ili, ko to od nas danas može izdeklamovati odgovor na sasvim jednostavno pitanje: zašto je nekada taj njegov pradjed ili djed iz tog i tog grada u Srbiji ili Crnoj Gori bio prisiljen nastaniti se u Zvorniku, Foči, Trebinju, Višegradu... Rijetko ko! I ne samo to. U blic-testu znanja iz svoje novije historije obični bošnjački 15-godišnjak ne da neće razložno moći odgovoriti zašto je njegov djed zaklan u Foči 1941. godine nego će teško odgovoriti na pitanje zašto je iz te iste Foče ili Zvornika, svejedno, prije petnaestak godina morao bježati njegov otac pa on danas u taj grad iz nekog dalekog Feniksa ili Sent Luisa ima obavezu doći samo kada se sahranjuje neko od njegove bliže familije ili, bolje reći, kada se zatire trag o postojanju te iste familije. Onima koji od 1996. prate obilježavanje godišnjica genocida u Srebrenici danas, nakon 13 godina, nameće se opravdano pitanje, ali i strah, kako će se ovaj datum obilježavati za desetak ili dvadesetak godina. Hoće li se uopće neko tada sjećati 11. jula s obzirom na činjenicu da srebreničke majke i mnogi koji su ih sve ove godine bodrili u njihovoj potrebi da o zločinu javno govore i traže odgovornost onih koji su ga počinili, polako nestaju s ovog svijeta. Traženje odgovora Ako u ovom trenutku postoji adresa na kojoj treba tražiti odgovore na ovakva pitanja, onda su to sigurno bošnjački intelektualci, koji, osim nekoliko časnih imena, još ne pokazuju svoj naučni damar kako bi za sva vremena argumentima, a kojih, na našu nesreću, nimalo ne manjka, progovorili o zločinu u Srebrenici tako da njegove žrtve zauvijek zaštite od historijskog progona kakvi su se redovno Bošnjacima događali na ovim prostorima. Ovo tim prije što samo naučna valorizacija ovakvih događaja, a to se dogodilo i s holokaustom, ima pravo na historijsku istinu iz koje se crpe razlozi da se ona, kao takva, nikada i nikome ne ponovi. Koliko Bošnjaci budu spremni sačuvati sjećanje na Srebrenicu, toliko će biti i njihove spremnosti da sačuvaju sami sebe.
bosanska rijec
Posts: 575
Joined: 25/09/2007 21:07

#969 Re: Da se nikad ne zaboravi ...

Post by bosanska rijec »

Ucestvovali u spaljivanju zena, djece, staraca...

Sudsko vijeće Haškog tribunala (ICTY) odbilo je prijedlog Tužilaštva za proširenje optužnice protiv Milana i Sredoja Lukića.

Tužilaštvo je prijedlog podnijelo Vijeću u junu, iako je krajnji rok koji je Tribunal dao za ovakve prijedloge bila sredina novembra prošle godine, javila je Balkanska istraživačka mreža (BIRN). Ovo je i glavni razlog zbog kojeg je Vijeće odbilo mogućnost novog proširenja optužnice.

Tužilaštvo je podnijelo zahtjev za proširenje optužnice protiv Milana i Sredoja Lukića kako bi im na teret stavilo i masovna silovanja žena na području Višegrada. Tužilaštvo je u zahtjevu navelo da prikupljeni dokazi upućuju na to da su Milan i Sredoje Lukić otimali žene i djevojke iz njihovih kuća ili skloništa u Višegradu, “istovremeno zarobljavajući ili ubijajući njihove muževe, sinove i braću”.

“Milan Lukić, i u nekim slučajevima Sredoje, držali su u zatočeništvu žene i djevojke na nekoliko mjesta, od kojih su najozloglašeniji bili hotel ‘Vilina vlas’ (sjedište paravojne formacije Milana Lukića) i Osnovna škola ‘Hasan Veletovac’, kao i na drugim lokacijama”, obrazlaže Tužilaštvo i dalje navodi da su na tim mjestima žene držane u ropstvu, mučene i silovane, u velikom broju slučajeva više puta.

Nakon prijedloga Haškog tužilaštva, žalbe su uložile odbrane smatrajući da se novim amandmanima na optužnicu otvara mogućnost da se odgodi početak suđenja i da ono traje duže.

