Da li je danasnji obrazovni sistem ponudio nesto mojoj gener

[sniPod]

Pitam se da li je današnji obrazovni sistem ponudio nešto mojoj (vašoj) generaciji? Kako je bilo prije a kako je danas? Da li imamo budućnost? Vaš stav i mišljenje o obrazovnom sistemu.

[Bellica]

Pitam se da li je današnji obrazovni sistem ponudio nešto mojoj (vašoj) generaciji? Kako je bilo prije a kako je danas? Da li imamo budućnost? Vaš stav i mišljenje o obrazovnom sistemu.

Niti je cemu nas naucio/koji smo zavrsili, niti ce cemu nauciti ove danasnje, a ni buduce generacije. Nazalost! U srednjim skolama npr. prakticna nastava je obican cirkus, nicemu djecu ne uce. Onda u osnovnim isto tako, em slabo djecu uce, em su djeca nezainteresovana, nema nista posebno sto bih ih zainteresovalo i privuklo. Pa vidi se sve po danasnjim sluzbenicima, medicinarima, veterinarima... Meni nedavno dosao elekticar, pita imam li brifer, pa je ga to naucio profesor u skoli?????? Zato, moje misljenje o obrazovnom sistemu je uzasno, treba nesto mijenjati hitno. Pa ima skola u kojima prosvjetari uce djecu ujutru, a navece idu u vecernju skolu. Prema tome, treba nesto mijenjati, treba zaposliti mlade prosvjetare koji imaju nove ideje i koji nece djecu terorisati, koji ce im prilaziti na jedan poseban nacin, koji su se skolovali da bi radili s djecom. I obavezno, u obrazovni sistem uvesti kazne za psovanje, nikada u zivotu nisam cula ovako malu djecu a da toliko psuju, to treba kaznjavati i sto vise roditelje ukljuciti u obrazovanje. A gradivo poboljstati, uvesti kreativni tip ucenja, ozbiljno pristupiti obrazovanju jer ako ovako nastavi za par godina cemo imati sluzbenike koji nece znati sta je JMB, kako se pisu zahtjevi i molbe, nece znati padeze, note, nece znati razliku izmedju romantizma i humanizma... kako treba reci "Dobar dan" pri ulasku u prostoriju, a prije toga obavezno pokucati.

[bijela]

Niti je cemu nas naucio/koji smo zavrsili, niti ce cemu nauciti ove danasnje, a ni buduce generacije. Nazalost! U srednjim skolama npr. prakticna nastava je obican cirkus, nicemu djecu ne uce. Onda u osnovnim isto tako, em slabo djecu uce, em su djeca nezainteresovana, nema nista posebno sto bih ih zainteresovalo i privuklo. Pa vidi se sve po danasnjim sluzbenicima, medicinarima, veterinarima... Meni nedavno dosao elekticar, pita imam li brifer, pa je ga to naucio profesor u skoli?????? Zato, moje misljenje o obrazovnom sistemu je uzasno, treba nesto mijenjati hitno. Pa ima skola u kojima prosvjetari uce djecu ujutru, a navece idu u vecernju skolu. Prema tome, treba nesto mijenjati, treba zaposliti mlade prosvjetare koji imaju nove ideje i koji nece djecu terorisati, koji ce im prilaziti na jedan poseban nacin, koji su se skolovali da bi radili s djecom. I obavezno, u obrazovni sistem uvesti kazne za psovanje, nikada u zivotu nisam cula ovako malu djecu a da toliko psuju, to treba kaznjavati i sto vise roditelje ukljuciti u obrazovanje. A gradivo poboljstati, uvesti kreativni tip ucenja, ozbiljno pristupiti obrazovanju jer ako ovako nastavi za par godina cemo imati sluzbenike koji nece znati sta je JMB, kako se pisu zahtjevi i molbe, nece znati padeze, note, nece znati razliku izmedju romantizma i humanizma... kako treba reci "Dobar dan" pri ulasku u prostoriju, a prije toga obavezno pokucati.

nazalost, potpisujem. vec par mjeseci radim u skoli i znam koliki je procenat polu-pismenih nastavnika. evo jedan slikovit primjer:
nekidan u zbornici okacen oglas da se operativni planovi predaju do 1. u mjesecu i to za naredni mjesec. dolazi nastavnica biologije i pita: sta sad opet izmisljaju, do sada je trebalo predavati za slijedeci mjesec
ja je gledam u nevjerici, ukljuci se jedna starija nastavnica i kaze: pa to ti i pise... ona: kako, pise za naredni, a to je onaj mjesec sto je prosao
bla, bla...
dolazi nastavnik bosanskom, pita ona njega sta je naredni, kaze joj on da je to ono sto tek treba doci, ona u nevjerici, a nastavnik bosanskog rece: kako ocekujete da sta naucim djecu kad ni nastavnici ne znaju??

