Da li je inteligencija naslijedna?

[Sit svega]

Sinoć sam imao jednu cjelovečernju rasparavu na temu genetike i inteligencije. Zastupam mišljenje da inteligencija nije nasljedna, i da zavisi od okruženja u kojem se razvija. Kakvo je vaše mišljenje, a interesuje me i kako vjera gleda na to, jer po nekom mom kontu, ukoliko je inteligencija nasljedna, onda nismo svi u istoj poziciji kod Boga?

[Svemirco]

Evo vrlo interesantnog članka na tu temu:

http://wilderdom.com/personality/L4-1In ... rture.html

Bavi se ravnotežom, tačnije percepcijom o ravnoteži između urpđenih faktora i okolinskih faktora pri odrastanju kada je u pitanju inteligencija.

Ukoliko ti se bude dalo čitati, u pitanju je studija koja statistički prati promjene u inteligenciji pod uticajem različitih faktora.

[chengaba]

Da, najkrace inteligencija je uslovljena genetickim faktorima i okruzenjem, tako da si djelimicno u pravu...

Ovo oko vjere stvarno ne bih komentarisao

[maybelline]

Sinoć sam imao jednu cjelovečernju rasparavu na temu genetike i inteligencije. Zastupam mišljenje da inteligencija nije nasljedna, i da zavisi od okruženja u kojem se razvija. Kakvo je vaše mišljenje, a interesuje me i kako vjera gleda na to, jer po nekom mom kontu, ukoliko je inteligencija nasljedna, onda nismo svi u istoj poziciji kod Boga?

Licno smatram, a imala sam i neke primjere u uzoj i siroj porodici, da je su inteligencija i genetika povezane, tj. smatram da moze biti nasljedna ALI je to genetsko samo dobra podloga koja, zavisno od okruzenja i stimulacije, moze, ali i ne mora da se razvije u potpunosti.

U pitanje oko vjere ne bih previse ulazila.

[Ateista]

Sinoć sam imao jednu cjelovečernju rasparavu na temu genetike i inteligencije. Zastupam mišljenje da inteligencija nije nasljedna, i da zavisi od okruženja u kojem se razvija. Kakvo je vaše mišljenje, a interesuje me i kako vjera gleda na to, jer po nekom mom kontu, ukoliko je inteligencija nasljedna, onda nismo svi u istoj poziciji kod Boga?

Definitivno utice i jedno i drugo, i geni i uticaj okoline.

Nego, ne kontam ovo "nismo svi u istoj poziciji kod boga", tacno je da gene ne biramo ali ne biramo ni okruzenje u kojem cemo se roditi i koje ce uticati na nas?

[KadSeMrtviProbudimo]

...Zastupam mišljenje da inteligencija nije nasljedna, i da zavisi od okruženja u kojem se razvija. Kakvo je vaše mišljenje, a interesuje me i kako vjera gleda na to, jer po nekom mom kontu, ukoliko je inteligencija nasljedna, onda nismo svi u istoj poziciji kod Boga?

Bog voli gluplje...pretpostavljam, jer i oni njega više vole, pretpostavljam

[Chmoljo]

[elSaik]

Pa ako roditelji, primjera radi, vole čitati, onda će, najvjerovatnije, i djeca pod uticajem roditelja, čitati, i obratno. Samim tim se stiče dojam da su djeca pametnih ljudi također pametna, jer su to "naslijedila". Mislim da je više do odgoja nego gena.

[chengaba]

Stvarno ne znam šta je sporno, ove stvari se uče mislim još u osnovnoj školi...
Al' evo OCR-ao sam vam maksuzije knjigu psihologije iz trećeg razreda srednje škole, čisto da vidite šta ste propuštali...

Prema vecini istraživanja koja su vršena, dokazano je da inteligencija sposobnost uslovljena prvenstveno nasljednim faktorima i na nju, prema tome, okolina može samo ograniceno utjecati. Putem gena i molekula DNK, nasljeđuje se ova sposobnost.