Odbrane su ukazale i na činjenicu da su amandmani na optužnicu dodavani već u dva navrata, te da je Tužilaštvo imalo mogućnost da doda i optužbe o silovanjima. “Odbrane smatraju da je Tužilaštvo bilo svjesno navoda o silovanju kada je uzimalo izjave od svjedoka prije 10 godina i moglo je izbjeći ovu situaciju da je ranije podiglo ove optužbe”, stoji u žalbi odbrana.

Milan Lukić je, kao vođa paravojne formacije “Beli orlovi” ili “Osvetnici” u Višegradu, optužen za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, dok se Sredoju Lukiću, prijeratnom policajcu iz ovog grada, na teret stavlja da je kao pripadnik ove paravojne formacije počinio zločine protiv čovječnosti.

U optužnici se navodi i da su obojica učestvovali u spaljivanju preko 70 Bošnjaka – žena, djece i staraca – u kući u Pionirskoj ulici, te još njih 70 u kući u naselju Bikavac. Osim toga, optuženi su i za mučenja i premlaćivanja Bošnjaka zatočenih u kasarni Uzamnica.

Milan Lukić se dodatno tereti za strijeljanje Bošnjaka na rijeci Drini. On je uhapšen u Argentini u ljeto 2005. godine, dok se Sredoje iste godine predao vlastima Republike Srpske, nakon godina skrivanja u Rusiji.

Prvobitna optužnica protiv njih podignuta je 1997. godine.

Suđenje rođacima Lukić počeće sutra, 9. jula, uvodnom riječju Tužilaštva.


Autor: Onasa

http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/teme ... oja-lukica
Last edited by bosanska rijec on 12/07/2008 18:45, edited 1 time in total.
bosanska rijec
Posts: 575
Joined: 25/09/2007 21:07

#970 Re: Da se nikad ne zaboravi ...

Post by bosanska rijec »


Milan i Sredoje Lukić spalili 140 živih žena i djece



Lukići su sa svojom paravojskom u proljeće i ljeto 1992. godine u Višegradu proveli "jednu od najbrutalnijih kampanja etničkog čišćenja"...
09.07.2008. 14:47



Suđenje bosanskim Srbima Milanu i Sredoju Lukiću počelo je danas pred Haškim trribunalom (ICTY) uvodnom riječju tužioca Dermota Gruma (Dermot Groome), koji je najavio da će dokazati da su Lukići počinili "stotine zločina", s "okrutnošću bez presedana" nad Bošnjacima u Višegradu i okolini od 1992. do 1994. godine.

Lukići su optuženi za višestruka ubistva, progon, istrebljenje, nehumana djela i okrutno postupanje prema bošnjačkim civilima u Višegradu i okolini od 1992. do 1994. godine.

U 12 tačaka na teret im se stavljaju zločini protiv čovječnosti, a u devet tačaka kršenje zakona i običaja rata.

Grum je kazao da su ruke optuženih Lukića "krvave", jer su, s drugim pripadnicima paravojne formacije zvane "Beli orlovi", "Četnički osvetnici" ili "Obrenovačka grupa", bili vinovnici najtežih zlodjela počinjenih tokom sukoba u bivšoj Jugoslaviji.

Lukići su, prema tužiocu, sa svojom paravojskom u proljeće i ljeto 1992. godine u Višegradu proveli "jednu od najbrutalnijih kampanja etničkog čišćenja", a do oktobra 1994. godine "počinili su stotine zločina nad Bošnjacima".

Grum je naznačio da su ti zločini bili dio šireg zločinačkog poduhvata čiji je cilj bio uklanjanje Bošnjaka sa velikih teritorija BiH koje bi bile uključene u "novu srpsku državu".

- Više od 13.000 Bošnjaka prisilno je uklonjeno ili ubijeno u Višegradu u proljeće i ljeto 1992. godine, precizirao je Grum.

On je podvukao da je prethodno bivša JNA pomogla lokalnim Srbima da preuzmu kontrolu nad gradom i počnu protjerivanje Bošnjaka.

Kao primjer zločina za koje su odgovorni Lukići zastupnik optužbe je, pozivajući se na "vjerodostojne i pouzdane iskaze svjedoka", izdvojio okrutno ubistvo 140 bošnjačkih žena i djece koji su "živi spaljeni" 14. i 27. juna 1992. godine u dvije kuće u Pionirskoj ulici i naselju Bikavac u Višegradu.