ja se trudim djeci pristupiti na neki moderniji nacin, kad god stignem, lekciju im prezentiram pomocu projektora, power-pointa, raznim videa.. a pouzdano znam da to tehnolosko cudo koristi samo jos jedna nastavnica u nasoj skoli. katastrofa bgm. i djeca skrooz slabo sta znaju

helem, nista ne generaliziram.. ima tu i do sve veceg nezadovoljstva u koje drustvo pada pa i prosvjetari misle: radim samo sto moram jer mi je plata mala.

[Klodovik]

Nije ni nas Stipe Šuvar plaho usrećio, a prethodna generacija i sistem su se "pokazali" kad je najviše trebalo.

U svakom slučaju, čovjek ne treba dopustiti da mu se školovanje miješa sa obrazovanjem (da parafraziram Marka Twaina).

[Aurora Borealis]

.

[Truba]

ja sve gledam malo s futurološkog stanovišta

jeste da kapitalisti oće tegleću stoku umjesto obrazovanih ljudi
jeste da političari žele neobrazovanu masu da bi lakše manipulirali
jeste da je obrazovni sustav u banani

ali brate nikad nije dostupnije bilo ništa... s dva klika možete doći do bilo koje knjige
bujrum sami čitajte učite i mimo fakulteta... klikćite onlajn kurseve stranih jezika

nemojte se izgubiti u moru informacija idite da onim što želite i pokušatje da to što želite može donosiiti novce kasnije

istina je da su školarine sve veće...istina je da su generacije sve manje obrazovane

citava je civilizacija postala COPY PASTE nemojte se čuditi što su i studenti KOPI PASTE
ne cijeni se originalno ne plaća se originalno...s vi žele da odmah polože (zarade) a originalno traži vrijeme...

čitam da je sve manje i manje prvaćića u školama... neka neka svaka čast i to je jedan vid otpora onome što nam se svima nudi... a ne nudi se ništa

[Pera Trta]

Ma nece oni akademsku populaciju. Hoce radnicku klasu, i to onu najjeftinije radne snage. Pa da nas mogu po glavama kako im se hoce i moze, a narod neka crnci. Ne trebaju njima obrazovani ljude koji misle svojom glavom. Eto samo pogledajte koliko su skolarine "skocile" u posljednjih par godina, i ko je u mogucnosti iste da plati. Smijesno i zalosno.

Tako je bilo i u prošlom sistemu. U vrijeme Šuvarove umobolne reforme sa "usmjerenim" obrazovanjem, gdje se dijete od 14 godina moralo opredijeliti šta će raditi u životu.

[travar]

Šta fali Bolonji , malo projekata, malo seminarskih, malo zadaća , malo cjelodnevnih (doslovno) predavanja, vježbi i tutorijala, dođeš kući i onako s vrata u krevet, ne moraš ni učiti
Ono što meni smeta pored očitog nedostatka vremena jeste što se to vrijeme potroši na predavanja koja su u 90% slučajeva, bespotrebna, dosadna, konfuzna, bez nekog cilja (samo da se popuni fond sati), što je praksa u desetom planu, a ako i postoji onda se nađe neki degenek od asistenta koji ni sam ne zna šta hoće ni šta je cilj vježbe, već se sve svodi na "kliknite na next, next, next, next....", što se od nas očekuje da učestvujemo u nekim vanškolskim aktivnostima, predavanjima, kursevima....haloooo.

I onda dođe lik 2 generacije stariji od mene i počne pričati o svojoj firmi koju je osnovao poslije fakulteta, lik koji je na trećoj godini starog sistema već imao 2 posla (sad radi za Microsoft)... eh tek se onda zapitam "pa gdje sam ja i gdje ću biti poslije".

Možda je malo offtopic, ali eto, sad mogu izdvojiti tek 3-4 predmeta od kojih sam imao konkretne koristi u smislu da su bili korisni i da sam naučio nešta što se danas koliko toliko traži.

P.S.
Nije

[Aurora Borealis]

.