Istraživanja pokazuju visok procenat povezanosti izmeðu roditelja djece. Ta povezanost se penje do 88 % izmeðu jednojajèani blizanaca, makar živjeli razdvojeno.

Istraživaci su poredili rezultate testa inteligencije kod usvojene djece sa rezulatima testa njihovih bioloških roditelja od kojih su naslijedili gene, sa rezultatima testa njihovih usvojitelja, koji su im omoguæili dom. Rezultati testa ove djece slièniji su rezultatima testa njihovih pravih roditelja, nego njihovih staratelja, usvojitelja. Takoðer je primjeæeno da veoma važnu ulogu igra i duhovno bogattstvo porodice koja je usvojila dijete. Okolina omoguæava porast inteligencije ako je podsticajna i sadržaj na, ako nema takvih utjecaaja, ako vlada duhovno siromaštvo onda i inteligencija opada.

Jedan psiholog (Hant 1982. god.) vršio je ispitivanje inteligencije na djeci iz jednog siromašnog sirotišta. Štiæenici sirotišta odgajani su u veoma lošim uslovima, uz lošu ishranu i malo brige. Ta djeca i sa dvije godine starosti nisu mogla sjediti bez neèije pomoæi, a kasnije u èetvrrtoj godini nisu uspjeli ni prohodati. Postali su pasivni, otupjeli, nespreetini. Znajuæi koliki je znaèaj odgoja i odgovarajuæe brige za djecu, ovaj psiholog poèeo je projekat sa 11 dojenèadi. Njihova ishrana poboljšana je, a vaspitaèi su poduèavani da pjevaju djeci i da izgovaraaju rijeèi poput tepanja, mama, tata. Rezultati su bili iznenaðujuæi. Sva ova djeca vec sa 22 mjeseca mogla su izgovarati preko 50 rijeci, što je bio neocekivan uspjeh.

Ovo govori o bažnosti okoline u razvijanju inteligencije. Možemo zaključiti da je briga o djeci važna skoro koliko i nasljeđe.
Prema tome, geni i sredina su u interakciji. Geni modeliraju iskustvo, a iskustva modeliraju nas. Učenici koji su npr. Prirodno nadarneni za muziku uzimaće više časova muzike, a kasnije će ostvariti dobre rezultate zahvaljujući svom talentu, ali i iskustvu.

[shiljak]

evo

[Sit svega]

Pa ako roditelji, primjera radi, vole čitati, onda će, najvjerovatnije, i djeca pod uticajem roditelja, čitati, i obratno. Samim tim se stiče dojam da su djeca pametnih ljudi također pametna, jer su to "naslijedila". Mislim da je više do odgoja nego gena.

To je već radna navika, a ne inteligencija...

[al_akhisari]

Jednim djelom si u pravu, ali ne u potpunosti...

Naime, razliciti teoreticari na razlicite nacine posmatraju i tumace razlicite aspekte licnosti, pa tako i inteligenciju...

Tumacenja vecine idu u pravcu da je inteligencija posljedica naslijedja, ali ipak naslijedje nije jedino...Spomenut cu kao primjer catela ( po mom skromnom sudu prihvatljivija teorija), koji je inteligenciju posmatrao dvojako: 1. fluidna inteligencija - koja je posljedica, kako ti kazes genetike ( naslijedje ), a koja obuhvata brzinu misljenja, pamcenje...a razvija se u ranoj fazi zivota...
2. kristalizovana inteligencija - koja je produkt okoline, a radi se o stecenim sposobnostima, a obuhvata verbalne sposobnosti, fluidnost ideja, neke mehanicke spoznaje,... a razvija se duzi vremenski period ( na nju jako utice, recimo obrazovanje )...

