Da li je BiH deponija za strane proizvode lose kvalitete?

[Damir_5]

Prvo hrvatsko mlijeko veoma opasno po ljudsko zdravlje sa tvari koja je najkancoregenija koja se moze pronaci u hrani, evo sad i slovenacki narezci. Da li je BiH postala deponija gdje se prodaju strani proizvodi veoma lose kvalitete, a cesto i kontaminirani proizvodi veoma opasni po zdravlje, ono strana kompanija ima kontaminirani proizvod kojeg ne smije nigdje prodavati, jer i ako bi samo pokusali, slijedi zatvaranje i hapsenja odgovornih, fino sve to uzmu i posalju u BiH i onda bez problema to sve prodaju?

Nađena povećana količina fosfora u slovenačkom naresku

Uprava za inspekcijske poslove Livanjskog kantona je upozorila trgovce u kantonu da je u Kras vratina naresku od 100 grama s rokom trajanja do 5. aprila 2013. godine, a čiji je proizvođač KRAS MPI dd. Sežana, Slovenija, pronađena povećana količina fosfora

Trgovce su zamolili da proizvod povuku iz prodaje i vrate dobavljaču.

Rjesenje:

1. Osnivanje instituta u Tuzli kojeg bi se opremilo najsuvremenijom opremom koja postoji danas u svijetu
2. Strogi zakoni, u nekim oblastima cak strozi nego u EU
3. Stroga kontrola proizvoda koji se uvoze, pogotovo hrane, neispravna kvaliteta jednog komada, zapecatiti cijelu posiljku i vratiti je nazad proizvodjacu
4. Optuznice protiv odgovornih, ukljucujuci i strana odgovorna lica

[enko 1964]

BiH nije deponija jer na deponiju se smeće odlaže uz odgovarajući tretman i uz određenu novčanu naknadu.
BiH je samo tržište za svekolika sranja koja se prodaju.
Nešto ne vjerujem ni da bi situacija bila puno bolja i da se prodaju isključivo domaći proizvodi.

[VjecitiStudent]

U naslovu teme treba ostati samo "Da li je BiH deponija za proizvode lose kvalitete?"

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/af ... u-sarajevu

Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo (KS) potvrdila je kako je su uzeti uzroci iz ukupno 56 pošiljki mlijeka koje su dopremljene radi prodaje ili dalje prerade, a u šest slučajeva utvrđeno je zagađenje aflatoksinom M1, prenosi Hina.

Među njima su dva mlijeka hrvatskih proizvođača: "Vindijino" sa 1,5 posto mliječne masti i rokom trajanja do 18. maja 2013. godine i trajno mlijeko "Vita" koje proizvodi "Meggle Hrvatska" i čiji je rok trajanja do 22. maja ove godine.


Pojačana koncentracija otrova iz plijesni pronađena je i mlijeku "Dar prirode" mljekare iz Tuzle te u dva mlijeka kojega je preradila mljekara "Meggle BiH", dok je u jednom uzorku mljekare "Inmer" iz Gradačca prisutnost aflatoksina bila neznatna.

Analizirano je i 16 uzoraka sirovog mlijeka koje se doprema na predaju u sarajevsku mljekaru "Milkos", a njih četiri sadržavali su pojačanu koncentraciju aflatoskina.

[Damir_5]

Evo kako je to trenutno izvan BiH.

[slucajni prolaznik]

Rjesenje:

1. Osnivanje instituta u Tuzli kojeg bi se opremilo najsuvremenijom opremom koja postoji danas u svijetu
2. Strogi zakoni, u nekim oblastima cak strozi nego u EU
3. Stroga kontrola proizvoda koji se uvoze, pogotovo hrane, neispravna kvaliteta jednog komada, zapecatiti cijelu posiljku i vratiti je nazad proizvodjacu
4. Optuznice protiv odgovornih, ukljucujuci i strana odgovorna lica

Zasto iniciras osnivanje instituta u Tuzli (pretpostavljam za laboratorijsko ispitivanje kvaliteta prehrambenih proizvoda), kad postoje dva - "Vaso Butozan" u B. Luci i u Sarajevo nekoliko?