[Amazonka27]

hajde da prestanemo pricati o razlikama stari vs novi sistem.
Hajde povucite liniju i recite sta se to po starom sistemu ucilo a danas toga vise nema- ili obratno. Hajmo razgovarati o tim predmetima zasto su oni bas bili korisni ili ne. Zasto bi nam koristili za buduce usavrsavanje?
Svaka dalja rasprava tipa " bilo 4 god sad strpali u 3" ili o prezentacijama, seminarskim i sl. ce biti uklonjena uz opomenu i konacno do zakljucavanja teme. Za svaki predmet postoji literatura za spremanje ispita i do studenata je hoce li uciti ili ne. Svaka cast onima koji uspiju da poloze bez parcijala. Takav vid ocjenjivanja ja ne poznajem. Ako ima takav fakultet recite mi koji je da ga upisem pa da se okitim diplomom vise.

[Bosanski_kralj]

hajde da prestanemo pricati o razlikama stari vs novi sistem.
Hajde povucite liniju i recite sta se to po starom sistemu ucilo a danas toga vise nema- ili obratno. Hajmo razgovarati o tim predmetima zasto su oni bas bili korisni ili ne. Zasto bi nam koristili za buduce usavrsavanje?
Svaka dalja rasprava tipa " bilo 4 god sad strpali u 3" ili o prezentacijama, seminarskim i sl. ce biti uklonjena uz opomenu i konacno do zakljucavanja teme. Za svaki predmet postoji literatura za spremanje ispita i do studenata je hoce li uciti ili ne. Svaka cast onima koji uspiju da poloze bez parcijala. Takav vid ocjenjivanja ja ne poznajem. Ako ima takav fakultet recite mi koji je da ga upisem pa da se okitim diplomom vise.

Marksizam.

Ne mogu reći šta se po starom sistemu učilo kad nisam "oprobao" stari sistem.

[travar]

Da ne bude zabune, moj prethodni post se odnosio na moj fakultet, i ne znači da je situacija takva na ostalim.
Svaka sličnost sa nekim od ostalih fakulteta je puka slučajnost.

[Meteora]

Naravno da ne mozemo porediti stari i novi sistem jer nismo svi ni studirali po starom sistemu pa da mozemo reci nesto onako "iz prve ruke", ali ono sto mogu sa sigurnoscu reci jeste to da je novi sistem uskratio mogucnost temeljitog i sistematicnog studiranja i samim tim srozao kvalitet znanja koje ce ti studenti ponijeti sa sobom. I nemojte da kazete kako su "ove nove generacije" lijene, nece nista da rade jer je to daleko od istine. Znam jako puno ljudi koji jedva da i spavaju zbog obaveza koje imaju na fakultetu, a da ne govorim o tome kakav im je privatni zivot (privatni sta???). Nije sve ni tako lose, novi sistem je uveo i neke moderne koncepte, izmjenjen je nastavni plan i program koji je koliko-toliko uskladjen sa onim sto je trazeno i aktuelno. Medjutim, mislim da se gradivo prelazi isuvise brzo i sa ovakvim tempom tesko je steci neko trajno znanje. Sve je to kao sto neko lijepo rece instant znanje, dovoljno da se polozi ispit i sutra u praksi napravi belaj . Istina je da je sada veca prolaznost, ali je zato kvalitet znatno losiji. Sve u svemu, obrazovni sistem nam je omogucio cjelodnevni boravak na fakultetu, brojne neprespavane noci, trajne podocnjake i cir na zeludcu

[Toto]

Nemoguce je napraviti iole relevantnu komparativnu analizu bez nekih uporednih parametara. Nemam detaljnije informacije kakav je devar "Bolonja" napravila u hramovima nauke ali gledajuci "bolonjske" nastavne planove i fondove sati sa "mog" faksa - te dva druga u BiH - nisam bas siguran da je napravljen neki znacajniji kvalitativni pomak.

Na prve tri godine sam imao 2600 sati nastave a danas je to 2300 sati. Tih 300 sati manje je zato so su izbaceni marksizam, opstenarodna odbaran i sto su svi predemti koji su imali 60 sati "predavanja" smanjeni na 45 (matematike je sada 180 sati a ja sam imo 220) itd. Ne vjerujem da je to smanjenje fonda sati uticalo na pad kvaliteta dodiplomskog studija. Misljenja sam da je doslo do velikog pada kvaliteta nastave i nastavnog kadra, a najvise kriterija kod provjera znanja. Ne znma je li i u "bolonji" dovoljno 30% bodova da se prodje, ali je to bila najveca degradacija visokog obrazovanja u vakat kad sam ja imao "napad intelegencije".
Po mom miljenju je jedini kvalitet "bolonje" u ovom stepenovanju: tri godine dodiplomskog i postdiplonskog. Ustedjene je jedna godina "viska" i studentima i drustvu, a ostavljena mogucnost za dalje obazovanje i ostale "napade inteligencije".

