Da ne bi bilo zabune oko "prije i sada"

Rasprave na razne teme... Ako ne znate gdje poslati poruku, pošaljite je ovdje.

Moderators: Benq, O'zone

Post Reply
User avatar
JBT
Posts: 5003
Joined: 20/11/2002 00:00
Location: Korea

#1 Da ne bi bilo zabune oko "prije i sada"

Post by JBT »

"EKONOMSKI BAROMETAR


Deficit drzava


Ispratili smo jos jednu godinu sa sumornim brojkama u spoljnotrgovinskoj razmjeni. Mada je ucinjen napredak, u odnosu na 2003. nista se sustinski nije promijenilo. Na svaku marku izvoza trosimo tri marke i kusur za uvoz, a deficit je dostigao cak 6,3 milijarde konvertibilnih maraka. Bosna i Hercegovina je prije rata jedina medju bivsim jugoslovenskim republikama ostvarivala suficit u trgovinskoj razmjeni prodajuci, uz ostalo, automobile, moderno naoruzanje i opremu, namjestaj te ostvarujuci velike gradjevinske pothvate u inostranstvu. Danasnja deficit drzava uvozi sve i svasta, a na svjetskom trzistu pojavljuje se kao snabdjevac drugih zemalja sirovinama i polufabrikatima rijetko prodajuci proizvode koji su rezultat domace pameti. Privreda FBiH je zivahnija od one u Republici Srpskoj, a uz pokretanje teske industrije ohrabrujuci napredak postigli su proizvodjaci namjestaja te tekstilna industrija. Vodeci izvoznici su vec godinama isti, a uglavnom dolaze iz metalskog, automobilskog i energetskog sektora. To je u oba entiteta po desetak kompanija, sto sve govori da snaga malog i srednjeg biznisa jos nije oslobodjena da bi njegov uticaj na privredne tokove, kako je to u drugim tranzicijskim zemljama, bio veci. Prosle godine politicari su se uzdali u pokretanje industrije koksa, ove godine su oci uprli u BH Steel, no zamah koji stize sa budjenjem nekadasnjih socijalistickih giganata nece biti dovoljan ako se privredi ne olaksa zivot. U odnosu na proslu godinu doslo je do male promjene u strukturi uvoza, hrana je prepustila prvo mjesto masinama, ali zemlja u kojoj je 400.000 neobradjenog zemljista na hranu je u prosloj godini utrosila jos uvijek velikih 1,3 milijarde KM. Ugovori o slobodnoj trgovini glavni su krivac sto se veliki deficit u poljoprivrednim proizvodima odrzao buduci da nedovoljno premirani domaci proizvodjaci nisu izdrzali konkurenciju iz susjednih zemalja. Upravo poljoprivredna proizvodnja indikator je zapustene brige vlasti za domacu privredu, za kompletno poslovno okruzenje koje ukljucuje i regulaciju, olaksice za izvoznike, izgradnju zakonodavstva prema standardima Evropske unije. Glavni izvor problema je podijeljena bosanskohercegovacka ekonomija. Republika Srpska je oslonjena na privredu Srbije i Crne Gore, dok je Federaciji BiH bliza Hrvatska, a medju entitetima se ostvaruje jako nizak nivo razmjene. U takvoj raspolucenoj drzavi umnozavaju se poslovi, ministarstva, komore i toboznji predstavnici privrednika, a na drugoj strani stvara prostor za jacanje lobija, prije svega trgovackih, te cvjetanje sive ekonomije. Samo u takvoj drzavi moguce je da domaci proizvodjaci duhanskih preradjevina i cigareta u placanju akciza budu izjednaceni sa onima iz inostranstva. Bosna i Hercegovina jos nema ekonomsku politiku koja bi se vodila sa jednog nivoa, pa tako ni jedinstvene strategije, nema ni jedinstvene statistike kao preduslova za kvalitetno planiranje, a gotovo sva vazna ekonomska pitanja, po obicaju, zavrsavaju u politickim i stranackim vrteskama gdje svako vodu navodi na svoj mlin. Ako tome dodamo nemaran odnos prema privatizaciji, privlacenju stranog kapitala, onda rezultati i ne mogu biti bolji. Poseban problem predstavlja opterecenje privrede, o cemu su ovih dana glasno govorili poslodavci. Biti privrednik a ne varati drzavu, odnosno placati sve obaveze prava je umjetnost, buduci da su doprinosi na plate i druga opterecenja kojim se izdrzava skupa administracija izuzetno visoki. Sve to ne smeta politicarima da sire optimizam o perspektivama ove drzave. Rast industrijske proizvodnje iznad plana daje im za pravo da zakljucuju kako je ostvaren “vidljiv napredak” i da su ciljevi vlada te planovi Razvojne strategije ispunjeni. No, uz rast izvoza koji im je najcesci argument, BiH kontinuirano biljezi izniman rast uvoza, a bruto drustveni proizvod koji se optimisticno procjenjuje na 5,5 posto jos je ispod vrijednosti koje su zabiljezile druge zemlje u tranziciji, prije svega balticke.

Borivoje SIMIC


Copyright © 1999-2000 OSLOBODJENJE Sarajevo
Post Reply