- Vjerodostojni dokazi će pokazati da su Milan i Sredoje Lukić, s drugima iz njihove grupe, 14. juna 1992. godine zatvorili u jednu kuću u Pionirskoj ulici oko 70 bošnjačkih žena i djece, izbjeglih iz obližnjeg sela Koritnik, a zatim ih žive spalili, naznačcio je Grum.

Sve koji su pokušali pobjeći kroz prozore ubijali su hicima iz automatskog oružja.


- Približno 66 nevinih ljudi nestalo je tog dana u vatri... Najstarija žrtva imala je 75 godina, a najmlađa nije dočekala treći dan... Ta beba, stara dva dana, bila je jedna od 51 žrtve koje su bile iz porodice Kurspahić, kazao je tužilac, napominjući da su dvije žene, od kojih je jednu ranio Milan Lukić, i njihova dva sina preživjeli tako što su iskočili kroz prozor.

Isto zlodjelo, koje je tužilac nazvao "holokaustom", Lukići su, prema njegovim riječima, ponovili dvije sedmice kasnije, 27. juna 1992. godine, spalivši oko 70 bošnjačkih civila u jednoj kući u višegradskom naselju Bikavac.

Pošto je detaljno opisao kako je jedna žena prežijvela, tako što je iskočila iz zapaljene kuće i bila prinuđena ispustiti ruku svoje devetogodišnje sestre i ostaviti je u plamenu, tužilac je najavio da će ona "doći i ispričati vama i svijetu kako je to biti živ spaljen".

- Ona će pogledati Milana Lukića, koga je znala cijelog svog života, i reći da je on to učinio, rekao je Grum.

U uvodnoj riječi zastupnik optužbe opisao je i više ubistava bošnjačkih muškaraca koje je Milan Lukič počinio na obali rijeke Drine u Višegradu i okolini, kao i zlostavljanje pritvorenih na više lokacija u gradu.

Poslije Gruma, uvodnu riječ odbrane Milana Lukića daće njegov branilac Džejson Alarid (Jason Alarid).

Milan Lukić je uhapšen u avgustu 2005. godine u Argentini, a Sredoje Lukić se ICTY-u dobrovoljno predao 14 septembra iste godine.

U prvom pojavljivanju pred sudijom obojica su izjavila da nisu krivi.


Autor: ONASA

http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/teme ... na-i-djece
fukara_tz
Posts: 5991
Joined: 14/12/2003 00:00

#971 Re: Da se nikad ne zaboravi ...

Post by fukara_tz »

12.07.2008

Sarajevo
Delegacija Kantona položila cvijeće na mjesto masakra

Delegacija Kantona Sarajevo (KS) položila je danas cvijeće na mjesto masakra u Ulici Hakije Turajlića do broja 37...

Na mjestu masakra u Ulici Hakije Turajlića do broja 37 u sarajevskom naselju Dobrinja je prije 15 godina, čekajući u redu za vodu, od agresorske granate poginulo 13 Sarajlija, dok ih je 14 teže i lakše povrijeđeno.

Poginuli su Ilhan Jelovac, Ajdin Kirlić, Ljiljana Matić, Nedžiba Mehonić, Rahima Mehonić, Sedajeta Mehonić, Dragica Mićanović, Sulejman Selimović, Zoran Simić, Enisa Talić, Ibro Talić, Jasna Tvrtković i Stela Tvrtković.

(FENA)
User avatar
BarbaDue
Posts: 65023
Joined: 03/02/2008 22:28
Location: pogledaj iza sebe

#972 Re: Da se nikad ne zaboravi ...

Post by BarbaDue »

Citizen-X wrote:Samo da prikazem sta cijenjene komsije sa najcitanijeg portala u HR misle o ovom cetnickom zlocinu:

Image

Nama treba krvi i znoja propisat' da si napravimo mjesto pod suncem - dusmani ne spavaju.
Ma to se zna samo sto mi hocemo da se zavaravamo, i da se nadamo nekoj magli po 100-ti put
fukara_tz
Posts: 5991
Joined: 14/12/2003 00:00

#973 Re: Da se nikad ne zaboravi ...