Spomenut cu ovdje i one druge teoreticare...koji daju primat okolini...Tako je jedan od njih tvrdio sljedeće
( parafraziram ):

"Dajte mi 60 - toro djece i okolinu kakvu odredim ( okolina koja će davati podsticaje kakve ja zelim i odredim ) i tvrdim da ću od prvih 20, uz odgovarajuće podsticaje okoline, "stvoriti" ljekare; od drugih 20 , uz odgovarajuće podsticaje okoline "stvorit" cu svestenike" od trecih 20, uz odgovarajuce podsticaje okoline "stvorit" cu ubice...

Nemam obicaj ovako mnogo pisati...soory...

[NIN]

Slazem se sa @al_akhisari kada kaze da razliciti strucnjaci razlicito percipiraju inteligenciju. Medjutim, ono sto je jako bitno je da prvo moramo inteligenciju definirati da bi bili u stanju o istoj polemisati.

Naime, misljenja sam da inteligencija uopste nije zaseban entitet psihizma kakvim ga mnogi zamisljaju. Ona, barem po meni, predstavlja intelektualnu snalazljivost jedne individue u direktnoj i indirektnoj interakciji sa svojom dinamicnom okolinom - dakle, apsolutno relativan pojam, razlicito ispoljen od osobe do osobe - snalazljivost determinirana zadanim uslovima i, u manjoj mjeri osim ako nije patologija u pitanju, odredjenim predispozicijama.

Postoje dva stajalista u vezi ove problematike i ona se dijele na one koji prednost daju nasljedstvu (genetski faktori) dok drugi preferiraju socijalni transfer (drustvi faktori). Ni jedni ni drugi ne zastupaju rigidna stajalista da su samo genetski ili socijalni faktori ti koji utjecu na intelektualni razvoj individue. Oba tabora su svjesna da je intelekt produkt interakcije nasljedstva i okoline i jedino po cemu oponiraju jedni drugima je pitanje o kojem je omjeru rijec. Osim ove primarne podjele uticaja na razvoj intelekta veliku vaznost imaju i drugi, isto tako vazni podfaktori od kojih bih ja izdvojio onaj kulturno-geografski kao najvazniji.

Napomenut cu i to da sam pristalica socijalnog faktora kao odlucujuceg ali, kao i drugdje, bez dobre baze nema ni dobre nagdgardnje. Stoga, iako pridajem vecu vaznost okolini misljenja sam da je i nasljedstvo jako bitan faktor ako znamo da su geni ti koji zapravo direktno determiniraju biohemiju neuro-razvoja.

Preporuka:

ČOVJEK PO MJERI - KVOCIJENT INTELIGENCIJE I DRUGE ZABLUDE



Čovjek po mjeri već je po prvom izdanju pozdravljen kao remek-djelo, odlučan odgovor svima koji žele klasificirati ljude i rangirati ih prema njihovim tobožnjim genskim prednostima i manama. No, ideja o zadanim ograničenjima - biologija kao sudbina - odumire teško i sporo, i danas je možda još prisutnija u znanstvenom i popularnom štivu.
Ova povijest mjerenja intelektualne i moralne vrijednosti pojedinca čita se kao krimić, ali Čovjek po mjeri ima itekako jasan cilj: suprotstaviti se svakom pokušaju svođenja čovjeka na nasljednu i nepromjenjivu mjeru, i pritom raskrinkati licemjerje znanstvenika od kraniometričara devetnaestog stoljeća do suvremenih mjeritelja inteligencije koji nas uvjeravaju da su nam našli mjeru koja će nas i naše potomke pratiti do kraja života.

"Rijetka knjiga - istodobno veoma važna i pravi užitak za čitanje... Gould donosi fascinantnu povijesnu studiju znanstvenog rasizma, kojeg prati ... do hereditarne teorije kvocijenta inteligencije. Ilustrirajući i logičku nedosljednost teorija i razne zloupotrebe podataka, slučaj po slučaj, ... ovo djelo je golem doprinos znanstvenoj literaturi."

Saturday Review


Pozdrav...