Meni je tadasnji obrazovni sitem obezbjedio diplomu sa kojom sam se mogao zaposliti u dobroj firmi i poslije 4 godine raditi iskljucivo za velike svjetske firme po njihovim standardima i uslovima. Ta diploma je nostrificirana na drugom kontinentu i na osnovu nje sam dobijao poslove. To je meni sasvim dovoljno.

[goca23]

Vidim da ima pametnijih (starijih svršenih studenata)pa molim da mi neko ovo prokomentariše,baš zbog ovih dilema 3-4 god.školovanja.
Brat mi danas pokaza zašto ja kad završim tri god (inž el.)neću raditi ovo što sada rade stari inženjeri,kad smo i mi sedmi stepen?

II. NAČIN IMENOVANJA ČLANOVA KOMISIJE ZA TEHNIČKI PREGLED
Član 2.
Na osnovu vrste, veličine i sloţenosti graĎevine, voditelj postupka predlaţe sastav komisije za tehnički pregled graĎevine (u
daljnjem tekstu: Komisija), sa šire liste stručnih lica, odnosno specijalista iz pojedinih oblasti, koji ispunjavaju uvjete iz člana 68.
st. 5., 6., 7. i 8. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Zakon).
U skladu sa odredbama člana 68. stav 3. Zakona, Federalno ministarstvo prostornog ureĎenja (u daljnjem tekstu: Ministar- stvo)
imenuje Komisiju Rješenjem o imenovanju.
Član 3.
Ministarstvo će svake dvije godine, objaviti javni poziv u sredstvima javnog informisanja za dostavu biografija sa referencama
diplomiranih inžinjera, koji ispunjavaju uvjete za učešće u komisijama.

[pjegica]

Velika mana današnjeg obrazovnog sistema (bar na mom faksu) je nedostatak praktične nastave. Dvije godine sam štrebala i štrebala neke teorije i neke teoretski objašnjene prakse. Ništa sama nisam uradila. Evo i treću godinu nastavljam da štrebam. Počela kao malo da radim, i već pola godine pokušavam da shvatim kakve veze sve ono što sam učila ima sa ovim što radim. Iz ove perspektive... nema nikakve. Mada me tješe da ću vremenom napraviti poveznicu, pa se sve nadam...al sumnjam...

[Toto]

Velika mana današnjeg obrazovnog sistema (bar na mom faksu) je nedostatak praktične nastave. Dvije godine sam štrebala i štrebala neke teorije i neke teoretski objašnjene prakse. Ništa sama nisam uradila. Evo i treću godinu nastavljam da štrebam. Počela kao malo da radim, i već pola godine pokušavam da shvatim kakve veze sve ono što sam učila ima sa ovim što radim. Iz ove perspektive... nema nikakve. Mada me tješe da ću vremenom napraviti poveznicu, pa se sve nadam...al sumnjam...

Univerziteti u BiH nemaju finansijskih mogucnosti za finansiranje ovakvog vida obrazovanja.

ZA ovakvim vidom obrazovanja najvecu potrebu imaju studenti i oni bi trebali insistirati da se u toku studiranja stvore alternativni oblici prakticnog, istrucnog, strazivackog i naucnog rada studenata.

Veliki nedostatak obrazovnih programa na fakultetima je u tome sto ne uce studente kako da od svoga znanja naprave proizvod i da ga plasiraju na trziste.
Najdeficitarnija roba u nerazvijenim drustvima je znanje i tu cinjenicu bi studenti trebali iskoristiti da si organizuju neke oblike strucnog i radnog angazmana u toku studija.
JA bih predlozio da studenti formiraju studenstski institut ili nesto kao strucni, naucni, inkubator.