Nasi zakoni iz ove oblasti su strogi, sasvim dovoljno, ali ih niko ne provodi dosljedno. Ovdje treba prikljuciti tvoj 4-prijedlog: Odgovornost svih u nizu kontrole hrane, pocev od Mackiceve Agencije, do lokalnih inspekcija. Jedino otvoreno pitanje je: Ko ce ih procesuirati

Mozda je rjesenje u masovnim smjenama odgovornih u ovim institucijama i organima...

[Damir_5]

Rjesenje:

1. Osnivanje instituta u Tuzli kojeg bi se opremilo najsuvremenijom opremom koja postoji danas u svijetu
2. Strogi zakoni, u nekim oblastima cak strozi nego u EU
3. Stroga kontrola proizvoda koji se uvoze, pogotovo hrane, neispravna kvaliteta jednog komada, zapecatiti cijelu posiljku i vratiti je nazad proizvodjacu
4. Optuznice protiv odgovornih, ukljucujuci i strana odgovorna lica

Zasto iniciras osnivanje instituta u Tuzli (pretpostavljam za laboratorijsko ispitivanje kvaliteta prehrambenih proizvoda), kad postoje dva - "Vaso Butozan" u B. Luci i u Sarajevo nekoliko?

Nasi zakoni iz ove oblasti su strogi, sasvim dovoljno, ali ih niko ne provodi dosljedno. Ovdje treba prikljuciti tvoj 4-prijedlog: Odgovornost svih u nizu kontrole hrane, pocev od Mackiceve Agencije, do lokalnih inspekcija. Jedino otvoreno pitanje je: Ko ce ih procesuirati

Mozda je rjesenje u masovnim smjenama odgovornih u ovim institucijama i organima...

Obavezna DNK analiza mesa brale. Samo se tako moze otkriti kakvo se zapravo meso prodaje u Bosni. Kako vidis po cijeloj EU i Svicarskoj, mesna mafija je prodavala "muda pod bubrege", cak su i klali rumunjske divlje, bolesne i zarazene konje i prodavali ih pod govedinu sirom EU, onda samo zamisli kakvo se meso uvozi u BiH. Kazu da je Tuzla lider u ispitivanju DNK, kupiti im najbolju opremu koja postoji u svijetu, zaposliti ljude koliko je potrebno, i ozezi, svaki uvoz mesa, na obavezno testiranje, pa tek onda sa posebnim testnim certifikatom u prodaju, tako da narod zna sta kupuje, a i da postoji institucija koja garantuje da je to to sto se kupuje.

[ioannes]

ovo nema u biti veze sa BiH,ovaj problem je u cijeloj Europi prisutan
na trzistu se vodi velika bitka cijena,ljudi hoce jeftinu hranu....ali jeftino i kvalitetno nemoze bas uvijek ruku pod ruku.
e ovako funkcionira proizvodnja naprimjer: Goveda se naprimjer kupe u Bugarskoj,gone se u njemacku,tamo se kolju..
onda se zaklana govedina naprimjer goni u litvaniju i tamo se fasira....i onda se to fasirano mesu goni u italiju di se stavlja u Lasagne koje se prodaju po hladnjacima u trgovinama.

znaci mi imamo u najvise slucaja 5,6 distributera kroz koje ruke prodje proizvod i to naravno tamo vamo kroz cijelu Europu, i sto je najveci problem....trgovina u Njemackoj zna od koga je kupila Lasagne,ali nezna od koga je ta tvornica dobila meso itd. to je tesko sprijecit.

i onda u tom distributivnom lancu od 5,6,7 Firmi negdje umjesa naprimjer to Konjsko meso i deklarira se ko govedina i odadri...

[muzicar_iz_parka]

Kad bi vi znali koliko kod nas nadležni zarađuju na gledanju kroz prste uvoznicima hrane, onda bi skontali da njima nije u interesu učiniti nešto da se lopovluk spriječi.
Neće valjda siromasi od plate da žive.