Post by fukara_tz »

13.07.2008

Sarajevo
Poginuli čekajući u redu za vodu

Na mjestu masakra u ulici Hakije Turajlića do broja 37 na Dobrinji, gdje je, čekajući u redu za vodu, od agresorske granate poginulo 13 naših sugrađana, a 14 teže i lakše povrijeđeno, jučer je obilježena 15. godišnjica od tog tužnog događaja.

Image

Polaganjem cvijeća, učenjem Fatihe i minutom šutnje članovi porodica poginulih, sugrađani te predstavnici Kantona Sarajevo i Općine Novi Grad prisjetili su se nedužno stradalih civila te im na taj način odali dužno poštovanje.

Vladimir Tvrtković, kojem su poginule kćerka Stela i supruga Jasna, vidno uzbuđen i sa suzama u očima ispričao nam je da u jutarnjim satima tog kobnog dana donio kanistere, jer se u redu za vodu čekalo i po 12 sati.

- Kćerka mi je bila studentica medicine, a i pripadnica Armije, gdje je radila kao ljekar. Tog je dana bila na ručku u štabu te je došla kući kako bi mi rekla da ide pomoći mami i kazala mi je: "Ti dođi malo kasnije". Odjurila je biciklom, a ja sam za njom krenuo odmah - rekao nam je Tvrtković.

Skoro 200 metara od mjesta masakra čuo je detonaciju, potrčao je i zatekao stravičan prizor. Među poginulim i ranjenim vidio je teško ranjenu kćerku kako leži na ulici. Nažalost, do bolnice je izdahnula. Dok je stajao u krugu bolnice stigla su kola Hitne pomoći, otvorio je vrata i vidio mrtvu suprugu.

http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/sara ... u-za-vodu-
fukara_tz
Posts: 5991
Joined: 14/12/2003 00:00

#974 Re: Da se nikad ne zaboravi ...

Post by fukara_tz »

11.07.2008

Srebrenica/Potočari 11.07.2008 by fukara_tz

Srebrenice moja


Image


Video - narator Muharem Osmic 11.07.2008


Image


Srebrenicki inferno 11.07.2008


Image


Ostale slike sa dzenaze http://www.sarajevo-x.com/forum/viewtop ... &start=100
fukara_tz
Posts: 5991
Joined: 14/12/2003 00:00

#975 Re: Da se nikad ne zaboravi ...

Post by fukara_tz »

15.07.2008

Srebrenica
Eksumirana 24 nekompletna i jedno kompletno tijelo

Iz sekundarne masovne grobnice Pusmulići 2 kod Zelenog Jadra na području općine Srebrenica predstavnici tuzlanskog Ureda Instituta za traženje nestalih, pod vodstvom Tužiteljstva Tuzlanskog kantona, jučer su ekshumirali 24 nekompletna i jedno kompletno tijelo.
Riječ je o skeletnim ostacima žrtava srebreničkog genocida iz srpnja 1995. godine, saopćila je glasnogovornica tuzlanskoga Tužiteljstva Jasna Subotić, dodavši kako se pretpostavlja se da su žrtve mještani Kravica, koji su iz primarne grobnice u Kravicama, prebačeni u Pusmuliće.

Iz ove grobnice 10. srpnja, kada je počelo eksumacija prvih tijela, izvađeno je sedam posmrtnih ostataka, šest nekompletnih i jedno kompletno.

(FENA)
Nova kasaba
Održan čas historije

Članice udruženja koja okupljaju Majke Srebrenice jutros su u Novoj kasabi položile cvijeće i održan je čas historije na lokalnom fudbalskom stadionu.
Foto: Arhiv
Foto: Arhiv
Prema programu obilježavanja 13. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice to isto planirano je i u Kravici kod Bratunca pored zgrade bivše Zemljoradničke zadruge. Ovdje je pojačano prisustvo policije RS, a novinarima je zabranjen prilaz i udaljeni su na nekih stotinjak metara od zgrade.

Dragan Perić, portparol Centra javne bezbjednosti Bijeljina izjavio je da je stav MUP-a RS da se današnji skup odgodi dok Sud ne donese konačnu odluku.

Času historije i polaganja cvijeća protive se mještani Kravice i Bezbjedonosni forum općine Bratunac.
(FENA)
Post Reply