Pokusat cu da karikiram ovu ideju pa cu nadrobiti par razmisljanja

-Studentski institut bi trebao da bude most /posrednik/ izmedju teorije i prakse;
-SI bi trebao da omogucava studentima da sticu prakticna znanja, iskustva i reference;
-SI bi trebao da bude burza znanja preko kojeg bi studenti mogli da plasiraju svoje znanje, vjestine i rad na trziste rada;
-Tranzicijski procesi su takodje veliko trziste znanja...to je trziste koje bi ovakvi instituti mogli osvajati.
-BiH je u velikoj potrebi za transferom tehnologija, znanja, ideja, standarda, vjestina . Ovo je jos jedan od mogucih prostora djelovanja SI
-studentski instituti bi mogli biti i drustveno korisni... tj. da dio projekata i ostalih aktivnosti "poklone" drustvu....
-SI moze posredovati izmedju trzista rada i studenata pri radnom angazovanju pojedinaca i timova;
-trenutna zakonska regulativa omogucava ovakav oblik djelovaja u sklopu fakulteta i univerziteta i tu pogodnost bi studenti trebali iskoristiti radi lakse registracije, djelovanja i poslovanja.....

-glavni proizvod koje bi studenti radili bi bile studije, analize, istrazivanja, usluge, ideje;

[Auhrena]

ja sve gledam malo s futurološkog stanovišta

jeste da kapitalisti oće tegleću stoku umjesto obrazovanih ljudi
jeste da političari žele neobrazovanu masu da bi lakše manipulirali
jeste da je obrazovni sustav u banani

ali brate nikad nije dostupnije bilo ništa... s dva klika možete doći do bilo koje knjige
bujrum sami čitajte učite i mimo fakulteta... klikćite onlajn kurseve stranih jezika

nemojte se izgubiti u moru informacija idite da onim što želite i pokušatje da to što želite može donosiiti novce kasnije

istina je da su školarine sve veće...istina je da su generacije sve manje obrazovane

citava je civilizacija postala COPY PASTE nemojte se čuditi što su i studenti KOPI PASTE
ne cijeni se originalno ne plaća se originalno...s vi žele da odmah polože (zarade) a originalno traži vrijeme...

čitam da je sve manje i manje prvaćića u školama... neka neka svaka čast i to je jedan vid otpora onome što nam se svima nudi... a ne nudi se ništa

Potpisujem

[pjegica]

Velika mana današnjeg obrazovnog sistema (bar na mom faksu) je nedostatak praktične nastave. Dvije godine sam štrebala i štrebala neke teorije i neke teoretski objašnjene prakse. Ništa sama nisam uradila. Evo i treću godinu nastavljam da štrebam. Počela kao malo da radim, i već pola godine pokušavam da shvatim kakve veze sve ono što sam učila ima sa ovim što radim. Iz ove perspektive... nema nikakve. Mada me tješe da ću vremenom napraviti poveznicu, pa se sve nadam...al sumnjam...

Univerziteti u BiH nemaju finansijskih mogucnosti za finansiranje ovakvog vida obrazovanja.
ZA ovakvim vidom obrazovanja najvecu potrebu imaju studenti i oni bi trebali insistirati da se u toku studiranja stvore alternativni oblici prakticnog, istrucnog, strazivackog i naucnog rada studenata.

Veliki nedostatak obrazovnih programa na fakultetima je u tome sto ne uce studente kako da od svoga znanja naprave proizvod i da ga plasiraju na trziste.
Najdeficitarnija roba u nerazvijenim drustvima je znanje i tu cinjenicu bi studenti trebali iskoristiti da si organizuju neke oblike strucnog i radnog angazmana u toku studija.
JA bih predlozio da studenti formiraju studenstski institut ili nesto kao strucni, naucni, inkubator.

Pokusat cu da karikiram ovu ideju pa cu nadrobiti par razmisljanja

-Studentski institut bi trebao da bude most /posrednik/ izmedju teorije i prakse;
-SI bi trebao da omogucava studentima da sticu prakticna znanja, iskustva i reference;
-SI bi trebao da bude burza znanja preko kojeg bi studenti mogli da plasiraju svoje znanje, vjestine i rad na trziste rada;
-Tranzicijski procesi su takodje veliko trziste znanja...to je trziste koje bi ovakvi instituti mogli osvajati.
-BiH je u velikoj potrebi za transferom tehnologija, znanja, ideja, standarda, vjestina . Ovo je jos jedan od mogucih prostora djelovanja SI
-studentski instituti bi mogli biti i drustveno korisni... tj. da dio projekata i ostalih aktivnosti "poklone" drustvu....
-SI moze posredovati izmedju trzista rada i studenata pri radnom angazovanju pojedinaca i timova;
-trenutna zakonska regulativa omogucava ovakav oblik djelovaja u sklopu fakulteta i univerziteta i tu pogodnost bi studenti trebali iskoristiti radi lakse registracije, djelovanja i poslovanja.....