[dragan.s]

Obavezna DNK analiza mesa brale. Samo se tako moze otkriti kakvo se zapravo meso prodaje u Bosni. Kako vidis po cijeloj EU i Svicarskoj, mesna mafija je prodavala "muda pod bubrege", cak su i klali rumunjske divlje, bolesne i zarazene konje i prodavali ih pod govedinu sirom EU, onda samo zamisli kakvo se meso uvozi u BiH. Kazu da je Tuzla lider u ispitivanju DNK, kupiti im najbolju opremu koja postoji u svijetu, zaposliti ljude koliko je potrebno, i ozezi, svaki uvoz mesa, na obavezno testiranje, pa tek onda sa posebnim testnim certifikatom u prodaju, tako da narod zna sta kupuje, a i da postoji institucija koja garantuje da je to to sto se kupuje.

Ne utvrđuje se porijeklo mesa DNK analizom. Tačnije može se i tako utvrditi, ali je to previše skupa i dugotrajna metoda (zaboravi CSI i ostalo). Postoje jeftinije i brže metode kojima se to može utvrditi i to nije neki problem.
To što ti predlažeš ne postoji ni u jednoj državi EU, a ni u SAD.

[petunija]

Jeste.

[dragan.s]

ovo nema u biti veze sa BiH,ovaj problem je u cijeloj Europi prisutan
na trzistu se vodi velika bitka cijena,ljudi hoce jeftinu hranu....ali jeftino i kvalitetno nemoze bas uvijek ruku pod ruku.
...

Naravno, svi hoće jeftino, a dobro i nezagađeno. To jedno sa drugim na današnjem tržištu ne može. Niska cijena hrane se može održati samo što jeftinijom proizvodnjom i masovnijom proizvodnjom. Takva proizvodnja neizbježno podrazumjeva aditive, dodatke, herbicide, pesticide, umjetna gnojiva etc.
Evo primjer najjednostavnije namirnice, hljeba. Od kad su se uvele industrijske pekare i brzi mikseri u tijesto se mora dodavati praškasti aditiv koji poboljšava podizanje tijesta nakon što ga mikser izmješa velikom brzinom. Niko ne zna šta sadrži taj aditiv (nekad se zvao Format i radila ga je Pliva), ali ga svi koji rade mikserima stavljaju. I to tako traje preko 30 godina. Naravno, hljeb možete mijesiti i kod kuće, ali rijetko ko to još radi.
Za ostale proizvode je slično. Što duži rok trajanja, što šarenije, što jeftinije, šta je unutra koga briga.

[%tacno*]

Da

...izmedju ostalog ulaskom u EU stvara se ogromno trziste ali ne za nas nego za njih. Nase ce proizvode pod izgovorom ''nekvalitetni, nesigurni, nekontrolisani...'' odbijati ili ce probirati ono najljepse za gospodu u Europi a svo njihovo smece kroz razne lance plasirati na nase trziste. Oni ce ugusiti nase proizvodjace, unistiti nasu privredu a radit cemo samo ono sto nam oni dozvole (a metode imaju). Alternative nemamo tako da cemo to sve morati trpiti. Ko ne vjeruje neka pogleda bilo koju novu clanicu EU a mi smo u rangu Portugala.

Jos uvijek je kod nas mentalitet ''samo neka je stranjsko''.

[%tacno*]

U prilog ovome o cemu sam pisao

Zato je recept koji one nude svima i nama: otvorite se za naš kapital. Nama je zabranjena bilo kakva domaća ekonomska ekspanzija domaćim kapitalom, uglavnom nas se savjetuje da se oslonimo na strani kapital. To je ustvari njihov kapital i njihov interes. Radeći tako, mi zapadamo u još dublju krizu, siromašimo, jer oni uzimaju profit iz onog što kod nas stvore, iz naše nove vrijednosti. Kako mi siromašimo dalje, tako se roba teže prodaje. Tako oni opet imaju problem, a tako nastaje začarani krug iz kojeg je jako teško izaći, osim jednom svjesnom organiziranom, humanom, pametnom akcijom na svjetskom globalnom planu. Veliko je pitanje da li je to još uvijek moguće.

[sabina1]

Jeste. I za to su krivi političari koje su isključivo i samo izabrali Bošnjaci , Srbi i Hrvati , koje opet savršeno boli briga šta se uvozi , ko uvozi , kako uvozi , koliko uvozi , postoji li domaća alternativa a mnogi od njih zarad lobiranja protiv vlastite zemlje , naroda i proizvoda mlate velike pare !!!

[Prpa.ba]

Ne samo za strane proizvode, vec i strane politicare i aktiviste u pokusaju (visoke predstavnike, namjesnike ili tzv. ambasadore, cinovnike, NGO isprdke, ... ). Jedna velika deponija.

[cindrlimindrli]

Ma jok, tu izgleda vlada kolektivna paranoja. Ovih smece proizvoda imas svuda, e sad jedina razlika u odnosu
na Bosnu je u tome sto su vani jeftiniji.

[Damir_5]

Ma jok, tu izgleda vlada kolektivna paranoja. Ovih smece proizvoda imas svuda, e sad jedina razlika u odnosu
na Bosnu je u tome sto su vani jeftiniji.

Nema tog smeca svugdje.

Ovo sto se sad desava sa mesom, ah primljeni Rumuni u EU, ljudi jos ne znaju sistem, misle da su veci lopovi od zapadnih lopova, sad ce biti par hapsenja, dugogodisnje kazne zatvorom, i onda ce sve biti kako treba, a ako Rumunija ne nauci, dobiti ce ekspresno nogu iz EU, cemu je sve blize i blize.

Inace zapadne firme ne prave iste produkte istom kvalitetom za sve zemlje!

Ne, nekima ide iskljucivo super dobra A kvaliteta proizvoda gdje se gleda na svaki detalj i gdje se proizvodi klasificiraju po kvaliteti, tacnije lose kvalitete proizvodi se odstranjuju, a odredjenim zemljama naruciocima se iskljucivo isporucuje roba super A kvalitete.

Ono sto nije te kategorije, pretpostavi gdje to zavrsi, sigurno ne u smecu.

Recimo isporuci jednoj Svedskoj ili Svicarskoj robu lose kvalitete, vratiti ce ti cijelu posiljku i jos ces morati platiti penale. Sto znaci roba nije iste kvalitete, cak ni ona koja dolazi od istog proizvodjaca i za isti produkt.

[PipiDugaDevetka]

http://www.poljoprivreda.ba/info-servis ... bez-straha

Možete jesti meso kloniranih životinja bez straha!

PDFIspis

Ponedjeljak, 09 August 2010 08:57

Vijesti - Zanimljivosti



Samo nekoliko dana nakon što se doznalo da se na policama londonskih trgovina već duže vrijeme nalazi i mlijeko krava koje potječu od kloniranih životinja, britanska javnost doživjela je novi šok. Britanci ne samo da su pili njihovo mlijeko, već su, ne znajući o čemu se radi, jeli i meso čiji su izravni preci klonirani u laboratoriju!

Britanska Udruga za zaštitu potrošača otkrila je da se meso jednog od bikova čija je majka klon američke krave-šampionke VandyK-Integrity-Paradise, prošloga srpnja našlo na policama za sada neimenovanog trgovačkog lanca, te da je prodano kao klasično konzumno meso, iako niti jedan kupac nije svjestan što je u stvari jeo.

Američka krava odabrana je za kloniranje kao životinja izvanrednih proizvodnih sposobnosti, a američki su znanstvenici uz pomoć njene DNK uzete iz kravina uha, praznog jajašca te surogat krave dobili prvi ženski klon šampionke. Ova je životinja potom umjetno osjemenjena, a njeni embriji su izvađeni iz maternice te potom poslani u Veliku Britaniju. Lokalni engleski farmeri svoje su krave potajno iskoristili kao surogat majke ugrađujući im ove embrije u tijelo kako bi dobili telad vrhunskih proizvodnjih svojstava. Prema tvrdnjama udruge Hollstein UK, u Velikoj Britaniji na ovaj način oteljeno je najmanje 105 krava čije se mlijeko uskoro našlo na policama britanskih trgovina, dok je meso bikova počelo dolaziti u mesnice.