-glavni proizvod koje bi studenti radili bi bile studije, analize, istrazivanja, usluge, ideje;

Dobra ideja za studentski institut, ali mislim da Univerzitet ima i previše novca za bilo šta. Ako uzmeš u obzir da je na velikom broju fakulteta najveći broj studenata sa statusom paralelan/samofinansirajući(kako se gdje već zove) i vanredan. Onda kad sračunaš koliko ljudi godišnje ostavi po hiljadu maraka na račun fakulteta dobiješ jednu ogoooomnu cifru. Nama redovnim su na našem fakultetu povećali upisninu sa sto na dvjesto KM tako da se i kod redovnih dobije dobra svotica novca. Ništa od tog što platiš ti se ne vrati, već i dalje studiraš u bijednim kabinetima i razvaljenom amfiteatru i učiš iz kopiranih knjiga iz 1960.godine.
U srednjoj školi mi je praktična nastava bila skoro svaki dan i koliko znam, ne može koštati previše obzirom da si tamo besplatna radna snaga. Koja firma još ne bi voljela nekoliko cipelića da trčkaraju, pardon, uče se praksi? Da, mnogi se studenti sami snađu, ali teško je danas snaći se sam...

[Toto]

Dobra ideja za studentski institut, ali mislim da Univerzitet ima i previše novca za bilo šta. Ako uzmeš u obzir da je na velikom broju fakulteta najveći broj studenata sa statusom paralelan/samofinansirajući(kako se gdje već zove) i vanredan. Onda kad sračunaš koliko ljudi godišnje ostavi po hiljadu maraka na račun fakulteta dobiješ jednu ogoooomnu cifru. Nama redovnim su na našem fakultetu povećali upisninu sa sto na dvjesto KM tako da se i kod redovnih dobije dobra svotica novca. Ništa od tog što platiš ti se ne vrati, već i dalje studiraš u bijednim kabinetima i razvaljenom amfiteatru i učiš iz kopiranih knjiga iz 1960.godine.
U srednjoj školi mi je praktična nastava bila skoro svaki dan i koliko znam, ne može koštati previše obzirom da si tamo besplatna radna snaga. Koja firma još ne bi voljela nekoliko cipelića da trčkaraju, pardon, uče se praksi? Da, mnogi se studenti sami snađu, ali teško je danas snaći se sam...

nisam bas upucen u u budzet i troskove obrazovanja ali mislim da i ti previse pojednostavljujes troskove studiranja. Ova tvoje ocjena: "da universiteti u BiH imaju previse novca" mi nikako ne odgovara studentu trece godine.
Pokusaj samo da sracunas koliko kostaju troskovi grijanja za tvoj fakultet. Ja ti garantuejm da bi studenti napravili pobunu kada cijelu zimu ne bi imali grijanje.... mada sumnajm da bi se bunili kada ne bi imali prekticnu nastavu.

Ja ne zelim braniti univerzitete ali mislim da se grijesi kada se izjednacava prakticna nastava srednje skole i fakulteta. Ni najbogatiji fakulteti na svijetu nisu u stanju imati labaratorije samo za potrebe izvodjenja prakticnih vjezbi za visokoskolske programe. Razloga je vise, ali se svi na kraju svode na troskove. Vjeruj mi da ona skolarina koju studenti placaju za cijelu godinu ne bi bila dovoljna da se samo ukljuce sve sprave jedne laboratorije, gledjauc nastavne planove i programe fakulteti bi trebali da imaju vise labaratorije nego ucionica.
Problem je sistemske prirode. pa se ne mogu kriviti samo fakulteti.

IT generacije studenata imaju internet koji je fantasticna tehnologija za studiranje. Internetom se mozete nadomjstiti sve ono sto mislite da gubite nedostatkom prakticnih vjezbi.
Danas i najbogatiji fakulteti ne izvode prakticne i labaratorijke vjezbe u realnim uslovima vec se sve izvodi pomocu kompjuterskih simulacija.

Najbolje sto sudenti tehnickih fakulteta mogu sebi da urade je da paraleklno sa fakultetom upisu i fakultet engleskog jezika.


Na ovom clip-u od 4 minute se moze vidjeti jedna laboratorijska vjezba za koju se nekad islo u institute koji su imali aerodinamicke tunele koji sami kostaju vise od jednog manjeg bih univerziteta.


Ovakvi video clip-ovi su jedan od projekata kojeg bi studentski institut mogao raditi i zaraditi.

[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=6nP7k8-g ... re=related[/youtube]

[pjegica]

nisam bas upucen u u budzet i troskove obrazovanja ali mislim da i ti previse pojednostavljujes troskove studiranja. Ova tvoje ocjena: "da universiteti u BiH imaju previse novca" mi nikako ne odgovara studentu trece godine.
Pokusaj samo da sracunas koliko kostaju troskovi grijanja za tvoj fakultet. Ja ti garantuejm da bi studenti napravili pobunu kada cijelu zimu ne bi imali grijanje.... mada sumnajm da bi se bunili kada ne bi imali prekticnu nastavu.

Ja ne zelim braniti univerzitete ali mislim da se grijesi kada se izjednacava prakticna nastava srednje skole i fakulteta. Ni najbogatiji fakulteti na svijetu nisu u stanju imati labaratorije samo za potrebe izvodjenja prakticnih vjezbi za visokoskolske programe. Razloga je vise, ali se svi na kraju svode na troskove. Vjeruj mi da ona skolarina koju studenti placaju za cijelu godinu ne bi bila dovoljna da se samo ukljuce sve sprave jedne laboratorije, gledjauc nastavne planove i programe fakulteti bi trebali da imaju vise labaratorije nego ucionica.
Problem je sistemske prirode. pa se ne mogu kriviti samo fakulteti.

IT generacije studenata imaju internet koji je fantasticna tehnologija za studiranje. Internetom se mozete nadomjstiti sve ono sto mislite da gubite nedostatkom prakticnih vjezbi.
Danas i najbogatiji fakulteti ne izvode prakticne i labaratorijke vjezbe u realnim uslovima vec se sve izvodi pomocu kompjuterskih simulacija.

Najbolje sto sudenti tehnickih fakulteta mogu sebi da urade je da paraleklno sa fakultetom upisu i fakultet engleskog jezika.


Na ovom clip-u od 4 minute se moze vidjeti jedna laboratorijska vjezba za koju se nekad islo u institute koji su imali aerodinamicke tunele koji sami kostaju vise od jednog manjeg bih univerziteta.


Ovakvi video clip-ovi su jedan od projekata kojeg bi studentski institut mogao raditi i zaraditi.

[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=6nP7k8-g ... re=related[/youtube]

Zašto misliš da pojednostavljujem troškove studiranja? Nije nimalo jednostavno jednom prosječnom studentu skupiti 1000 KM godišnje za upis, i još negdje 100 ili 200 KM za neke dodatne troškove oko upisa poput biblioteke, osiguranja i ostalih gluposti i za to da ne dobije ama baš ništa. Pa čak ni tople prostorije! Ja zaista ne znam kako je na tehničkim fakultetima, ali bojim se da Internet nije uvijek najbolje rješenje. Negdje sigurno može dobro doći, ali negdje je ogromna razlika između posmatranja rada i samostalnog rada. Niko u ovoj zemlji ne očekuje savršene uslove za praktičnu nastavu, ali bih voljela da se bar maknemo sa ove nule. Mi se nikad nećemo moći upoređivati sa najboljim i najbogatijim fakultetima, ali se trenutno teško upoređujemo i sa veoma loše organinizovanim fakultetima u susjednim zemljama. Uvijek se ovako traži izgovor zašto se nešto ne bi ostvarilo, umjesto da se traži rješenje kako da se nešto ostvari. I mnogi fakulteti sa minimalnim troškovima mogu organizovati praktičnu nastavu, čak i dodatno zaraditi od studentskog rada.
Ma sve bi se moglo popraviti kad bi se htjelo.

[baby_blue19]

Sistem skolstva je u potpunosti neorganizovan. Ja poznajem ovaj bolonjski i zaista mislim da je okrutno ovo sto se radi studentima. Redovan samofinansirajuci student moze biti svaka osoba (i bez polozenog prijemnog ispita) i primice ih 10 000 takvih samo da se placa. I onda na vjezbama (vec je neko spomenuo) bude 150 ljudi. Kako da neko nesto shvati od onog sto profesor prica, ako uopce prica. Jer oni rade na 20 mjesta u gradu, pa ako stignu doci na vjezbe u 18 : 00, ili dodje profesor u 12 : 00 i predavanje koje traje do 15 :00 on skrati do 12:30 jer mora da ide na neki sastanak. On treba da objasni gradivo od velike vaznosti za ljude koji ce mozda sutra biti na bitnim pozicijama u drzavi, a ne zeli jer mu je bitniji taj neki sastanak.
Kakve meni koristi od prezentacija na internetu. Kaze profesor "Imate vi to sve na prezentacijama", a ja sam platila 1000 KM + nekih 500 KM dodatnih troskova da slusam njega, da mi nesto objasni, da pitam ako mi nesto treba. Ne mogu ja pitati prezentaciju u PowerPointu?