Nema opasnosti

Uz činjenicu da nitko od kupaca nije bio svjestan što doista jede i pije, skandal je tim veći što je Europski parlament još prošle godine donio apsolutnu zabranu upotrebe mesa, mlijeka i jaja kloniranih životinja. Ipak, američki znanstvenici tvrde da nema nikakve opasnosti za ljude, a sličnog su mišljenja i hrvatski liječnici i znanstvenici.

-U nutricionističkom smislu, meso kloniranih krava i njihovih potomaka ne razlikuje se od prirodno uzgojenih životinja , pa je u potpunosti sigurno. Ako je životinja u trenutku klanja bila zdrava, i ako nije bilo manipuliranja gena pri kloniranju, nema razloga za paniku, kaže hrvatska nutricionistica Jasmina Bučko navodeći da će konzumacija mesa kloniranih životinja vjerojatno za deset ili dvadeset godina postati uobičajena stvar. Slično misli i jedan od vodećih hrvatskih znanstvenika, akademik prof.dr.Miroslav Radman.

-Klon životinje vrlo je sličan jednojajčanom blizancu i nema nikakve opasnosti jer su geni potpuno isti kao kod originalne životinje. Kloniranje se u proizvodnji biljaka koristi već desetinama godina, a ovdje nema velike razlike. Veći problem predstavlja upotreba hormona i antibiotika u stočarstvu, no o tome nitko ne govori, kaže dr. Radman.

Izvor: Vecernji

[Damir_5]

Evo uzroka aflatoksina u mlijeku u regiji.

Njemačka: Velika doza aflatoksina u kukuruzu iz Srbije

02. 03. 2013.

Njemačke vlasti izvijestile su da su otkrili prekomjerne razine aflatoksina B1 u pošiljci kukuruza iz Srbije koji je bio namijenjen za prehranu stoke. Ministarstvo poljoprivrede u Donjoj Saskoj izvijestilo je da je pošiljka sadržavala 45 hiljada tona kukuruza.

Većina je zaplijenjena, ali oko 10 hiljada tona je isporučeno kompanijama koje proizvode hranu za svinje, goveda i perad u nekoliko njemačkih pokrajina i u Nizozemskoj.

http://www.foxnews.com/world/2013/03/01 ... or-animal/

[limeni]

ko uzima srbijansko mlijeko i hrvatsku vodu pored domacih proizvoda i zasluzuje otrovanje..

[JoseMujica]

još malo ćemo i sopstvena gofna jesti....i to uredno certificirana

ps

pod hitno bježat na selo i sam svoj majstor, od hljeba do mesa...nema druge...iako će se čovjek i ovdje suočiti s problemom nabave prirodnog sjemena

[Damir_5]

Zasto se u BiH ne zabrani totalno uvoz kukuruza iz Srbije? To sto je mlijeko puno afliotoksina je zbog toga sto su hranili krave sa zarazenim kukuruzom iz Srbije. Potrovali citavu Europu.

Visokotoksični kukuruz iz Srbije otkriven u Njemačkoj

Dok se na radnom sastanku ministara poljoprivrede regije u Beogradu razgovaralo o povećanoj količini aflatoksina u mlijeku te zaključeno da je to pod kontrolom, istodobno je iz Njemačke stigla vijest da je iz Srbije uvezeno 45.000 tona visokotoksičnog kukuruza.

Razina aflatoksina u srbijanskom kukuruzu 10 je puta viša od dopuštene. U desetak tvornica stočne hrane u Donjoj Saskoj već je dostavljen dio toga kukuruza, a preostala je količina, do rezultata dodatnih analiza, zadržana u skladištu u Bremenu.

Prema vijestima iz Njemačke, dio srbijanskog kukuruza stigao je i na farme u Donjoj Saskoj i Sjevernoj Rajni Vestfaliji, a dio je otpremljen u Nizozemsku.

Zaražen kukuruz u Vojvodini


Oko 30 posto ispitanih uzoraka kukuruza u Vojvodini sadrži kancerogene aflatoksine, priopćeno je na Znanstvenom institutu za prehrambene tehnologije (FINS) u Novome Sadu.

Rukovoditelj laboratorije u FINS-u Pavle Jovanov rekao je novinarima da je u njihovu laboratoriju do sada pregledano oko 130 uzoraka ovogodišnjeg roda kukuruza i da je u 60 posto utvrđena prisutnost aflatoksina, od čega je u 30 posto uzoraka vrijednost bila veća od dopuštenih 0,05 miligrama po kilogramu, prenosi agencija Beta.

Nekoliko dana prije, glavni ravnatelj poduzeća za nadzor kvalitete SGS Srbija Marinko Ukropina izjavio je kako su oni utvrdili da je najveći dio ovogodišnjeg roda kukuruza u Srbiji je kontaminiran aflatoksinima, koji su najkancerogeniji poznati spoj koji se može naći u hrani za ljude i životinje.

Ukropina je naveo da je kontaminaciju kukuruza izazvala suša i da se na temelju istraženih uzoraka može zaključiti kako je samo 32 posto ovogodišnjeg roda sigurno za ljudsku uporabu.

Različite procjene o razmjerima zaraženosti kukuruza te uopće pojava takva kukuruza posljedica je nepostojanja nadzora koji se u EU-u provodi tijekom cijele godine, ističu stručnjaci.

Na svu sreću, tvornice stočne hrane redovito ispituju u svojim laboratorijama prisutnost mikotoksina i vraćaju sav neispravan kukuruz, istaknula je ravnateljica FINS-a Jovanka Lević i navela da se u tvornicama stočne hrane redovno koriste preparati za ublažavanje prisutnosti toksina.

Stručnjaci FINS-a predlažu da se djelomice zaražen kukuruz razblaži miješanjem sa zdravim kukuruzom, ili se može tretirati određenim preparatima, dok se kukuruz u kojemu su koncentracije toksina znatno veće može iskoristiti za proizvodnju biogoriva.

[PipiDugaDevetka]

Prekontrolisati i meso goveđe, te mesne prerađevine svih životinja kojima se hrane ljudi! Indikativno je to da proizvođači mesnih i mliječnih proizvoda nikako ne smanjuju cijene jer nadležne laboratorije još nisu izašli sa nalazima kontrole mliječnih proizvoda, mesa i mesnih proizvoda, piletine, jaja,...?

Pitam se šta čekaju i koliko će ljudi zaplatiti oboljenjima od opakih boleština?

[mmaar]

Naravno da smo deponija, a to sta smo od rata do danas pojeli, ne smijem ni misliti, jos se ljudi cude otkud ovolike boleštine i ova stopa smrtnosti i to relativno mladih ljudi. I ne znam kakve analize, ne vjerujem im, jer u ti veliki trovaci sposobni kupiti bilo koga i bilo gdje, a pogotovo ovdje u BiH gdje se kupuje sve od portira do onih na vrhu.

[VERNESA]

Godinama je BiH DEPONIJA ZA RAZNORAZNE PROIZVODE ,počev od ishrane do sredstava za higijenu.Smatram da sistem organizovanog pregleda mesa i mesnih proizvoda počev od uzgajivača, klaonice do potrošaća još nije saživio, pa tako ovo što sada imamo u prodavnicama i što kupujemo na pijacama možemo da kažemo da sve još funkcioniše , obzirom na mogučnosti koji su na raspolaganju kao i nezaobilazna buđetska sredstva za opremu, kao i profesionalni kadar koji je na terenu. Veterinarskog kadra i opreme sa kojima raspolažu sjete se jedino kada izbije epidemija , i kada se pojave incidenti, do tada se svodi minimalna buđetska sredstva.