[Toto]

Zašto misliš da pojednostavljujem troškove studiranja? Nije nimalo jednostavno jednom prosječnom studentu skupiti 1000 KM godišnje za upis, i još negdje 100 ili 200 KM za neke dodatne troškove oko upisa poput biblioteke, osiguranja i ostalih gluposti i za to da ne dobije ama baš ništa.

Mislim da se nismo razumjeli. Ja govorim o troskovima sa stanovista onoga ko bi trebao da organizuje prakticnu nastavu a ti govoris samo o participaciji koju studenti placaju.
Ja razumijem studente jer sam bio u toj situaciji. Iako nismo placali nikavu partcipaciju fakultetima, placali smo kirije, knjige, itd. Vjeruj mi da je garnitura stadlerovih sestara i Rotring pera za crtanje kostala ko danas najjeftiniji PC. Moj stari je uzeo kredit da mi kupi pera za crtanje, setare i krautov prirucnik. A ja sam onda preko studentskog servisa radio da bi stari mogao odplacivati taj kredit.

Najobicniju Kurs CAD-a u Sarajevu kosta 8 km/h. Sto bi znacilo da bi student nekog tehnickog fakulteta po sadasnjim planovima i programima trebao da plati participacije od bar 6400 KM za 800 sati nastave uz napomenu da fakulltet nije kurs i da sat nastave fakulteta kosta nekoliko puta vise od obicnog kursa, sto bi moglo biti minimum oko 10 000 KM po studentu godisnje.
Samo ovo poredjenje sa najobicnijim kursom demantuje tvrdnju da fakulteti ne znaju sta ce od para.

Internet nije uvijek najbolje rješenje.

Tacno ali ako je internet jedino dostupno rjesenje onda ga ne treba ignorisati i podcjenjivati. Ja sam diplomirao u proslom stoljecu na jednom BiH fakultetu, na odsjeku gdje su vjezbe kompletne zadnje godina bila realizovana u kompaniji koja je i osnovala taj odsjek, pa ti govorim iz iskustva. Znam jako dobro kako je studirati i sa prakticnim vjezbama i bez njih i kako to ide bez interneta; kad se jedna dobra knjiga dijelila medju 2-3 studenta da bi spremili ispit. Tih godina nije bilo ni kopir aparata a dobra teka sa predavanja, sa prethodnih godina, se placala suhim zlatom. Tad su knjige bile nekoliko puta skuplje nego danas. Prvih par radnih godina sam ucestvovao u realizacij prakticnog dijela nastave koje su moji profesori sa fakulteta izvodili u firmi sa novim generacijama studenata, pa ima neko iskustvo i iz tog ugla gledanja.
Zadnjih 7-8g sam u USA i radim sa BiH diplomom koja je ovdje nostrificirana. Mislim da je to cinjenica koju bi danasnji studenti trebali respektovati ali i odgovor na pitanje: da li je obrazovni sistem ponudio nesto mojoj generaciji.
Ima diploma nasih fakulteta koji se ne mogu nostrificirati u USA, ali je i to dio price. Takodje je bilo situacija kada sam radio poslove koji nisu u skladu a mojom diplomom, ali je to tako ovdje.

Mi se nikad nećemo moći upoređivati sa najboljim i najbogatijim fakultetima, ali se trenutno teško upoređujemo i sa veoma loše organinizovanim fakultetima u susjednim zemljama.

Organizacija nastave i ispita jeste najgori segment nasih fakulteta, ali je to stvar menadzmenta fakulteta a ne predavaca.

[Sentinel]

Ukratko: u svakoj generaciji ima dobrih i loših profesora, a u skladu sa tim i studiji su kvalitetniji ili lošiji. Generalno kod nas nema puno prakse i to može biti problem. Takođe, Bolonja ništa dobro ne donosi.

Rješenje za sve je slijedeće, a sadržano je u riječima Marka Twain-a: "Nikad nisam dozvolio da mi se škola mješa u obrazovanje!"